Evropski savez Herceg Novi predstavio je ključne segmente svog djelovanja, sa jasnom vizijom razvoja lokalne zajednice zasnovane na vladavini prava, snažnoj ekonomiji, pravednoj socijalnoj politici, zaštiti životne sredine i poštovanju ljudskih i manjinskih prava, poručili su predstavnici ove liste.
&nbsp;U fokusu djelovanja Evropskog saveza Herceg Novi je i obrazovni sistem koji planiramo uskladiti sa realnim potrebama tržišta rada – kako po pitanju potražnje, tako i ponude.
&nbsp;- Zajedničko djelovanje, zasnovano na vrijednostima građanskog društva i slobodnih pojedinaca, osnov je našeg pristupa. Modernizacija lokalne administracije mora biti ekonomična, održiva, efikasna i, prije svega, u službi građana. Naš cilj je jednostavan – grad po mjeri građana- navodi se u saopštenju ES.
&nbsp;Posebnu pažnju, kazali su iz Evropskog saveza, posvećuju borbi protiv korupcije i kriminala na lokalnom nivou.&nbsp;
- Zalažemo se za otvoren dijalog sa svim građanskim organizacijama, društvenim pokretima i pojedincima koji baštine univerzalne vrijednosti. Vjerujemo u jačanje institucija i izgradnju sistema u kojem će raditi sposobni, a ne podobni. Za bolji, pravedniji Herceg Novi - Evropski savez, najbolje što možeš- poručili su iz Evropskog saveza.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Evropski savez Herceg Novi: Za bolji i pravedniji grad, po mjeri građana

Zbog dužine trajanja postupaka pred Ustavnim sudom Crne Gore u tri predmeta država Crna Gora treba da isplati podnosiocima predstavki iznos od 4.280,00 eura, prenosi Antena M.
Dana 16. i 23. januara 2025. godine Evropski sud za ljudska prava objavio je tri odluke protiv Crne Gore Bijelić protiv Crne Gore, Golubović protiv Crne Gore i Terzić i drugi protiv Crne Gore na osnovu kojih je država Crna Gora u obavezi da isplati podnosiocima predstavki u predmetima:
– Bijelić protiv Crne Gore zbog dužine trajanja postupka pred Ustavnim sudom Crne Gore od 4 godine, 11 mjeseci i 29 dana, iznos od 1.500,00 eura na ime naknade nematerijalne štete i iznos od 250,00 eura na ime troškova postupka, uvećane za bilo koje poreze koji se mogu naplatiti podnosiocu predstavke na ove iznose.
– Golubović protiv Crne Gore zbog dužine trajanja postupka pred Ustavnim sudom Crne Gore od 4 godine, 4 mjeseca i 16 dana, iznos od 1.080,00 eura na ime naknade nematerijalne štete, uvećan za bilo koje poreze koji se mogu naplatiti podnosiocu predstavke na ovaj iznos.
– Terzić i drugi protiv Crne Gore zbog dužine trajanja postupka pred Ustavnim sudom Crne Gore od 3 godine, 11 mjeseci i 25 dana, iznos od 1.200,00 eura na ime naknade nematerijalne štete i iznos od 250,00 eura na ime troškova postupka, uvećane za bilo koje poreze koji se mogu naplatiti podnosiocima predstavke na ove iznose.
- Na osnovu odluka koje je Evropski sud za ljudska prava donio u toku 2024. godine u odnosu na Crnu Goru zbog dužine trajanja postupaka pred Ustavnim sudom &nbsp;Crne Gore, država je u 2024. godini isplatila podnosiocima predstavki iz tih odluka ukupan iznos od 77.330 eura- ističe se u saopštenju.
Imajući u vidu da je dužina trajanja postupka pred Ustavnim sudom Crne Gore prepoznata kao problem u pravnom sistemu Crne Gore, Vlada Crne Gore je u 2024. godini donijela zaključke, a na osnovu Izvještaja o radu Kancelarije zastupnika Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava, kojima je preporučila Ustavnom sudu Crne Gore da u cilju smanjenja dužine trajanja postupaka pred tim sudom sačini analizu predmeta koji su u radu pred tim sudom duže od tri godine i da takve predmete označi kao prioritetne i definiše fiksne rokove za njihovo okončanje.

Tri nove odluke Evropskog suda u vezi sa prekomjernom dužinom postupaka pred Ustavnim sudom Crne Gore

Evropski sudovi su donijeli veći broj presuda u kojima su padale presude nacionalnih sudova zato jer je došlo do grubog miješanja političara u tok samog postupka, a ovo je jedan od drastičnijih primjera koje sam ja vidio, kako se političari direktno miješaju u postupak koji je u toku - poručio je advokat Ante Nobilo odgovarajući na pitanje što o aktuelnoj vlasti u Crnoj Gori govori činjenica da funkcioneri Demokrata koji kontrolišu bezbjednosni sektor (poslanik Boris Bogdanović, ministar odbrane Dragan Krapović i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović) javno tvrde da ne žele da poštuju prezumpciju nevinosti u slučaju Zorana Lazovića.
Nobilo je, gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, rekao da to može kasnije prouzrokovati pad bilo kakve presude na Evropskom sudu - jer jednostavno to političarima nije dozvoljeno.
- Zasigurno je prezumpcija nevinosti u Zakonu o krivičnom postupku u Crnoj Gori. Dakle, ako bilo koji političar, funkcioner, ministar izjavi da ne priznaje presumpciju nevinosti, u odnosu na bilo koju osobu, to znači da taj ministar, taj političar, krši zakon, krši Ustav, ali isto tako krši i Evropsku konvenciju o ljudskim pravima i principe na kojima počiva pravo u Evropskoj uniji - poručio je Nobilo.
Govoreći o optužnici protiv nekadašnjeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, kazao je da je za stvaranje kriminalne organizacije potrebno tri osobe, a riječ je o dvije.
- Pored tri i više lica, potrebne su i radnje. Dakle, kriminalna grupa se stvara zbog dobiti ili moći. Čisto na logičkom nivou, ideš u kriminal, stvaraš kriminalnu grupu s nekom svrhom, nešto želiš postići. Zakon kaže da preko kriminalne organizacije želiš ostvariti ili neku veću moć, ili ostvariti imovinsku korist. Ako pogledamo ovu optužnicu, nemamo nigdje pisano da su Katnić i Lazović bilo kakvu moć htjeli ostvariti, ili bilo kakvu imovinsku korist su tim svojim radnjama htjeli ostvariti - naveo je on.
Postavlja se, kako kaže, pitanje zašto bi oni ugrožavali svoje funkcije, dugogodišnje karijere i krenuli u nezakonite radnje, a da nemaju nikakve koristi od toga.
- Već na logičkoj razini mi nemamo bitni element kriminalne organizacije. Pored ova dva kriminalna elementa, vi morate imati još barem tri obilježja kriminalne organizacije. Međutim, oni nisu mogli u optužnici napisati ta tri elementa na način da su mogli opisati radnje Lazovića, ili Katnića. Umjesto toga, opisa njegovih radnji, oni su naveli, ja ću vam dati samo primjer, da se Katnić podvrgao pravilima &nbsp;unutrašnje kontrole zločinačke organizacije i primao naredbe od nekoga, bilo koga. Ali, oni nijesu dali nijednu činjenicu na tu temu, već su to elementi diletantski sastavljene optužnice - rekao je Nobilo.
<h2>Katnić ne prima sugestije, a kamoli zapovijesti</h2>
U Crnoj Gori je opšte poznato, dodaje on, da je Milivoje Katnić bio legalista i možda i da je prekruto primjenjivao zakon. Da je, kako kaže, bio neka vrsta autoritativnog tužioca, a u isto vrijeme bio nadređeni i policajcima, pa tako i Zoranu i Petru Lazović i bivšem specijalnom tužiocu Saši Čađenoviću.
- Katnić je takve psiho fizičke konstitucije da jednostavno ne prima čak ni sugestije, a kamoli zapovijesti od bilo koga. Ali, oni nijesu imali nijedan dokaz da je Milivoje Katnić od bilo koga primio bilo kakvu naredbu. Dakle, kad vi na 280 stranica ne možete opisati tih pet, &nbsp;šest obilježja krivičnog djela stvaranja i pripadanja kriminalnoj grupi, znači da optuženici svojim radnjama nijesu ostvarili bitna obilježja tog krivičnog djela i ja sumnjam da ovakva optužnica u odnosu na njih može proći - istakao je Nobilo.
Smatra da se država neće odreći takozvanih skaj dokaza, jer su ti dokazi razbili velike svjetske kriminalne organizacije, pa će, kaže, zato nacionalna zakonodavstva sve učiniti da ti dokazi ostanu zakoniti.
- Što se tiče Evropskog suda on je faktički stavio u nadležnost nacionalnog zakonodavstva i suda da odlučuje o tome, i ja sam tu pesimista, sa stanovišta odbrane, i mislim da će kriptovana &nbsp;Skaj komunikacija ostati kao dokaz. Međutim, u svoj toj obimnoj Skaj komunikaciji ne postoji apsolutno ništa kompromitujuće za mog branjenika Milivoja Katnića. Da su &nbsp;manipulisali porukama, jesu! Ja ću vam dati primjer cijela optužnica u odnosu na Milivoja Katnića svela se na stalno ponavljanje poruke gdje Petar Lazović Zviceru kaže “Duška je tata od Kate tražio da se izostavi hapšenje”. Da se izostavi hapšenje &nbsp;Duška Roganovića i tu poruku opet, i opet , u svim opisima krivičnih djela u ovoj optužnici, u odnosu na Milivoja Katnića se ponavlja, jer imaju to i ništa više - objašnjava Nobilo.
Ali, kako dodaje, oni nijesu stavili u optužnicu druge poruke, između Zvicera i njegovih ljudi, gdje oni sami zaključuju da je Petar Lazović njih lagao, jer da tužilaštvo nema ništa za Duška Roganovića i da je to što nemaju dokaza za njega to razlog zašto ga nijesu uhapsili, a ne, kako kaže, nepostojeća intervencija Zorana Lazovića prema Milivoju Katniću.
- Petar Lazović, koji je očigledno bio prikriveni policajac, prikriveni istražitelj, pokušava se približiti kriminalnim krugovima, pokušava im predočiti da je on za njih koristan, i on, naravno, manipuliše, jer je očigledno dobio informaciju da je dvije nedjelje prije hapšenja donesena odluka da se šest osoba hapsi, ali ne i Duško Roganović, za njega nemaju dokaza, i onda je to plasirao kriminalnim krugovima, kako bi oni u njega imali više povjerenja. Istovremeno, mi u spisu imamo, da je najveći broj podataka, na čijim temeljima su krenuli postupci prema kriminalnoj organizaciji Zvicera i ostalih, dobiveni su upravo od Petra Lazovića, koji je sa takvom jednom dvostrukom igrom, očigledno, obavještajno izbušio kriminalne organizacije. Dakle, to je ta selekcija! - kaže Nobilo.
Ima, dodaje on, i drugih primjera gdje prikazuju samo jednu stranu koja odgovara, a drugu ne.
- Sad ne bih ulazio u detalje, ali u odnosu na Katnića ovo je najvažnije, ti kriminalci su shvatili da ih Petar Lazović laže, zahvaljujući podacima koje su imali, a tužilac optužnicu u odnosu na Milivoja Katnića bazira na banalnoj izjavi - zaključio je Nobilo.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dxtl3QRi6yYo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nobilo: Diletantski sastavljena optužnica protiv Lazovića i Katnića, ovo je jedan od drastičnijih primjera direktnog miješanja političara u postupak

Sudija za istragu Višeg suda u Podgorici rješenjem je odredio pritvor Danilu Mandiću zbog opasnosti od bjekstva, uticaja na svjedoke i opasnoti od ponavljanja djela, saopšteno je iz Veišeg suda. Mandiću se, kako navode, pritvor računa od dana i časa hapšenja i po ovom rješenju može trajati najduže do 30 dana. Podgoričanin Danilo Mandić (35), koji je osumnjičen za ubistvo u pokušaju, priveden je danas na saslušanje kod istražnog sudije. Mandića nadležni terete da je u subotu rano ujutro u centru Podgorice počinio ubistvo u pokušaju na štetu dvije osobe. Pored toga, on se sumnjiči za nedozvoljeno držanje i nošenje oružja. Mandić, inače bratanić i tjelohranitelj predsjednika Skupštine Andrije Mandića, je juče oko 3:40 sati, na raskrsnici ulica Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića vozilom blokirao put oštećenima i ispalio više hitaca od kojih su zadobili povrede u predjelu nogu. Zatim je pobjegao, da bi se poslije sam predao policiji. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FGAtu42OVoz8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fx6Jd-fDrxWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fdrzavni-skandal-kako-je-danilo-mandic-koji-ima-kriminalni-dosje-mogao-da-cuva-predsjednika-parlamenta-i-nabavlja-oruzje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250421200456_2be3f5456696d03ab15c5ab65f003053e19210a926cf975342fd4233dcf751d4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250421200456_2be3f5456696d03ab15c5ab65f003053e19210a926cf975342fd4233dcf751d4" data-rendition-name="original" width="815" height="701" loading="lazy" alt="Danilo Mandić"> <figcaption>Danilo Mandić(Photo: Foto: Portal ETV/Ivona Đokić)</figcaption> </figure>

Danilu Mandiću određen pritvor do 30 dana

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je u ponedjeljak da će Kremlj "analizirati" prijedloge ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog za 30-dnevni prekid zračnih napada. Putin je naglasio i da je Rusija spremna da prihvati mirovnu inicijativu.
Ranije je Kijev saopštio da su napadi na civilne objekte jedina vrsta ruskih napada koji su zapravo prestali tokom kratkog uskršnjeg primirja stoga je predsjednik Zelenski predložio produženje primirja.
Putin je rekao da je prijedlog "predmet temeljne studije, možda i bilateralne", navodi ruska novinska agencija Interfax.
- Tako da ćemo sve ovo analizirati i donijeti odgovarajuću odluku za budućnost -rekao je on.
Obje strane su se ranije međusobno optuživale za kršenje primirja, a Zelenski je prijavio preko 2.000 kršenja s ruske strane.
Putin je ipak u ponedeljak insistirao da je Rusija zainteresovana za mir.
- Uvijek imamo pozitivan stav prema primirju, zbog čega smo i došli na takvu inicijativu - rekao je Putin ruskoj državnoj televiziji i dodao da imaju i pozitivan stav prema bilo kojoj mirovnoj inicijativi, kao i da se nada da će se i predstavnici kijevskog režima osjećati isto.&nbsp;

Putin izjavio da će analizirati prijedlog Zelenskog: Postoji mogućnost direktnih pregovora s Ukrajinom

Bivši premijer Zdravko Krivokapić protivnik je najavljene investicije u zaleđu Velike plaže.
- Nema prodaje državne imovine, da damo nekome nešto na 90 ili 99 godina. To je nelogično, nekorektno i ne dozvoljava konkurenciju. Spajić je kroz ovu svoju najavu davao različite informacije, svima nam drži mačka zlatnoga u džaku – a kad se otvori, to će biti miš koji će nanijeti štetu Crnoj Gori - kazao je on.
Spajić je, dodao je, u dva kritična trenutka Vlade tražio da se zakon ne poštuje.
- On ima tu sklonost, ka nepoštovanju zakona. Vi ovdje nemate javne nabavke, a to je jedini vid transparentnosti u dijelu konkurencije. Zašto se bježi od konkurencije, možda ima neko bolji od ovog investitora koji se najavljuje - upitao je Krivokapić.
Upitao je da li neko zaista misli da se tako lako može baratati milijardama eura, kako to u svojim nastupima čine iz Vlade.
- Ova Vlada nije uspjela da uradi ništa od onoga što je započela 42. Vlada. Pa oni nemaju nijedan projekat, gdje je nama infrastruktura - upitao je Krivokapić.
Njegova Vlada imala je namjeru da na Velikoj plaži budu izgrađeni hoteli najboljeg mogućeg nivoa, a da se vodi računa o održivom rezvoju, uz poštovanje ekoloških standarda.
- Koje je to standarde ova Vlada postavila bilo kome - upitao je on.
Kaže kako je pravi stav o svemu onaj koji je danas predočio predsjednik Jakov Milatović, u pozivu poslanicima da razmisle o glasanju za sporazume o UAE.

Krivokapić: Spajić ima tu sklonost da ne poštuje zakone

U Budilniku na Televiziji E povodom Dana planete Zemlje pitamo – čuvamo li planetu djelima ili sve ostaje samo na riječima?&nbsp;
Govorimo i o DigitalMoJo demokratiji, koliko institucije odgovaraju na upite i peticije građana?&nbsp;
Prosječna starost vozila u Crnoj Gori je 17,3 godina pa pitamo koliko to utiče na bezbjednost u saobraćaju. Saznajemo i hoće li uskoro zaživjeti zakon o stalnim sezoncima? &nbsp; 

U Srećnom danu, od 9 do 11 sati, o oproštaju od rukometne igračke karijere govori rukometašica Jovanka Radičević.&nbsp;
Tema Srećnog dana biće i šta znači aktivno slušanje.&nbsp;
Na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Crne Gore, 22. aprila biće otvorena Nedjelja održivosti, a u Srećnom danu govorimo o pažljivo osmišljenim radionicama i prvom u nizu događaja - Info danu posvećenom CROSS REIS projektu.&nbsp;
U vremenu koji obilježava stres postoji mali svijet gdje sve cvjeta bez filtera. U njemu radi Amela Salković i otkriva nam sve o proljećnjim radovima oko cvijeća.

Jutro na Televiziji E

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

U petak veče, kada su službenici Interventne jedinice napravili više incidenata i neprimjereno se ponašali prema kolegama iz Nikšića, u Centar bezbjednosti Nikšić sa šefom podgoričke policije Goranom Jokićem bio je i Dragiša Mugoša iz Sektora policije opšte nadležnosti – saznaje Portal ETV.
Jokić i Mugoša pokušavali su da „ispeglaju“ postupanje službenika Interventne jedinice koji su bili na ispomoć kolegama u Nikšiću za obezbjeđivanje predizbornih skupova nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“.
Mugoša, koji je nadležan za javni red i mir u Upravi policije, upravo je sa Jokićem rukovodio akcijom razbijanja mirno okupljenih građana na Cetinju 5. septembra prilikom ustoličenja u Cetinjskom manastiru mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića.
Protiv Mugoše su građani, zbog prekoračenja ovlašćenja, podnijeli više krivičnih prijava, a protiv njega se vode i postupci pred cetinjskim Sudom. Mugoša je izdavao naređenja o sredstvima prinude policijskim službenicima. Osim Mugoše postupak je pokrenut i protiv nekoliko njegovih kolega.
Crnogorski zvaničnici, iz prethodne i sadašnje Vlade, kao i čelnici policije, istrajavli su u tvrdnjama da je akcija nasilnog ustoličenja mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića u Cetinjskom manastiru i nasilno razbijanje građanskih protesta bila profesionalna a da su građanke i građani koji su iskazali otpor ustoličenju bili teroristi, čiji je cilj bio državni puč.
Podsjetimo, kako je Portal ETV objavio jutros Osnovno državno tužilaštvo u Nikšiću formiralo je predmet i trenutno prikuplja obavještenja povodom postupanja pripadnika Interventne jedinice policije iz Podgorice, koji su 11. aprila bili na ispomoći nikšićkoj policiji. Incident se dogodio nakon tribine koalicije ZBNK na Grahovu, kada je jedan od pripadnika Interventne jedinice fizički nasrnuo na inspektora iz Nikšića. Situacija je dodatno eskalirala kada je, po pozivu u policijsku stanicu radi davanja izjašnjenja o incidentu, čitava jedinica nasilno upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti.

Tag: evropski-sud