Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović razgovaraće danas o evropskoj perspektivi Crne Gore sa akademskom zajednicom, studentima i zainteresovanom javnošću, najavljeno je iz njegovog kabineta. 
 
- Tema razgovora biće evropska perspektiva države u kontekstu nedavno objavljene analize kabineta predsjednika i godišnjeg Izvještaja Evropske komisije o Crnoj Gori - navodi se u saopštenju. 
 
Dodaje se da će Milatović u razgovoru sa akademskom zajednicom, studentima i zainteresovanom javnošću otvoriti dijalog o najvažnijim pitanjima vezanim za evropske integracije Crne Gore. 
 
Iz Milatovićevog kabineta su rekli da će, osim analize trenutnog stanja, poseban akcenat biti na reformama koje su neophodne da bi Crna Gora zadržala pozitivan zamah u pregovorima i izbjegla stagnaciju u ključnim oblastima. 
 
- Nedavno objavljena analiza kabineta predsjednika "Demokratski napredak u Crnoj Gori ne smije stati!", koja će biti osnov za diskusiju, jasno identifikuje oblasti u kojima su potrebne dodatne reforme kako bi se ubrzali pregovori - ističe se u saopštenju. 
 
Poseban fokus, kako su kazali iz kabineta Milatovića, stavljen je na izazove i slabosti sistema kojima treba u narednom periodu posvetiti posebnu pažnju i dodatno raditi kako Crna Gora ne bi usporila put ka Evropskoj uniji i pogoršala stepen demokratskog razvoja. 
 
- Milatović, kroz ovaj format razgovora, nastavlja otvoreni dijalog o ključnim temama za crnogorsko društvo - poručili su u njegovom kabinetu. 
 
Četvrti po redu "Razgovor sa predsjednikom" biće održan u 11 sati, na Fakultetu političkih nauka Univerziteta Crne Gore.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milatović sa akademskom zajednicom o evropskoj perspektivi Crne Gore

Potpisivanjem Memoranduma o ekonomskoj saradnji sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) Crna Gora je dokazala da joj je jedini pravac prozapadni i proamerički put - poručio je potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj na sastanku sa zamjenikom pomoćnika američkog državnog sekretara za Zapadni Balkan, g. Sašom Kasanofom.
On je ocijenio da će se ovim memorandumom još više učvrstiti evropska i evroatlantska pozicija Crne Gore.
- Obavijestio sam g. Kasanofa o potpisivanju Memoranduma o ekonomskoj saradnji Crne Gore i SAD, o evropskoj budućnosti Crne Gore, o našim planovima za strateško partnerstvo sa SAD, kao i o potencijalno destabilizujućim aktivnostima kleronacionalističkih struktura koje imaju za cilj narušavanje evropske perspektive Crne Gore - naveo je Đeljošaj u saopštenju medijima.
Naglasio je, kaže, da je programska saradnja koju manjinske stranke imaju sa premijerom Milojkom Spajićem a koji ima našu podršku u cilju unapređenja životnog standarda i evropskih integracija, do sada bila veoma efikasna na putu ka EU, o čemu, kako je rekao, najbolje svjedoče četiri poglavlja koja će biti zatvorena do kraja godine.
- Ovaj model saradnje pozitivno su ocijenile i najviše evropske adrese, među njima i EK. Upoznao sam sagovornika da nakon zatvaranja četiri poglavlja, dolaze neki novi politički momenti i procesi sa ciljem da Crna Gora nastavi svoj evropski put još snažnije, za šta su jedini garant stukture nedvosmislene proevropske orijentacije na pozicijama odlučivanja - istakao je Đeljošaj.
G. Kasanof je, navodi on, istakao da Crna Gora kao kredibilna NATO država ima punu podršku SAD u nastavku demokratizacije, vladavine prava, borbe protiv organizovanog kriminal i slično.

Đeljošaj: Crna Gora dokazala da joj je jedini pravac prozapadni i proamerički put

Funkcioner Demokratske narodne partije (DNP) Milun Zogović, koji je podnio ostavku na mjesto potpredsjednika Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj, poručio je da je bio vođen principima lične i političke odgovornosti.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpocela-sjednica-predsjednistva-dnp-a-njihove-pristalice-se-okupile-da-podrze-zahtjeve&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Zogović je u objavi na Fejsbuku naveo da smatra da je posao koji mu je povjeren obavljao odgovorno, savjesno i u interesu svih građana, sa posebnim akcentom na smanjenje razlika u regionalnom razvoju.
- Želim svima vama da se zahvalim na bezrezervnoj, ljudskoj, političkoj i prijateljskoj podršci koju mi pružate - napisao je Zogović. Kako je dodao, kako su obećali, on i koleginica Maja Vukićević, dosadašnja ministarka saobraćaja, to su i uradili.
Zogović je zahvalio i Demokratskoj narodnoj partiji i njenom predsjedniku Milanu Kneževiću što su ih delegirali da obavljaju jedne od najodgovornijih funkcija u Crnoj Gori u interesu građana, te izrazio nadu da su ispunili očekivanja.
- Postignuti rezultati iz oblasti infrastrukture i regionalnog razvoja najbolje govore o tome - naveo je Zogović.
On je istakao da nijedna „gumica“ ne može izbrisati sve ono što je urađeno, što je započeto i što će biti započeto i urađeno u narednom periodu.
- Nakon tako postavljenih i nametnutih standarda taj proces postaje trend koji se više ne može zaustaviti. Uvjeren sam da je takav trend razvoja infrastrukture od strateškog značaja za državu - dodao je Zogović.
Izrazio je zahvalnost svima sa kojima je sarađivao tokom obavljanja funkcije, počev od najbližih saradnika, preko kolega iz Vlade pa nadalje.
- Duboko vjerujem da će Crna Gora imati snage da postane država svih njenih građana i da će se u budućnosti odreći najgorih diskriminatorskih tekovina bivšeg režima - naveo je Zogović.
On je kazao da je inicijativa za ustavno normiranje srpskog jezika i zakonodavno normiranje dvojnog državljanstva, kao i zakonodavno normiranje istorijske trobojke u upotrebi i isticanju, imala za cilj povećanje društvene kohezije, prevazilaženje podjela i otklanjanje diskriminacije prema najbrojnijoj jezičkoj zajednici u skladu sa evropskim pravnim tekovinama, praksom i standardima.
- Nadam se da će Crna Gora razumjeti značaj ovih tema i u narednom periodu krenuti u traženje rješenja za njihovu realizaciju jer je to jedini način da se prevaziđu podjele - naveo je Zogović.
Nakon što inicijativa nije dobila očekivani nivo podrške, poručuje Zogović, jedini logičan potez u skladu sa javno izrečenim obećanjima bio je podnošenje ostavke kao čin lične odgovornosti.
- Pored predanog i marljivog rada i želje za postizanjem dobrih rezultata, imao sam i jednu ličnu želju, a to je da sa istim obrazom sa kojim sam ušao u Vladu Crne Gore iz nje i izađem. Iskreno vjerujem da sam u tome i uspio - zaključio je Zogović.

Zogović: Sa istim obrazom sa kojim sam ušao u Vladu, iz nje i izlazim

Ministar zdravlja Vojislav Šimun održao je sastanak sa šefom kancelarije Svjetske banke Kristoferom Šeldonom o saradnji i kontinuiranoj koordinaciji u okviru serije zajmova zasnovanih na razvojnim politikama (Development Policy Loan). Prva operacija, kako su naglasili su Ministarstvu zdravlja, odobrena je u oktobru 2024. godine, dok je druga trenutno u fazi pripreme, s planiranim odobrenjem Odbora direktora Svjetske banke 31. marta 2026. 
 
- Ministar je izrazio zahvalnost na saradnji i realizaciji planiranih aktivnosti kontrole potrošnje farmaceutskih sredstava kao i podršku u reformskih procesima na primarnom nivou zdravstvene zaštite. U okviru tih aktivnosti, najavio je pokretanje Nacionalnog sistema za praćenje količina i zaliha lijekova u Crnoj Gori od dobavljača do krajnjih korisnika - naveli su u MZD.
Šimun je istakao da je Ministarstvo zdravlja pripremilo, a Vlada utvrdila Predlog Zakona o upravljanju podacima u oblasti zdravstva i digitalnom zdravlju koji će se naći u skupštinskoj proceduri na prvoj sledećoj sjednici a koji će omogućiti punu digitalnu transformaciju u prikupljanju, obradi i čuvanju podataka. 
 
- Takođe, istakao je značaj i unapređenje rada Komisije za odobravanje ljekova van Liste ljekova za liječenje rijetkih bolesti i nastavak terapije propisane tokom liječenja osiguranog lica u inostranstvu, kao i uspostavljanje registra za rijetke bolesti - dodali su u saopštenju.
Sastanku su prisustvovali i Denis Mesihović, koordinator programa Svjetske banke u Crnoj Gori, Milan Lakićević, viši ekonomista i vođa DPL tima.

Šimun sa Šeldonom o kontroli potrošnje i dostupnosti ljekova, najavljeno pokretanje Nacionalnog sistema za praćenje količina i zaliha

Prosječni godišnji dnevni saobraćaj (PGDS) na državnim putevima u Crnoj Gori tokom 2025. godine veći je za oko osam odsto u odnosu na prethodnu godinu, pokazuju podaci Uprave za saobraćaj, prikupljeni sa automatskih brojača saobraćaja postavljenih širom države.
Prema informacijama Uprave, rast intenziteta saobraćaja zabilježen je na većini putnih pravaca, dok je pad evidentiran uglavnom na dionicama koje su bile zahvaćene radovima ili gdje je saobraćaj preusmjeren na alternativne pravce.
Najveći porast registrovan je na regionalnom putu R-1 Cetinje – Kotor preko Njeguša, gdje je intenzitet saobraćaja skočio gotovo 70 odsto. Riječ je o posljedici puštanja u saobraćaj dionice Cetinje – Čevo i radova na izgradnji bulevara Tivat – Jaz, zbog čega je dio saobraćaja preusmjeren na ovaj pravac.
Značajan rast zabilježen je i na regionalnom putu R-24 Buče – Lubnice, sa povećanjem od oko 20 odsto, što je direktna posljedica otvaranja tunela Klisura, kojim je skraćena saobraćajna veza između Berana i Kolašina. Povećan saobraćaj registrovan je i na više magistralnih i regionalnih puteva u sjevernom i centralnom dijelu zemlje.
S druge strane, najveći pad evidentiran je na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, gdje je saobraćaj smanjen za 54,83 odsto. Razlog tome su radovi na sanaciji nestabilne Kosine u mjestu Sokolovina, zbog čega je saobraćaj bio obustavljen i preusmjeren na druge pravce. Pad je zabilježen i na magistralnom putu Podgorica – Kolašin, na dionicama gdje su postavljeni brojači u Bioču i Morači, što je očekivano jer je veći dio saobraćaja preusmjeren na auto-put.
Prema podacima PGDS za 2025. godinu, najveće saobraćajno opterećenje i dalje je koncentrisano na nekoliko ključnih pravaca u centralnom dijelu države. Na prvom mjestu po intenzitetu saobraćaja nalazi se dionica Podgorica – Danilovgrad, koja povezuje Podgoricu i Nikšić, ali i predstavlja važan tranzitni pravac prema sjevero – zapadu zemlje i dalje prema Bosni i Hercegovini i Srbiji. Na ovom putu u prosjeku dnevno prođe gotovo 17 hiljada vozila.
U statistiku nisu uključeni podaci sa brojača na dionicama Budva – Tivat zbog aktuelnih radova na izgradnji bulevara. Riječ je o najfrekventnijim dionicama u državi, koje u ljetnjim mjesecima dnevno koriste i više od 25.000 vozila, što značajno utiče na ukupne pokazatelje.
Uprava za saobraćaj raspolaže sa desetina automatskih brojača koji 24 sata dnevno bilježe prolazak vozila po broju i strukturi. Podaci se koriste za planiranje razvoja putne infrastrukture, unapređenje bezbjednosti saobraćaja i pripremu novih investicija.
PGDS, osnovni pokazatelj intenziteta saobraćaja, računa se tako što se ukupan broj vozila registrovanih tokom godine na jednoj dionici puta podijeli sa brojem dana u godini.

Prosječni godišnji saobraćaj veći oko osam odsto, najintezivnije od Podgorice do Danilovgrada

Prosječna (bruto) zarada u decembru 2025. u Crnoj Gori iznosila je 1.220 eura, pokazuju podaci Uprave za statistiku (Monstat). Prosječna zarada bez poreza i doprinosa (neto), precizirali su, bila je 1.022 eura.
- Prosječna (neto) zarada u decembru 2025. godine u odnosu na novembar 2025. godine zabilježila je rast od 0,4 posto, dok je prosječna (neto) zarada u decembru 2025. u odnosu na isti mjesec prethodne godine zabilježila rast od 1 posto. Ako se ima u vidu da su potrošačke cijene u decembru 2025. godine u odnosu na novembar 2025. zabilježile pad od 0,3 posto. proizilazi da su realne zarade za isti period zabilježile rast od 0,7 posto - saopšteno je iz Monstata.
Napominju da je na nivou 2025. prosječna bruto zarada dostigla do 1.206 eura, a prosječna neto zarada 1.012 eura.
- Ako se ima u vidu da su potrošačke cijene u 2025. godini u odnosu na 2024. godinu zabilježile rast od 3,9 posto proizilazi da su realne zarade za isti period zabilježile rast od 11.2 posto - zaključili su u Monstatu.

Prosječna neto zarada tokom 2025. bila 1.012 eura

Društvo

Miloš Rajković, Danko Popović, Alen Kalač i Rifat Kalač osumnjičeni da su dio lanca šumske mafije

DNP otkazuje podršku državnoj i lokalnoj vlasti, Knežević će sa Mandićem razgovarati o daljem djelovanju koalicije ZBCG

Politika

Grozev: Ruski agenti koji su učestvovali u pokušaju terorizma u Crnoj Gori danas vrbuju nove agente, Šišmakov zadužen za srpske univerzitete

Hronika

Majka dvoje đece, čiji suprug je osoba sa potpunim invaliditetom, izbačena na ulicu

Tag: evropska-perspektiva