Ženska rukometna reprezentacija Noveške odbranila je titula prvaka Evrope.
Norveška je večeras u Beču, u finalnom meču, savladala Dansku 31:23 i treći put uzastopno osvojila trofej.
Do desete titule prvaka Evrope norveške rukometašice došle su sa maksimalnim učinkom.
Norveška je i zvanični olimpijski šampion, dok je prošle godine izgubila finale Svjetskog prvenstva.
Danska je četvrti put izgubila evropsko finale, a šampionski trofej čekaju od 2002. godine.
Bronzanu medalju osvojila je Mađarska, koja je u meču za treće mjesto savladala Francusku 25:24.
Mađarska se nakon 12 godina vratila na pobjedničko postolje i osvojila četvrtu evropsku bronzu.
Bila je i šampion 2000. godine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Norveška odbranila titula prvaka Evrope

Vjerujem da će rukometašice Crne Gore večeras smoći snage da pobijede Švedsku, da se plasiraju u Beč, samim tim da uđu u završnicu, da igraju za to peto mjesto koje bi zaista u ovom trenutku bio veliki uspjeh za ove djevojke, kazala je u emisiji "E uživo", na Televiziji E, Jovanka Radičević.
Sa čime se sve crnogorska ženska &nbsp;ukometna reprezentacija borila na prvenstvu, podsjeća Radičević, od pehova sa povredama i svim ostalim, uzimajući u obzir ostale ekipe, ističe ona, nema razloga da ne bude zadovoljna njihovim nastupom.
- Počele smo dobro prvu fazu, ali eto, kad je došla ta glavna runda imale su uzastopna dva poraza, po meni, od kvalitetnijeg protivnika, prvenstveno jer su &nbsp;imale mnogo dužu klupu nego što to je to imala Crna Gora. Uspjele su posle dva poraza da se vrate i da pobjede Poljsku, i vjerujem da će večeras smoći snage da pobjede Švedsku, da se plasiraju u Beč, samim tim da uđu u završnicu, da igraju za to peto mjesto koje bi zaista u ovom trenutku bio veliki uspjeh za ove djevojke - rekla je Radičević.
Selektorku Suzanu Lazović poznaje kao svoju suigračicu koja je jako mlada završila igračku karijeru zbog zdravstvenih problema.
- Suzana je sebe tražila kroz mlađe kategorije. Bila je u Kini selektor, tako da je dobila šansu, vrijeme će pokazati. Ovo je za nju neko novo iskustvo, možda i dodatni teret i pritisak, obzirom da je bila igrač reprezentacije Crne Gore, a sad je, mogu slobodno reći, bačena u vatru, s obzirom da Crna Gora je i u Evropi, i u Svijetu poznata kao reprezentacija koja je osvojila velike titule i medalje, samim tim to za nju može da bude dodatni pritisak. Treba dati šansu i sigurna sam da će Suza pronaći svoj put, i da ona najbolje zna šta je najbolje za Crnu Goru u ovom trenutku - istakla je Radičević.
U karijeri je imala puno momenata za pamćenje, prisjeća se Radičević i podsjeća da su joj najdraži trofeji u dresu svoje zemlje.
- Ako bih morala da izdvojim, to je moj oproštaj 9. novembra u Sportskom centru Morača, ispred svoje publike, ispred svojih ljudi, u svojoj zemlji. Naravno, svih tih 12 golova koje sam dala u toj oproštajnoj utakmici su zaista posebni, ali eto to je nešto što bih zaista odvojila, i što sigurno će biti najljepša uspomena u mojoj karijeri - rekla je Radičević.&nbsp;
Crnogorska publika je sjajna, kaže Radičević i podsjeća da je imala sreću da se oprosti od svog reprezentativnog dresa pred svojim navijačima, u svom gradu, u svojoj zemlji, što je, kako ističe, velika privilegija i čast.
- Mislim da nijesu svi imali tu mogućnost, da se oproste pred svojom publikom. Koliko je lijepo, toliko je teret. Imala sam ogroman pritisak kako će sve to da izgleda, ali eto, na kraju je sve ispalo onako kako sam i zaslužila, dala sam zaista Crnoj Gori sve što sam mogla, i ja sam im od srca zahvalna što su znali da mi vrate to na toj posljednjoj utakmici u Podgorici, i nekako srce mi je puno. Vrijedilo je sve godine moga truda, i sve što sam dala rukometu vratilo mi se na najljepši mogući način - istakla je Radičević.
Publika je osmi igrač, poručuje Radičević i podsjeća da je igrala u mnogim zemljama gdje je, kako kaže, rukomet broj jedan i gdje ima mnogo bučnih navijača, ali kad igra Crna Gora i reprezentacija, vjeruje ona, crnogorski navijači su najbolji.
- Navijači su nekako dio nas, nose nas! To nije samo moje mišljenje, već i mišljenje mojih saigračica koje su imale priliku igraju pred našim navijačima, protiv Crne Gore, i zaista sve u glas kažu da Crna Gora ima najbolje navijače i to se osjeti. Oni su uvijek jedan dodatni motiv, i prosto kad čujete njih sa tribina ne možete da ne date sve od sebe, i da se borite do zadnje sekunde - poručila je Radičević.
I poslije karijere želi da ostane u crnogorskom sportu i u rukometu i da podijeli sve što je godinama skupljala, i dodaje da ima međunarodni kamp, koji se održava svakog ljeta za djevojčice uzrasta od 12 do 18 godina.
Slovenija je lijepa zemlja, kaže Radičević koja već tri godine živi u Ljubljani i vidi se, kaže, da je to jedna uređena zemlja po svim pitanjima.
- Što se tiče kluba on je zaista izvanredan. Ima vrhunske uslove i bogatu tradiciju, nekako je sve lijepo. Vjerujem da će mi se ostvariti ta želja da završim sa Krimom na Final Fouru - zaključila je Radičević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D7yesOM7i8Nc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Radičević: Sve što sam dala rukometu vratilo mi se na najljepši mogući način

U Debrecinu na kraju dana nikakvog iznenađenja nije bilo - Mađarska je lako savladala posljednjeplasiranu Poljsku, rezultatom 31:21 (17:9).
Na taj način, Crna Gora je izgubila i teoretske šanse za plasman u polufinale, dok su Mađarice napravile možda i presudan korak ka pomenutoj rundi - premda im, doduše, preostaju utakmice protiv Rumunije i Francuske.
Da večeras nikakve dileme neće biti, postalo je jasno u finišu prvog dijela, kada su domaće prvo povele sa pet, a uskoro i sa osam golova razlike. I otud je drugi dio utakmice bio puka formalnost.
Poljakinje su se predstavile u skromnom izdanju, pa se čini kako definitivno možemo reći da je Crna Gora favorit uoči nedjeljne utakmice (15:30).
Petra Vamoš je pogađala osam puta za Mađarsku, a Aleksandra Rosjak je dala četiri gola za poraženi sastav.
Grupa “1”: Švedska – Rumunija 23:25, CRNA GORA – Francuska 23:31, Mađarska – Poljska 31:21.

1084x550

Mađarska slavila, sada nas više ni teorija ne vodi u polufinale

Kao i sinoć protiv Mađarske, greške su nas odvele u poraz i danas protiv Francuske, kazakla je selektorka ženske rukometne reprezentacije Crne Gore Suzana Lazović.
Iako su "lavice" u razmaku od 20 sati odigrale dva teška meča, Lazović ističe kako umor ipak nije opravdanje.
- Sigurno je da su umorne i Francuskinje, umorne smo i mi. Ali, prije svega, danas smo imali mnogo promašaja i tehničkih grešaka, a tako se ne igra protiv bilo koga, a kamoli protiv Francuske - naglasila je ona.
Lazović naglašava kako su naše rukometašice, u momentima kada su u drugom dijelu mogle da uhvate priključak, promašivale sedmerce i zicere, ali da je pouka izvučena.
- Nije bitno mjesto za koje se borimo - idemo na pobjede protiv Poljske i Švedske. Imale smo dobar početak prvenstva i sigurna sam da će igračice dati sve od sebe da sa dvije pobjede izborimo put u Beč - zaključila je ona.
Podsjetimo, pored polufinala i finala, u okviru završnice EHF Eura biće igran i meč za peto mjesto, u kojem će se sastati trećeplasirane reprezentacije iz obje grupe glavne runde.

Lazović: Bilo je promašaja i grešaka, idemo na pobjede protiv Poljske i Švedske

Rukometašice Crne Gore oprostile su se večeras od šansi za plasman u polufinale EHF Eura. U drugom kolu glavne runde, naša selekcija poražena je od svjetskog prvaka, Francuske, rezultatom 23:31 (11:15).
I pritom, teško je da je bilo koga Francuska danas naročito impresionirala. Jer, baš kao i prošle noći protiv Mađarske, napad Crne Gore izgledao je prilično skromno – uz mnogo grešaka, izgubljenih lopti, te propuštenu priliku da u drugom poluvremenu priđemo na minus dva – nijesu se ‘lavice’ imale čemu nadati. Pored toga, treba naglasiti i da je Laura Glozer u pojedinim momentima gotovo ‘zaključala’ mrežu.
Crna Gora sada ima po četiri boda manje od Francuske i Mađarske, pritom su poražene i od jednih i od drugih, pa više nemamo šansi za polufinale. Međutim, nećemo žaliti zbog toga – već jer smo sinoć protiv Mađarske greškama odveli sebe u poraz, a danas su one bile ključni razlog zbog kojeg nijesmo mogli uhvatiti priključak protiv Francuskinja.
Do kraja nam tako ostaje borba za treće mjesto u grupi, koje već nije nedostižno. A ukoliko se to dogodi, onda nas čeka i još jedan duel – onaj za petu poziciju na kontinentu. Ipak da bi se sve to dogodilo, prvo moramo savladati Poljsku u nedjelju (15:30).
<h2>Suparnice krenule jako, pa uslijedio odgovor</h2>
Valentini i Minko su pogodile iz prva dva napada za suparnice, tako da je nakon nepunih 90 sekundi bilo 0:2. Minko je potom dala još jedan gol, a onda su se i 'lavice' pokrenule - u četvrtom minutu je Grbić pogodila, onda i Brnović, pa je bilo 2:3.
U sedmom minutu je Glozer odbranila šut Jauković iz sedmerca, ali je naša igračica u sljedećem napadu ukrala loptu i pogodila - 3:4.
U više navrata je mogla Crna Gora i do poravnanja, ali uslijedile su greške i više izgubljenih lopti. Francuskinje su to kaznile u 12. minutu - Fopa se upisala u strijelce, a onda i Valentini i bilo je 3:6.
<h2>Francuska stizala do plus sedam, 'lavice' bile 10 minuta bez gola</h2>
Smanjile su naše igračice zaostatak golom Grbić, ali Francuska je na to odgovorila sa tri uzastopna pogotka i Crna Gora je u 17. minutu bila u problemu (4:9). Uskoro je Vukčević pokušala iz sedmerca da smanji naš zaostatak, ali Glozer je odbranila i njen šut. Na suprotnoj strani Horaček je pogodila iz sedmerca i u 20. minut su 'lavice' ušle uz šest golova minusa.
Francuska je uskoro vodila 4:11, bila je to serija 0:5, koju je najzad u 21. minutu prekinula Ivanović. Naša selekcija time je dala prvi gol nakon 10 minuta.
<h2>Buđenje na kraju prvog dijela - zaostatak sveden na četiri gola</h2>
Vidjeli smo uskoro pogodak Mugoše iz sedmerca, i Brnović je dala još jedan gol, pa se moglo reći da su 'lavice' nešto bolje izgledale u napadu. Međutim, ni Francuska nije posustajala, pa je u 24. minutu bilo 7:13.
U suparničkom sastavu tada je crveni karton dobila Kanor, nakon izuzetno grubog faula nad Brnović.
To kao da je donekle probudilo naše reprezentativke - prvo je pogodila Pletikosić, pa je tri gola postigla Pavićević i u završnih 60 sekundi prvog dijela ušli smo uz rezultat 11:15.
<h2>Za 15 minuta dale tri gola, Glozer zaključala mrežu</h2>
Drugo poluvrijeme počelo je pogotkom Mugoše iz sedmerca i žešćom igrom u odbrani, tako da je Crna Gora nakon dužeg vremena bila na tri gola minusa (12:15). Marina Rajčić je kroz minut odbranila sedmerac koji je izvela Horaček, ali, nažalost, ništa od toga nije uspio da valorizuje naš napad.
Jako je dobro u tim momentima izgledala naša odbrana, Francuskinje su imale problema, a 20 minuta prije kraja na semaforu je bilo 14:18. Moglo je, doduše, biti 16:18, ali je Glozer odbranila dva sedmerca zaredom - prvo pri šutu Mugoše, a onda i Jauković. Tako je Crna Gora za 15 minuta dala tek tri gola, a Francuska ubrzo izašla na komotnih 14:20.
U završnih 15 minuta nije bilo nikakve šanse da uhvatimo priključak. Naprotiv, Francuska je uskoro bila na plus osam i time je sve bilo riješeno.

"Lavice" bez polufinala: Ubjedljiv poraz od Francuske, napravljeno mnogo grešaka

Kad u publici ugledamo djecu koja su došla da nas bodre, navijaju, podsjete nas na našu djecu koju smo ostavile kući, i u nama se probudi još veća snaga koja nam ne da pokleknemo, i na bilo koji način iznevjerimo svoje familije, svoju publiku, svoju državu, kazala je u emisiji "E uživo", na Televiziji E, &nbsp;putem video linka rukometašica i reprezentativka Crne Gore Marina Rajčić.
Nije bilo lako, kaže Rajčić, jer su prethodne tri utakmice, protiv Srbije, Rumunije i Češke oduzele dosta energije i snage, tako da svaki slobodan momenat koriste, kako kaže, za oporavak, ne bi li što spremnije dočekale predstojeće utakmice.
- Čekaju nas baš dva jaka meča, da za danom. Tu treba snage, mentalne i fizičke, da se sve to na pravi način iznese, što be sumnjam da će biti sa naše strane, i mogu vam reći da, sve je naravno lakše kad se pobjeđuje, umor koji trenutno osjećamo i ne osjećamo, jer taj neki nalet dobre energije, pobjede, tog osjećanja, nama daje dodatni &nbsp;vjetar u leđa, i jedva čekamo naredne mečeve da pokažemo šta mi još možemo, da postavimo neke nove rekorde - poručila je Rajčić.
Uvijek je prva utakmica i najteža, objašnjava Rajčić, jer ona otvara prvenstvo. Ima treme i neizvjesnosti, dodaje ona, a poslije to već bude drugačije.
- Svaka utakmica nosi neku svoju težinu, i svaka padne teško na svoj način, ali ta prva je najteža, zbog te neke pozitivne treme, da sve kako treba krene i da se otvori prvenstvo na najbolji mogući način, jer, kao što vidite, dva boda velika kao kuća, imamo tri pobjede, a samo smo dva boda prenijele. Tako da nas velika borba čeka &nbsp;u narednih pet, šest dana - istakla je Rajčić.
Kad su u publici crnogorski navijači, poručuje Rajčić, osjećaju se kao kući ma gdje igrale, i ove tri utakmice su dokaz, ističe ona, jer je samo dvadesetak crnogorskih navijača nadjačalo sve u sali, i njihovo navijanje je djevojke nosilo do pobjede.
- Podsjetilo me na ‘22.godine kad smo uzele bronzu, koliko su nas oni ispratili, koliko su nas bodrili, koliko su svakim danom živjeli za ovo &nbsp;i jedva čekali te naše utakmice, tako da je to nama dodatan vjetar u leđa, da moramo da se borimo za svoju zemlju, da ne smijemo ni njih, ni nas da iznevjerimo, jer znamo koliko možemo. Kad vidim malu djecu koja su došla samo da nas isprate, da gledaju naše utakmice, da navijaju, puno nam je srce, jer ima dosta nas koji smo svoju djecu ostavili kući, onda smo i željni njih, tako da sve to mi radimo i za svoje familije, i za svoju zemlju, tako da taj nam osjećaj ne dopušta da se bilo kog trenutka opustimo, i da, na neki način razočaramo naše navijače i našu publiku. Tako da sam im jako zahvalna što nas prate, da ih je pet na tribinama, nama je to jako važno i nadam se da će ih biti u što većem broju, da će moći da dođu, i da ćemo se zajedno radovati novim pobjedama - naglasila je Rajčić.
Uvijek očekuje pobjedu, poručuje Rajčić. Ne bi bili sportisti kad ne bi išli na pobjedu, sa namjerom, dodaje ona, da na svakoj utakmici pokažu šta znaju.
- Svako prvenstvo krećemo sa nekim motivom. Naše je da idemo korak po korak, da osvajamo polako, kao što smo i do sad osvajale, jer kad idemo korak po korak nekako te pobjede legnu baš kako treba, i koliko god da se umorimo, imamo vremena i da se oporavimo i spremimo, i to što igramo dva dana zaredom za nas nikad nije predstavljalo problem. Biće teško, ali kažem vam opet, kad vidim naše navijače, i ko sve stoji iza nas, više nas je na terenu - zaključila je Rajčić.

Rajčić: Jedva čekamo naredne mečeve da pokažemo šta još možemo

Pomoć rukometašica Srbije nije stigla - izabranice Uroša Bregara su poražene od Češke 27:24, pa će Crna Gora morati da savlada i posljednjeg rivala u grupi B kako bi u glavnu fazu prenijela dva boda, prenosi Portal Javnog servisa.
"Lavice" bi i porazom do tri gola razlike od Češke na utakmici koja se igra u utorak od 20.30 časova mogle do grupe 1, ali u tom slučaju ne bi prenijele ni bod i bio bi im otežan put ka završnom vikendu u Beču.
Čehinje su vodile 21:18 na 14 minuta do kraja, ali je Bregarev tim preokrenuo na 22:21.
Tada je poklekao - nestvarnom izgubljenom loptom je poklonio gol Veroniki Maloj za izjednačenje, da bi ista igračica izborila isključenje Katarine Bojičić i sedmerac, koji je iskoristila Marketa Ježabkova za 23:22 u 55. minutu.
Anđela Janjušević i Sanja Radosavljević su donosile izjednačenja, ali su presudile izgubljene lopte Janjušević i Emilije Lazić, kao i pogoci Ježabkove.
U napadu su blistale Ježabkova sa osam golova i pet asistencija, isti broj pogodaka je upisala i Šarlot Holevova, a sjajna je bila i Sabrina Novotna sa 14 odbrana, mahom zicera.
Zbog svega toga je Srpkinjama uzaludno bilo što je Anđele Janjušević devet puta zatresla mrežu...
Srbiji je za plasman u glavnu fazu potrebno da savlada Rumuniju sa makar šest golova razlike, a da Crna Gora porazi Češku .

Češka savladala Srbiju, Crna Gora mora da juri treću pobjedu

Slovenija, koju sa klupe predvodi crnogorski trener Dragan Adžić, poražena je na startu Evropskog prvenstva u Austriji, Mađarskoj i Švajcarskoj. 
 
Slovenija je u Insbruku, u E grupi, od izgubila od Norveške 33:26. 
 
U drugom meču te grupe Austrija je bila ubjeldjiva protiv Slovačke 37:24. 
 
U A grupi, Mađarska je bila bolja od Turske 30:24, dok je Švedska bila ubjedljiva protiv Sjeverne Makedonije 28:17. 
 
Slavila je i Francuska protiv Poljske, u C grupi, 34:22, dok je Španija bila bolja od POrtugala 30:24. 
 
Crna Gora će sjutra u Debrecinu, u B grupi, igrati sa Srbijom (20.30).

1250x600

Poraz Slovenije u Insbruku

Bivša ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić nije dužna da nadoknadi štetu državi nastalu nakon pravosnažnih presuda po tužbama direktora škola koje je smijenila tokom svog mandata.
To je presuda sudije podgoričkog Osnovni suda Nikole Boškovića.
U presudi u koju su Vijesti imale uvid piše da se odbija zahtjev kojim je traženo da se Bratić obaveže da državi isplati iznos od 15.281 euro na ime naknade štete koju je država pretrpjela plaćanjem parničnih troškova u postupcima po tužbama bivših direktora.
Bratić je, tokom 2021. godine, smijenila više od 140 direktora vaspitno-obrazovnih ustanova, uz obrazloženje da su povrijedili radne obaveze, jer nijesu formirali školske odbore.
Većina direktora koji su odlučili da tuže državu zbog smjene za vrijeme mandata Bratić, dobili su spor na osnovnim sudovima.

Osnovni sud: Bratić ne mora da vrati državi više od 15.000 eura

Predstavnici mještana Botuna, koji se protive gradnji postorjenja za prečišćavanje optadnih voda u njihovom naselju, ušli su u 10 sati u prostorije Delegacije Evropske unije u Podgorici gdje će razgovarati sa ambasadorom EU u Crnoj Gori Johanom Satlerom. Juče je održan referendum u Zeti na kojem se 98 odsto građana izjasnilo protiv izgradnje postrojenja. U Botunu je za danas najavljen i zbor mještana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121510128_4a7fa6bc21c9a0684b29de9e1174296965288dfb41b19458015cc4a9c5c9ee58.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121510128_4a7fa6bc21c9a0684b29de9e1174296965288dfb41b19458015cc4a9c5c9ee58" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Mještani Botuna ispred Delegacije EU"> <figcaption>Mještani Botuna ispred Delegacije EU(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Mještani Botuna su 14. novembra podigli šator u ovom naselju u znak protesta protiv početka gradnje postrojenja. Komunalna inspekcija je više puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora. Botunjani su demontirali šatore, ali su postavili nove na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja. Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija. U Delegaciji Evropske unije ranije su za Televiziju E rekli da su svjesni su zabrinutosti određenog broja mještana u vezi sa lokacijom, ali su poručili projekat koji je spreman za realizaciju već prošao kroz sveobuhvatna ispitivanja, projektovanje i ugovaranje kako bi se izgradilo moderno, bezbjedno postrojenje. - Postrojenje ne predstavlja prijetnju za obližnje zajednice, već naprotiv, pruža ključnu zaštitu za javno zdravlje i životnu sredinu - uvjeravaju iz Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori. U Delegaciji EU su podsjetili da je Evropska unija obezbijedila gotovo 33 miliona eura bespovratnih sredstava za novi kanalizacioni sistem i Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV) za Podgoricu, pokrivajući više od 40 odsto ukupne investicije, uz dodatnu podršku kroz kredit od KfW banke. Ovo je najveći ekološki projekat koji je EU do sada podržala u Crnoj Gori.

(FOTO) Botunjani na sastanku sa Satlerom

Državljanka Srbije A.R. (28) uhapšena je jer je iz privrednog objekta u kojem je zapošljena ukrala 1.300 eura, saopšteno je iz Uprave policije (UP).
- Službenicima Odjeljenja bezbjednosti Tivat je vlasnik jednog ugostiteljskog objekta prijavio da je iz toga objekta otuđen pazar u iznosu od oko 1.300 eura od strane jednog zaposlenog lica - navode iz UP.&nbsp;
Kako se dodaje, policijski službenici tivatske policije preduzeli su aktivnosti iz svoje nadležnosti i u službenim prostorijama prikupili obavještenja od prijavljene A.R. iz Republike Srbije.
- Sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru koji se izjasnio da se u radnjama A.R. stiču elementi krivičnog djela zloupotreba položaja u privrednom poslovanju i da se ovo lice liši slobode. A.R. je uz krivičnu prijavu u zakonskom roku privedena postupajućem tužiocu na dalju nadležnost - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Uhapšena državljanka Srbije zbog krađe novca u iznosu od 1.300 eura

Vjerska zajednica Jevreja tuguje sa braćom i sestrama iz Australije nakon stravičnog napada koji se desio u toj zemlji, kazao je vrhovni rabin Crne Gore Ari Edelkopf.
To je saopšteno iz Vjerske Zajednice Jevreja u Crnoj Gori.
U Podgorici na trgu Argetina u nedjelju je svečano počela proslava Hanuke osvjetljavanjem Menore visoke pet metara.
Kako se dodaje u saopštenju, prvi dan obilježavanja jednog od najvećih praznika u jevrejskoj tradiciji protekao u odavanju pošte za najmanje 16 stradalih na plaži u Sidneju tokom proslave Hanuke.
- Tugujemo zajedno sa našom braćom i sestrama iz Australije nakon što smo čuli tragične vijesti iz Sidneja. Svjetlost uvijek pobijedi. Smrt i tama se pobjeđuju samo kada dodamo malo više svjetlosti i dobrote u naš život. To je i glavna poruka Hanuke - više svjetlosti da bi se pobijedila tama - kazao je Edelkopf.
Dodao je da je Menora osvijetljena u „čast onih koji su otrgnuti od nas na brutalan i tragičan način“.&nbsp;
- Moramo biti bolji ljudi i pokazati svjetlost svima - naveo je Edelkopf.
Hanuka, jedan od najvećih jevrejskih praznika, simbolizuje pobjedu svjetlosti nad tamom, hrabrosti nad preprekama i vjeru u snagu zajedništva. U duhu tradicije i tolerancije, ovo okupljanje je prilika da se proslave vrijednosti koje nas spajaju.
Edelkopf je, kako se dodaje, podsjetio da se Hanuka svijeće pale na vratima i na prozorima, a ne u zatvorenoj sobi.
- Pale se i na trgovima širom svijeta, da ih svi mogu vidjeti. Zašto? Zato što se ne skrivaju i ne pokušavaju da se prilagode drugima. One jednostavno svijetle i baš zato su posebne. Možemo pokušati da budemo kao svi ostali — da se uklopimo i sakrijemo ono po čemu smo drugačiji. ali tada postajemo samo jedna mala sijalica među mogima, i kada nestane struja, nestaje i naš svijet. A možemo biti kao Hanuka svijeće — da svijetlimo iznutra, da se ne stidimo sebe i da ne krijemo ono što nas čini posebnima - poručio je Edelkopf.
Proslavi Hanuke u Podgorici, osim članova Vjerske zajednice Jevreja, prisustvovali su brojni ambasadori. Obilježavanje Hanuke biće organizovano narednih dana i u ostalim crnogorskim gradovima.

Edelkopf: Tugujemo zbog Australije, svjetlost će pobijediti tamu.

Savremeni međunarodni poredak ulazi u fazu dubokog i dugoročnog preslaganja, obilježenu slabljenjem dosadašnjeg liberalnog međunarodnog poretka, rastućim rivalstvom velikih sila i sve izraženijom fragmentacijom političkih i bezbjednosnih struktura Zapada. Sjedinjene Američke Države sve otvorenije redefinišu svoje globalne prioritete, pomjerajući fokus sa normativnog upravljanja međunarodnim odnosima ka zaštiti sopstvenih strateških interesa. U tom procesu, Evropa se sve češće posmatra kroz prizmu pojedinačnih država, a ne kao jedinstven politički i bezbjednosni projekat, što dodatno narušava unutrašnje jedinstvo Evropske unije i produbljuje razlike među njenim ključnim akterima.
<h3>Evropska unija u potrazi za bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom</h3>
Dok se Sjedinjene Američke Države, prema novoj Strategiji nacionalne bezbjednosti, sve više oslanjaju na neposredne nacionalne interese i selektivno angažovanje, Evropska unija i dalje traga za koherentnim bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom, bez jedinstvenog odgovora na rat u Evropi, migracione pritiske, energetsku bezbjednost, privrednu otpornost i zajedničku odbranu. Istovremeno, Rusija i Kina, različitim sredstvima i intenzitetom, nastoje da se strateški pozicioniraju u promijenjenom globalnom okruženju, dok regionalne sile koriste nastalu fragmentaciju kako bi proširile sopstveni uticaj. U takvom geopolitičkom vrtlogu nastaje strateški vakuum, a iskustvo pokazuje da takvi vakuumi nikada ne ostaju prazni.
<h3>Balkan ostaje zona kontrolisane nestabilnosti</h3>
U tim okolnostima, Balkan ostaje definisan kao zona hronične, ali kontrolisane nestabilnosti. Zapad sve rjeđe poseže za dubinskim političkim intervencijama, a sve više se oslanja na hoc upravljanje krizama i sprečavanje njihove eskalacije. Za Crnu Goru to znači da bezbjednost više ne može biti posmatrana kroz prizmu spoljnog tutorstva, već kao rezultat sopstvene institucionalne otpornosti, strateške dosljednosti i međunarodnog kredibiliteta, uz jasnu svijest o vlastitoj poziciji u regionalnom i širem geopolitičkom okruženju.
I pored unutrašnjih slabosti i brojnih izazova, Evropska unija ostaje ključni politički i razvojni okvir dugoročne stabilnosti Crne Gore. Njena vrijednost ne ogleda se samo u ekonomskim i regulatornim standardima, već u sposobnosti da obezbijedi strateško sidrenje, predvidivost i institucionalnu konsolidaciju države u složenom bezbjednosnom okruženju Zapadnog Balkana. U tom smislu, evropska dimenzija crnogorske politike neodvojiva je od pitanja nacionalne bezbjednosti.
<h3>NATO garancija bezbjednosti Crne Gore</h3>
Istovremeno, NATO ostaje temeljna i nezamjenjiva garancija bezbjednosti Crne Gore. Međutim, priroda savremenih bezbjednosnih prijetnji se suštinski mijenja. Klasični vojni rizici sve više ustupaju mjesto složenim hibridnim izazovima, uključujući sajber napade, informacione i psihološke operacije, ekonomske pritiske i instrumentalizaciju identitetskih i društvenih podjela. Posebnu dimenziju ovih izazova predstavljaju klimatske promjene, čije je posljedice Crna Gora već dobrano osjetila. Ekstremne snježne padavine, katastrofalne poplave i razorni požare više puta su paralisali funkcionisanje države i nanijeli značajnu štetu.
Dodatni izvor ranjivosti predstavlja unutrašnja politička i društvena polarizacija, naročito kada se identitetska i vjerska pitanja instrumentalizuju u svrhu kratkoročnih političkih ciljeva. U uslovima oslabljenih institucija, takve podjele lako prerastaju iz političkog u direktno bezbjednosno pitanje. One potkopavaju društvenu koheziju, narušavaju povjerenje u institucije i otvaraju prostor za maligni spoljašnji uticaj. Produžena polarizacija ne samo da smanjuje kapacitet države za strateško djelovanje, već i usporava evropsku integraciju, posebno u kontekstu smanjene pažnje Sjedinjenih Američkih Država i ključnih država članica Evropske unije prema Zapadnom Balkanu.
Stabilnost Crne Gore neposredno je povezana sa institucionalnom stabilnošću njenog okruženja, prije svega Bosne i Hercegovine i Kosova. Svako slabljenje državnih kapaciteta u tim sredinama nosi potencijal prelivanja rizika kroz bezbjednosne, migracione i kriminalne tokove. Zbog toga je za Crnu Goru od suštinske važnosti da vodi proaktivnu regionalnu politiku, zasnovanu na saradnji, ali i na jasnom strateškom pozicioniranju unutar evroatlantskog bezbjednosnog prostora.
<h3>Maligni strani uticaji izazov za obavještajno-bezbjednosni sistem</h3>
Jedan od najozbiljnijih unutrašnjih izazova ostaje ranjivost obavještajno-bezbjednosnog sistema. Iskustva iz prethodnog perioda ukazuju na ograničene kapacitete za rano prepoznavanje i prevenciju bezbjednosnih rizika, uključujući maligni strani uticaj i djelovanje stranih obavještajnih struktura. Riječ je o sistemskom izazovu koji zahtijeva jačanje kontraobavještajne komponente, depolitizaciju sektora, unapređenje analitičkih i procjenjivačkih sposobnosti, kao i izgradnju efikasnih mehanizama ranog upozoravanja.
U kontekstu evropskih integracija i regionalne dinamike, bezbjednost i kontrola granica dobijaju dodatni strateški značaj. Efikasno upravljanje granicama podrazumijeva dugoročno planiranje ljudskih resursa, kontinuiranu obuku, tehničko opremanje i snažnu međusektorsku koordinaciju. Ova oblast predstavlja jedan od ključnih testova institucionalne zrelosti i bezbjednosne pouzdanosti države.
<h3>Odliv stanovništca utiče na dugoročnu stabilnost</h3>
Pored klasičnih bezbjednosnih pitanja, demografski trendovi i ekonomska bezbjednost sve snažnije utiču na dugoročnu stabilnost Crne Gore. Odliv stanovništva, starenje populacije i strukturne ekonomske ranjivosti direktno utiču na održivost institucija, kapacitete sistema bezbjednosti i ukupnu otpornost društva, te se moraju tretirati kao integralni dio bezbjednosnog planiranja.
U takvom međunarodnom i regionalnom okruženju, diplomatija dobija proširenu i suštinsku bezbjednosnu dimenziju. Njena uloga prevazilazi tradicionalnu diplomatsku reprezentaciju i obuhvata aktivno upravljanje reputacijom države, pravovremeno signaliziranje bezbjednosnih rizika partnerima i očuvanje međunarodnog povjerenja. Nedovoljno koordinisana ili reaktivna diplomatija u ovim okolnostima može postati dodatni izvor ranjivosti.
Zaključno, kako se smanjuje intenzitet spoljnog političkog i bezbjednosnog pokroviteljstva, raste značaj unutrašnje institucionalne snage Crne Gore. Evropska orijentacija, članstvo u NATO-u, otpornost obavještajno-bezbjednosnog sistema, efikasno upravljanje granicama, regionalna stabilnost, demografska i ekonomska održivost, snažna društvena kohezija i aktivna diplomatija moraju se posmatrati kao međusobno povezani elementi jedinstvenog bezbjednosnog okvira. Puna integracija sistema nacionalne bezbjednosti, uz jasno definisane nadležnosti, procedure odlučivanja i upravljanja krizama, predstavlja imperativ institucionalne efikasnosti i dugoročne otpornosti države.
Vrijeme je za strateško otrežnjenje – jer niko neće rješavati naše probleme.

Crna Gora u novom geopolitičkom vrtlogu

Predśednik Srbije Aleksandar Vučić predložio je Evropskoj komisiji genijalnu ideju - da EU primi u članstvo istovremeno sve zemlje Zapadnog Balkana. Drugim riječima, da nijedna zemlja Zapadnog Balkana nikada ne uđe u EU. Ako je neka zemlja predvodnik u kršenju ljudskih prava, suspenziji svih demokratskih principa, uzurpaciji sudstva i svih institucija od strane jednog čovjeka i klike oko njega, posebno institucija sile, predvodnik u suspenziji Ustava i zakona, kontroli medija, zloupotrebi međudržavnih ugovora i lex specialisa u korupcione svrhe, enormnog bogaćenja lojalista vođi, predśedniku Vučiću iz vrha vlasti, upotrebi paramilitarnih, mafijaških grupa, uglavnom kontroverzne prošlosti, u sprovođenju terora nad građanima i falsifikovanju izbornih procesa ... onda je to Srbija. I ne samo to, očigledno je da ne postoje ni naznake da će se nešto promijeniti u dogledno vrijeme, s obzirom na to da u Srbiji nije u pitanju ulog gubitak vlasti, već gubitak slobode. Srbija je do sada otvorila 16 od 34 poglavlja i zatvorila samo dva, nauku i obrazovanje u godinama 2016/17, bez nade da će u skorije vrijeme otvoriti bilo koje poglavlje, a pogotovu da će neko zatvoriti. Posebno najvažnija poglavlja, kao što su - „Poravosuđe i osnovna prava“, „Pravda, sloboda i bezbjednost“, „Javne nabavke“, „Bezbjednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika“, „Živoitna sredina“, „Spoljna politika“, „Finansijska kontrola“, mada ni sa ostalima ne stoji baš najbolje. Srbija se trenutno nalazi u vanrednom stanju, veliki broj građana nezadovoljstvo manifestuje uličnim protestima i zahtjevom za vanrednim izborima, jer je sve više vidljivije da aktuelna vlast Aleksandra Vučića ne uživa većinsko povjerenje građana Srbije. Vlast se uglavnom brani silom policije i paramilitarnih, maskiranih huligana, koji, pod zaštitom policije neometano vrše nasilje nad građanima, novinarima i poslanicima opozicije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="vučić"> <figcaption>VLAST BRANI SILOM POLICIJE I MASKIRANIH, PARAMILITARNIH HULIGANA: Aleksandar Vučić</figcaption> </figure>  &nbsp;PRIJETI BANKROT Jasno je da vlast Aleksandra Vučića nije opredijeljena za pristupanje EU, njoj odgovara samo status kandidata, jer joj to omogućava povlašćen odnos u trgovini sa EU, s obzirom na to da je srpska ekonomija veoma zavisna od trgovačkih veza sa EU, a i veliki broj investicija dolazi iz zemalja EU, koji su investirali u Srbiju upravo zato da bi mogli prodavati svoje proizvode na tržištu EU. Gubitak statusa kandidata za Srbiju bi značilo ekonomsku katastrofu. Politika Aleksandra Vučića sa međudržavnim, koruptivnim ugovorima sa Kinom i UAE, bliski odnosi sa Moskvom i neiskreni pregovori sa EU kao da sve više gubi manevarski prostor i od Srbije se sve više zahtijeva da se odredi u spoljnoj politici i prestane sa śeđenjem na više stolica. U potonje vrijeme Srbija pokušava iskoristiti vladavinu Donalda Trampa u Americi, ne bi li se dodvorila ovoj zemlji, ali se čini da ta politika nema mnogo uspjeha, bez obzira na poltronisanje Srbije njenom predsjedniku i njegovoj bližoj rodbini. Zahvaljujući politici Aleksandra Vučića i stalnoj medijskoj torturi, popularnost EU u Srbiji je prilično ispod 50%, što je čini vrlo nepouzdanim partnerom u budućim pregovorima o integraciji, bez obzira na to ko će činiti vlast.&nbsp; Simptomatično je da na studentskim protestima, čija se lista smatra respektabilnim protivnikom Vučićevoj listi, zastava EU nije poželjna, za razliku od ruskih crkvenih zastava, kandila, popova i ljubljenja popovskih ruku. Kao da Srbija luta u svojoj spoljnoj politici bez obzira ko će činiti vlast. Hazardske igre samog Aleksandra Vučića oko sankcija od strane Amerike NIS-u i rafineriji u Pančevu, čiji je većinski vlasnik ruski Gasprom, odluka o čekanju 50 dana na rasplet hoće li Rusi promijeniti stav o prodaji svog djela firmi prihvatljivoj Americi, te mogućnost uvođenja sekundarnih sankcija Srbiji, ne izaziva veliku reakciju kod građana. Kao da je ljubav prema Rusiji i želja da joj se ne zamjeri jača od katastrofalnih posljedica koje mogu pogoditi Srbiju ukoliko se blokira platni promet Narodne banke Srbije i banaka koje i dalje posluju sa NIS-om. Blokada platnog prometa Narodne banke Srbije značilo bi da Srbija ne može povlačiti sredstva iz inostranstva niti izvršavati svoje obaveze prema ino partnerima. Drugim riječima, prijeti joj i bankrot u platnim odnosima sa inostranstvom. &nbsp;SIMULACIJA REFORMI Na nivou vodvilja je prepiska premijera Crne Gore Milojka Spajića i predśednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojem Vučić svoju nakaradnu politiku pokušava zamijeniti pričom o crkavanju komšijske krave. Umjesto da shvati da on ubija tu kravu, Vučić pokušava pričom o ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana istovremeno u EU, pretvoriti u zlonamjeru prema Srbiji drugih kandidata koji imaju ogromnu naklonost EU za prijem. To da li i te zemlje zaslužuju tu privilegiju veliko je pitanje.&nbsp; Ogromna naklonost zemalja EU i želja da realizuju namjeru da prime bar jednu zemlju, bez obzira na to da li se ta zemlja istinski reformiše ili samo simulira, čitav proces pristupanja Crne Gore i ispunjavanje zadatih uslova svelo je na puku formu. Borba protiv korupcije se mjeri brojem uhapšenih, a da se ne ulazi u suštinu da li za to postoje osnovi, ili se radi o pukom revanšizmu i tužilačko–sudskoj farsi. Da li se iko iz EU zainteresovao za tužilačko–sudsku farsu oko procesa protiv Milivoja Katnića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca, njegovog zamjenika Saše Čađenovića i nekadašnjeg pomoćnika direktora policije za borbu protiv organizovanog kriminala Zorana Lazovića? Da li su iz EU uopšte svjesni da će svi koji učestvuju u tom progonu jednog dana krivično odgovarati, umjesto što ih tapšu po ramenima i dijele im nagrade?&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>NAKLONOST EU PREMA CRNOJ GORI: Milojko Spajić u Briselu (Foto: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Imaju li u EU svijest da su najprivrženiji članstvu u EU i evropskim vrijednostima u Crnoj Gori upravo u opoziciji, a da vlast čini većina koja je proruska, koja je neiskrena u EU integracijama, da ona donosi formalno tražene zakone bez namjere da ih primjenjuju, da je glavna karakteristika većine u vlasti samovolja i autokratija, nepoštovanje zakona, procedura i demokratrskih principa? Onog momenta kada su čelnici EU i zemalja koje ih čine primili Andriju Manddića u zvaničnu pośetu, oni su abolirali Ratka Mladića, Radovana Karadžića i Slobodana Miloševića, jer je Mandić autentični predstavnik te politike. Slike kapele Karađorđevića koje im poklanja uvreda su za svakog građanina lojalnog Crnoj Gori, demokratu, patriotu, antifašistu i prihvatanje je politike velikosrpstva koja je odgovorna za hiljade mrtvih i zatvorenih Crnogoraca nakon 1918. godine od strane srpske vojske, odgovorna za saradnju sa fašističkim okupatorom u Drugom svjetskom ratu i stotine hiljada mrtvih, desetine hiljada osakaćenih, milione raseljenih i desetine hiljada silovanih u ratovima devedesetih godina prošlog stoljeća.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="slika"> <figcaption>ISTORIJSKI REVIZIONIZAM: Andrija Mandić poklonio sliku „Njegoševe kapele“ predsjedniku Donjeg doma parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva Lindziju Hojlu </figcaption> </figure>  &nbsp;REVIZIONISTIČKA AGENDA U Crnoj Gori se proganjaju građanski aktivisti koji s pravom protestuju zbog urušavanja svih institucija, protiv urušavanja najvažnijih crnogorskih nagrada koje se uručuju za nepostojeće knjige čovjeku koji je notorni neprijatelj nezavisne Crne Gore, dok policija izigrava eskort profašističkim, paramilitarnim nacistima koji ulicama Podgorice šire mržnju prema drugim narodima. Dok god jedna sekta drži bezbjednosni sektor u svojim partijskim rukama Crna Gora ne može biti demokratska, niti dio bezbjednosti demokratskog svijeta., Bezbjednosne službe drže đeca Slobodana Miloševića i učenici Aleksandra Vulina, te je teško od njih očekivati poštovanje zakona i spoljnopolitičkog opredjeljenja, a tek je nemoguće očekivati demokratsku i pristojnu komunikaciju. Samo im fali inteligencija Jelene Nedović, jer bi se svojim biserima dobro uklopila među crkvene Kmere iz Demokrata. Dobro je da je preživjela vladavinu DPS-a, jer te golgote koje je ona prošla u jednim patikama, dok je svirala dvije hramonike, to je teror koji je teško bilo izdržati.&nbsp; Takođe, najnovija revizionistička agenda u istoriografiji najčešće je svojevrsni bastardni produkt reakcionarnih i klerofašističkih ideja, duboko ukorijenjenih u svjesnim i namjenskim istorijskim obmanama. Istorijski revizionizam je u krugovima Crkve Srbije i srpskog naroda jedan od ključnih mehanizama kojim se želi izgraditi novo kolektivno śećanje, kao temelj još intenzivnijeg velikosrpskog nacionalizma i klerofašizma i pretvaranja Crne Gore u duhovnu i istorijsku koloniju Srbije. Aleks Devin, engleski publicista i prijatelj Crne Gore, piše 1919. godine: „...što se tiče Crne Gore, njena slavna istorija i prošlost neće nikad biti ugašene ni jednim diplomatom, ma ko on bio, niti nasiljem. Istorija se piše polako ali sigurno, a crnogorska, za vrijeme velikog rata, nije ništa drugo nego jedan niz besprimjernih nepravdi. Ali će pravda pobijediti, a čelični i duhom veliki crnogorski narod, podići će glavu, sam odlučiti o svojoj sudbini i uskrsnuti iz mučeništva u kome je sad“. Nemam što dodati riječima Aleksandra Devina, sem da to neće biti ništa novo u istoriji Crne Gore. Tvrd je orah voćka čudnovata! No to se neće desiti samo od sebe. Svi crnogorski patrioti moraju dići glas protiv srbizacije Crne Gore od današnje vlasti, progona svih crnogorskih kulturnih i naučnih institucija, revizije bliže i dalje prošlosti, fašizacije Crne Gore... Vlast koja vodi dijalog isključivo unutar sebe, koja je obesmislila i uništila sve oblike nezavisne kontrole, koja je uništila institucije, podjelu vlasti, parlamentarnu kontrolu i parlamentarni život, zarobila medije, koja je uvela brutalnu partitokratiju u sve pore društvenog i političkog života, koja novčano stimuliše anticrnogorske institucije, a proganja crnogorske, sprovodi nasilje prema građanskom otporu i koja umjesto pluralizma podstiče agresiju prema neistomišljenicima, nije ništa drugo do totalitarna vlast. Možda EU ima oportune razloge da žmuri na to, mi na to nemamo pravo!

Patriote moraju zajedno protiv pretvaranja Crne Gore u duhovnu i istorijsku koloniju Srbije

Juče smo imali priliku da u dnevnim novinama Vijesti pročitamo detalje sa saslušanja Ranka Ubovića koje je održano u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT). Novinarkama ovog medija Jeleni Jovanović i Biljani Nikolić je neko iz Specijalnog državnog tužilaštva dao zapisnik sa saslušanja Ubovića, sa određenim ciljem.
To je saopštio predsjednik Crogorske kulturne mreže (CKM) Aleksandar Damjanović i dodao da su, između ostalog, novinarke Vijesti u tekstu fokus stavile na sina Ranka Ubovića zbog kupovine kompanije Bemax čija prodaja, kako navodi, državi nikakvu štetu nije nanijela.
- Lično me ne čudi što novinarke Jovanović i Nikolić ne poštuju starocrnogorski postulat da se čovjeku bez obzira o čemu se radilo nikad ne napada porodica. Na pitanje ko je dao zapisnik o saslušanju građanima koji mu plaćaju obezbjeđenje, gorivo, telefon, putovanja i mjesecnu zaradu koja iznosi više hiljada eura odgovor treba da da specijalni državni tužilac Vladimir Novović - rekao je Damjanović.
Gospodin Novović kao prvi čovjek SDT-a ima obavezu da, kako je kazao, zaštiti privatnost svakog građanina koji dode na saslušanje bez obzira koje vjere, nacije boje kože i političkog uvjerenja bio.
- Tužilac Vladimir Novović bi trebalo da zna da građane koji plaćaju njegov rad vise zanima šta se dešava sa krivičnim prijavama koje su podnijete protiv premijera Milojka Spajića, za kojeg se sumnja da je oštetio državni budžet nego li kako je sin Ranka Ubovića kupio Bemax. Da ne budem od crnogorske javnosti pogrešno shvaćen, nije mi cilj da stanem u zaštitu Ranka Ubovića, jer je on pokazao da sebe i te kako može odbraniti od pokušaja SDT da ga neosnovano drži u pritvoru, već želim da ukažem da curenje informacija iz SDT-a urušava ugled Crne Gore i nanosi štetu pravdi - naveo je Damjanović.
U svakoj ozbiljnoj zemlji za ovakav tekst novinarke Jovanović i Nikolić bi, dodaje se, bile privedene na saslušanje radi nanošenja štete tužilaštvu i državi.
- Bez obzira radilo se o Ranku Uboviću ili nekom drugom građaninu ovaj gest SDT-a je neprimjeren i zaslužuje osudu javnosti. Javno pitam gospodina Vladimira Novića kako očekuje da građanin moze imati povjerenje u rad SDT-a, kada informacije sa saslušanja izalaze u medijima? Važno je da tužilac Novović zna da se u svijetu kompanije koje zapošljavaju hiljadu ljudi kao Bemax poštuju i ako kojim slučaju budu predmet nekog izviđaja o njihovom ugledu dok se ne proglase krivim se vidi dobro računa - navodi se u saopštenju.
Dio beneficija u kojima uživa po funkciji Vladimir Novović se, dodaje se, između ostalih finasira od poreza koji u crnogorski budžet uplaćuje Bemax.
- Finalno, slučajno ili ne SDT plasira u javnost priču u kojoj se spominje Bemax neposredno pred početak otvaranja ponuda za nastavak izgradnje auto puta - stoji u saopštenju Damjanovića.

Damjanović: Novović da objasni kako su ''Vijesti'' dobile informacije sa saslušanja Ubovića

Advokat Veselin Radulović danas će Specijalnom državnom tužilašvu podnijeti dopunu krivične prijave protiv političke partije Demokrate Demokratska Crna Gora, poslanika te partije Borisa Bogdanovića i ministarke kulture i medija i funkcionerke Demokratske Crne Gore Tamare Vujović zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja u produženom trajanju i zloupotreba položaja u produženom trajanju putem podstrekavanja i pomaganja. Radulović traži da Specijalno državno tužilaštvo ispita iz kojih razloga je Vlada u maju 2021. godine usvojila Informaciju o raskidanju sporazuma i otkupu dionice puta Meljine – Petijevići na osnovu koje je samo dan kasnije potpisan novi sporazum koji je uzrokovao štetu za državni budžet od 4,5 miliona eura. On smatra da treba ispitati da li postoji osnovana sumnja da je u planiranju, pripremi i izvršenju krivičnih djela učestvovao neko od funkcionera tadašnje Vlade i funkcionera lokalne samouprave u Herceg Novom. Radulović je u avgustu podnio dvije prijave protiv Demokrata i njihovih funkcionera i nakon toga još četiri dopune krivičnih prijava ali do danas nema reakcije iz Specijalnog državnog tužilaštva. <h2>SPORNI RASKID</h2> U dopuni krivične prijave, u koju je Portal ETV imao uvid, navodi se da je cilj kriminalne organizacije bio sticanje nezakonite moći u korist „Demokrata i drugih prijavljenih“, a na štetu budžeta Crne Gore. Radulović smatra da je svaki član imao unaprijed određeni ili odredivi zadatak. - U djelovanje organizacije primjenjuje se zastraživanje i postoji uticaj kriminalne organizacije na političku vlast, sredstva javnog informisanja, zakonodavnu i izvršnu vlast – piše u dopuni krivične prijave. Politička partija Demokrate Demokratske Crne Gore imale su ulogu i zadatak da prikrivaju zloupotrebe članova kriminalne oganizacije i, prema navodima advokata Radulovića, da stavaraju uslove i podtrekavaju na krivična djela. Sve je to za posljedicu imalo, kako se sumnja, sticanje imovinske koristi na štetu budžeta. - Partija je preko svojih funkcionera i članova, odmah nakon što je postala dio vlasti krajem 2020. godine i tokom 2021. godine, preko svojih funkcionera više puta Vladi Crne Gore dostavljala dopise sa istim pitanjem i zahtjevom da država postigne novi dogovor sa koncesionarom „Univerzal Monte“, iza koga stoji srpski biznismen Vuk Hamović i sa kojim je na osnovu tendera 2007. godine zaključen Ugovor o gradnji puta Meljine – Petijevići, kao dijela puta Herceg Novi – Trebinje, za izgradnju dionice od 12,5 kilometara. Po ugovoru bi taj koncesionar 2027. godine izgubio pravo na prihode od putarine. Lažno su predstavljali da to čine zbog građana kako bi prestalo sa naplatom putarine i na taj način stičući korist za političku partiju na predstojećim lokalnim izborima u Herceg Novom, pa je tako, zajedno sa drugim prijavljenima, na kraju izdejstvovala da Vlada i opština Herceg Novi sa firmom „Univerzal Monte“ 7. maja 2021. godine zaključe novi sporazum na štetu države, kojim su propisali obavezu države da koncesionaru isplati više od 4 miliona eura, što je ovaj koncesionar i uspio da naplati u sudskom postupku na osnovu sporazuma – piše u prijavi. <h2>PITANJA</h2> Prema stavu advokata Radulovića, Bogdanović je 23. aprila 2021. godine Vladio poslao dopis sa pitanjem da li će i kada biti zaključen novi sporazum sa koncesionarom „Univerzal Monte“ iza koga stoji biznismen Hamović. Uloga Bogdanovića bila je, kako se sumnja, da stvara uslove i podstrekava na izvršenje krivičnih djela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30" data-rendition-name="original" width="907" height="561" loading="lazy" alt="Boris Bogdanović"> <figcaption>Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Vujović je, kako se navodi u prijavi, imala zadatak da u svojstvu tada poslanice Skupštine, stvara uslove i podstrekava na izvršenje krivičnih djela na štetu državnog budžeta. - Ona je10. decembra 2020. godine uputila poslaničko pitanje tadašnjem ministru kapitalnih investicija Mladenu Bojaniću, gdje je ukazala na problem Novljana oko naplate dionice Meljine - Petijevići sa predlogom da Vlada preuzme sve nadležnosti nad putnim pravcem i predložila da se isplati 4,5 miliona eura koncesionaru „Univerzal Monte“. Na osnovu tendera 2007. godine sa tom kompanijom je zaključen Ugovor o gradnji puta Meljine – Petijevići, kao dijela puta Herceg Novi – Trebinje, za izgradnju dionice od 12,5 kilometara. Po tom ugovoru bi taj koncesionar 2027. godine inače izgubio pravo na prihode od putarine, zatim je 2. marta 2021. godine takođe je uputila poslaničko pitanje tadašnjem ministru finansija Milojku Spajiću sa istim predlogom, pa je tako, zajedno sa drugim prijavljenima, na kraju izdejstvovala da Vlada Crne Gore i Opština Herceg Novi sa firmom „Univerzal Monte“ dana 7.5.2021. godine zaključe novi sporazum na štetu države Crne Gore, kojim su propisali obavezu države da koncesionaru isplati preko 4 miliona eura, što je ovaj koncesionar i uspio da naplati u sudskom postupku na osnovu sporazuma – piše u prijavi. Advokat Radulović ističe da dokaz iz prethodnih krivičnih prijava i dopuna ukazuju da je kompletna infrastruktura partije Demokratska Crna Gora „ stavljena u službu planiranja i izvršenja krivičnih djlela, prvenstveno zloupotreba službenih ovlašćena od funkcionera te partije, kojim krivičnim djelima ta organizacija i njeni članovi u produženom trajanju stiču imovisnku i političku korist, a istovremeno pričinjavaju štetu budžetu Crne Gore.

Tag: evropsko-prvenstvo-u-rukometu