Odsustvo zvaničnog obilježavanja Dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima u Crnoj Gori ukazuje na potrebu snažnijeg institucionalnog angažmana u priznavanju i sjećanju na žrtve tih režima.
Iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) istakli su da, iako je Skupština Crne Gore usvojila Rezoluciju Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope kojom se osuđuju komunistički zločini, država i dalje nema redovne aktivnosti povodom 23. avgusta - Evropskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima.
- To odsustvo zvaničnog obilježavanja ukazuje na potrebu snažnijeg institucionalnog angažmana u priznavanju i sjećanju na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima - navodi se u saopštenju CGO.
Iz te nevladine organizacije (NVO) su podsjetili na značaj trajnog i odgovornog odnosa prema prošlosti, kao temeljnog uslova za izgradnju demokratskog, pravednog i otvorenog društva u Crnoj Gori.
Kako se navodi u saopštenju, prema podacima Virtuelnog vodiča za istoriju logora Goli otok, koji su izradili njemačka fondacija Friedrih Ebert (FES) i NVO Centar za suočavanje s prošlošću - Documenta iz Zagreba, kroz logor Goli otok, kojim je rukovodila UDBA, prošlo je oko 13 hiljada osoba, od čega je 287 umrlo na razne načine.
- Od 1949. do 1956. godine, postojalo je nekoliko manjih logora na Golom otoku – tri za muškarce i jedan za žene - navodi se u saopštenju.
Podsjeća se da su, pored Golog otoka, postojala dva logora na otoku Grguru, jedan za žene i jedan za oficire JNA, zatim zatvori u Bileći, Požarevcu, Staroj Gradšci, zatvor na ostrvu Ugljan, kao i logor Ramski rit blizu granice s Rumunijom.
Iz CGO su istakli da je Goli otok jedini funkcionisao kao mjesto internacije ibeovaca tokom trajanja tog sukoba.
- Ukupno je u tadašnjoj Jugoslaviji, pod optužbom za podršku Staljinu, zatvoreno 15 737 osoba, među kojima je, prema nekim procjenama, bilo i preko 3,5 hiljade iz Crne Gore - precizirano je u saopštenju.
Kako se navodi, oni su bili izloženi brutalnom psihičkom i fizičkom nasilju, gladi, bolestima i nehumanim uslovima, a mnogi su završili u logoru bez ikakvog sudskog procesa, samo na osnovu sumnje.
Rezolucijom Evropskog parlamenta 23. avgust je proglašen danom sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima, čime EU potvrđuje posvećenost učenju iz prošlosti kako bi se spriječilo ponavljanje zločina.
Iz CGO su ukazali da je taj dan opomena na tragično poglavlje političkih zatvorenika Golog otoka, koje je ostavilo dubok trag i u istoriji Crne Gore.
- To je opomena i da zajedno osiguramo da se zločini ne zaborave. Sjećanje na njih obavezuje na očuvanje demokratije, ljudskih prava i vladavine zakona kao temelja slobodnog društva - navodi se u saopštenju CGO.
Oni su istakli da je podjednako važno naglasiti i da se svim žrtvama ne smije manipulisati kroz trend ideološke revizije istorije, već da se sjećanje mora zasnivati na činjenicama.
- Crna Gora, za razliku od drugih zemalja regiona, još nije pravno uredila pitanje obeštećenja političkih zatvorenika i njihovih porodica - navodi se u saopštenju.
Dodaje se da bi se time spriječila dodatna viktimizacija žrtava, ali i stigmatizacija njihovih porodica, a odsustvo institucionalne odgovornosti otežava procese suočavanja sa prošlošću.
- Ovaj datum je i podsjetnik da u našem regionu i dalje postoje autoritarni režimi koji svojim djelovanjem pokazuju koliko je krhka demokratija i koliko lako njeni temelji mogu biti ugroženi - navodi se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

CGO: Žrtve autoritarnih režima ne smiju biti zaboravljene

Bura se nastavila u nedjelju nakon što je američki ambasador u Izraelu Majk Hakabi poručio da Izrael ima pravo na veći dio Bliskog istoka, dok je sve više arapskih i muslimanskih zemalja izražavalo protivljenje. Sjedinjene Američke Države saopštile su da su njegove izjave izvučene iz konteksta.
Hakabi je govorio u intervjuu s konzervativnim novinarom Takerom Karlsonom, koji je emitovan u petak. Karlson je kazao da se prema Bibliji potomcima Avrama obećava zemlja koja bi danas obuhvatala gotovo cijeli Bliski istok, uključujući djelove današnjeg Jordana, Sirije, Iraka i Libana. Citirao je Knjigu Postanja, 15. poglavlje, i pitao Hakabija ima li Izrael pravo na tu zemlju.
Hakabi je odgovorio: „Bilo bi u redu kada bi uzeli sve.“
Portparol američke ambasade izjavio je u nedjelju da su Hakabijeve riječi „izvučene iz konteksta“ i da nema nikakve promjene u američkoj politici prema Izraelu.
U intervjuu je Hakabi dodao: „Ne traže da se vrate i uzmu sve to, ali traže barem zemlju na kojoj sada žive, koju sada naseljavaju, koju sada legitimno posjeduju i koja je za njih sigurno utočište.“
Naglasio je da Izrael ne pokušava preuzeti Jordan, Liban, Siriju ili Irak, već da nastoji zaštititi vlastiti narod.
Zajednička izjava Egipta, Saudijske Arabije, Jordana, Bahreina, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Katara, Indonezije, Pakistana, Turske, Sirije, Kuvajta, Libana, Omana, palestinskih teritorija i nekoliko arapskih organizacija, objavljena u nedjelju, ocijenila je Hakabijeve navode kao „opasne i zapaljive“, te kao riječi koje ugrožavaju stabilnost regiona.
-Ove izjave direktno su u suprotnosti s vizijom koju je iznio američki predsjednik Donald Džej Tramp, zasnovanoj na obuzdavanju eskalacije i stvaranju političkog horizonta za sveobuhvatno rješenje koje bi palestinskom narodu osiguralo vlastitu nezavisnu državu - navodi se u saopštenju.
Tokom Šestodnevnog rata 1967. godine Izrael je osvojio Zapadnu obalu i istočni Jerusalim od Jordana, Gazu i Sinajsko poluostrvo od Egipta, te Golansku visoravan od Sirije. Izrael se povukao sa Sinaja u sklopu mirovnog sporazuma s Egiptom nakon rata 1973. godine, a iz Gaze se jednostrano povukao 2005. godine. Od prekida vatre s Hamasom u oktobru, nakon dvogodišnjih borbi, izraelska vojska kontroliše većinu istočne polovine Pojasa Gaze.
Izrael je posljednjih mjeseci nastojao produbiti kontrolu nad okupiranom Zapadnom obalom. Uveliko je proširio izgradnju jevrejskih naselja, legalizovao divlja naselja i proveo značajne birokratske promjene u svojim politikama na toj teritoriji.
Tramp je poručio da neće dozvoliti Izraelu da anektira Zapadnu obalu i dao snažna uvjeravanja da bi blokirao svaki takav potez.
Hakabi, evangelički hrišćanin i otvoreni pobornik Izraela i naseljeničkog pokreta na Zapadnoj obali, dugogodišnji je protivnik rješenja o dvije države za Izrael i Palestince.
Karlson je, s druge strane, kritičan prema američkoj podršci Izraelu u ratu u Gazi i našao se na udaru zbog vlastitih krajnje desnih stavova, uključujući i teoriju bijele supremacije prema kojoj se bijelci navodno „zamjenjuju“ ljudima druge boje kože.
U međuvremenu, tenzije u Izraelu su visoke dok se zemlja priprema za mogući napad Irana. Iran je ranije poručio da će napasti i Izrael i američke baze na Bliskom istoku ako Sjedinjene Američke Države udare na Teheran.
Tramp je u petak upozorio da su mogući ograničeni napadi na Iran, iako je vrh iranske diplomatije poručio da Teheran očekuje da će za nekoliko dana imati spreman prijedlog sporazuma nakon nuklearnih razgovora sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Premještanje dodatnih američkih ratnih brodova i aviona u region, s nosačem aviona USS „Džerald R. Ford“ u blizini ulaza u Sredozemno more, ne znači nužno da će Sjedinjene Američke Države udariti na Iran, ali povećava Trampove mogućnosti da to učini ako se odluči na taj korak.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu prošle sedmice je upozorio da će Iran, ako napadne Izrael, riskirati „odgovor koji ne može ni zamisliti“.
Izrael je prošle godine napao Iran tokom posrednih američko-iranskih pregovora, što je izazvalo dvanaestodnevni rat. Sjedinjene Američke Države uključile su se u sukob bombardovanjem iranskih nuklearnih postrojenja.

SAD tvrdi da su izjave ambasadora o Izraelu i Bliskom istoku izvučene iz konteksta

Papa Lav XIV uputio je u danas jedan od svojih najsnažnijih apela za mir u Ukrajini, dok se ta zemlja priprema da obilježi četiri godine od ruske invazije.
- Koliko žrtava, koliko uništenih života i porodica! Koliko razaranja, koliko neizrecive patnje - poručio je papa obraćajući se vjernicima okupljenim na Trgu Svetog Petra tokom sedmične molitve Anđeo Gospodnji.
On je poručio i da se mir ne može odlagati.&nbsp;
- Mir je hitna potreba koja mora naći mjesto u srcima i biti pretočena u odgovorne odluke - kazao je poglavar Rimokatoličke crkve, prenosi Asošiejted pres (AP)
Ranije tokom dana, Lav je posjetio jednu lokalnu parohiju u Rimu, đe je služio jutarnju misu.
Crkva se nalazi preko puta glavne rimske željezničke stanice Termini i pruža podršku migrantima i beskućnicima koji se okupljaju u tom području.

Papa Lav: Mir u Ukrajini ne može da se odloži

Gost 77. emisije “Ne pričam ti o tome” bio je Danijel Popović, jedina evropska muzička zvijezda iz Crne Gore, još od 1983. godine.&nbsp;
Ova emisija u cjelosti je bila posvećena pjesmi “Džuli” i svemu što se zbivalo u njegovom životu neposredno nakon pobjede na Jugoviziji i četvrtog mjesta na Evroviziji.&nbsp;
Bilo je riječi o djevojci Angeli kojoj je u pjesmi dato ime Džuli, o nacionalnom takmičenju za Pjesmu Evrovizije u Novom Sadu, kada je na opšte iznenađenje pobijedio kao predstavnik TV Titograd, zatim o prvom profi video spotu koji je pratio pjesmu, atraktivnim sestrama Izoldi i Eleonori Barudžiji, nastupu u Minhenu... Govorio je kako se nosio sa histerijom tinejdžerki širom Zapadne Evrope, demoliranju aerodromskog free-shopa u Beču kada su obožavateljke htjele da se slikaju s njim, kako izgleda kad imaš fan-club u najtiražnijem evropskom teen časopisu “Bravo”... &nbsp;
Govorilo se i o (nezvanično) 1.200.000 prodatih primjeraka ploče “Džuli”, kako je bio na top-listama SR Njemačke, Austrije, skandinavskim zemljama, Švajcarske, Holandije, nastupima u programima sa imenima kao što su Nena, “Eurythmics”, Rod Stewart, Shakin’ Stevens... te kako je “Džuli” snimljena na dvadesetak jezika...&nbsp;
“Ne pričam ti o tome” br. 77 - nedjelja, 22. februar, 21:00, TV E. Urednik i voditelj Željko Milović
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FvuFL_ziUDUI%3Fsi%3Dc_2BlpGYfNiQF7zf&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

"Ne pričam ti o tome": Gost Danijel Popović

Pratite informativnu emisiju ''24 sata'' večeras od 19 sati na Televiziji E.
Tema dana je: Cetinje uz Ukrajinu - četiri godine kasnije.
U Prijestonici je povodom četvrte godišnjice ruske agresije na Ukrajinu upriličen događaj.
U ostalim temama:
- Na Hajli stradao crnogorski planinar Ćazim Fetahović;
- Zimska sezona u Kolašinu i izazovi pred novu ljetnju sezonu.
Naš gost je poslanik u Evropskom parlamentu Tomislav Sokol.
Informativnu emisiju "24 sata" večeras vodi Vladan Šturanović.

Informativna emisija "24 sata": Gost Tomislav Sokol, tema dana - Cetinje uz Ukrajinu, četiri godine kasnije

Hronika

Marković sproveo vanredni nadzor, pa utvrdio da je Novović postupio po zakonu

Politika

Božović: Vijesti će potpasti pod apsolutnu kontrolu Vučića, u Srbiji neće postojati nijedan opozicioni medij

SDT na saslušanje pozvalo Novaković-Đurović

Tuča na putu Berane - Kolašin: Zbog nasilničkog ponašanja uhapšena dvojica pitomaca Policijske akademije

Tag: evropski-dan-sjecanja-na-zrtve-svih-totalitarnih-i-autoritarnih-rezima

CGO: Žrtve autoritarnih režima ne smiju biti zaboravljene

SAD tvrdi da su izjave ambasadora o Izraelu i Bliskom istoku izvučene iz konteksta

Papa Lav: Mir u Ukrajini ne može da se odloži

"Ne pričam ti o tome": Gost Danijel Popović

Informativna emisija "24 sata": Gost Tomislav Sokol, tema dana - Cetinje uz Ukrajinu, četiri godine kasnije

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO