Američki predsjednik Donald Tramp održao je telefonski razgovor sa liderima Francuske, Velike Britanije i Njemačke o naporima za postizanje mirovnog sporazuma u Ukrajini, rekao je portalu "Aksios" zvaničnik Bijele kuće.
Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je da je poziv trajao 40 minuta i da je bio usmjeren na unapređenje diplomatskih napora za okončanje rata u Ukrajini.
Kancelarija njemačkog kancelara Fridriha Merca objavila je da su četiri šefa država i vlada razgovarala o statusu pregovora o prekidu vatre u Ukrajini.
- Intenzivan rad na mirovnom planu biće nastavljen u narednim danima. Složili su se da je ovo ključan trenutak za Ukrajinu i za zajedničku bezbjednost u evroatlantskom području - navodi se u saopštenju.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski najavio je danas na mreži X razgovore SAD i Ukrajine o poslijeratnoj obnovi i ekonomskom razvoju zemlje.
On je dodao da se paralelno finalizuje rad na 20 tačaka dokumenta koji bi mogao da definiše parametre za okončanje rata i da očekuje da će taj dokument uskoro biti poslat Vašingtonu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Tramp razgovarao sa evropskim liderima: Ključan trenutak za Ukrajinu i zajedničku bezbjednost

Prema najnovijem godišnjem rangiranju „Politico 28“, najmoćnija osoba evropske politike ove godine nije iz Evrope, niti radi u njoj — već u Vašingtonu. Američki predsjednik Donald Tramp zauzeo je prvo mjesto liste, pošto je, kako navodi Politico, svojim odlukama, izjavama i impulsima „više uticao na evropsku politiku nego bilo ko na kontinentu“.
Trampova nepredvidljiva i dominantna politika, od prijetnji NATO saveznicima i preispitivanja člana 5, do otvorenog pritiska na evropske trgovinske i energetske odluke, natjerala je evropske lidere da u hitnoj diplomatiiji „trče u Vašington kako bi sačuvali minimum stabilnosti“.&nbsp;
Evropske prijestonice, iako nezadovoljne i sve svjesnije zavisnosti, zasad ne vide alternativu američkom bezbjednosnom štitu. Dok se kontinent suočava s ratom, energetskim potresima i rastom populističke desnice, evropski lideri istovremeno pokušavaju da umire Trampa i tiho grade sopstvenu stratešku autonomiju.
Odmah iza Trampa na listi najmoćnijih nalaze se danska premijerka Mete Frederiksen i njemački kancelar Fridrih Merc — oboje u centru evropskog pokušaja da odgovore na politički zemljotres koji je Vašington poslao preko Atlantika.
Na četvrtom mjestu je liderka francuske desnice, Marin Le Pen, koju briselski portal označava kao ključnu figuru evropskog političkog zaokreta udesno. Peti je Vladimir Putin, označen kao ''provokator'', čiji potezi još uvijek duboko potresaju evropsku bezbjednosti i politiku.
&nbsp;''Lider iz sijenke'', na šestom mjestu je Najdžel Faraž, desničarski britanski političar, uticajan u širenju populističkih i antiestablišment ideja širom Evrope. Evropska komesarka Ursula Fon der Lajen je na sedmom mjestu, a šef NATO-a Mark Rute na osmom.&nbsp;
Devetu poziciju zauzela je italijanska premijerka Đorđa Meloni, najistaknutija figura moderne evropske desnice. Britanski premijer Kir Starmer zatvorio je top 10.&nbsp;
Zanimljivo je da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski tek na četrnaestom mjestu, šefica evropske diplomatije Kaja Kalas je na šesnaestom, &nbsp;dok je akuelni francuski predsjednik Emanuel Makron tek na devetnaestoj poziciji, daleko iza svoje političke supernice Le Pen.
Da je desnica znatno ojačala jasno je iz činjenice da u top deset najtuicajnijih ljudi, čak četiri dolaze sa desnih pozicija- Tramp, Le Pen, Faraž i Meloni. Desnica više nije samo nacionalni fenomen, sada utiče na evropske instutucije, transatlantske odnose, migracionu i bezbjednosnu politiku, izborne procese širom Evropske unije i kontinenta.&nbsp;
Poruka ovogodišnjeg izbora je jasna- Evropa sve više izgleda kao politička pozornica kojom upravlja neko ko stoji izvan nje.

Božena Miljić

Ironija geopolitike: Najmoćniji evropski lider je Donald Tramp

Francuski predsjednik Emanuel Makron, njegov ukrajinski kolega Volodimir Zelenski i drugi evropski lideri imaće sjutra telefonski razgovor sa Donaldom Trampom poslije njihovog samita Koalicije voljnih o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu, saopštila je danas Jelisejska palata. 
 
Samit je zakazan sjutra u 10.30, a nekoliko lidera će biti prisutno u Parizu, uključujući Zelenskog i druge lidere putem video-konferencije. Posle toga će u 14.00 biti održan telefonski razgovor sa američkim predsjednikom, a zatim će u 15.00 biti održana konferencija za novinare u francuskoj predsjedničkoj palati.
Na sastanku će biti Zelenski, predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, generalni sekretaro NATO Mark Rute.
Kako je nedavno saopštilo ukrajinsko predsjedništvo, razgovori kojima će kopredsjedavati Makron i britanski premijer Kir Starmer, fokusiraće se na bezbjednosne garancije za Ukrajinu.
Sastanku će prisustvovati i njemački kancelar Fridrih Merc.
Koalicija voljnih okuplja oko 30 zemalja, uglavnom evropskih, spremnih da pruže podršku ukrajinskoj vojsci, ili čak da rasporede vojnike u Ukrajini kada se postigne prekid vatre, kako bi odvratile Rusiju od bilo kakve dalje agresije.
Tramp je obećao 18. avgusta da će SAD stajati uz Evropljane u pružanju bezbjednosnih garancija za Ukrajinu, koje bi trebalo da budu sprovedene poslije prekida vatre, ili mirovnog sporazuma, koji još nije postignut.

Makron, Zelenski i evropski lideri će sjutra razgovarati sa Trampom poslije sastanka u Parizu

Vlada Velike Britanije saopštila je danas da evropski lideri razmatraju dodatne sankcije kako bi pojačali pritisak na ruskog predsjednika Vladimira Putina, u okviru šireg nastojanja da se okonča rat u Ukrajini.
Vlada je navela da je takozvana Koalicija voljnih, koja se sastala virtuelno juče, dogovorila da će njihove planerske ekipe u narednim danima razgovarati sa američkim kolegama kako bi unaprijedili planove za sigurnosne garancije za Ukrajinu.
Takođe će razmatrati planove za „pripremu raspoređivanja snaga za osiguranje ukoliko neprijateljstva prestanu“, rekao je portparol kancelarije britanskog premijera Kira Starmera.
„Lideri su takođe razgovarali o tome kako bi se dodatni pritisak – uključujući sankcije – mogao praviti na Putina dok ne pokaže da je spreman da preduzme ozbiljne korake za okončanje svoje ilegalne invazije“, dodao je.
Ukrajina i njeni evropski saveznici ohrabreni su nakon što je američki predsjednik Donald Tramp juče rekao predsjedniku Volodimiru Zelenskom da će Sjedinjene Države pomoći u garantovanju sigurnosti Ukrajine u bilo kojem dogovoru za okončanje ruske agresije, iako obim te pomoći još nije bio odmah jasan.

Evropski lideri razmatraju nove sankcije protiv Putina, saopštila britanska vlada

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović uputio je pisma zahvalnosti šefovima država koje su pružile pomoć našoj zemlji u gašenju požara koji su prethodnih dana zahvatili gotovo cijelu teritoriju.
Zahvalnice su upućene predsjedniku Hrvatske Zoranu Milanoviću, predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denisu Bećiroviću, Željki Cvijanović i Željku Komšiću, predsjedniku Mađarske Tamásu Sulyoku, predsjedniku Češke Republike Petru Pavlu, predsjedniku Austrije Aleksanderu Van der Bellenu i predsjednici Švajcarske Konfederacije Karin Keller Sutter.
- Crna Gora se proteklih deset dana suočavala suočavala sa velikom ekološkom, ali i društvenom katastrofom. Od sjevera do juga naše zemlje, vatrena stihija danima nije davala predaha, uništavajući za sobom brojna područja i domaćinstva. Gubitak života našeg vojnika, Dejana Božovića, kolektivna je bol i rana koja će ostati i nakon što se požari ugase - navodi se u zahvalnici Milatovića.
Crna Gora, iako ponosita i duhom snažna, ne može se, kako je kazao, nositi sama sa izazovima ovakvih razmjera.&nbsp;
- Svijetla tačka u ovom mračnom trenutku jeste sigurnost da imamo prijatelje na koje se možemo osloniti. Dozvolite mi zato da Vam iskažem iskrenu zahvalnost na ukazanoj pomoći. Slike prijateljskih snaga koje rame uz rame sa našim vatrogascima, vojnicima i policajcima daju vjeru u novi dan, donijele su olakšanje cijeloj Crnoj Gori. Još jednom, hvala Vam što ste pomogli Crnoj Gori da ponovo diše, što ste potvrdili da u teškim situacijama nismo sami i da na Vas možemo računati - zaključuje u pismu zahvalnosti Milatović.

Milatović uputio pisma zahvalnosti liderima zemalja koje su učestvovale u borbi protiv požara: Hvala što ste pomogli Crnoj Gori da ponovo diše

Budućnost Ukrajine mogla bi zavisiti od užurbano sazvanog sastanka danas u Bijeloj kući, gdje ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski dolazi sa izuzetnom grupom evropskih lidera da američkom predsjedniku Donaldu Trampu pokaže jedinstven front protiv Rusije.
Evropski politički „teškaši“ ostali su po strani tokom Trampovog samita sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom prošlog petka, a sada nastoje da zaštite Ukrajinu i kontinent od mogućeg širenja ruske agresije.
Dolaskom u grupi žele da izbjegnu debakle poput februarskog sastanka u Ovalnoj sobi, kada je Tramp ukorio Zelenskog da ne pokazuje dovoljno zahvalnosti za američku vojnu pomoć. Susret je ujedno i test odnosa Amerike sa njenim najbližim saveznicima, nakon što su Evropska unija i Ujedinjeno Kraljevstvo prihvatili Trampovo povećanje carina djelimično zato što su željeli njegovu podršku oko Ukrajine.
Današnje okupljanje znak je i napretka i moguće zabrinutosti poslije sastanka na Aljasci, jer mnogi evropski lideri stižu u Vašington sa jasnim ciljem – da zaštite interese Ukrajine, u rijetkom i snažnom pokazivanju diplomatske sile.
- Važno je da Amerika pristane da radi sa Evropom na obezbjeđivanju bezbjednosnih garancija za Ukrajinu, a time i za čitavu Evropu - napisao je Zelenski na mreži Iks.
Ipak, uoči sastanka, Tramp je prebacio odgovornost na Zelenskog da pristane na ustupke i sugerisao da Ukrajina ne može povratiti Krim, koji je Rusija anektirala 2014. godine, što je pokrenulo sukob koji je prerastao u širu invaziju 2022.
- Predsjednik Zelenski može da okonča rat sa Rusijom gotovo odmah, ako to želi, ili može da nastavi da se bori - napisao je Tramp sinoć na društvenim mrežama.&nbsp;
- Sjetite se kako je počelo. Nema povratka na Obamin poklon Krima (prije 12 godina, bez ispaljenog metka!), i nema ulaska Ukrajine u NATO. Neke stvari se nikad ne mijenjaju!!! – napisao je Tramp.
Zelenski je kasno u nedjelju odgovorio vlastitim postom: „Svi dijelimo snažnu želju da ovaj rat završimo brzo i pouzdano“ Dodao je da mir „mora biti trajan“, a ne kao poslije ruskog zauzimanja Krima i dijela Donbasa prije osam godina, kada je, kaže, „Putin to iskoristio kao odskočnu dasku za novi napad“.
Sastanak na Aljasci dao je moguće obrise zaustavljanja rata u Ukrajini, iako nije jasno da li će uslovi biti prihvatljivi za Zelenskog ili Putina.
<h2>Evropski teškaši stižu u Vašington</h2>
 
Planirano je da se Zelenskom u američkoj prijestonici pridruže predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, francuski predsjednik Emanuel Makron, britanski premijer Kir Starmer, njemački kancelar Fridrih Merc, italijanska premijerka Đorđa Meloni, finski predsjednik Aleksandar Stub i generalni sekretar NATO-a Mark Rute.
Tema razgovora biće moguće bezbjednosne garancije koje bi Ukrajini bile potrebne da bi bilo kakav mir sa Rusijom bio trajan. Putin se protivi ulasku Ukrajine u NATO, ali Trampov tim tvrdi da je ruski lider otvoren za dogovor po kojem bi saveznici branili Ukrajinu ako bude napadnuta.
Tramp je o sastanku sa Putinom obavijestio Zelenskog i evropske saveznike, ali su detalji izlazili u fragmentima, što je očigledno nerviralo američkog predsjednika koji nije želio da javno navede uslove kada se pojavio zajedno sa Putinom.
- VELIKI NAPREDAK SA RUSIJOM - objavio je Tramp u nedjelju na mrežama, dok je na svojoj platformi Truth Social dodao: „Imao sam sjajan sastanak na Aljasci.“
Nakon samita na Aljasci, Tramp je izjavio da primirje nije potrebno da bi pregovori o miru počeli – nagla promjena u pravcu koji odgovara Putinu.
Državni sekretar Marko Rubio rekao je u nedjelju da je primirje i dalje moguće, ali da je „najbolji način da se ovaj sukob završi – potpuni mirovni sporazum“.
<h2>O čemu će saveznici razgovarati</h2>
Evropski zvaničnici potvrdili su da je Tramp rekao kako Putin i dalje traži kontrolu nad cijelim Donbasom, iako Ukrajina drži značajan dio te oblasti.
Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof naveo je da bi SAD i saveznici mogli ponuditi Ukrajini obavezu nalik NATO-u – da je brane u slučaju napada – kao moguću bezbjednosnu garanciju.
- Kako će to biti konstruisano, kako ćemo ga nazvati, kako će biti izgrađeno, koje će garancije biti u njega ugrađene da budu obavezujuće – o tome ćemo narednih dana razgovarati sa našim partnerima iz inostranstva - rekao je Rubio za NBC.
Rubio je na Foks njuzu kazao da bi takva obaveza „bila veoma veliki potez“ od Trampa, te da očekuje da će delegacije „provesti šest, sedam sati razgovarajući o ovim stvarima, možda i više, da bismo došli do nečega konkretnijeg“.
Za Zelenskog će, kako navodi jedan zvaničnik blizak pregovorima, sastanak vjerovatno biti veoma težak. On mora spriječiti scenario u kojem bi bio okrivljen da blokira pregovore o miru odbijanjem Putinovog maksimalističkog zahtjeva za Donbas, što je, prema njegovim riječima, protivustavno i predstavlja osnovu za buduće ruske napade.
Ako se suoči sa pritiskom da prihvati Putinove zahtjeve, Zelenski će morati da se osloni na vještinu koju je više puta pokazao – diplomatsku taktiku. Ukrajinsko rukovodstvo nastoji da organizuje trilateralni sastanak sa Zelenskim, Trampom i Putinom o osjetljivim pitanjima, uključujući teritorijalna.
<h2>Zelenski želi da izbjegne novi skandal u Ovalnoj sobi</h2>
Nakon što je u februaru izdržao javnu tiradu Trampa i potpredsjednika Džej Di Vensa, Zelenski je radio na popravljanju odnosa sa SAD.
Neprekidna diplomatska komunikacija i kratki susret u aprilu u Vatikanu, na marginama sahrane pape Franja, pomogli su da se preokrene situacija. Tada je Tramp djelovao spremno da razmotri njegove uslove za mir.
Ipak, Tramp kaže da mu je glavni cilj da okonča rat, što ga je nakon sastanka sa Putinom navelo da odbaci potrebu za primirjem.
Evropski saveznici su takođe sarađivali sa Trampom – u julu je dogovoren aranžman po kojem NATO saveznici kupuju američko oružje za Ukrajinu.
Uoči današnjeg sastanka, Makron je naglasio važnost jačanja ukrajinske vojske i potrebu da se Putinu pokaže da Evropa njegove poteze vidi kao prijetnju i drugim državama.
- Ako budemo slabi pred Rusijom danas, spremamo sukobe sutrašnjice koji će pogoditi Ukrajince, a – bez sumnje – mogu pogoditi i nas - rekao je Makron.
<h2>Zelenski stigao u Vašington</h2>
Ukrajinski predsjednik objavio je rano jutros na X-u da je već stigao u Vašington, zahvaljujući se Trampu na pozivu.
- Svi dijelimo snažnu želju da ovaj rat okončamo brzo i pouzdano. I mir mora biti trajan. Ne kao ranije, kada je Ukrajina bila primorana da se odrekne Krima i dijela naše istočne teritorije – dijela Donbasa – a Putin je to jednostavno iskoristio kao odskočnu dasku za novi napad. Ili kada su Ukrajini 1994. godine date takozvane „bezbjednosne garancije“, koje nijesu funkcionisale. Naravno, Krim tada nije smio biti predat, isto kao što Ukrajinci nijesu predali Kijev, Odesu ili Harkov poslije 2022. godine – napisao je Zelenski.
On je istakao da se Ukrajinci bore za svoju zemlju i nezavisnost izražavajući uvjerenje da će odbraniti Ukrajinu, obezbijediti djelotvorne garancije bezbjednosti i da će ukkrajinski narod „uvijek biti zahvalan predsjedniku Trampu, svima u Americi i svakom partneru i savezniku na njihovoj podršci i neprocjenjivoj pomoći“.
- Rusija mora okončati ovaj rat, koji je sama započela. I nadam se da će naša zajednička snaga sa Amerikom i našim evropskim prijateljima natjerati Rusiju na pravi mir – zaključio je Zelenski.

Duško Mihailović

Evropski politički „teškaši“ danas sa Zelenskim kod Trampa

Predsjednica Evropske komisije (EK) Ursula fon der Lajen najavila je da će se, s drugim evropskim liderima, pridružiti predsjedniku Ukrajine Volodimiru Zelenskom na sastanku s američkim predsjednikom Donaldom Trampom u Vašingtonu. 
 
- Na zahtjev predsjednika Zelenskog, pridružiću se sastanku s predsjednikom Trumpom i drugim evropskim liderima u Bijeloj kući - objavila je na društvenim mrežama Fon der Lajen. 
 
Osim šefice EK, odlazak na sastanak u Vašington potvrdili su francuski predsjednik Emanuel Makron, njemački kancelar Frdric Merc i finski predsjednik Aleksander Stub, prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
Susret Zelenskog i Trampa najavljen je sjutra, a očekuje se nastavak razgovara o načinima okončanja rata u Ukrajini. 
 
Sastanak će biti održan tri dana nakon što se Tramp na Aljasci sastao s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, ali bez konkretnih rezultata za okončanje rata u Ukrajini.

Evropski lideri dolaze sa Zelenskim na sastanak s Trampom

Zvaničnici Irana i Velike Britanije, Francuske i Njemačke sastaće se u petak u Istanbulu kako bi razgovarali o iranskom nuklearnom programu, dok zapadne zemlje povećavaju pritisak na Teheran da postigne dogovor, ili se suoči s novim sankcijama. 
 
Portparol iranskog Ministarstva vanjskih poslova Esmail Baghaei rekao je kasno sinoć da će razgovori biti održani na nivou zamjenika ministara vanjskih poslova. 
 
- Kao odgovor na zahtjev evropskih zemalja, Iran je pristao da održi novu rundu razgovora- naveo je Baghaei za državnu televiziju, prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
Iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči potvrdio je ranije da se sastanak planira, ali je rekao da vrijeme i mjesto tek treba da budu određeni. 
 
Velika Britanija, Francuska i Njemačka upozorile su da će, ako nuklearni sporazum s Iranom ne bude postignut do kraja augusta, ponovo uvesti sve sankcije Ujedinjenih nacija (UN) protiv Irana aktiviranjem mehanizma "automatskog vraćanja sankcija". 
 
Aragči je u petak pozvao evropske sile da zaustave prijetnje Teheranu, uključujući upozorenja o ponovnom uvođenju sankcija UN-a. 
 
Prema nuklearnom sporazumu iz 2015. godine - Zajedničkom sveobuhvatnom planu akcije - dugogodišnja ograničenja UN-a na prodaju oružja, bankarstvo i tehnologiju povezanu s nuklearnim resursima ukinuta su prije deset godina. 
 
Evropske vlade još mogu pozvati mehanizam ponovnog ukidanja sporazuma prije roka 15. oktobra, korak koji bi obnovio te sankcije i dao im uzak, ali značajan izvor uticaja u tekućim pregovorima. 
 
Iran je obustavio saradnju s Međunarodnom agencijom za atomsku energiju nakon američkog i izraelskog bombardovanja njegovih nuklearnih lokacija prošlog mjeseca. 
 
Evropske vlade vrše pritisak da nuklearni inspektori UN-a nastave rad u Iranu, dijelom s ciljem sprečavanja Teherana da reorganizuje nuklearni program nakon štete koju su prouzrokovali napadi. 
 
Prema nuklearnom sporazumu iz 2015. godine, Kina i Rusija - dugogodišnji podržavaoci Irana u takvim pregovorima - ne mogu staviti veto na ponovno ukidanje sankcija. 
 
Iako formalni rok za aktiviranje mehanizma ističe u oktobru, evropske vlade bi se mogle odlučiti za odgađanje tog poteza nakon tog roka kako bi održale vrata otvorenima za dalje razgovore. 
 
Iranski i američki pregovarači trebalo je da se sastanu u Oslu ranije ovog mjeseca, ali sastanak je odgođen, a nije dogovoren novi datum. 
 
Dok obje strane tvrde da podržavaju diplomatiju, Iran traži garancije protiv budućih napada. 
 
Američki predsjednik Donald Tramp signalizirao je interes za širi sporazum, ali upozorava na dalje napade ako Iran nastavi s obogaćivanjem uranijuma na visokom nivou.

Iran i EU u petak razgovaraju o iranskom nuklearnom programu

Francuski predsjednik Emanuel Makron, njemački kancelar Fridrih Merc i britanski premijer Kir Starmer stigli su jutros u Kijev kako bi sa poljskim premijerom Donaldom Tuskom izrazili podršku Ukrajini, javili su novinari AFP-a.
Trojica lidera su zajedno izašla iz voza kojim su krenuli iz Poljske za Ukrajinu i trebalo bi da se kasnije pridruže predsjedniku Volodimiru Zelenskom i Tusku.
Ta posjeta je simboličan odgovor na komemoraciju 80. godišnjice pobjede nad nacističkom Njemačkom, održane u petak na Crvenom trgu, uz učešće ruskog predsjednika Vladimira Putina i dvadesetak stranih lidera, uključujući kineskog predsjednika Si Đinpinga.

Dan nakon Putinove parade: Evropski lideri stigli u Kijev

Francuski predsednik Emanuel Makron biće domaćin sastanka evropskih lidera u ponedjeljak na kojem će se razgovarati o situaciji u Ukrajini, rekao je francuski ministar spoljnih poslova Žan Noel Baro u nedjelju radiju Frans Inter.
Baro je to govorio dan nakon što je specijalni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa za Ukrajinu, Kit Kelog uzdrmao Evropu rekavši da neće imati mjesto za stolom na razgovorima o okončanju rata Rusije i Ukrajine.
Pet evropskih diplomata reklo je da će na sastanku učestvovati Francuska, Britanija, Nemačka, Poljska, Italija, Španija i Danska, koje će predstavljati baltičke i skandinavske zemlje, prenosi AP.
Visoki zvaničnici iz Trampove administracije trebalo bi narednih da na da započnu mirovne pregovore sa ruskim pregovaračima u Saudijskoj Arabiji narednih dana, ali stepen ukrajinske uključenosti nije u potpunosti razjašnjen.
Na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji, dan ranije, generalni sekretar NATO saveza Mark Rute je rekao da Evropa mora da smisli "dobre prijedloge" za osiguravanje mira u Ukrajini, ukoliko želi da učestvuje u pregovorima.
- Ako Evropljani žele da imaju riječ, neka sami sebe načine relevantnim - rekao je Rute novinarima.
Šef Sjevernoatlantske alijanse je rekao da će on u ponedjeljak biti u Parizu, na sastanku.
Britanski premijer Keir Starmer je u subotu rekao da Evropa "mora da preuzme značajniju rolu u NATO savezu", i raditi sa SAD da bi "obezbijedila budućnost Ukrajine".
Kao dio bilo kakvih "bezbjednosnih garancija" za Ukrajinu, pregovori su počeli u Evropi oko mogućeg slanja mirotvoraca.
Ipak, ti pregovori su tek u začetku, dok drugi tvrde da fokus treba biti na ojačavanju ukrajinskih snaga.

Makron domaćin sastanka evropskih lidera o Ukrajini

Državljanin Republike Srbije S.J. (1985), sa privremenim boravkom u Podgorici, osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od 60 dana, nakon što su mu novčane kazne u ukupnom iznosu od 1.500 eura zamijenjene zatvorskom kaznom zbog neplaćanja.
Kako je saopšteno, S.J. je 13. decembra 2025. godine u dva odvojena prekršajna postupka oglašen krivim za počinjene teže saobraćajne prekršaje, nakon čega su mu izrečene novčane kazne koje, usljed neizmirenja, nijesu naplaćene u zakonskom roku.
Prethodno, 12. decembra oko 22 časa, S.J. je kontrolisan u saobraćaju, kada je utvrđeno da je počinio dva teža saobraćajna prekršaja. Tom prilikom je lišen slobode i patrolnim vozilom sproveden ka prostorijama za zadržavanje.
Iz Uprave policije navode da je prilikom zaustavljanja vozila na platou ispred Odjeljenja bezbjednosti Ulcinj, S.J. otvorio vrata službenog vozila i pokušao da pobjegne, ali je brzom reakcijom policijskih službenika sustignut i spriječen u daljem bjekstvu.
Dežurna sutkinja nadležnog odjeljenja u Ulcinju odredila je da se kazna zatvora izvrši odmah po uručenju rješenja o zamjeni novčanih kazni, nakon čega je okrivljeni sproveden u Upravu za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu.

Srpskom državljaninu 60 dana zatvora zbog saobraćajnih prekršaja i ometanja policije

Crnogorski festival filma o ljudskim pravima UBRZAJ 2025 sinoć je u Kotoru zvanično otvoren projekcijom filma „Glas Hind Radžab“, rediteljke Kauter Ben Hanije, koji je duboko pogodio kotorsku publiku.
Radmila Bećo Radulović, direktorica Kulturnog centra „Nikola Đurković“, otvorila je kotorsko izdanje Festivala UBRZAJ. “Ove projekcije podsjetiće nas da se prave priče često ne čuju dovoljno glasno. Posebno sam ponosna što je Kotor večeras mjesto gdje se te priče ne samo čuju, već i razumiju. Kao direktorica Kulturnog centra, ali i kao neko ko duboko vjeruje u moć umjetnosti da mijenja ljude i zajednice, želim da zahvalim Festivalu UBRZAJ što godinama unazad donosi svoju hrabrost, osjetljivost i važna pitanja u naše Kino ‘Boka’. Vjerujem da kultura ima najveću vrijednost onda kada nas natjera da preispitamo vlastite stavove i da otvorimo prostor empatiji”, kazala je ona.
„Danas se suočavamo sa stvarnošću u kojoj se pravda često odmjerava nejednakim mjerilima, u kojoj se vrijednosti povlače pred kratkotrajnim interesima, a institucije nerijetko biraju komfor ćutanja onda kada bi njihova uloga trebala da bude najodlučnija, što proivodi duboke posljedice na društvo. Zato nam je UBRZAJ potreban. Film otkriva ono što brojevi zamagljuju, ono što ne staje u izvještaje. Film pamti i podsjeća, otvara prostor za pitanja koja inače ostaju potisnuta“, navela Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a. „Nepravdu moramo prepoznati, bez obzira na to gdje se dešava i koliko je politički ‘podobna’ ili ‘nepodobna’. Nijedan ljudski život ne smije biti manje vrijedan zbog identiteta koji nosi, “ zaključila je ona.
Prethodno je juče u gimnaziji prikazan film “Si e No – Da i ne”, autorke Sanje Blečić, dok je sinoćnja posljednja projekcija u Kotoru bila film „Potpuno različito, skroz isto“ talijanske rediteljke Marijane Đorđe Marćezini. &nbsp;Večeras su na repertoaru „Gospodin Niko protiv Putina“ &nbsp;od 19h00 i „Sreća za sve“ od 20h30.
Četvrti festivalski dan u Podgorici obilježavaju tri filma koja, svaki iz drugačijeg ugla, govore o otporu – političkom, društvenom i unutrašnjem. Kroz priču o pojedincu koji se suprotstavlja autoritarnom režimu, tinejdžeru čiji je identitet postao meta nasilja i kolektivu koji se lomi pod pritiskom straha i predrasuda, današnji program otvara pitanja hrabrosti, nepristajanja i cijene slobode u savremenom svijetu.
Od 17h00 publika će imati priliku da pogleda film „Gospodin Niko protiv Putina“ &nbsp;autora Davida Borensteina i Pavela Talankina. To je intiman, hrabar i uznemirujuće aktuelan portret čovjeka koji se, bez političke moći, zaštite ili društvenog statusa, usuđuje da uradi ono što većina ne smije ni da pomisli - da se otvoreno suprotstavi režimu Vladimira Putina. Film istražuje hrabrost, cijenu slobode i granice individualnog otpora u autoritarnom društvu.
Film „Dječak u roze pantalonama“ autorke Margerite Feri, na repertoaru je od 18h45. Ta duboko potresna priča zasnovan je na istinitom događaju. Andrea je imao svega petnaest godina kada je, usljed brutalnog vršnjačkog nasilja, oduzeo sebi život. Bio je to prvi slučaj u Italiji u kojem je zlostavljanje među mladima dovelo do samoubistva, ostavivši zemlju u šoku i nevjerici. Film ne istražuje samo tragični događaj, već i sistemsku odgovornost i empatiju prema žrtvama vršnjačkog nasilja.
Treća projekcija počinje u 20h45, sa društveno angažovanim trilerom “Histerija” reditelja Mehmeta Akifa Bujukatalaja. Film prikazuje napetu dinamiku multietničke filmske ekipe suočene s krizom identiteta i povjerenja nakon što se, tokom snimanja jedne scene, dogodi spaljivanje Kur’ana. Naizgled bezazlena situacija pokreće lavinu sumnji, stereotipa i međusobnih optužbi, pretvarajući set u prostor intenzivne psihološke napetosti. To je i priča o opasnosti brzih zaključaka, pukotinama u multikulturalnim kolektivima, ali i o mehanizmima kojima strah i neznanje mogu razoriti svaku zajednicu.
Ovogodišnje izdanje se realizuje uz podršku Opštine Kotor, Opštine Berane, KIC „Budo Tomović“, Crnogorske kinoteke, JU KC „Nikola Đurković“, Centra za kulturu Berane, Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, Fonda za manjine, Kancelarije za ljudska prava Visokog komesara UN, Programa za razvoj UN (UNDP) i Evropske unije.
Partneri UBRZAJ festivala su Međunarodni festival dokumentarnog filma Beldocs iz Beograda &nbsp;i Mreža festivala filmova o ljudskima pravima (HRFN) sa sjedištem u Amsterdamu.
Posvećenost društvenoj odgovornosti reflektovana je kroz sponzorstva hotela Crown Plaza Podgorica, Metropolisa, Companie de Vinos i PG taksija.
Medijski pokrovitelji UBRZAJ 2025 su televizije Nova M, PG TV, TV E, Radio i portal Antena M, dnevni list Pobjeda, portal i dnevni list DAN, Radio D, portal CdM, portal Analitika, Radio Kotor, Radio Berane, Radio Tivat, Radio Titograd i radio Elmag, El, Mag i Arena.
Ulaz na sve projekcije je besplatan, a više informacija je dostupno na https://ubrzaj.me/

Otvoreno kotorsko izdanje Festivala UBRZAJ 2025, a Podgorica danas u znaku filmskih priča o različitim oblicima otpora

U prostorijama Uprave policije danas je zvanično uručena donacija Modularnog data centra (MDC) i prateće IT opreme koju je Vlada Sjedinjenih Američkih Država obezbijedila kroz ICITAP program, čime je značajno ojačana digitalna infrastruktura Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije, saopšteno je iz MUP-a.
“Donacija obuhvata Modularni data centar najnovije generacije, uz ranije isporučene UPS sisteme, servere i HVAC jedinice, ukupne vrijednosti više od 1,18 miliona eura. Nova oprema predstavlja ključnu osnovu za dalji razvoj integrisanih informacionih rješenja MUP-a, uključujući objedinjavanje centralnih policijskih informacionih sistema CMS i EMS, te podizanje nivoa bezbjednosti i pouzdanosti podataka”, navodi se u saopštenju.
Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović istakao je da donacija dolazi u trenutku kada MUP sprovodi proces digitalne transformacije, usmjeren ka modernizaciji rada, unapređenju pružanja javnih usluga i jačanju kapaciteta za borbu protiv savremenih bezbjednosnih izazova.
„Ovo je važan korak u modernizaciji naše infrastrukture i jačanju kapaciteta policije za efikasno i bezbjedno upravljanje podacima. U okviru sveobuhvatne digitalne transformacije, koju smo nedavno pokrenuli, radimo na unapređenju svih ključnih informacionih sistema, povećanju otpornosti na hibridne prijetnje i poboljšanju usluga koje pružamo građanima. Danas donirana oprema značajno će doprinijeti tim naporima“, poručio je Šaranović.
Ambasadorka SAD u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke izrazila je zadovoljstvo što Vlada SAD može da doprinese unapređenju kapaciteta crnogorskog bezbjednosnog sektora, ističući da će nova oprema biti od velike koristi u jačanju rada institucija, posebno u kontekstu globalnih prijetnji sa kojima se suočavaju države članice i partneri NATO-a.
„Ovo je jedna od najvećih donacija Vlade SAD Crnoj Gori u prethodnih nekoliko godina koja će unaprijediti kapacitete Crne Gore u oblasti borbe protiv organizovanog kriminala, snaženja vladavine prava i zaštite građana. Ovim je napravljen značajan iskorak u modernizaciji Uprave policije”, istakla je Rajnke.
V.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović naglasio je da će Data centar ojačati informaciono-komunikacione kapacitete za dalji razvoj Uprave policije, čime su stvoreni institucionalni uslovi za razvoj i primjenu savremenih sistema, i koji će omogućiti proaktivan rad policije vođen obavještajnim radom, brže i bezbjednije procese, poput prikupljanja, obrade, generisanja i analizu podataka, dobijenih iz digitalnih uređaja, kao i uvođenje Case management sistema u Upravi policije koji omogućava kvalitetnije planiranje i efikasnije realizovanje procesa rada.
„Ova donacija i konstantna podrška naših partnera iz SAD dodatno nas osnažuje u izgradnji sistema koji prati razvoj savremene tehnologije i stvara uslove da organi za sprovođenje zakona odgovore na visokorangirane bezbjednosne izazove. Dosadašnjim radom izgradili smo čvrste temelje u međunarodno obavještajnoj zajednici za buduće uspjehe, a podrška naših partnera ima ključnu ulogu u realizaciji naše strateške misije.“ kazao je Šćepanović.
Uvođenje Modularnog data centra, zaključuju, predstavlja jedan od ključnih infrastrukturnih koraka u nastavku modernizacije rada Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije, uz podršku međunarodnih partnera i u skladu sa strateškim ciljevima jačanja bezbjednosti i institucionalne otpornosti.

Šaranović – Rajnke: Jedna od najvećih donacija Vlade SAD Crnoj Gori u prethodnih nekoliko godina

Pripreme za novogodišnje izdanje Podgoričkog pazara ulaze u svoju završnu fazu, a praznični duh, uz jelku, ukrase i pazarske kućice, počinje da se širi Trgom nezavisnosti.
Predstavnici Turističke organizacije Podgorica uz podršku drugih gradskih preduzeća vrijedno rade kako bi sve bilo spremno za 19. decembar i svečano otvaranje Pazara uz ceremoniju paljenja novogodišnje rasvjete i nastupe grupe L'Ombelico i Nataše Bekvalac.
Direktor Turističke organizacije (TO) Podgorica Dragan Grnović istakao je da su za ovo izdanje Podgoričkog pazara uveli novitete sa ciljem da unaprijede manifestaciju.
– Podgorički pazar kao sada već tradicionalna manifestacija koja zauzima bitno mjesto u društvenom i kulturnom životu svih naših sugrađana i posjetilaca obavezuje nas da je svake godine unapređujemo i učinimo boljom. Ove godine, po uzoru na druge gradove, pokrenuli smo proces licitacija za 30 kućica i na osnovu toga prikupili dodatna novčana sredstva koja su nam omogućila da pripremimo bolji i sadržajniji program na Podgoričkom pazaru. Nama kao Turističkoj organizaciji glavni cilj je da privučemo dodatne posjetioce u Glavni grad, ali i da naši sugrađani tokom novogodišnjih praznika imaju lijep, sadržajan i bogat program – naveo je Grnović.
U periodu od 19. decembra do 7. januara na Trgu nezavisnosti će nastupati Osvajači, Jelena Tomašević, Tijana Bogićević, Alen Islamović, grupa S.A.R.S, Dženan Lončarević, Tropico Band, Knez, NeonoeN, Crveno i crno, Tina Džankić, Ivana Martinović, Bato Vujošević, Goran Stjepčević i mnogi drugi izvođači. Podgoričane i goste u najluđoj noći će zabavljati Sara Jo i Marko Louis.
Iz TO Podgorica najavljuju da su se i ove godine potrudili da organizuju kvalitetan program za cijelu porodicu, sa posebnim fokusom na najmlađe sugrađane.
– Tokom svakog vikenda tokom trajanja Pazara naši najmlađi sugrađani imaće priliku da uživaju na glavnom gradskom trgu uz muziku, predstave, animatore, Djeda Mraza i raznovrstan program. Osim vikenda, program za naše najmlađe sugrađane biće organizovan 23, 30. i 31. decembra u popodnevnim časovima, tako da molimo mame i tate da prate društvene mreže Podgoričkog pazara, Glavnog grada i Turističke organizacije i spreme se za novogodišnju avanturu zajedno sa svojim mališanima – istakao je Grnović.
Osim Podgoričkog pazara, Glavni grad će biti domaćin niza drugih atraktivnih manifestacija u narednom periodu.
– Upravo danas organizujemo manifestaciju Potraga za blagom Podgorice gdje će preko 90 ekipa u Glavnom gradu tragati za tragovima preko kulturno-istorijskih spomenika, turističkih lokaliteta, građevina od posebnog značaja, i samim tim pokušati da pronađu blago Podgorice. Takođe, danas od 13 časova, pa sve do 21 čas u Crowne Plaza hotelu u Podgorici pod pokroviteljstvom Turističke organizacije realizuje se Rakija fest, te pozivam sve sugrađane i posjetioce koji su ljubitelji „vatrene kapljice" da posjete sajam rakije i probaju neku od 150 vrsta rakija koje će tamo biti izložene. Zatim, 18. decembra organizujemo Podgoričku noć – jedu od manifestacija sa možda i najdužom tradicijom u Glavnom gradu, a 32. izdanje ove godine relizujemo na Imanju Knjaz Aqua Palata gdje svakako promovišemo podgoričku kulturu, muziku, gastronomiju – najavio je direktor TO Podgorica.
Zanimljive aktivnosti u Podgorici biće nastavljene i nakon Pazara.
– Zajedno sa Privrednom komorom i Nacionalnom turističkom organizacijom organizovaćemo Podgorički Ski Bus sa ciljem promovisanja Podgorice kao destinacije odakle je moguće organizovati jednodnevne ski izlete u ski centre, s obzirom na to da u to doba godine najveće interesovanje turista vlada upravo za zimskim sportovima. Nakon toga, &nbsp;krajem januara organizujemo manifestaciju Veče vina i koštanja gdje takođe želimo da predstavimo podgoričku kulturu gdje će svi posjetioci uživati u tradicionalnoj muzici, ukusu i mirisu pečenih koštanja i kuvanog vina – dodao je Grnović.
Iz TO Podgorica se nadaju da će uz ovako bogat manifestacioni program nastaviti da bilježe dobre rezultate kada je u pitanju posjećenost Glavnog grada.
– Prema zvaničnim statističkim podacima MONSTAT-a Podgoricu je za prvih deset mjeseci ove godine posjetilo 172.342 gosta, što je za tri odsto više za isti period prethodne godine, a ostvareno je 307.877 noćenja što je jedan odsto noćenja više u odnosu na isti period prethodne godine. Najveći broj turista dolazi iz zemalja regiona – Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Sjeverne Makedonije i Albanije, a osim toga, gosti dominantno dolaze iz Kine, Izraela, Ruske Federacije, Turske, Velike Britanije, SAD, Njemačke, Austrije i ostalih evropskih država – istakao je Grnović.
Direktor TO Podgorica napominje da će dobroj posjećenosti Podgorice u narednoj godini doprinijeti dolazak niskobudžetnog avio prevoznika – Wizz Air koji će uvesti 14 novih avio-linija iz Podgorice.
– Već sada intenzivno radimo na pripremi i promociji Podgorice na svim tim destinacijama gdje Glavni grad do sada nije bio predstavljen. Vjerujemo da će nam ove nove linije dovesti nove turiste u Glavni grad, a mi smo spremni da ih dočekamo – poručio je Grnović.

Podgorički pazar - praznični provod za cijelu porodicu uz brojne muzičke nastupe i bogatu gastro ponudu

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: evropski-lideri