Naredna godina će biti odlučujuća. Biće potrebno rukovodstvo koje je fokusirano i hrabro, svakodnevno živi evropske vrijednosti. Više nego ikad je Crnoj Gori potrebno nacionalno jedinstvo da bi se stiglo do cilja - poručila je komesarka za proširenje Marta Kos nakon održane Međuvladine konferencije u Briselu na kojoj je Crna Gora zatvorila pet pregovaračkih poglavlja.&nbsp;
Kos dodaje da će pružiti podršku na svakom koraku dok Crna Gora ne postane članica EU.
- Crna Gora jeste predvodnica i nastavlja to da dokazuje, a zatvoreno je ukupno 12 poglavlja. Ovo je veliki korak naprijed. Crna Gora nikad nije bila bliža Evropskoj uniji, ali najteži dio je pred nama. Kazali ste da želite da zatvorite sva poglavlja do kraja 2026, ali da biste to postigli morate brzo da napredujete. Moraju se završiti reforme, mora se obezbijediti vladavina prava, da se obezbijedi da sudije donose odluke samostalno, da se nastavi borba protiv korupcije. To zahtijeva profesionalne institucije koje rade samostalno, bez uticaja politčke lojalnosti. Slobodni mediji su suština demokratije. Zahtijevamo i usaglašenost sa viznom politikom EU - navela je, pored ostalog, Kos.
Reforme zaslužuju i crnogorski građani, zato će iduća godina biti odlučujuća.
- To zahtijeva hrabro političko vođsto. Više nego ikada potrebno je nacionalno jedinstvo u Crnoj Gori da bi se stiglo do završne linije - rekla je Kos.
Ističe da je 2025. godina bila odlična za Crnu Goru, vjeruje da 2026. može biti još bolja.
Ministarka evropskih poslova Danske Mari Bjere ističe da Crna Gora nastavlja da napreduje zavidnim korakom, te da je ojačala temelje za iduću fazu pregovore.
- Primjećuje se politička posvećenost koju je Crna Gora pokazala prethodnih godina, reforme se primjećuje, progres se primjećuje. Važan posao ostaje - vladavina prava, slobodna medija i borba protiv korupcije ostaju. Reforme će pokazati koliko brzo Crna Gora može da postane članice - navela je Bjere.
Dodaje da će nastaviti da podržavamo Crnu Goru.
- Crna Gora je pokazala posvećenost. Pokazali ste da evropske integracije nisu samo destinacija, već proces reforme koje jačaju institucije i ekonomiju - ocijenila je Bjere.
Premijer Milojko Spajić istakao je da je Crna Gora zatvorila više od 36 odsto pregovaračkih poglavlja, što je više nego bilo koja zemlja u posljednjih 16 godina.
- Rad svih crnogorskih institucija prepoznat je u evropskim institucijama i podržan u Evropskom savjetu - naveo je Spajić.
Zahvalni su, kako dodaje, Francuskoj.
- Dali su nam težak zadatak, ali pokazali da možemo bilo koji problem zajedno prevazići. Naši prijatelji su tu da nas izazovu kako bi potvrdili posvećenost pravim vrijednostima - rekao je Spajić.
Danas kad, prema njegovim riječima, sve sile pokušavaju sprovoditi svoje agende bez presedana, mi Evropljani ne možemo imati veći ideal od ujedinjene Evrope.
- Evropa svih građana. Zato proširenje mora ostati najvažniji stub EU. Današnje zatvaranje ovih pet poglavlja donosi dodatno povjerenje ovom procesu. Evropa pridruživanjem Crne Gora dobija u kratkom periodu od najsiromašnije države bivše Jugoslavije državu koja je rame uz rame sa državama članicama, koja je već osam godina u NATO-u i daje doprinos bezbjednosti, usklađena je sa spoljnopolitičkim vrijednostima EU, koja je ekonomski stabilna, gdje vladavina prava i demokratije nisu samo vrijednosti kojima stremimo, već su temelji na kojima se naša država zasniva - ističe Spajić.
Dodaje da će naše buduće članstvo koštati svakog građanina EU samo dva centa.
- Crna Gora je spremna i pristupa idućoj godini sa puno energije da se zatvore sva poglavlja. Ako je naš cilj jaka i bezbjedna Evropa, mi Evropljani moramo biti ujedinjeni u našoj kući - Evropskoj uniji. Sa vjerom da će članstvo Crne Gore donijeti nadu u pravu vrijednost ovog projekta, čestitam svima na izuzetnom rezultatu - poručio je Spajić.
Komentarišući rad za vikend, kada je Francuska dovela u pitanje zatvaranje dva poglavlja od pet, premijer je rekao da postoje tehničke stvari na kojima moramo raditi, kako se Evropskom komisijom, tako i sa svakom državom članicom.
- Sa timskim radom sa naše strane uspjeli smo i ovaj rad nije prošao neopaženo u Evropskoj komisiji i državama članicama i dobili smo podršku da zatvorimo svih pet poglavlja.
Bjere je rekla da očekuje podršku 26 država članica prilikom usvajanja zaključaka o proširenju.
Kos je rekla da zatvaranje poglavlja iduće godine zavisi od Crne Gore.
Spajić je ocijenio da je realističan cilj zatvaranja svih poglavlja tokom iduće godine.
- Ako možemo zatvoriti pet poglavlja to pokazuje našu izdržljivost. Ovaj dan dokazuje da se to može postići. Predstoji nam puno posla u Crnoj Gori. Imamo snažnu političku podršku kod kuće, imamo važan rad institucija kako izvršne vlasti tako i u parlamentu. Više od stotinu zakona je u proceduri u Skupštini Crne Gore. Cunami promjena se dešava u Crnoj Gori i pripremamo se da sve bude savršeno urađeno do kraja iduće godine - naveo je Spajić.
Danas su zatvorena Poglavlje 3 – Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga, Poglavlje 4 – Sloboda kretanja kapitala, Poglavlje 6 – Privredno pravo, Poglavlje 11 – Poljoprivreda i ruralni razvoj te Poglavlje 13 – Ribarstvo.
U delegaciji Vlade, koju predvodi Spajić, su i potpredsjednici Ervin Ibrahimović i Nik Đeljošaj, kao i ministri Maida Gorčević, Novica Vuković i Vladimir Joković.

Jasmina Beharovic

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kos: Više nego ikad Crnoj Gori potrebno nacionalno jedinstvo kako bi se stiglo do cilja; Spajić: Spremni smo i pristupamo idućoj godini sa puno energije da se zatvore sva poglavlja

Premijer Milojko Spajić prevodi delegaciju Vlade Crne Gore koja danas učestvuje na Međuvladinoj konferenciji u Briselu na kojoj će Crna Gora zatvoriti pet pregovaračkih poglavlja.
To su, kako ističu iz Vlade, Poglavlje 3 – Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga, Poglavlje 4 – Sloboda kretanja kapitala, Poglavlje 6 – Privredno pravo, Poglavlje 11 – Poljoprivreda i ruralni razvoj te Poglavlje 13 – Ribarstvo.
Nakon Međuvladine konferencije, premijer će se sa komesarkom za proširenje Martom Kos obratiti medijima.
U delegaciji Vlade biće i potpredsjednici Ervin Ibrahimović i Nik Đeljošaj, kao i ministri Maida Gorčević, Novica Vuković i Vladimir Joković.

Portal ETV

Crna Gora danas zatvara pet pregovaračkih poglavlja

Zemlje u regionu moraju ostati fokusirane na Evropsku uniju, kako bi se izbjegla nestabilnost, poručio je na mreži &nbsp;X premijer Hrvatske Andrej Plenković.
Plenković je rekao da je, na inicijativu Hrvatske, danas u Evropskom savjetu razgovarano o jugoistočnoj Evropi.
- Dva mandata u Evropskoj komisiji su prošla otkako se Hrvatska pridružila EU, a da pritom nije bilo daljih proširenja. U trenutnim složenim geopolitičkim okolnostima, neophodno je održati kontinuirani fokus EU i ostvariti napredak na evropskom putu zemalja u regionu, kako bi se izbjegla dalja nestabilnost i kriza - naveo je Plenković.
Što se tiče Bosne i Hercegovine, ključno pitanje je, kako je rekao, usvajanje izborne reforme, radi ravnopravnosti sva tri konstitutivna naroda, kao i funkcionalnosti zemlje.
- Iskorak koji je BiH napravila otvaranjem pregovora o pristupanju trebalo bi da bude podsticaj političkim akterima da sprovedu reforme koje su važne za bolji život građana i ubrzanje procesa integracije - dodao je on.
Plenković je poručio da Hrvatska ostaje posvećena procesu proširenja, na osnovu sopstvenih zasluga.
- I nastaviće da igra vodeću ulogu u odnosima između EU i regiona - zaključio je hrvatski predsjednik.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAndrejPlenkovic%2Fstatus%2F1938345754415841474%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1938345754415841474%7Ctwgr%5Efa65c20b59eaa9d78f403b35a548c2784c1a5380%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Plenković: Zemlje u regionu moraju ostati fokusirane na EU kako bi se izbjegla nestabilnost

Mađarska je ponovo uskratila potporu zaključcima Evropskog savjeta o Ukrajini u kojima se podržava put te zemlje prema članstvu u Uniji i ističe spremnost za jačanje sankcija protiv Rusije. Tekst zaključaka ima čvrstu potporu 26 zemalja članica, a Mađarska je kao i na posljednjem samitu u martu blokirala formalno usvajanje zaključaka na nivou svih 27 država članica.
- Evropski savjet poziva Rusiju da pokaže stvarnu političku volju da okonča svoj agresivni rat, da pristane na prekid vatre i da se uključi u smislene pregovore - stoji u tekstu u kojem se izražava spremnost za donošenje novog, snažnog paketa sankcija kako bi se, između ostalog, smanjili ruski prihodi od izvoza energenata.
<h2>Zahtjev da se riješe vojne i odbrambene potrebe Ukrajine</h2>
Šefovi država ili vlada razgovarali su video-vezom s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim. Evropski čelnici ističu da će u saradnji s partnerima i saveznicima koji slično misle nastaviti da pružaju sveobuhvatnu političku, finansijsku, ekonomsku, humanitarnu, vojnu i diplomatsku potporu Ukrajini i njenom narodu.
U tekstu se pozivaju države članice da nastave s ubrzanjem napora na rješavanju hitnih vojnih i odbrambenih potreba Ukrajine, posebno u pogledu isporuke protivvazdušne odbrane, sistema za odbranu od dronova, municije velikog kalibra.
Takođe se naglašava važnost ubrzanja rada na daljoj podršci i razvoju ukrajinske odbrambene industrije i produbljivanja njene saradnje i integracije s evropskom odbrambenom industrijom. Čelnici su iskazali spremnost da doprinesu bezbjednosnim garancijama, pomažući Ukrajini da razvije sposobnosti za efikasno odvraćanje agresije i obranu zemlje.
<h2>Poziv na nove sankcije</h2>
Poziva se Savjet da hitno usvoji novi paket sankcija, čije je usvajanje zapelo zbog blokiranja Mađarske i Slovačke. U skladu s pravom EU, ruska imovina trebalo bi da ostane imobilizovana dok Rusija ne prekine svoj agresioni rar protiv Ukrajine i ne nadoknadi joj štetu uzrokovanu tim ratom, kaže se u tekstu.
- Evropski savjet ponovo ističe inherentno pravo Ukrajine da sama bira svoju sudbinu na osnovu Povelje UN-a i međunarodnog prava - poručuje 26 zemalja Evropske unije i pozivaju na otvaranje prvog klastera u pristupnim pregovorima.
Komisija je ocijenila da je Ukrajina ispunila uslove za otvaranje prvog, temeljnog klastera koji pokriva poglavlja vezana uz vladavinu prava, ali za njegovo otvaranje potrebna je saglasnost svih zemalja članica, koje zbog protivljenja Mađarske još nema.

Mađarska jedina protiv: Zaključke o Ukrajini podržalo 26 od 27 članica EU

Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta izjavio je u Tirani da postoji novi zamah u procesu proširenja Evropske unije i da dalji napori radi postizanja napretka Zapadnog Balkana na evropskom putu treba da budu zasnovani na principima dosljednosti i povjerenja.
Poslije neformalne večere koju je priredio za učesnike samita Evropske političke zajednice sa Zapadnog Balkana i za premijera Poljske Donalda Tuska, Košta je na mreži Iks (X) napisao da se princip dosljednosti odnosi na obje strane.
- Naše dalje napore radi napretka ka pristupanju (Zapadnog Balkana Evropskoj uniji) treba da vode dva osnovna principa: dosljednost i povjerenje. Dosljednost EU znači da zadrži proširenje na vrhu svoje političke agende, a dosljednost partnera znači usklađivanje sa našim vrijednostima i sprovođenje reformi - naveo je Košta.
Dodao je da se povjerenje, kao drugi glavni princip, "može izgraditi jedino kroz otvoren dijalog - interno, među partnerima u regionu, i sa institucijama EU i državama članicama".
Večeru za lidere sa Zapadnog Balkana Košta je priredio sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen i šeficom evropske diplomatije Kajom Kalas na kraju njegove turneje po regionu, tokom koje je posjetio Beograd, Sarajevo, Podgoricu, Prištinu, Skoplje i Tiranu.
Uz Koštu, Fon der Lajen, Kalas i Tuska, na večeri su bili i predsjednici Crne Gore Jakov Milatović, Srbije Aleksandar Vučić i Kosova Vjosa Osmani, premijer Sjeverne Makedonije Hristijan Mickoski, predsjedavajuća Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović i domaćini - premijer Albanije Edi Rama i predsjednik te države Bajram Begaj.
Šesti samit Evropske političke zajednice okupiće u petak 47 šefova država ili vlada i lidere ključnih evropskih i međunarodnih institucija, a domaćini će biti Košta i Rama.

Košta: Dosljednost i povjerenje glavni principi u procesu proširenja EU na Zapadni Balkan

Naša zemlja je ponosna na status predvodnice u procesu EU integracija i odlučni smo da taj kurs zadržimo. Cilj je jasan - da postanemo 28. članica 2028. godine Svjesni smo da je to ambiciozan cilj, ali i dalje vjerujem da je to ostvarivo - kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na zajedničkoj konferenciji za medije sa predsjednikom Evropskog savjeta Antoniom Koštom. Ističe da je posjeta visokog evropskog zvaničnika snažna podrška Crnoj Gori na evropskom putu, te da potvrđuje da evropska perspektiva regiona i Crne Gore ostaje visoko na agendi Evropske unije. - U vremenima brojnih izazova na geopolitičkom planu, politika proširenja može se pokažati kao ključna politika i u tom kontenkstu Crna Gora može biti najbolji primjer uspješne zemlje za ostale zemlje kandidate - rekao je Milatović. Sa Koštom je, kako dodaje, postigao saglasnost da naša zemlja može biti "svjetlo na kraju tunela" proširenja Evropske unije i dokaz da je ovaj proces živ. - Vjerujemo da će na sljedećoj Međuvladinoj konferenciji Crna Gora zatvoriti dodatno nova poglavlja i da ćemo do kraja ove godine još više napredovati na evropskom putu - kazao je Milatović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250514110544_bd0614159b8e980f4fe7dc048cab6f95cfcc1f3c4f4ed801feb1ca35e03cbf77.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250514110544_bd0614159b8e980f4fe7dc048cab6f95cfcc1f3c4f4ed801feb1ca35e03cbf77" data-rendition-name="original" width="1050" height="588" loading="lazy" alt="Antonio Košta"> <figcaption>Antonio Košta(Photo: Kabinet predsjednika Crne Gore/Youtube)</figcaption> </figure>  Košta je rekao da Crna Gora isporučuje rezultate, ne samo kada su u pitanju reforme, nego održava i potpunu usklađenost sa vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, podržavajući mir u Ukrajini. - Crna Gora je jedan od najboljih primjera procesa zamaha proširenja EU. Evropski parlament je juče velikom većinom prepoznao važan napredak koji ste ostvarili, sada je ključno da održite ovakav pristup i fokus na cilju i ne usporavate ovaj impresivan napredak. Postati 28. članica do 2028. je jako dobar slogan, ali bi bilo još bolje kada bi se to desilo prije. Politički konsenzus je da se pristupanje ostvari. Važno je da održite dobre odnose sa susjedima, posebno sa onim državama koje su već članice EU - istakaoje Košta. J. B.&nbsp;

Milatović: Cilj je jasan - da postanemo 28. članica EU 2028. godine, Košta: Politički konsenzus je da se pristupanje ostvari

Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta boraviće u srijedu, 14. maja, u prvoj zvaničnoj posjeti Crnoj Gori u okviru posjete Zapadnom Balkanu, čiji je cilj da potvrdi snažnu posvećenost Evropske unije ovom regionu i procesu proširenja, najavili su iz Delegacije EU u Crnoj Gori.
Tokom boravka u Podgorici, predsjednik Košta sastaće se sa predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem, premijerom Milojkom Spajićem, kao i drugim zvaničnicima. 
- Teme razgovora biće napredak Crne Gore u reformama u okviru pristupnih pregovora, njena pozicija predvodnice u procesu proširenja, kao i šira regionalna saradnja - navodi se u saopštenju.
Košta je, uoči posjete, kazao da je jačanje saradnje sa Zapadnim Balkanom jedan je od ključnih političkih prioriteta za EU, ali i za njega lično.
- Posjećujem region kako bih sa liderima razgovarao o trajućim izazovima i pokazao da je EU spremna da pomogne. Postoji jasan zamah proširenja, ali su potrebni posvećenost i djelovanje - naveo je Košta.
Košta i Milatović održaće sjutra zajedničku konferenciju za medije.

Košta sjutra u Crnoj Gori: Jačanje saradnje sa ZB jedan od ključnih političkih prioriteta za EU

Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta sredinom narednog mjeseca posjetiće svih šest država Zapadnog Balkana.
Košta je svoj boravak u regionu najavio tokom sastanka sa albanskim premijerom Edijem Ramom u Briselu uoči Međuvladine konferencije na kojoj će Tirana otvoriti Klaster 2 u pregovorima sa EU.
Predsjednik Evropskog savjeta istakao je da je proširenje EU na Zapadni Balkan politički prioritet EU i da je Unija posvećena regionu.
- Najbolji način da se obezbijedi prosperitet, mir i stabilnost na Zapadnom Balkanu je pristupanje Evropskoj uniji. Zato ću sredinom maja lično posjetiti region, svih šest zemalja Zapadnog Balkana kako bismo unaprijedili našu saradnju i zajednički napor da imamo dobar rezultat u pristupanju - istakao je Košta.
Albanija će 16. maja biti domaćin Samita Evropske političke zajednice.

Košta sredinom maja u posjeti zemljama Zapadnog Balkana

Trenutno nema planova za održavanje vanrednog Evropskog savjeta, rekao je za N1 neimenovani zvaničnik Evropske unije.
Organizovanje vanrednog Evropskog savjeta nije isključeno, ali njegov cilj bi bio da se postignu rezultati.
Izvor N1 podsjeća i da je predsjednik Evropskog saveta Antonio Košta započeo sistematski i strukturirani proces konsultacija sa liderima, baziran na pitanjima koja se fokusiraju na dvije teme: podršku EU Ukrajini i bezbjednosne garancije.
Odluka o narednim koracima, kako je rečeno N1, biće donijeta na osnovu ovih konsultacija.

Trenutno nema planova za vanredni Evropski savjet u vezi sa Ukrajinom

Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Kosta izjavio je da danas da osjeća olakšanje nakon što su prvi taoci stigli u Izrael.
- Osjećam olakšanje što su prvi taoci oslobođeni i što primirje stupa na snagu. Ovo donosi nadu u ovaj dio svijeta - rekao je Kosta.
Dodao je da implementacija primirja daje nadu u mir.

Antonio Kosta pozdravio oslobađanje talaca u Gazi

Na gradilište postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda Podgorice u Botunu večeras oko 21 sat dopremjeno je nekoliko građevinskih mašina, rekli su mještani koju su i snimili istovar mehanizacije, piše Dan.
Kako navode, stanovnik Botuna Mihailo Ćetković rekao je da je mještane koje su se u to vrijeme nalazili u ulici do gradilišta policija zaustavljala i legitimisala.
- Vidjeli smo da su večeras stigle mašine. Nijesmo reagovali, ali je policija sve mještane koji su izašli da prošetaju ulicom legitimisala. Nije nam jasno zbog čega se sve ovo dešava, zašto uveče dolaze mašine i zašto ne možemo slobodno da se krećemo naseljem nego nas legitimišu - kazao je Ćetković.

Botun: Dopremljene građevinske mašine

Avion specijalnog izaslanika predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa Stiva Vitkofa sletio je večeras na aerodrom Vnukovo u Moskvi gdje će se američka delegacija sastati sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, izvijestio je Tass.
Avion je stigao oko 22.35 po moskovskom vremenu (20.35 po srednjeevropskom vremenu), navodi agencija.
Ranije je objavljeno da je Vitkofov avion poletio danas sa međunarodnog aerodroma u Cirihu i uputio se ka Moskvi.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov ranije je izjavio da je susret ruskog predsjednika Vladimira Putina sa Stivom Vitkofom i zetom američkog predsjednika Džaredom Kušnerom planiran za kasne večernje sate po moskovskom vremenu.

Vitkof stigao u Moskvu, večeras susret sa Putinom

Srbija i Kosovo saglasili su se na sastanku pregovarača u Briselu o funkcionalizaciji Komisije za nestala lica tokom rata na Kosovu.
Glavni pregovarač Kosova Besnik Bislimi rekao je da sada preostaje da se predstavnici kosovske i srpske delegacije sastanu u narednim sedmicama i utvrde prve prioritete za rad zajedničke komisije, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Pregovarač Srbije Petar Petković današnju rundu dijaloga ocijenio je vrlo značajnim prvi sastanak Zajedničke komisije za implementaciju Deklaracije o nestalim osobama.
- To je izuzetno važno i značajno i nadam se da će se nakon ovog prvog sastanka ubrzati svi procesi u pravcu pronalaženja svih nestalih - kazao je Petković nakon runde dijaloga na nivou glavnih pregovarača.
Glavni pregovarači ujedno su i predsjedavajući Komisije.
Dogovor je postignut nakon višesatnih razgovora koje je evropski posrednik u dijalogu Peter Sorensen vodio odvojeno sa glavnim pregovaračima Srbije i Kosova, Petrom Petkovićem i Besnikom Bislimijem.
Na kraju ovih susreta, u večernjim satima održan je zajednički sastanak na kojem je dogovor formalizovan.
Komisija za nestala lica je dio Zajedničke deklaracije o nestalima, koju su Kosovo i Srbija postigli 2023. godine, u okviru dijaloga za normalizaciju odnosa. Kosovo i Srbija su se 17. decembra 2024. saglasili da sprovedu tu deklaraciju.
Međutim, srpska strana je u to vrijeme odbila učešće u razgovorima o tom pitanju zbog akcija zatvaranja kancelarija koje podržava Srbija na Kosovu.
Ovo je prvi susret u okviru dijaloga o normalizaciji odnosa Srbije i Kosova u ovoj godini, a nakon što je Sorensen nedavno posjetio Beograd i Prištinu.

Srbija i Kosovo se usaglasili povodom Komisije za nestale osobe

Cijene nafte su u srijedu porasle jedan odsto, nakon što je američki predsjednik Donald Tramp ublažio neposredne geopolitičke strahove u vezi sa Grenlandom.
On je rekao da Sjedinjene Američke Države žele da preuzmu kontrolu nad Grenlandom kroz pregovore i da neće koristiti silu, prenose Nezavisne novine.
Referentne cijene sirove nafte pale su ranije oko 1,5 odsto, jer su Trampov obnovljeni pritisak na Grenland i nove carinske prijetnje Evropi izazvali zabrinutost zbog trgovinskih tenzija i slabije globalne potražnje.
Raspoloženje se poboljšalo nakon njegovih komentara u Davosu, čak i dok su odnosi između SAD i EU i dalje zategnuti, a trgovinski sporazum je stavljen na čekanje nakon što je Evropski parlament zamrznuo glasanje o ratifikaciji.
Cijene nafte su takođe porasle nakon što je Međunarodna agencija za energiju (IEA) podigla svoju prognozu rasta globalne potražnje za naftom za ovu godinu i blago smanjila očekivanja o prevelikoj ponudi, iako i dalje projektuje značajan višak.
IEA je saopštila da bi zalihe mogle porasti 3,7 miliona barela dnevno ove godine, što će vršiti pritisak na cijene.

Tag: evropski-savjet