Američki predsjednik Donald Tramp održao je telefonski razgovor sa liderima Francuske, Velike Britanije i Njemačke o naporima za postizanje mirovnog sporazuma u Ukrajini, rekao je portalu "Aksios" zvaničnik Bijele kuće.
Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je da je poziv trajao 40 minuta i da je bio usmjeren na unapređenje diplomatskih napora za okončanje rata u Ukrajini.
Kancelarija njemačkog kancelara Fridriha Merca objavila je da su četiri šefa država i vlada razgovarala o statusu pregovora o prekidu vatre u Ukrajini.
- Intenzivan rad na mirovnom planu biće nastavljen u narednim danima. Složili su se da je ovo ključan trenutak za Ukrajinu i za zajedničku bezbjednost u evroatlantskom području - navodi se u saopštenju.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski najavio je danas na mreži X razgovore SAD i Ukrajine o poslijeratnoj obnovi i ekonomskom razvoju zemlje.
On je dodao da se paralelno finalizuje rad na 20 tačaka dokumenta koji bi mogao da definiše parametre za okončanje rata i da očekuje da će taj dokument uskoro biti poslat Vašingtonu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Tramp razgovarao sa evropskim liderima: Ključan trenutak za Ukrajinu i zajedničku bezbjednost

Prema najnovijem godišnjem rangiranju „Politico 28“, najmoćnija osoba evropske politike ove godine nije iz Evrope, niti radi u njoj — već u Vašingtonu. Američki predsjednik Donald Tramp zauzeo je prvo mjesto liste, pošto je, kako navodi Politico, svojim odlukama, izjavama i impulsima „više uticao na evropsku politiku nego bilo ko na kontinentu“.
Trampova nepredvidljiva i dominantna politika, od prijetnji NATO saveznicima i preispitivanja člana 5, do otvorenog pritiska na evropske trgovinske i energetske odluke, natjerala je evropske lidere da u hitnoj diplomatiiji „trče u Vašington kako bi sačuvali minimum stabilnosti“.&nbsp;
Evropske prijestonice, iako nezadovoljne i sve svjesnije zavisnosti, zasad ne vide alternativu američkom bezbjednosnom štitu. Dok se kontinent suočava s ratom, energetskim potresima i rastom populističke desnice, evropski lideri istovremeno pokušavaju da umire Trampa i tiho grade sopstvenu stratešku autonomiju.
Odmah iza Trampa na listi najmoćnijih nalaze se danska premijerka Mete Frederiksen i njemački kancelar Fridrih Merc — oboje u centru evropskog pokušaja da odgovore na politički zemljotres koji je Vašington poslao preko Atlantika.
Na četvrtom mjestu je liderka francuske desnice, Marin Le Pen, koju briselski portal označava kao ključnu figuru evropskog političkog zaokreta udesno. Peti je Vladimir Putin, označen kao ''provokator'', čiji potezi još uvijek duboko potresaju evropsku bezbjednosti i politiku.
&nbsp;''Lider iz sijenke'', na šestom mjestu je Najdžel Faraž, desničarski britanski političar, uticajan u širenju populističkih i antiestablišment ideja širom Evrope. Evropska komesarka Ursula Fon der Lajen je na sedmom mjestu, a šef NATO-a Mark Rute na osmom.&nbsp;
Devetu poziciju zauzela je italijanska premijerka Đorđa Meloni, najistaknutija figura moderne evropske desnice. Britanski premijer Kir Starmer zatvorio je top 10.&nbsp;
Zanimljivo je da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski tek na četrnaestom mjestu, šefica evropske diplomatije Kaja Kalas je na šesnaestom, &nbsp;dok je akuelni francuski predsjednik Emanuel Makron tek na devetnaestoj poziciji, daleko iza svoje političke supernice Le Pen.
Da je desnica znatno ojačala jasno je iz činjenice da u top deset najtuicajnijih ljudi, čak četiri dolaze sa desnih pozicija- Tramp, Le Pen, Faraž i Meloni. Desnica više nije samo nacionalni fenomen, sada utiče na evropske instutucije, transatlantske odnose, migracionu i bezbjednosnu politiku, izborne procese širom Evropske unije i kontinenta.&nbsp;
Poruka ovogodišnjeg izbora je jasna- Evropa sve više izgleda kao politička pozornica kojom upravlja neko ko stoji izvan nje.

Božena Miljić

Ironija geopolitike: Najmoćniji evropski lider je Donald Tramp

Francuski predsjednik Emanuel Makron, njegov ukrajinski kolega Volodimir Zelenski i drugi evropski lideri imaće sjutra telefonski razgovor sa Donaldom Trampom poslije njihovog samita Koalicije voljnih o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu, saopštila je danas Jelisejska palata. 
 
Samit je zakazan sjutra u 10.30, a nekoliko lidera će biti prisutno u Parizu, uključujući Zelenskog i druge lidere putem video-konferencije. Posle toga će u 14.00 biti održan telefonski razgovor sa američkim predsjednikom, a zatim će u 15.00 biti održana konferencija za novinare u francuskoj predsjedničkoj palati.
Na sastanku će biti Zelenski, predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, generalni sekretaro NATO Mark Rute.
Kako je nedavno saopštilo ukrajinsko predsjedništvo, razgovori kojima će kopredsjedavati Makron i britanski premijer Kir Starmer, fokusiraće se na bezbjednosne garancije za Ukrajinu.
Sastanku će prisustvovati i njemački kancelar Fridrih Merc.
Koalicija voljnih okuplja oko 30 zemalja, uglavnom evropskih, spremnih da pruže podršku ukrajinskoj vojsci, ili čak da rasporede vojnike u Ukrajini kada se postigne prekid vatre, kako bi odvratile Rusiju od bilo kakve dalje agresije.
Tramp je obećao 18. avgusta da će SAD stajati uz Evropljane u pružanju bezbjednosnih garancija za Ukrajinu, koje bi trebalo da budu sprovedene poslije prekida vatre, ili mirovnog sporazuma, koji još nije postignut.

Makron, Zelenski i evropski lideri će sjutra razgovarati sa Trampom poslije sastanka u Parizu

Vlada Velike Britanije saopštila je danas da evropski lideri razmatraju dodatne sankcije kako bi pojačali pritisak na ruskog predsjednika Vladimira Putina, u okviru šireg nastojanja da se okonča rat u Ukrajini.
Vlada je navela da je takozvana Koalicija voljnih, koja se sastala virtuelno juče, dogovorila da će njihove planerske ekipe u narednim danima razgovarati sa američkim kolegama kako bi unaprijedili planove za sigurnosne garancije za Ukrajinu.
Takođe će razmatrati planove za „pripremu raspoređivanja snaga za osiguranje ukoliko neprijateljstva prestanu“, rekao je portparol kancelarije britanskog premijera Kira Starmera.
„Lideri su takođe razgovarali o tome kako bi se dodatni pritisak – uključujući sankcije – mogao praviti na Putina dok ne pokaže da je spreman da preduzme ozbiljne korake za okončanje svoje ilegalne invazije“, dodao je.
Ukrajina i njeni evropski saveznici ohrabreni su nakon što je američki predsjednik Donald Tramp juče rekao predsjedniku Volodimiru Zelenskom da će Sjedinjene Države pomoći u garantovanju sigurnosti Ukrajine u bilo kojem dogovoru za okončanje ruske agresije, iako obim te pomoći još nije bio odmah jasan.

Evropski lideri razmatraju nove sankcije protiv Putina, saopštila britanska vlada

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović uputio je pisma zahvalnosti šefovima država koje su pružile pomoć našoj zemlji u gašenju požara koji su prethodnih dana zahvatili gotovo cijelu teritoriju.
Zahvalnice su upućene predsjedniku Hrvatske Zoranu Milanoviću, predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denisu Bećiroviću, Željki Cvijanović i Željku Komšiću, predsjedniku Mađarske Tamásu Sulyoku, predsjedniku Češke Republike Petru Pavlu, predsjedniku Austrije Aleksanderu Van der Bellenu i predsjednici Švajcarske Konfederacije Karin Keller Sutter.
- Crna Gora se proteklih deset dana suočavala suočavala sa velikom ekološkom, ali i društvenom katastrofom. Od sjevera do juga naše zemlje, vatrena stihija danima nije davala predaha, uništavajući za sobom brojna područja i domaćinstva. Gubitak života našeg vojnika, Dejana Božovića, kolektivna je bol i rana koja će ostati i nakon što se požari ugase - navodi se u zahvalnici Milatovića.
Crna Gora, iako ponosita i duhom snažna, ne može se, kako je kazao, nositi sama sa izazovima ovakvih razmjera.&nbsp;
- Svijetla tačka u ovom mračnom trenutku jeste sigurnost da imamo prijatelje na koje se možemo osloniti. Dozvolite mi zato da Vam iskažem iskrenu zahvalnost na ukazanoj pomoći. Slike prijateljskih snaga koje rame uz rame sa našim vatrogascima, vojnicima i policajcima daju vjeru u novi dan, donijele su olakšanje cijeloj Crnoj Gori. Još jednom, hvala Vam što ste pomogli Crnoj Gori da ponovo diše, što ste potvrdili da u teškim situacijama nismo sami i da na Vas možemo računati - zaključuje u pismu zahvalnosti Milatović.

Milatović uputio pisma zahvalnosti liderima zemalja koje su učestvovale u borbi protiv požara: Hvala što ste pomogli Crnoj Gori da ponovo diše

Budućnost Ukrajine mogla bi zavisiti od užurbano sazvanog sastanka danas u Bijeloj kući, gdje ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski dolazi sa izuzetnom grupom evropskih lidera da američkom predsjedniku Donaldu Trampu pokaže jedinstven front protiv Rusije.
Evropski politički „teškaši“ ostali su po strani tokom Trampovog samita sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom prošlog petka, a sada nastoje da zaštite Ukrajinu i kontinent od mogućeg širenja ruske agresije.
Dolaskom u grupi žele da izbjegnu debakle poput februarskog sastanka u Ovalnoj sobi, kada je Tramp ukorio Zelenskog da ne pokazuje dovoljno zahvalnosti za američku vojnu pomoć. Susret je ujedno i test odnosa Amerike sa njenim najbližim saveznicima, nakon što su Evropska unija i Ujedinjeno Kraljevstvo prihvatili Trampovo povećanje carina djelimično zato što su željeli njegovu podršku oko Ukrajine.
Današnje okupljanje znak je i napretka i moguće zabrinutosti poslije sastanka na Aljasci, jer mnogi evropski lideri stižu u Vašington sa jasnim ciljem – da zaštite interese Ukrajine, u rijetkom i snažnom pokazivanju diplomatske sile.
- Važno je da Amerika pristane da radi sa Evropom na obezbjeđivanju bezbjednosnih garancija za Ukrajinu, a time i za čitavu Evropu - napisao je Zelenski na mreži Iks.
Ipak, uoči sastanka, Tramp je prebacio odgovornost na Zelenskog da pristane na ustupke i sugerisao da Ukrajina ne može povratiti Krim, koji je Rusija anektirala 2014. godine, što je pokrenulo sukob koji je prerastao u širu invaziju 2022.
- Predsjednik Zelenski može da okonča rat sa Rusijom gotovo odmah, ako to želi, ili može da nastavi da se bori - napisao je Tramp sinoć na društvenim mrežama.&nbsp;
- Sjetite se kako je počelo. Nema povratka na Obamin poklon Krima (prije 12 godina, bez ispaljenog metka!), i nema ulaska Ukrajine u NATO. Neke stvari se nikad ne mijenjaju!!! – napisao je Tramp.
Zelenski je kasno u nedjelju odgovorio vlastitim postom: „Svi dijelimo snažnu želju da ovaj rat završimo brzo i pouzdano“ Dodao je da mir „mora biti trajan“, a ne kao poslije ruskog zauzimanja Krima i dijela Donbasa prije osam godina, kada je, kaže, „Putin to iskoristio kao odskočnu dasku za novi napad“.
Sastanak na Aljasci dao je moguće obrise zaustavljanja rata u Ukrajini, iako nije jasno da li će uslovi biti prihvatljivi za Zelenskog ili Putina.
<h2>Evropski teškaši stižu u Vašington</h2>
 
Planirano je da se Zelenskom u američkoj prijestonici pridruže predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, francuski predsjednik Emanuel Makron, britanski premijer Kir Starmer, njemački kancelar Fridrih Merc, italijanska premijerka Đorđa Meloni, finski predsjednik Aleksandar Stub i generalni sekretar NATO-a Mark Rute.
Tema razgovora biće moguće bezbjednosne garancije koje bi Ukrajini bile potrebne da bi bilo kakav mir sa Rusijom bio trajan. Putin se protivi ulasku Ukrajine u NATO, ali Trampov tim tvrdi da je ruski lider otvoren za dogovor po kojem bi saveznici branili Ukrajinu ako bude napadnuta.
Tramp je o sastanku sa Putinom obavijestio Zelenskog i evropske saveznike, ali su detalji izlazili u fragmentima, što je očigledno nerviralo američkog predsjednika koji nije želio da javno navede uslove kada se pojavio zajedno sa Putinom.
- VELIKI NAPREDAK SA RUSIJOM - objavio je Tramp u nedjelju na mrežama, dok je na svojoj platformi Truth Social dodao: „Imao sam sjajan sastanak na Aljasci.“
Nakon samita na Aljasci, Tramp je izjavio da primirje nije potrebno da bi pregovori o miru počeli – nagla promjena u pravcu koji odgovara Putinu.
Državni sekretar Marko Rubio rekao je u nedjelju da je primirje i dalje moguće, ali da je „najbolji način da se ovaj sukob završi – potpuni mirovni sporazum“.
<h2>O čemu će saveznici razgovarati</h2>
Evropski zvaničnici potvrdili su da je Tramp rekao kako Putin i dalje traži kontrolu nad cijelim Donbasom, iako Ukrajina drži značajan dio te oblasti.
Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof naveo je da bi SAD i saveznici mogli ponuditi Ukrajini obavezu nalik NATO-u – da je brane u slučaju napada – kao moguću bezbjednosnu garanciju.
- Kako će to biti konstruisano, kako ćemo ga nazvati, kako će biti izgrađeno, koje će garancije biti u njega ugrađene da budu obavezujuće – o tome ćemo narednih dana razgovarati sa našim partnerima iz inostranstva - rekao je Rubio za NBC.
Rubio je na Foks njuzu kazao da bi takva obaveza „bila veoma veliki potez“ od Trampa, te da očekuje da će delegacije „provesti šest, sedam sati razgovarajući o ovim stvarima, možda i više, da bismo došli do nečega konkretnijeg“.
Za Zelenskog će, kako navodi jedan zvaničnik blizak pregovorima, sastanak vjerovatno biti veoma težak. On mora spriječiti scenario u kojem bi bio okrivljen da blokira pregovore o miru odbijanjem Putinovog maksimalističkog zahtjeva za Donbas, što je, prema njegovim riječima, protivustavno i predstavlja osnovu za buduće ruske napade.
Ako se suoči sa pritiskom da prihvati Putinove zahtjeve, Zelenski će morati da se osloni na vještinu koju je više puta pokazao – diplomatsku taktiku. Ukrajinsko rukovodstvo nastoji da organizuje trilateralni sastanak sa Zelenskim, Trampom i Putinom o osjetljivim pitanjima, uključujući teritorijalna.
<h2>Zelenski želi da izbjegne novi skandal u Ovalnoj sobi</h2>
Nakon što je u februaru izdržao javnu tiradu Trampa i potpredsjednika Džej Di Vensa, Zelenski je radio na popravljanju odnosa sa SAD.
Neprekidna diplomatska komunikacija i kratki susret u aprilu u Vatikanu, na marginama sahrane pape Franja, pomogli su da se preokrene situacija. Tada je Tramp djelovao spremno da razmotri njegove uslove za mir.
Ipak, Tramp kaže da mu je glavni cilj da okonča rat, što ga je nakon sastanka sa Putinom navelo da odbaci potrebu za primirjem.
Evropski saveznici su takođe sarađivali sa Trampom – u julu je dogovoren aranžman po kojem NATO saveznici kupuju američko oružje za Ukrajinu.
Uoči današnjeg sastanka, Makron je naglasio važnost jačanja ukrajinske vojske i potrebu da se Putinu pokaže da Evropa njegove poteze vidi kao prijetnju i drugim državama.
- Ako budemo slabi pred Rusijom danas, spremamo sukobe sutrašnjice koji će pogoditi Ukrajince, a – bez sumnje – mogu pogoditi i nas - rekao je Makron.
<h2>Zelenski stigao u Vašington</h2>
Ukrajinski predsjednik objavio je rano jutros na X-u da je već stigao u Vašington, zahvaljujući se Trampu na pozivu.
- Svi dijelimo snažnu želju da ovaj rat okončamo brzo i pouzdano. I mir mora biti trajan. Ne kao ranije, kada je Ukrajina bila primorana da se odrekne Krima i dijela naše istočne teritorije – dijela Donbasa – a Putin je to jednostavno iskoristio kao odskočnu dasku za novi napad. Ili kada su Ukrajini 1994. godine date takozvane „bezbjednosne garancije“, koje nijesu funkcionisale. Naravno, Krim tada nije smio biti predat, isto kao što Ukrajinci nijesu predali Kijev, Odesu ili Harkov poslije 2022. godine – napisao je Zelenski.
On je istakao da se Ukrajinci bore za svoju zemlju i nezavisnost izražavajući uvjerenje da će odbraniti Ukrajinu, obezbijediti djelotvorne garancije bezbjednosti i da će ukkrajinski narod „uvijek biti zahvalan predsjedniku Trampu, svima u Americi i svakom partneru i savezniku na njihovoj podršci i neprocjenjivoj pomoći“.
- Rusija mora okončati ovaj rat, koji je sama započela. I nadam se da će naša zajednička snaga sa Amerikom i našim evropskim prijateljima natjerati Rusiju na pravi mir – zaključio je Zelenski.

Duško Mihailović

Evropski politički „teškaši“ danas sa Zelenskim kod Trampa

Predsjednica Evropske komisije (EK) Ursula fon der Lajen najavila je da će se, s drugim evropskim liderima, pridružiti predsjedniku Ukrajine Volodimiru Zelenskom na sastanku s američkim predsjednikom Donaldom Trampom u Vašingtonu. 
 
- Na zahtjev predsjednika Zelenskog, pridružiću se sastanku s predsjednikom Trumpom i drugim evropskim liderima u Bijeloj kući - objavila je na društvenim mrežama Fon der Lajen. 
 
Osim šefice EK, odlazak na sastanak u Vašington potvrdili su francuski predsjednik Emanuel Makron, njemački kancelar Frdric Merc i finski predsjednik Aleksander Stub, prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
Susret Zelenskog i Trampa najavljen je sjutra, a očekuje se nastavak razgovara o načinima okončanja rata u Ukrajini. 
 
Sastanak će biti održan tri dana nakon što se Tramp na Aljasci sastao s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, ali bez konkretnih rezultata za okončanje rata u Ukrajini.

Evropski lideri dolaze sa Zelenskim na sastanak s Trampom

Zvaničnici Irana i Velike Britanije, Francuske i Njemačke sastaće se u petak u Istanbulu kako bi razgovarali o iranskom nuklearnom programu, dok zapadne zemlje povećavaju pritisak na Teheran da postigne dogovor, ili se suoči s novim sankcijama. 
 
Portparol iranskog Ministarstva vanjskih poslova Esmail Baghaei rekao je kasno sinoć da će razgovori biti održani na nivou zamjenika ministara vanjskih poslova. 
 
- Kao odgovor na zahtjev evropskih zemalja, Iran je pristao da održi novu rundu razgovora- naveo je Baghaei za državnu televiziju, prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
Iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči potvrdio je ranije da se sastanak planira, ali je rekao da vrijeme i mjesto tek treba da budu određeni. 
 
Velika Britanija, Francuska i Njemačka upozorile su da će, ako nuklearni sporazum s Iranom ne bude postignut do kraja augusta, ponovo uvesti sve sankcije Ujedinjenih nacija (UN) protiv Irana aktiviranjem mehanizma "automatskog vraćanja sankcija". 
 
Aragči je u petak pozvao evropske sile da zaustave prijetnje Teheranu, uključujući upozorenja o ponovnom uvođenju sankcija UN-a. 
 
Prema nuklearnom sporazumu iz 2015. godine - Zajedničkom sveobuhvatnom planu akcije - dugogodišnja ograničenja UN-a na prodaju oružja, bankarstvo i tehnologiju povezanu s nuklearnim resursima ukinuta su prije deset godina. 
 
Evropske vlade još mogu pozvati mehanizam ponovnog ukidanja sporazuma prije roka 15. oktobra, korak koji bi obnovio te sankcije i dao im uzak, ali značajan izvor uticaja u tekućim pregovorima. 
 
Iran je obustavio saradnju s Međunarodnom agencijom za atomsku energiju nakon američkog i izraelskog bombardovanja njegovih nuklearnih lokacija prošlog mjeseca. 
 
Evropske vlade vrše pritisak da nuklearni inspektori UN-a nastave rad u Iranu, dijelom s ciljem sprečavanja Teherana da reorganizuje nuklearni program nakon štete koju su prouzrokovali napadi. 
 
Prema nuklearnom sporazumu iz 2015. godine, Kina i Rusija - dugogodišnji podržavaoci Irana u takvim pregovorima - ne mogu staviti veto na ponovno ukidanje sankcija. 
 
Iako formalni rok za aktiviranje mehanizma ističe u oktobru, evropske vlade bi se mogle odlučiti za odgađanje tog poteza nakon tog roka kako bi održale vrata otvorenima za dalje razgovore. 
 
Iranski i američki pregovarači trebalo je da se sastanu u Oslu ranije ovog mjeseca, ali sastanak je odgođen, a nije dogovoren novi datum. 
 
Dok obje strane tvrde da podržavaju diplomatiju, Iran traži garancije protiv budućih napada. 
 
Američki predsjednik Donald Tramp signalizirao je interes za širi sporazum, ali upozorava na dalje napade ako Iran nastavi s obogaćivanjem uranijuma na visokom nivou.

Iran i EU u petak razgovaraju o iranskom nuklearnom programu

Francuski predsjednik Emanuel Makron, njemački kancelar Fridrih Merc i britanski premijer Kir Starmer stigli su jutros u Kijev kako bi sa poljskim premijerom Donaldom Tuskom izrazili podršku Ukrajini, javili su novinari AFP-a.
Trojica lidera su zajedno izašla iz voza kojim su krenuli iz Poljske za Ukrajinu i trebalo bi da se kasnije pridruže predsjedniku Volodimiru Zelenskom i Tusku.
Ta posjeta je simboličan odgovor na komemoraciju 80. godišnjice pobjede nad nacističkom Njemačkom, održane u petak na Crvenom trgu, uz učešće ruskog predsjednika Vladimira Putina i dvadesetak stranih lidera, uključujući kineskog predsjednika Si Đinpinga.

Dan nakon Putinove parade: Evropski lideri stigli u Kijev

Francuski predsednik Emanuel Makron biće domaćin sastanka evropskih lidera u ponedjeljak na kojem će se razgovarati o situaciji u Ukrajini, rekao je francuski ministar spoljnih poslova Žan Noel Baro u nedjelju radiju Frans Inter.
Baro je to govorio dan nakon što je specijalni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa za Ukrajinu, Kit Kelog uzdrmao Evropu rekavši da neće imati mjesto za stolom na razgovorima o okončanju rata Rusije i Ukrajine.
Pet evropskih diplomata reklo je da će na sastanku učestvovati Francuska, Britanija, Nemačka, Poljska, Italija, Španija i Danska, koje će predstavljati baltičke i skandinavske zemlje, prenosi AP.
Visoki zvaničnici iz Trampove administracije trebalo bi narednih da na da započnu mirovne pregovore sa ruskim pregovaračima u Saudijskoj Arabiji narednih dana, ali stepen ukrajinske uključenosti nije u potpunosti razjašnjen.
Na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji, dan ranije, generalni sekretar NATO saveza Mark Rute je rekao da Evropa mora da smisli "dobre prijedloge" za osiguravanje mira u Ukrajini, ukoliko želi da učestvuje u pregovorima.
- Ako Evropljani žele da imaju riječ, neka sami sebe načine relevantnim - rekao je Rute novinarima.
Šef Sjevernoatlantske alijanse je rekao da će on u ponedjeljak biti u Parizu, na sastanku.
Britanski premijer Keir Starmer je u subotu rekao da Evropa "mora da preuzme značajniju rolu u NATO savezu", i raditi sa SAD da bi "obezbijedila budućnost Ukrajine".
Kao dio bilo kakvih "bezbjednosnih garancija" za Ukrajinu, pregovori su počeli u Evropi oko mogućeg slanja mirotvoraca.
Ipak, ti pregovori su tek u začetku, dok drugi tvrde da fokus treba biti na ojačavanju ukrajinskih snaga.

Makron domaćin sastanka evropskih lidera o Ukrajini

Crnogorske sudije Ivan Pavićević i Miloš Ražnatović sudiće finalni meč Evropskog prvenstva za rukometaše, saopšteno je iz Evropske rkometne federacije.
Pavićević i Ražnatović pripadaju elitnoj grupi evropskih arbitara, a u Danskoj, Norveškoj i Švedskoj 13. put dijele pravdu na nekom velikom takmičenju.
U drugoj fazi sudili su derbi između Danske i Njemačke, kao i duel Španije i Norveške.
U uzbudljivom finišu Slavili su norvežani 35:34, a crnogorske sudije su tada dva mjenjali odluke poslije gledanja snimka.
Ražnatović je 11 sekundi prije kraja pokazao na sedmerac, nakon prodora Aleksa Dujšebajeva, ali je naknadno odlučio da se izvede slobodno bacanje i isključio Martina Hovdea.
Potom su Španci su napali sa šest protiv četiri igrača i pokušali da bace "cepelin" desnom krilu Aleišu Gomesu.
Ražnatović je opet pokazao na sedmerac, ali su on i Pavićević nakon gledanja snimka poništili odluku, jer August Pedersen nije gazio liniju šest metara.
Polufinala su na programu u petak - Hrvatska će igrati &nbsp;protiv Njemačke (17.45), dok će drugog finalistu odlučiti duel Danske i Islanda (20.30).
Finale će biti odigrano u nedjelju.

Pavićević i Ražnatović sude finale EP

Gradilište postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u zetskom mjestu Botun večeras je zatvorio urbanističko-građevinski inspektor Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, na čijem je čelu Slaven Radunović..
Prema saznanjima "Vijesti" riječ o "sitnijim tehnikalijama zbog kojih inspektori obično subjektu nadzora ostavljaju rok u kojem ih treba otkloniti".
Gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda zvanično je počela 30. decembra prošle godine uz protivljenje mještana Botuna.&nbsp;
Lokaciju je obezbjeđivala policija, a ekipa Media Biroa je tada zabilježila da na gradilištu radove sprovodi jedan bager. Na gradilištu su prethodno postavljene kamere, kao i finansijske i gradilišne table.
Na gradilište je 22. januara oko 21 sat dopremljeno nekoliko građevinskih mašina, a to su rekli mještani koju su i snimili istovar mehanizacije. &nbsp;
Prema gradilišnoj tabli rok u kojem postrojenje mora biti izgrađeno je 31. maj 2028. godine.&nbsp;
Naznačeno je da su investitori izgradnje Glavni grad i Vodovod, da je tehničku dokumentaciju radila firma „Nik kom“, a da je reviziju radila komisija za vršenje revizije projektne dokumentacije gdje je vodeće revident Goran Sekulić.&nbsp;
Na tabli je naznačeno da je izvođač radova Kuzu – Alkatraš iz Turske, a da će stručni nadzor raditi njemačka firma Fichtner GmbH &amp; Co KG.
Podsjećamo, mještani Zete, zajedno s predstavnicima lokalne vlasti, danima su iskazivali nezadovoljstvo zbog početka izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u naselju Botun.
Oni su organizovali blokade puteva na teritoriji Zete i Podgorice, a proteste su održavali i ispred zgrade Glavnog grada.
Skupština Opštine Zeta je 22. januara, sa 17 glasova podrške, usvojila odluku kojom se zabranjuje realizacija projekta izgradnje sistema za prečišćavanje otpadnih voda za potrebe Podgorice na lokaciji u Botunu.

Inspektor zapečatio gradilište postrojenja u Botunu

Evropska unija danas je stavila Rusiju na crnu listu zbog rizika od pranja novca, saopštila je šefica evropske diplomatije Kaja Kalas.
- Ovo će usporiti i povećati troškove transakcija s ruskim bankama - rekla je Kalas novinarima.

Kalas: EU stavila Rusiju na crnu listu zbog rizika od pranja novca

Rusija je saopštila da je spremna da evakuiše svoje osoblje iz iranske nuklearne elektrane Bušehr dok rastu tenzije između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, naglašavajući rizike po nuklearnu bezbjednost i mogućnost regionalne eskalacije, s obzirom na to da se na toj lokaciji nalazi na stotine ruskih radnika.
Rusija je nuklearnu elektranu Bušehr u Iranu stavila u stanje pripravnosti za evakuaciju, što signalizira pojačanu zabrinutost zbog regionalne eskalacije u trenutku kada Vašington obnavlja vojni pritisak na Teheran.
Aleksej Lihačov, direktor ruske državne nuklearne korporacije, rekao je da je Moskva spremna da povuče svoje osoblje iz postrojenja ukoliko se bezbjednosni uslovi pogoršaju, prenijela je ruska državna novinska agencija TASS.
Upozorenje dolazi nekoliko dana nakon što je američki predsjednik Donald Tramp pozvao Iran na pregovore ili ga suočio sa znatno snažnijim narednim udarom, dok je Teheran ponovio i spremnost na razgovore i odlučnost da uzvrati.
Bušehr je jedina nuklearna elektrana u Iranu koja je trenutno u pogonu, a u njoj rade stotine ruskih stručnjaka, rekao je predsjednik Vladimir Putin prošle godine. Rusija takođe gradi dodatne nuklearne objekte na istoj lokaciji.
Iako je američki napad na iransku nuklearnu infrastrukturu u junu prošle godine zaobišao Bušehr, Lihačov je ranije upozorio da bi svaki napad na reaktorski kompleks mogao izazvati posljedice uporedive s katastrofom u Černobilju iz 1986. godine.
- Nadamo se da će strane u sukobu poštovati svoje obaveze u vezi s nepovredivošću ove teritorije (Bušehr) - kazao je Aleksej Lihačov, generalni direktor Državne korporacije za atomsku energiju Rosatom.
Lihačov je rekao da „drže prst na pulsu“ i da će, u saradnji s Ministarstvom vanjskih poslova i Ministarstvom odbrane, biti spremni da sprovedu „mjere evakuacije ako to bude potrebno“.
Ova izjava odražava dvostruki pristup Moskve: nastavak tehničke saradnje s Iranom, uz istovremenu pripremu kriznih planova u uslovima rastućih američko-iranskih tenzija.
Rusija podržava pravo Teherana na korišćenje nuklearne energije u mirnodopske svrhe, a Iran i dalje negira da teži razvoju nuklearnog oružja. Ipak, prisustvo „stotina“ ruskih radnika u Bušehru unosi direktnu ljudsku dimenziju u svaku potencijalnu vojnu eskalaciju.
Tramp je u srijedu ponovo pojačao pritisak na Teheran, pozivajući ga da „sjedne za pregovarački sto“ i odrekne se nuklearnog oružja, uz upozorenje da bi svaki naredni američki napad bio „daleko gori“ od prethodnih.
Lihačovljevo pozivanje na moguću katastrofu razmjera Černobilja naglašava kvalitativnu razliku između udara na postrojenja za obogaćivanje i napada na reaktor koji je u pogonu. Černobilj iz 1986. godine i dalje predstavlja mjerilo rizika nuklearnih katastrofa, a ruski zvaničnici su u više navrata isticali ranjivost Bušehrа kao crvenu liniju.
Trenutni zastoj povezuje nekoliko vremenskih linija: američki napad iz juna prošle godine koji je poštedio Bušehr, Putinovo otkrivanje prisustva stotina ruskih radnika na toj lokaciji, Trampovo najnovije upozorenje u srijedu te Lihačovljevu izjavu da su mjere evakuacije spremne. Svaki od ovih događaja označava sve tješnju povezanost između vojnog signaliziranja i izloženosti civilne nuklearne infrastrukture.
Za Moskvu, planiranje evakuacije predstavlja i bezbjednosnu mjeru i diplomatski signal, naglašavajući da bi svako širenje sukoba direktno pogodilo ruske državljane i infrastrukturu koju je izgradila Rusija.
Za Teheran, ove izjave dodatno potkrepljuju argument da rizici eskalacije daleko prevazilaze bilateralne odnose između SAD-a i Irana.
Za Vašington, Bušehr predstavlja ograničenje, s obzirom na katastrofalne posljedice koje je Lihačov opisao i prisustvo stranog osoblja.
Zajedno, izjave iz Moskve, Vašingtona i Teherana pokazuju kako je Bušehr postao žarišna tačka u kojoj se danas prepliću nuklearna bezbjednost, prisustvo stranog osoblja i nadmetanje velikih sila.

Tag: evropski-lideri