Evropski komesar za unutrašnje poslove i migracije Magnus Bruner boraviće od 4. do 6. februara u Crnoj Gori i Albaniji, gdje će sa predstavnicima nadležnih institucija razgovarati o jačanju saradnje u oblastima unutrašnje bezbjednosti, upravljanja migracijama, kontrole granica, borbe protiv organizovanog kriminala i vladavine prava, saopšteno je iz Evropske kuće.
Riječ je o njegovoj drugoj posjeti regionu, nakon učešća na ministarskom sastanku Zapadnog Balkana održanom u oktobru prošle godine.
Kako je istaknuto, ova posjeta potvrđuje snažnu opredijeljenost Evropske unije da dodatno unaprijedi partnerstvo sa zemljama Zapadnog Balkana i pruži podršku Crnoj Gori i Albaniji na njihovom evrointegracionom putu i jačanju bezbjednosnih kapaciteta.&nbsp;
&nbsp;- Zemlje Zapadnog Balkana naši su susjedi. Ukoliko želimo da očuvamo stabilnost i uređenost evropskog prostora, neophodno je da imamo izuzetno kvalitetne odnose sa susjedima. Zahvaljujući bliskoj saradnji, u protekle tri godine zabilježeno je smanjenje neregularnih migracija od 95 procenata. To pokazuje da naša posvećenost efikasnom upravljanju granicama i operativnoj saradnji daje rezultate. Crna Gora i Albanija, kao zemlje predvodnice u procesu pristupanja Evropskoj uniji, daju direktan doprinos zajedničkoj bezbjednosti- poručio je komesar Bruner.
Tokom boravka u Crnoj Gori, komesar Bruner će se sastati sa potpredsjednikom Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Aleksom Bečićem, potpredsjednikom Vlade za vanjske i evropske poslove Filipom Ivanovićem, ministrom unutrašnjih poslova Danilom Šaranovićem, kao i direktorom Uprave policije Lazarom Šćepanovićem. U fokusu razgovora biće aktuelni bezbjednosni izazovi, upravljanje migracijama, usklađivanje vizne politike, suzbijanje krijumčarenja i unaprjeđenje operativne saradnje sa agencijama Evropske unije.
Komesar će, takođe, učestvovati u vazdušnom nadzoru državne granice sa Albanijom i Kosovom, uz korišćenje bespilotnih letjelica, te se sastati sa pripadnicima granične policije Crne Gore i službenicima Fronteksa.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Bruner u Crnoj Gori: Unapređenje saradnje u oblasti bezbjednosti, migracija i upravljanja granicama

Umjetnost, ne samo da pomaže prilikom razumijevanja činjenica, već doprinosi izgradnji empatije i osjećaja civilne, građanske odgovornosti, poručeno je na panel diskuciji pod nazivom „Uloga umjetnosti u procesima pomirenja“ održanoj u Baru. Događaj je bio posvećen razmatranju uloge umjetnosti i književnosti kao prostora refleksije, dijaloga i suočavanja s prošlošću u postkonfliktnim društvima, sa posebnim fokusom na ratna zbivanja devedesetih godina prošlog vijeka kao i na njihove dugoročne društvene posljedice. Učesnici panel diskusije razgovarali o snazi i velikom potencijalu umjetnosti da otvori prostor za emocije i katarzična iskustva, posebno tamo gdje formalni institucionalni mehanizmi imaju svoja ograničenja ili često zakazuju. Na panelu su učestvovali Edin Jašarović, dekan Fakulteta dramskih umjetnosti i producent, Miroslav Minić, profesor crnogorskog jezika i književnosti, profesor medijske pismenosti i dugogodišnji PR Underhill Festa, kao i Sead Šabotić, filmski autor, dokumentarista i saradnik u nastavi na Fakultetu dramskih umjetnosti. - Kroz tri, pažljivo odabrane i obrađene tematske cjeline – umjetnost kao prostor sjećanja i učenja, odnos umjetnosti prema publici, mladima i obrazovanju, te pitanja medijske i umjetničke odgovornosti – panelisti su razmjenjivali perspektive o tome na koji način film, pozorište i druge umjetničke forme mogu doprinijeti razvoju empatije, kritičkog mišljenja i društvenog dijaloga - navedeno je u saopštenju Juventasa.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026020418024_baa974f38159fc617002c3e71e26c7a962376bc96f61e3cd305bfae7068a4ebe.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026020418024_baa974f38159fc617002c3e71e26c7a962376bc96f61e3cd305bfae7068a4ebe" data-rendition-name="original" width="5472" height="3648" loading="lazy" alt="Sa događaja u Baru"><figcaption>Sa događaja u Baru(Photo: Juventas)lionhodzic.me</figcaption></figure>  Kako je rečeno, posebna pažnja posvećena je ulozi obrazovnih institucija i umjetničkih festivala u dugoročnom radu sa mladima. Učesnici su sa prisutnima razgovarali i o izazovima odgovornog bavljenja temama rata i kolektivne traume na koje zapravo nailaze bavljenjem umjetničkim prikazivanjem i obradom stvarnih događaja i iskustva. U tom kontekstu, naglašena je važnost medijske pismenosti i odgovornog oblikovanja javnog narativa o prošlosti, kao i razvijanje kritičke promisli, posebno kod mlađe populacije. Panel diskusija zaključena je promatranjima na temu umjetnosti kao alata ka dostizanju većeg stepena pomirenja, prilikom čega su panelisti istakli da umjetnost, ne samo da pomaže prilikom razumijevanja činjenica, već doprinosi izgradnji empatije i osjećaja civilne, građanske odgovornosti. - Današnja diskusija u Baru još jednom je potvrdila da umjetnost nije puki pratilac društvenih procesa, već njihov aktivni učesnik – prostor u kojem se otvaraju pitanja odgovornosti, sjećanja i empatije, ali i mogućnost da se o teškom nasljeđu prošlosti govori drugačije, iskreno i hrabro. U vremenu u kojem su društva i dalje opterećena nerazriješenim traumama devedesetih, umjetnost se pokazuje kao jedan od rijetkih jezika koji može premostiti tišinu, pokrenuti dijalog i ponuditi temelje za istinsko pomirenje zasnovano na razumijevanju, a ne zaboravu - poručuju u Juventasu. U okviru projekta, zainteresovana publika će imati priliku da pogleda i pozorišnu predstavu „M kao Morinj“, koja će biti izvedena 26. februara u Petrovcu. Predstava je ranije igrana u Podgorici i Bijelom Polju, te će njeno izvođenje u Petrovcu označiti prvo igranje u južnoj regiji Crne Gore. Događaj je organizovao Juventas, u okviru projekta „Suočavanje s prošlošću, kroz umjetnost, edukaciju i društvenu diskusiju“. Projekat se realizuje uz podršku regionalnog projekta „Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu“, koji finansira Evropska unija (EU), a sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). Sadržaj ovog saopštenja ne odražava nužno stavove Evropske unije niti UNDP-a.

Kad institucije ćute, umjetnost progovara

Fondacija Mentorium je, pozivajući se na dostupne podatke zdravstvenih i strulnih institucija, saopštila da godišnje od malignih bolesti oboli između 20 i 30 djece, dok se bilježi i do 10 smrtnih slučajeva godišnje u starosnoj grupi do 18 godina.
- Najčešći oblici dječjeg raka u našoj zemlji su leukemije, tumori mozga, kostiju i limfomi. Ove brojke, iako male u odnosu na globalne razmjere, za svaku porodicu predstavljaju cijeli svijet koji se u jednom trenutku promijeni zauvijek - navedeno je u saopštenju ove Fondacije.
U Fondaciji su, povodom Svjetskog dana borbe protiv raka, kazali da ovaj datum podsjeća da nijedno dijete ne smije biti samo u borbi za život i da odgovornost za njihovu budućnost dijelimo svi, kao društvo i kao ljudi.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, oko 400.000 djece i adolescenata širom svijeta svake godine dobije dijagnozu raka, najčešće leukemija, tumora mozga i limfoma.
Iako je medicina napravila veliki napredak, u Fondaciji Mentorium kažu da razlike u pristupu liječenju i dalje određuju šanse za preživljavanje hiljada djece, naročito u zemljama sa ograničenim resursima.
- Rak kod djece nije samo zdravstveni problem, to je duboko društveno pitanje koje zahtijeva sistemsku brigu, pravovremenu dijagnostiku, dostupno liječenje i snažnu psihosocijalnu podršku djeci i njihovim porodicama - navedeno je u saopštenju.
Fondacija Mentorium pozvala je institucije, donosioce odluka, medije i građane da unaprijede sistem podrške djeci oboljeloj od raka i njihovim porodicama, obezbijede jednak i pravovremen pristup liječenju i terapijama i kontinuirano rade na podizanju svijesti i empatije u društvu.
- Na današnji dan, Fondacija Mentorium izražava duboko poštovanje prema malim borcima, njihovim roditeljima i zdravstvenim radnicima koji svakodnevno stoje na prvoj liniji ove borbe. Naša je zajednička obaveza da djeci obezbijedimo ne samo liječenje, već i dostojanstvo, sigurnost, podršku i nadu. Jer kada dijete oboli – cijeli svijet mora stati uz njega - poručili su u Fondaciji Mentorium.

Fondacija Mentorium: Od malignih bolesti godišnje oboli do 30 djece, unaprijediti sistem podrške i obezbijediti pravovremen pristup liječenju

Osuđivani pedofil i milijarder Džefri Epstin navodno je 2012. godine boravio na Balkanu, tačnije u Rumuniji, gdje je preko posrednika stupio u kontakt s mladim djevojkama, prenose svjetski mediji.
U više e-mailova koji su nedavno objavljeni, Epstin spominje usluge koje nude mlade Rumunke, a u prepiskama se navodi da su neke od njih navodno bile povezane i s bratom britanskog kralja Čarlsa, princom Endrjuom.
Poljska je u međuvremenu najavila da će istražiti nova otkrića o mreži pedofilije koja je navodno imala ogranke i na njenoj teritoriji, te je pozvala i druge evropske vlade da učine isto.
<h2>Rumunke među Epstinovim žrtvama</h2>
Prema objavljenim dokumentima, Rumunke se prvi put eksplicitno spominju kao žrtve u mreži trgovine ljudima koju je predvodio Epstin.
- Danas odlazim iz Pariza. Drago mi je što sam vas upoznao. Ovo su moj rumunski broj i e-mail adresa - napisao je Epstin u jednom od e-mailova koji je 21. maja 2012. godine poslao Danijelu Sijadu.
Prema navodima medija, Danijel Sijad je ranije Epstinu često slao fotografije djevojaka, a dvije godine kasnije ga je informisao i o političkim promjenama u Rumuniji.
U jednoj drugoj prepisci, osoba čiji identitet nije objavljen povjerava se Epstinu, navodeći da u potpunosti razumije kako se osjeća djevojka iz Rumunije te da ona ima suicidalne misli.
Po prvi put se u dokumentima pojavljuju navodi da su Rumunke bile žrtve u mreži trgovine ljudima pedofila milijardera. Britanski princ Endrju, prema navodima iz prepiski, navodno je koristio usluge koje su mu pružale mlade djevojke porijeklom s Balkana.
- I još jedna stvar. Rumunka je bila veoma fina - napisano je u e-mailu koji je Epstin dobio u septembru 2010. godine od osobe koja se potpisivala nadimkom "Vojvoda".
<h2>Skandal potresa evropske kraljevske kuće</h2>
Skandal povezan s Epstinovom mrežom potresa gotovo sve evropske kraljevske kuće. Princ Loran od Belgije, brat kralja Filipa, priznao je da se sreo s Džefrijem Epstinom "nasamo" svega dva puta.
S druge strane, norveška prijestolonasljednica navodno je više puta razmjenjivala poruke s osuđivanim pedofilom. Prema objavljenim navodima, čak ga je zamolila da joj pomogne s pornografskim materijalima za njenog sina, koji je u to vrijeme imao 15 godina.

Epstin je prije 14 godina posjetio Balkan, u prepiskama spominjao usluge mladih djevojaka

Ambasadori Evropske unije (EU) odobrili su danas detalje zajma od 90 milijardi eura za Ukrajinu, dogovorenog u decembru na nivou lidera EU, kako bi se pokrila većina finansijskih potreba Kijeva u periodu 2026–2027. godine i omogućio nastavak odbrane države.
Dogovor je postignut na sastanku iza zatvorenih vrata u Briselu, a tekst sporazuma zasad nije javno objavljen.
Savjet EU je saopštio da će dvije trećine sredstava biti namijenjeno vojnoj pomoći, dok će preostala trećina biti usmjerena na opštu budžetsku podršku Ukrajini. Kada je riječ o vojnoj pomoći, predviđeno je da Ukrajina sredstva iz zajma pretežno koristi za nabavku naoružanja od domaćih proizvođača ili iz Evropske unije, dok je kupovina iz drugih zemalja moguća pod određenim uslovima.
- Odbrambeni proizvodi bi, u načelu, trebalo da se nabavljaju isključivo od kompanija iz EU, Ukrajine ili zemalja EEA (Evropski ekonomski prostor) - EFTA (Evropska asocijacija za slobodnu trgovinu). Ukoliko vojne potrebe Ukrajine zahtijevaju hitnu isporuku proizvoda koji nije dostupan u tim državama, primjenjivaće se ciljana izuzeća - navodi se u saopštenju Savjeta EU.
Sporazum mora da odobri i Evropski parlament, a diplomate izražavaju nadu da će se to dogoditi uskoro, kako bi Evropska komisija mogla da započne zaduživanje na tržištima i isplati prvu tranšu Ukrajini početkom aprila.
Lideri EU su u decembru odlučili da se zajam finansira zaduživanjem Unije, umjesto ranije razmatranog plana korišćenja zamrznute ruske imovine u EU.

EU odobrila zajam od 90 milijardi eura za Ukrajinu

Politika

Grozev: Ruski agenti koji su učestvovali u pokušaju terorizma u Crnoj Gori danas vrbuju nove agente, Šišmakov zadužen za srpske univerzitete

Hronika

Damjanović: Da sam ja postupao u slučaju Belivuka i Miljkovića sve bih isto uradio

Vujović: Opozicija u prilici da raste i bude neizbježna u formiranju nove prozapadne vlade

KRUNIĆ: Provjeravali smo podatak da li Milović planira da kupi banku, Katnić nikada nije tražio da izmijenim neki dokument

Tag: evropski-komesar-za-unutrasnje-poslove-i-migracije

Bruner u Crnoj Gori: Unapređenje saradnje u oblasti bezbjednosti, migracija i upravljanja granicama

Kad institucije ćute, umjetnost progovara

Fondacija Mentorium: Od malignih bolesti godišnje oboli do 30 djece, unaprijediti sistem podrške i obezbijediti pravovremen pristup liječenju

Epstin je prije 14 godina posjetio Balkan, u prepiskama spominjao usluge mladih djevojaka

EU odobrila zajam od 90 milijardi eura za Ukrajinu

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO