Proces evropskih integracija nije samo ispunjavanje tehničkih kriterijuma, već podrazumijeva suštinsku transformaciju institucija, političke kulture i društva u kome odgovornost i vladavina prava postaju dio svakodnevne prakse.
To je jedna od poruka Evropskog kafea koji je organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO).
Događaj je otvorila Zvezdana Kovač, direktorka za strategiju i kominikacije u CGO-u, a današnji gost bio je ambasador Grčke u Crnoj Gori Dimitrios Joldasis.
Kovač je ukazala da upravo iskustvo Grčke pokazuje da put ka Evropskoj uniji nije pravolinijski, niti lak.
- Izazovi, krize, reforme i ozbiljne političke rasprave, i prije i tokom članstva, doprinijeli su dugoročnoj stabilnosti zemlje i mnogo širim mogućnostima za njene građane - od instrastrukture i razvoja, do slobode kretanja, studiranja i rada širom Evrope - naglasila je ona.&nbsp;
Sa tim je saglasan i ambasador Dimitrios Joldasis koji je podsjetio da je uloga EU bila ključna u prevazilaženju krize koja je u Grčkoj kulminirala 2015. godine.
- Mnogo puta do sada sam rekao da ne mogu zamisliti Grčku bez EU. Većinu života živim kao građanin EU i ona nam je doprinijela na više nivoa. Većina ljudi u Grčkoj je pro-EU i iza sebe smo ostavili krizu koja nije bila samo finansijska, već je bila kriza društva - kazao je Joldasis.&nbsp;
Ambasador je govorio i o važnosti političke stabilnosti.
- Za svaku državu politička stabilnost je možda najvažnija stvar. Pokazali smo u vrijeme krize u Grčkoj, kada nije bilo političke stabilnosti, da je to veliki problem koji direktno pogađa i samu ekonomiju. U Crnoj Gori je specifična situacija, vi imate Vladu sa dosta heterogenih partija i važno je da te partije budu ujedinjene i da na prvom mjestu stave državni interes, a razlike po strani - naglasio je on.
U Crnoj Gori je, kako je ustvrdila jedna od učesnica Evropskog kafea Tamara Andrić, trenutno veliki fokus na ekonomskim koristima članstva EU.
- A građani ne razumiju važnost usvajanja i primijene vrijednosti na kojima počiva EU. Zbog toga su važni događaji poput ovog, posebno za mlade, jer kao budući lideri treba da razumiju pogodnosti, ali i odgovornosti koje podrazumijeva članstvo - ocijenila je ona.
Sličnog stava je i Popović Nađa koja je ukazala da je „Evropski kafe važan zbog trenutne situacije u Crnoj Gori koja pretenduje da bude članica EU, a kako bi se građani upoznali sa postulatima Unije“.
Učesnica Milica Mrvaljević je istakla važnost šansi koje se mladima pružaju kada se organizuju razgovori sa diplomatama.
- Ovakvi događaji nam omogućuju da bolje razumijemo spoljnopolitičke procese, vrijednosti demokratije u drugim državama. Daju nam priliku da uporedimo vrijednosti u tim državama sa onima koje mi njegujemo u našoj - kazala je ona.
Evropski kafe je organizovan u okviru projekta EU Kompas za mlade, kojeg CGO sprovodi uz podršku Ministarstva evropskih poslova, sa ciljem približavanja procesa donošenja odluka u oblasti evropskih integracija mladima.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Proces EU integracija podrazumijeva suštinsku transformaciju institucija, političke kulture i društva

Crna Gora je na dobrom putu da zatvori dodatnih pet pregovaračkih poglavlja ove godine, kaže za TVCG predsjedavajući Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje Evropskog parlamenta, Tomas Vajs. Poslanik socijalista i demokrata Matjaž Nemec, uvjeren je da će Crna Gora uz kontinuiranu posvećenost reformama uskoro postati naredna članica EU.
Nakon stagnacija i političkih nestabilnosti, čini se da je Crna Gora sada na dobrom putu u integracijama, saglasni su evropski poslanici.
Tomas Vajs, predsjedavajući POSP-a, kaže da ovom brzinom i uz ovaj obim reformi koje Crna Gora trenutno sprovodi, postoje realne šanse da se pregovori okončaju do kraja 2026.
- Moram reći da mi se ovaj plan činio pomalo ambicioznim, ali moram priznati da Skupština i Vlada pokazuju rezultate - kazao je on.
Slovenački europarlamentarac iz redova Socijalista i demokrata Matjaž Nemec podsjeća na poruke komesarke Marte Kos, i naglašava da EU mora održati kredibilitet u procesu prosišrenja.
Matjaž Nemec, poslanik Evropskog parlamenta (S&amp;D) uvjeren je da će uz kontinuiranu posvećenost reformama Crna Gora uskoro postati sljedeća članica EU i može biti ponosna na svoj status vodećeg kandidata za članstvo.
Poslanici Evropskog parlamenta pozdravili su usvanje brojnih zakona u skupštini tokom ovog ljeta, uz podršku poslanika širom poltiičkog spektra, ali ističu da se tu posao ne završava.
Tomas Vajs, predsjedavajući POSP-a ističe da je usvajanje zakona jedna stvar, ali učiniti da oni zaista funkcionišu u korist građana je sasvim drugo.
- Još moramo da vidimo primjenu na terenu. Jasno je da nam je potreban još jedan sudija u Ustavnom sudu do Božića. Ovo je veoma važna odluka o kojoj Skupšina treba da odluči. Moramo da vidimo finalizaciju reformi pravosuđa, kako bi se osigurala nezavisnost - kazao je on.
Matjaž Nemec, poslanik Evropskog parlamenta (S&amp;D) navodi da ne smijemo zaboraviti da je pristupanje EU nacionalni projekat svih, koji zahtijeva punu povećenost svih nacionalnih aktera, potrebno je izrgaditi otpornost prema vanjskim uticajima.
Plan Crne Gore je da do kraja godine zatvori poglavlja 3 – pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga, 4 – Sloboda kretanja kapitala, 6 – Privredno pravo, 11 – Poljoprivreda i ruralni razvoj i poglavlje 13 – ribarstvo.

Vajs: Ukoliko održi tempo reformi, Crna Gora može završiti pregovore do 2026.

Primjer neizbora članova Savjeta regulatorne Agencije za audiovizuelne medijske usluge samo je jedan u nizu primjera kako većina obesmišljava EU integracioni put - ocijenio je predsjednik Kluba poslanika SD-a i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša.
On je ukazao i na opstrukcije.
- Donese se zakon u okviru IBAR zakona, koji je bio uslov za privremeno zatvaranje poglavlja 10, a onda se vrše opstrukcije godinu dana u njegovoj primjeni… Takva je cijela EU priča fotelja vladajuće koalicije… - naveo je Mugoša u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
On cijeni da se priča svodi na donošenje zakona, dok u primjeni zbog političkih ucjena i trgovine i želje da politički poklope svaku instituciji imamo neprimjenjivanje ili njihovu lošu primjenu.
- Naravno, da stvar bude još slikovitija, završi se uzdržanim glasanjem većine za kandidate koji ispunjavaju zakonske uslove i bez ikakvog obrazloženja takvog glasanja (isto kao i kod viceguvernera Centralne banke) - zaključio je Mugoša.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fborismugosa%2Fstatus%2F1964581390831230983%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mugoša: Većina obesmišljava EU integracioni put, jedan od primjera neizbor članova Savjeta AMU

Predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić na mreži Iks je saopštio da je sastanak s predsjednikom Vlade Hrvatske Andrejom Plenkovićem izraz jasne opredijeljenosti da ove dvije države imaju najbolje moguće odnose.&nbsp;
Oni su se danas sastali na marginama Međunarodne konferencije Bledskog strateškog foruma.&nbsp;
Najbolji mogući odnosi dvije države strateški su interes ne samo Crne Gore i Hrvatske, već i čitavog regiona, ocijenjeno je tokom razgovora.&nbsp;
Prema njegovim riječima, na toj liniji ne izostaje ni snažna podrška Hrvatske evropskoj integraciji Crne Gore.
- A uspjeh Crne Gore na tom putu bio bi važna poruka za čitav region - dodao je Spajić na mreži Iks.&nbsp;
Kako je navedeno u saopštenju, dalji evropski put Crne Gore bio je tema razgovora, kao i planovi za zatvaranje poglavlja na Međuvladinoj konferenciji EU i Crne Gore, koja će se održati do kraja godine.
Još jednom je, kako se dodaje, pozdravljena odluka Vlade Crne Gore da se Dom kulture „Josip Marković” u Lastvi ustupi Republici Hrvatskoj te ukazano da je to gest prijateljstva i spremnosti Crne Gore da u maniru dobrog susjeda rješava sva zajednicki prepoznata otvorena pitanja.&nbsp;
- Upravo u tom duhu nastavljamo da radimo na zajedničkoj budućnosti naših država - kazao je Plenković.
Na sastanku je pružena podrška ministrima vanjskih poslova da kroz redovan dijalog nastave da rade na otvorenim pitanjima, a Ibrahimović i Radman Grlić pozdravili su dosadašnji rad međudržavnih tijela, koja predstavljaju dobru osnovu za postizanje dogovora, te se saglasili da će predstojeća Međuvladina konferencija (EU-CG) biti veoma važna za dalju dinamiku napretka Crne Gore prema punopravnom članstvu.
Bilo je riječi i o intenziviranju ekonomske saradnje, sa naglaskom na investicije, unaprjeđenje trgovinske razmjene i otvaranju novih mogućnosti za poslovnu saradnju u oblastima od zajedničkog interesa.
Sastanku na Bledu prisustvovali su između ostalih i ministarka zdravlja u Vladi Hrvatske, Irina Hristić i ambasadori Boris Grigić i Dragan Tufegdžić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1962517485804048543&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Spajić: Sastanak s Plenkovićem izraz jasne opredijeljenosti da imamo najbolje moguće odnose

Evropska priča je jedina stvar koja ujedinjuje sve u Crnoj Gori, ocijenila je crnogorska ministarka evropskih poslova Maida Gorčević za Newsmax Balkans televiziju.
Posljednji slučaj koji je podijelio crnogorsko društvo bila je dodjela najvećeg državnog priznanja, Trinaestojulske nagrade, književniku Bećiru Vukoviću.
Uoči ceremonije dodjela nagrada u Podgorici, nekoliko stotina građana organizovalo je protest tvrdeći da je Vuković negator crnogorske nacije i da je podržavalac četničkog pokreta a da dobija antifašističko priznanje.
Vuković je ranije napisao da je Kominterna krenula da izmišlja nacija nakon čega je Milovan Đilas, kako je naveo, Crnoj Gori oko vrata namakao omču.
Takođe, Vuković je tvrdio da je Draža Mihailović “vođa trećeg srpskog ustanka”.
Gorčević navodi da je crnogorsko društvo uvijek imalo podijeljena mišljenja na različite teme.
- Ne govorimo samo o Trinaestojulskoj nagradi, bilo je tu mnogo i dubljih podjela koje imaju korijen mnogo duži od trajanja ove vlade. Međutim jedina stvar koja nas ujedinjuje sve u Crnoj Gori jeste evropska priča. Mislim da ćemo onog trenutka kada završimo cijelu priču o članstvu svi zajedno slaviti i zaboravićemo bar na neko vrijeme naše podjele dok nam se opet ne probude. Te podjele su mnogo vidljivije u Skupštini i na političkom terenu nego u svakodnevnom životu - kazala je Gorčević.
<h2>Utemeljen evropski optimizam crnogorske Vlade</h2>
Vlada Crne Gore ima ambiciozan plan da sve poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom zatvori do kraja 2026. Crna Gora je za 13 godina pregovora zatvorila sedam poglavlja, posljednje prošlog mjeseca, dok je otvoreno ostalo njih 26.
Upitana na čemu temelje optimizam imajući u vidu da je ostalo još mnogo posla, Gorčević kaže da je sve zasnovano na planu i da Vlada ne odustaje od namjere da cijeli posao završi do kraja 2026.
- Po prvi put imamo jasan plan kako da nešto završimo do kraja. Kraj 2026. je stavljen kao rok jer smo vodili računa i o tome kada države članice donose finansijski plan za EU - dodala je Gorčević.
Vodili su, kaže, računa i o tome koliko je državama članicama potrebno da rafitikuju članstvo u njihovim parlamentima.
- Kada smo predstavili taj ambicizion plan Evropskoj komisiji možda nijesmo naišli na najpozitivniji odgovor u tom trenutku sve dok nijesmo razradili svako poglavlje korak po korak. Dakle, optimizam ne proizilazi iz želje koja postoji, već iz jasnog razrađenog plana kako da dođemo do cilja - zaključuje Gorčević.

Gorčević: Evropska priča je jedina stvar koja ujedinjuje sve u Crnoj Gori

Crna Gora mora učiniti mnogo više kako bi pokazala istinsku posvećenost evropskim integracijama, ocijenio je Luka Dedić iz NVU Građanski aktivizam, gostujući u jutarnjem programu „Budilnik“ na Televiziji E.
- Ja kod sadašnje političke elite više vidim neki vid političkih dogovora, podjele interesnih sfera, namještenja i sličnih stvari, nego stvarne želje da vladavina prava profunkcioniše - poručio je Dedić.
On podsjeća da je novom metodologijom Evropske unije vladavina prava stavljena u centar pregovaračkog procesa, što se za Crnu Goru konkretno odnosi na poglavlja 23 i 24.
- Na to je apostrofirano u najnovijem Non paperu da se obrati posebna pažnja - rekao je on.
Dedić navodi da bi tehnički dio pregovora sa EU trebalo da bude završen do 2026. godine, ali upozorava da je taj cilj možda nedostižan ukoliko izostane stvarna politička volja.
- Političari moraju uraditi mnogo više da ubijede građane, pa samim tim i EU, da Crna Gora može postati naredna zemlja članica - smatra on.
Govoreći o vladavini prava, Dedić je pojasnio da je njena suština u zaštiti građana i sprovođenju zakona.
- Mi se često služimo izrazom vladavina prava, a on je u suštini veoma prost – vladavina prava znači da institucije štite svoje građane od svih nepropisnih ponašanja, spremne su da prepoznaju bilo kakvo potencijalno nezakonito ponašanje i da sprovode Ustav i zakone Crne Gore. Ma koliko to se činilo jednostavnim, kada se vidi u praksi i nije baš tako - rekao je Dedić.
On dodaje da se EU, poučena iskustvima sa Rumunijom, Bugarskom i Hrvatskom, fokusira upravo na ta pitanja i da Crna Gora neće moći da ih zaobiđe.
- Znamo da su pregovori itekako politička odluka, ali kada su neke važne temeljne vrijednosti u pitanju, moraćemo da dokažemo da želimo da postanemo članica EU. Kada pričamo o vladavini prava, osnovni momenat, po mom mišljenju, jeste politička volja. Stalno pričamo o tome – politička volja, želja, iskrena želja političkih aktera da Crna Gora postane zemlja članica. Međutim, ja vjerujem da mi kuburimo s tim i kuburimo duži vremenski period. Kada neko želi da pošalje jasnu poruku da su reforme tu, da želimo da se mijenjamo, mislim da su znaci vrlo vidljivi i jasni da bismo to vidjeli na početku. Ja kod sadašnje političke elite ne vidim te znake - rekao je Dedić.
Dedić je izrazio zabrinutost i zbog stanja u crnogorskoj diplomatiji, ističući da Crna Gora trenutno nema ambasadore u 16 zemalja, što je posebno problematično u kontekstu pristupanja EU.
- Kada čujete da u Njemačkoj već određeni vremenski period nemamo ambasadora, to je zaista zabrinjavajuće. Njemačka je zemlja koja prijateljski posmatra pristup Crne Gore Evropskoj uniji i pruža podršku na svakom mogućem planu, a mi u našoj ambasadi u Berlinu nemamo ambasadora već otpravnika poslova, što značajno utiče na nivo kontakata koji je moguće ostvariti, a samim tim i na jedan način i širiti rezultate Crne Gore sa njemačkim kolegama koji učestvuju u kompletnom procesu - kazao je Dedić.
On smatra da je nužno da ambasada u Berlinu ima osobu koja će se isključivo baviti evropskim integracijama, budući da su to ambasade koje se suočavaju s velikim brojem konzularnih pitanja.
Govoreći o drugim diplomatskim izazovima, Dedić je ukazao na značaj Argentine zbog crnogorske dijaspore, ističući da i u toj zemlji Crna Gora nema ambasadora, što je, kako kaže, zabrinjavajuće.
- Mi vidimo da postoji kontinuitet u praznim ambasadorskim mjestima u našoj diplomatiji i razloge moramo tražiti van same oblasti. Ono što je zabrinjavajuće jeste da ne vidimo ni volju da se neke stvari mijenjaju - zaključio je Dedić.

Dedić: Moraćemo da dokažemo da želimo da postanemo članica EU

Uvjeren sam da su inkluzija, dijalog i partnerstvo prvi uslov uspješne primjene javnih politika na lokalnom nivou - poručio je ministar javne uprave Maraš DUkaj na konferenciji „Opštine za EU - Uticaj evropskih integracija na lokalne samouprave u oblasti zaštite životne sredine“.
To je, kaže on, i bio motiv da u saradnji sa Zajednicom opština, drugim ministarstvima i uz snažnu podršku Delegacije Evropske Unije u Crnoj Gori - pokrene projekat „Opštine za EU“.
- Ova mreža proizilazi iz Memoranduma o saradnji koji su, na inicijativu Ministarstva javne uprave potpisale sve lokalne samouprave i resorna ministarstva, 13. decembra 2024. godine. Ona je uspostavljena s ciljem da se obezbijedi platforma o ključnim pitanjima životne sredine kako bi se omogućilo zainteresovanim stranama da razgovaraju o izazovima i identifikuju rješenja - rekao je Dukaj.
Panel na visokom nivou su pored Dukaja otvorili i ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler kao i ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić.
Diskusija je, kako su naglasili u resoru Dukaja, bila usmjerena na ulogu lokalnih samouprava u ispunjavanju ekoloških i klimatskih ciljeva na putu ka EU članstvu.
- Oblast zaštite životne sredine je jedan od najvažnijih evropskih politika - u kojoj ne može biti napretka bez odgovorne i ambiciozne uloge opština - naglasili su oni.
Ministar Dukaj se osvrnuo na izazove koji su identifikovani u Analizi funkcionisanja lokalnih samouprava.
- Jedan od najozbiljnijih izazova koji je tada identifikovan bio je nedovoljno razvijen odnos između centralnih i lokalnih vlasti - na primjer, javne politike su se često kreirale, bez konsultacija sa onima koji kasnije treba da ih sprovode. Takva praksa nije bila samo politički problem, već i ozbiljna prepreka za funkcionalnost sistema - kazao je Dukaj.
Bez promjene pristupa nema, podvlači on, suštinskih reformi.
- Pristup je ono što pravi razliku između deklarativne i stvarne transformacije i reforme - dodao je Dukaj.
Konferencija je, kako su kazali u Ministarstvu javne uprave, nastavljena tematskim panelima, gdje su predsjednici crnogorskih opština i eksperti iz oblasti zaštite životne sredine razmijenili iskustva o izazovima i najboljim praksama u oblastima pametnog upravljanja otpadom i čistih zajednica, kao i očuvanja biodiverziteta i zaštićenih područja.
Panelisiti su bili iz redova lokalnih vlasti, komunalnih preduzeća, institucija za zaštitu životne sredine, nacionalnih parkova i civilnog sektora.

Dukaj na Konferenciji „Opštine za EU“: Bez promjene pristupa nema suštinskih reformi

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić učestvovao je u Janjini (Republika Grčka) na 19. konferenciji predsjednika parlamenata Jadransko-jonske inicijative, nacedeno je u saopštenju Skupštine Crne Gore.&nbsp;
- Jadransko-jonska inicijativa, osnovana u Ankoni 2000. godine, pokazala se kao vitalan mehanizam regionalne saradnje i kao snažan podsticaj procesu evropskih integracija. Sa svojih deset članica – četiri države članice Evropske unije i šest zemalja regiona– ona predstavlja prostor dijaloga, razumjevanja i zajedničkog djelovanja. Upravo u ovakvim formatima prepoznajemo snagu regionalne povezanosti koja je osnov stabilnosti i napredovanja svake naše države – naveo je u svom obraćanju Mandić.
On je dodao da je Crna Gora ponosna što je članica Jadransko-jonske inicijative već punih sedamnaest godina, od 1. juna 2007. godine, te istakao da smo tokom dva predsjedavanja – 2010–2011. i 2018–2019. godine – aktivno unaprijeđivali okvir saradnje u inicijativi.
- Sa zadovoljstvom mogu najaviti da će Crna Gora ponovo preuzeti predsjedavanje Inicijativom u periodu jun 2027. – jun 2028. godine, nakon naših uvaženih kolega i prijatelja iz Republike Italije. Već sada smo u pripremama da to predsjedavanje obilježi intenzivna saradnja u oblastima od ključne važnosti. Spremni smo i da poseban akcenat stavimo na povezivanje parlamenata u cilju približavanja građanima i demokratizacije evropskog puta regiona – apostrofirao je Mandić.&nbsp;
On je naglasio da Crna Gora ostaje duboko privržena svojoj evropskoj perspektivi i da upravo u tom kontekstu, s ponosom ističe da je 28. saziv Skupštine Crne Gore, a prvenstveno parlamentarna većina koju čine predstavnici gotovo svih nacionalnih zajednica, za nevjerovatno kratko vrijeme u potpunosti odblokirala proces pristupanja Evropskoj uniji i da smo kao rezultat toga, krajem 2024. godine, zatvorili smo tri pregovaračka poglavlja.
- Imamo jasnu viziju: da do kraja 2026. godine zatvorimo sva pregovaračka poglavlja, a do 2028. godine postanemo prva naredna punopravna članica Evropske unije. Ove godine, plan je da zatvorimo 7 ključnih pregovaračkih poglavlja – naglasio je predsjednik Mandić.
Dodao je da ovo nije puka politička ambicija jedne vlade ili jedne stranke – ovo je glas preko 80 odsto građana Crne Gore koji snažno podržavaju evropski put i rekao da nam upravo ta široka narodna podrška, zajedno sa rezultatima koje ostvarujemo, daje snage da naš politički cilj ostvarimo u najkraćem mogućem roku.
- Cijeneći ulogu parlamenata kao nosilaca demokratije, vjerujem da dijalog i parlamentarna diplomatija imaju posebno mjesto u našem zajedničkom poduhvatu približavanja regiona Evropskoj uniji. Upravo ovakvi skupovi predstavljaju priliku da obnovimo povjerenje, razmijenimo iskustva i dogovorimo se oko koraka koji će svima nama donijeti korist. Na kraju, dozvolite mi da čestitam na dvadesetpetogodišnjici osnivanja Jadransko-jonske inicijative, koju ćemo dostojno obilježiti u Ankoni 27. juna ove godine. Taj jubilej nije samo proslava, već i poziv svima nama da nastavimo dalje, još odlučnije, na putu saradnje, zajedništva i integracija – zaključio je predsjednik Skupštine.

Mandić: Crna Gora ostaje duboko privržena evropskoj perspektivi, plan da ove godine zatvorimo sedam ključnih poglavlja

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić sastao se sa predsjednicom Parlamenta Republike Albanije, Nj. E. Elisom Spiropali, gdje su istakli važnost uzajamne podrške i bliske saradnje u narednim fazama evropskog puta, navedeno je u saopštenju Skupštine Crne Gore.
Kako se dodaje, tokom srdačnog razgovora, sagovornici su razmotrili dinamiku evropskih integracija i naveli da su po ocjeni Evropske komisije i Evropskog parlamenta Crna Gora i Albanija zemlje koje su najviše napredovale u procesu pristupanja Evropskoj uniji.&nbsp;
Mandić je, kako je saopšteno, uručio je zvaničan poziv predsjednici albanskog parlamenta da posjeti Crnu Goru.&nbsp;
Spiropali se zahvalila na pozivu, prihvatila ga sa zadovoljstvom i istovremeno pozvala Mandića u zvaničnu posjetu Tirani, jer bi takva razmjena bila dokaz dobrosusjedskih odnosa i saradnje.
Sagovornici su izrazili snažnu podršku parlamentarnoj diplomatiji kao važnom mehanizmu unapređenja bilateralnih odnosa. U tom kontekstu, posebno je istaknut rad Grupe prijateljstva Skupštine Crne Gore sa Parlamentom Albanije, na čijem je čelu potpredsjednik Skupštine, gospodin Nikola Camaj.&nbsp;
- Ocijenjeno je da ova inicijativa značajno doprinosi produbljivanju saradnje između dva parlamenta i jačanju ukupnih odnosa između Crne Gore i Albanije - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Mandić sa Spiropali: Dobrosusjedska saradnja ključ evropske budućnosti Zapadnog Balkana

Potpredsjednik Vlade Crne Gore za vanjske i evropske poslove, Filip Ivanović, otvorio je danas Ministarsku konferenciju „Labour Migration – Supporting Economic Growth in the Western Balkans“, koja se 15. i 16. maja održava u Budvi, gdje je posebno ukazao na važnost mobilnosti radne snage kao ključnog faktora u izgradnji jedinstvenog tržišta u regionu, ističući geografske, kulturne i jezičke sličnosti koje Zapadni Balkan čine funkcionalnom cjelinom, navedeno je u saopšte nju.&nbsp;
Konferencija se odžava, kako je navedeno, u organizaciji Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Crne Gore, Savjeta za regionalnu saradnju (RCC), Međunarodne organizacije za migracije (IOM), Međunarodne organizacije rada (ILO) i Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.
U svom obraćanju, Ivanović je istakao da tema konferencije – migracija radne snage i njen doprinos ekonomskom razvoju Zapadnog Balkana – dobija sve više na značaju u svjetlu dinamičnih regionalnih i evropskih promjena.
On je naglasio da Crna Gora, kao mala i otvorena ekonomija, nastoji da ovom pitanju pristupi strateški i odgovorno, kroz migracionu politiku koja je dio šire evropske integracione agende, sa fokusom na odgovorno upravljanje, zaštitu prava radnika i razvoj tržišta rada prilagođenog savremenim izazovima.
- Za mnoge iz naše dijaspore, upravo zemlje regiona predstavljale su prvu destinaciju – ne kao potpuno "strano" okruženje, već kao produžetak poznatog. To olakšava prekograničnu mobilnost, integraciju i povećava vjerovatnoću povratka radne snage u matične zemlje - istakao je Ivanović, dodajući da mobilnost ne znači gubitak, već cirkulaciju znanja, iskustava i kapitala.
Govoreći o izazovima, potpredsjednik je ukazao na rastuću težnju mladih ka zemljama EU, zbog boljih uslova života i zajedničke valute, te naglasio potrebu da se ti izazovi prepoznaju i adresiraju politikama koje istovremeno omogućavaju mobilnost i stimulišu povratak talenata.
- Sve više pažnje posvećujemo modelima cirkularne migracije – koji omogućavaju razmjenu znanja i iskustava, ali i povratak, reintegraciju i doprinos zemlji porijekla. Vjerujemo da su upravo takvi modeli most između legitimnih potreba tržišta i naše odgovornosti prema mladima i stručnim ljudima - poručio je Ivanović.
Na kraju obraćanja, Ivanović je zahvalio međunarodnim partnerima, naglasivši da nijedna država ne može samostalno odgovoriti na izazove migracija, te da je regionalna saradnja ključna u cilju oblikovanje održivih i integrisanih politika.
U okviru svečanog otvaranja konferencije, pored potpredsjednika Ivanovića, obratili su se i visoki predstavnici Evropske komisije – Olivije Onidi i Stefan Olson, generalni sekretar RCC-a Amer Kapetanović, pomoćnica generalnog direktora ILO-a Beata Andres i regionalni direktor za Evropu i Centralnu Aziju IOM-a Artur Erken.
- Konferencija je okupila brojne ministre, predstavnike međunarodnih organizacija, eksperte iz oblasti migracija, zapošljavanja i razvoja, kao i relevantne aktere iz privrede i civilnog sektora - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Ivanović: Radna mobilnost kao stub regionalnog razvoja i evropske integracije

Predlog kulinarskog dua Televizije E ovog vikenda je - kuglice sa kokosom.&nbsp;
Sastojci:
- 100 ml vode
- 5 kašika šećera (100 g)
- 300 g keksa
- 1 kašika kakao praha (10 g)
- 2 kašike margarina (80 g)
- 2 kašike kakao kreme (80 g)
- 10 kašika kokosa za valjanje (50 g)
Priprema:
Vodu i šećer prokuvati dok se šećer ne otopi.&nbsp;
Time preliti sve sastojke i umijesiti kompaktnu smjesu.
Oblikovati kuglice i uvaljati ih u kokos.&nbsp;
Uživati.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DD-kZdU4rRqI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Sandra Luka kuvaju za vas: Kuglice sa kokosom

Gošća 69. izdanja serijala „Ne pričam ti o tome“ bila je Sonja Pervova – Solfira (djevojački Vojvodić), svestrana crnogorska umjetnica čiji stvaralački izraz spaja muziku, ples i scenski performans.
Solfira je završila Muzičku akademiju, odsjek flauta, a nakon kratkog rada u obrazovnim ustanovama odlučila se za put samostalnog umjetnika. Profesionalno usavršavanje nastavila je na Dalekom istoku, gdje je pohađala višemjesečne kurseve joge i transcendentalne meditacije, nakon čega je radila kao instruktor joge.
Ipak, centralno mjesto u njenom radu zauzimaju muzika i ples. Solfira je pjevačica, kompozitorka i tekstopisac benda koji nosi njeno ime, a njen muzički izraz kreće se između alternative, skandinavskog roka, popa, istočnjačkih i ambijentalnih zvukova. Jedina je umjetnica u Crnoj Gori koja izvodi fire-show, odnosno ples sa vatrenim rekvizitima, dok je njen autorski Extravaganza Show spoj trbušnog plesa, plesa sa zmijama, plesa sa vatrom i rokenrol koncerta, koji tokom ljetnje sezone izvodi širom crnogorskog primorja, najčešće u hotelskim kompleksima.
Sa performansom plesa sa vatrom nastupala je i na koncertima klasične muzike, među kojima se izdvajaju otvaranje „Barskog ljetopisa“ 2024. godine na koncertu soprana Tamare Rađenović, kao i koncert u okviru programa „bARS“ 2024, na kojem su nastupili mr Leonora Bajramoski (violina) i mr Jakup Mehmedović (harmonika).
Zajedno sa suprugom Danilom pojavila se i kao glumica u više muzičkih spotova, a posebnu pažnju privukao je spot „Opasan ples unplugged“ grupe Van Gogh, snimljen u potpunosti pod vodom, tehnikom ronjenja na dah.
Emisiju „Ne pričam ti o tome“ uređuje i vodi Željko Milović, a novo izdanje gledaoci mogu pratiti u nedjelju od 21 sat.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DadhnpjsII10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

„Ne pričam ti o tome“: Sonja Pervova – Solfira, autentična umjetnica između muzike, plesa i performansa

Službenici granične policije jutros su na graničnom prelazu Šćepan Polje, na izlazu iz Crne Gore, oduzeli putničko vozilo za kojim je raspisana međunarodna potjernica Interpola Njemačke, saopšteno je iz Uprave policije.
Kako se navodi, policijski službenici su na graničnom prelazu kontrolisali D.J. (35), crnogorskog državljanina, operativno interesantno lice blisko jednoj organizovanoj kriminalnoj grupi, koji je upravljao vozilom marke Audi SQ8, njemačkih registarskih oznaka.
Tokom provjera, policija je posumnjala da se vozilo potražuje od strane njemačkih nadležnih organa, nakon čega su o događaju obaviješteni službenici NCB Interpol Podgorica. Dodatnim provjerama potvrđeno je da je za predmetnim vozilom raspisana međunarodna potjernica Interpola Njemačke.
Vozilo je privremeno oduzeto i predato na dalje postupanje službenicima Stanice policije Plužine, dok se nastavlja saradnja sa međunarodnim partnerima u ovom predmetu.

Na Šćepan Polju oduzeto vozilo koje potražuje Njemačka

Iz Eurofonda reagovali su na jučerašnje saopštenje ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića i ministra finansija Novice Vukovića, da je dogovoreno formiranje upravljača Ulcinjskom solanom.
Reagovanje prenosimo integralno:
Najava formiranja preduzeća koje bi upravljalo Parkom prirode „Ulcinjska solana“ pa zvuči kao još jedna populistička vijest. Svi želimo da Solana bude zaštićena, obnovljena, adekvatno valorizovana i sačuvana za buduće generacije. Međutim, dobra namjera ne može biti izgovor za kršenje zakona i ignorisanje sudskih presuda.
Prije svega, važno je da javnost podsjetimo po ko zna koji put na jednu ključnu činjenicu: Upravni sud Crne Gore je prije nekoliko mjeseci donio pravosnažnu presudu kojom je poništeno rješenje Ministarstva finansija iz 2022. godine i država je izbrisana iz lista nepokretnosti Ulcinjske solane. Sud je jasno rekao da se država ne može upisati kao vlasnik zemljišta bez vođenja odgovarajućeg sudskog ili upravnog postupka i bez dokaza o pravu svojine.
U obrazloženju presude sud je izričit, citiramo:
„Da bi država stekla pravo svojine nad predmetnim nepokretnostima, morala je pokrenuti odgovarajući pravni postupak i u njemu dokazati osnov za sticanje prava svojine.“
Drugim riječima – država danas nije vlasnik zemljišta Solane. To nije politički stav, već sudska činjenica.
Zato se s pravom postavlja jednostavno pitanje: kako se može osnovati preduzeće koje će upravljati nečijom imovinom? Da li bi gradonačelnik Ulcinja dozvolio da treće lice osnuje firmu, ulaže novac i donosi odluke u njegovoj kući ili stanu?
Isto pitanje važi i za najavljena ulaganja od 15 miliona eura. Kako se može investirati javni ponavljamo JAVNi novac u imovinu koja je u stečaju i još niste vlasnik istog. Takav pristup ne samo da je nezakonit, već otvara ozbiljna pitanja odgovornosti onih koji takve odluke donose.
Zakon o zaštiti životne sredine ne daje blanko ovlašćenje državi ili opštini da: preuzmu upravljanje privatnom ili stečajnom imovinom, ignorišu imovinsko-pravne odnose, niti da ulažu javna sredstva u imovinu nad kojom nemaju pravo raspolaganja.
Zaštita prirode se može sprovoditi kroz zakonit model, uz rješavanje vlasničkih odnosa ili kroz poseban zakonski postupak (eksproprijaciju, sporazum, sudsku odluku) — a ne političkim dogovorima.
Dakle, veoma je Važno naglasiti i sljedeće: Zakon o zaštiti životne sredine ne dozvoljava da se zaštita prirode sprovodi kršenjem imovinskih prava dakle jedino je moguće uz poštovanje sudova, vlasništva i procedura.
Ukoliko se nastavi sa pokušajima da se mimo zakona formira preduzeće za upravljanje Ulcinjskom solanom, biće pokrenuti odgovarajući pravni postupci protiv svih učesnika i to Ne zato što neko od nas želi sudske postupke , već zato što je poštovanje zakona temelj svake ozbiljne demokratske države.
Ulcinjska solana zaslužuje zaštitu, ali zaslužuje i pravdu, zakonitost i poštovanje sudskih odluka. Samo tako može imati održivu i sigurnu budućnost.

Eurofond: Pokušaji nelegalnog formiranja preduzeća za Solanu završiće pravnim postupcima protiv svih učesnika

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu Marka Tošića u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja Alena Sulejmanovića. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

Crna Gora zatvoriće pet poglavlja na Međuvladinoj konferenciji 16. decembra, nakon intenzivne diplomatske misije premijera Milojka Spajića i njegovog tima, javio je dopisnik RTCG iz Brisela. Kako javlja TVCG, sve zemlje članice saglasne su da Crna Gora treba da zatvori planiranih pet poglavlja.
Crna Gora će zatvoriti poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom: poglavlje 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), poglavlje 4 (Slobodno kretanje kapitala) i poglavlje 6 (Pravo privrednih društava). Iako je Francuska na jučerašnjoj sjednici Radne grupe Savjeta EU – COELA blokirala zatvaranje poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo), kako javlja TVCG, zemlje članice ipak će dati zeleno svjetlo i za njih.
Premijer Spajić, kako je najavljeno, dolazi 16. decembra u Brisel, gdje će na konferenciji za medije nakon formalne ceremonije zatvaranja poglavlja govoriti sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

Dobre vijesti iz Brisela: Crna Gora ipak zatvara pet poglavlja do kraja godine?

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dostavio je Portalu ETV pozivno pismo predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića da prisustvuje tradicionalnoj svečanoj večeri ove organizacije u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, demantujući Sulejmanovićeve tvrdnje na društvenoj mreži Fejsbuk da Vraneš nije bio lično pozvan već da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“.&nbsp; - Ako ovo nije poziv za lično prisustvo, onda ne znam šta jeste. Gospodin Sulejmanović da ne zloupotrebljava Udruženje Pljevljaka u Sarajevu u političke svrhe. Uvijek ću štiti interese Pljevalja i Crne Gore i beskompromisno se boriti protiv zloupotreba izbornog procesa – saopštio je Vraneš u reagovanju dostavljenom našem portalu. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, dva dana kasnije na Fejsbuku je napisao da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - ... Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika Opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk. Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je on. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Pozivno pismo, međutim, kaže drugačije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a" data-rendition-name="original" width="1114" height="1600" loading="lazy" alt="pismo"> <figcaption>Ilustracija – Pozivno pismo Udruženja Pljevljaka u Sarajevu</figcaption> </figure>  - Istovremeno očekujemo da „Dan Pljevalja u Sarajevu“ svojim prisustvom uveliča predsjendik Općine g. Vraneš Dario sa svojim saradnicima i da nam tom prilikom predstavi naša Pljevlja danas, kao i budući razvoj sa prijedlozima i sugestijama kako Pljevljaci iz dijaspore mogu pomoći u realizaciji planova razvoja našeg zavičaja – piše, pored ostalog, u pozivnom pismu koje je Portalu ETV na uvid dostavio Vraneš. A njegovo gostovanje na večeri u Sarajevu izazvalo je veliku pažnju, ne samo u Pljevljima, već i među iseljenicima koji su bili na večeri. Tako se na snimku koji je Portalu ETV dostavio čitalac čuje komentar: „Dario u Sarajevu“, a na kojem se vidi Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Mnogi su, međutim, ogorčeni što je Vraneš pozvan, a zbog ksenofobnih ispada prema Bošnjacima/Muslimanima i veličanja fašističkog četničkog pokreta koji je na teritoriji Pljevalja tokom Drugog svjetskog rata počinio jezive zločine. Četnici Pavla Đurišića 1943. napravili su pokolj u tom kraju, kada su klali i bebe u kolijevkama.&nbsp; Vraneš u kabinetu drži minijaturu biste četničkog vođe zločinca Dragoljuba Draže Mihailovića. U izbornom danu 30. avgusta 2020. godine, tada zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“... A njegovo gostovanje kod sarajevskih Pljevljaka inspirisalo je šefa Odborničkog kluba Demokratske partije socijalista Marka Tošića da juče, tokom sjednice Skupštine opštine, Vranešu daruje rever značku sa državnom zastavom Crne Gore. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu. Vraneš je prihvatio Tošićev poklon. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: evropske-integracije