Centar za demokratsku tranziciju (CDT) poziva tužilaštvo da sprovede temeljnu reviziju svoje politike (ne)pokretanja postupaka za govor mržnje i veličanje saradnika fašista i nacista i ratnih zločinaca koje javno propagiraju osobe koje djeluju sa pozicija moći: političari, predsjednici opština, poslanici, predstavnici vjerskih zajednica ili druge javne figure, kazala je programska direktorica Milica Kovačević.&nbsp;
Prema njenim riječima, pravosudne statistike i praksa koju svakodnevno gledamo nam jasno otkrivaju modalitet po kome tužilaštva rade: za govor mržnje i veličanje zločinaca zakon se primjenjuje samo kada to izgovori anonimni građanin na društvenim mrežama.&nbsp;
- Na malim primjerima zakon se strogo primjenjuje, na velikim – nikako. Sistem se hrabro obračunava sa pojedincima bez uticaja, ali dosljedno štiti političke i vjerske moćnike koji raspiruju nacionalnu i vjersku mržnju - dodaje Kovačević.&nbsp;
Kako je naglasila, primjer gradonačelnika Nikšića, Marka Kovačevića, koji je na Grahovcu javno poručio da će se prema građanima koji mu nijesu “braća” postupati kao prema “Turcima”, najbolje ilustruje nemoć institucija da odgovore na govor mržnje.&nbsp;
Podsjeća, riječ je o političaru koji je već ranije oslobađan u postupku za negiranje genocida u Srebrenici. Umjesto da se procesuira za krivično djelo, situacija je svedena na prekršajni postupak – kao da je u pitanju nepropisno parkiranje, a ne javna prijetnja zasnovana na etničkoj mržnji.
- Još upečatljiviji je slučaj crkvenih velikodostojnika koji Pavla Đurišića – Hitlerovog odlikovanog saveznika i komandanta četničkih jedinica koje su počinile masovne zločine nad civilima – nazivaju “junakom nepobjedivog karaktera”. Da se neko usudio da u Crnoj Gori javno podigne spomenik Adolfu Hitleru, pravosuđe bi, nema sumnje, ekspresno reagovalo. Ali veličanje njegovog saveznika, dodatno odgovornog za etničko čišćenje muslimanskih sela, za naše tužioce ostaje „sloboda izražavanja“. Kada je spomenik Đurišiću zaista i podignut, tužilaštvo je našlo za shodno da vodi postupak ne zbog izazivanja mržnje, nego zbog nedozvoljenog postavljanja spomen-obilježja – i to isključivo protiv vlasnika parcele na kojoj je spomenik postavljen - navodi Kovačević.&nbsp;
Tužilaštvo, prema njenim riječima, oslobađajući javne ličnosti od odgovornosti, stvara opasan presedan – da je govor mržnje prihvatljiva praksa ako dolazi sa pozicija moći.&nbsp;
Posljedice su vidljive: umjesto suzbijanja, mržnja se normalizuje, a nasilje postaje realna opasnost – što je najbolje pokazao napad na novinare prilikom podizanja spomenika Đurišiću. Ako tužilaštvo s pravom procesuira kriminalne strukture koji svojim tajnim i subverzivnim aktivnostima pokušavaju dodatno podgrijati mržnju i tenzije, ostaje zaista veliko pitanje zašto na isti način ne postupa i sa moćnicima koji to javno rade, bez ikakvog zazora. Ovakva praksa nije samo unutrašnje pitanje Crne Gore. To je poruka međunarodnoj zajednici da naša država nije spremna da primjenjuje osnovne standarde ljudskih prava i da pravosuđe radije štiti nosioce mržnje nego građane i građanke. U trenutku kada Crna Gora tvrdi da je lider u evropskim integracijama, ovakvo ponašanje institucija urušava i naš međunarodni kredibilitet - ističe Kovačević.&nbsp;
Iz CDT-a podsjećaju da Evropski sud za ljudska prava jasno kaže: veličanje Hitlera, negiranje ili relativizacija zločina nijesu sloboda govora, već govor mržnje.
Isti standard, poručuje Kovačević, mora važiti i za njegove balkanske saveznike, te da ignorisanje toga znači da Crna Gora ne brani ni svoje pravne obaveze, ni sopstveni antifašistički identitet.
- Zato je krajnje vrijeme da tužilaštvo konačno smogne hrabrosti, prestane da se krije iza formalnih izgovora, i da počne da radi posao zbog kojeg postoji – da brani vladavinu prava i prava građana. Ne postoji pravedan sistem koji štiti moćnike, a kažnjava anonimne komentatore. Rezultat takve prakse nije pravna država, već opasna selektivnost koja će se ovom društvu obiti od glavu - zakljućila je Kovačević.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ne može se graditi evropska budućnost na nekažnjivosti mržnje

Ambasadorka Ujedinjenog Kraljevstva u Crnoj Gori, Don Meken (Dawn McKen) u ekskluzivnom intervjuu za Portal ETV govori o ključnim aspektima regionalne saradnje kroz Berlinski proces, podršci UK evropskim integracijama Zapadnog Balkana, borbi protiv organizovanog kriminala, kao i značajnim zajedničkim inicijativama u oblasti izborne reforme i reagovanja u kriznim situacijama. Ambasadorica ističe predanost Velike Britanije jačanju demokratskih institucija i bezbjednosti regiona, naglašavajući važnost konstruktivnog dijaloga i partnerstva u ostvarivanju stabilne i prosperitetne budućnosti Portal ETV: Kako vidite ulogu Crne Gore u okviru Berlinskog procesa i na koji način Ujedinjeno Kraljevstvo doprinosi regionalnoj saradnji i evropskim integracijama Zapadnog Balkana? DON MEKEN: Ujedinjeno Kraljevstvo snažno podržava regionalnu saradnju i evropski put Zapadnog Balkana i igra ključnu ulogu u jačanju stabilnosti i bezbjednosti regiona kroz svoje aktivnosti i partnerstva. Blisko sarađujemo u suočavanju sa zajedničkim prijetnjama, uključujući iregularne migracije, korupciju i ozbiljan organizovani kriminal, i posvećeni smo podršci svim zemljama u regionu u njihovim naporima da izgrade prosperitetnu, sigurnu i inkluzivnu budućnost. Crna Gora ima aktivnu i važnu ulogu u Berlinskom procesu. Učešćem u regionalnom dijalogu i naporima za poboljšanje saradnje u regionu, Crna Gora doprinosi jačanju te saradnje, demokratskih reformi i stabilnosti i bezbjednosti regiona. Kao domaćin Berlinskog procesa ove godine, UK veoma cijeni angažman i doprinos Crne Gore u osiguravanju da Berlinskim procesom budu postignuti konkretni rezultati potrebni za evropsku budućnost regiona. <h2>IZBORNA REFORMA JE KLJUČNI DIO CRNOGORSKOG EVROPSKOG PUTA</h2> Portal ETV: Ujedinjeno Kraljevstvo je podržalo proces izborne reforme u Crnoj Gori. Kako ocjenjujete dosadašnji napredak i šta smatrate ključnim koracima za obezbjeđenje pravičnih i transparentnih izbora? DON MEKEN: Izborna reforma je ključni dio crnogorskog evropskog puta, i UK pozdravlja konstruktivne korake preduzete do sada. Ambasada podržava napore u izgradnji transparentnijeg i otpornijeg izbornog sistema. Sa organizacijama civilnog društva, uključujući CeMi i CDT imamo tijesnu saradnju, kao i sa međunarodnim partnerima poput IFES i NDI, te institucijama kao što je OEBS. Kroz ovu saradnju UK je pružilo podršku u unapređenju izbornog zakonodavstva, osnaživanju institucionalnih kapaciteta i povećanju otpornosti na negativne uticaje. To uključuje tehničku pomoć Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu, podršku Državnoj izbornoj komisiji, inicijative za edukaciju birača i napore u borbi protiv dezinformacija i promociji transparentnosti u finansiranju političkih subjekata. Očekujemo da Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu i radne grupe nastave svoj rad na ostvarivanju svih aspekata reforme, a UK će ostati posvećeno podršci Crnoj Gori u postizanju ovih ciljeva. Kontinuirana međustranačka saradnja i potpuno sprovođenje preporuka OEBS/ODIHR ključni su za izgradnju povjerenja javnosti i osiguranje integriteta budućih izbora. Portal ETV: Nedavno ste, u saradnji s crnogorskim institucijama, pomogli uništavanje velike količine ilegalnih cigareta. Kakva je saradnja sa CG na planu sprečavanja krijumčarenja cigareta i koliko su ovakve akcije važne u borbi protiv organizovanog kriminala i planirate li nastavak podrške u ovoj oblasti? DON MEKEN: Crnogorske vlasti odlučno su uništile zaplijenjeni duvan na organizovan, transparentan i kredibilan način, a UK je bila zadovoljna pružanjem podrške. Službenici britanske Uprave poreza i carina (HMRC) sarađivali su sa crnogorskim i EU partnerima na planiranju i sprovođenju ove akcije, te su svakodnevno su pratili proces uništavanja. Tokom protekla četiri mjeseca, carinski i policijski službenici, zajedno sa timom iz Deponije, uništili su više od milijardu cigareta, u vrijednosti od oko 200 miliona eura, uklanjajući ih iz potencijalne cirkulacije i upućujući jasnu poruku da šverc cigareta kroz Luku Bar neće biti tolerisan. Ova operacija predstavlja značajan korak za Crnu Goru u okončanju šverca cigareta i jačanju naplate prihoda od duvana. Takođe je primjer zajedničke akcije UK i Crne Gore u borbi protiv organizovanog kriminala, i UK će ostati posvećeno nastavku ove saradnje. Portal ETV: Tokom sezone požara, Ujedinjeno Kraljevstvo je pružilo podršku lokalnim i vojnim strukturama kroz opremu i obuke za potrage i spašavanja. Možemo li očekivati nastavak te vrste podrške i proširenje kapaciteta za reagovanje u kriznim situacijama? DON MEKEN: Ponosni smo što smo podržali helikopterske i spasilačke jedinice Vojske i Ministarstva unutrašnjih poslova donacijom opreme i obukom njihovih posada u posljednjih nekoliko godina. Ovi napori bili su značajni tokom proteklih i skorašnjih sezona gašenja požara i spasilačkih akcija, i nastavićemo da osnažujemo ovo značajno partnerstvo kako bismo podržali crnogorske timove u njihovim jako važnim misijama zaštite života i životne sredine. Operacija Florian, podržana od strane UK, igrala je ključnu ulogu u jačanju kapaciteta Crne Gore za gašenje požara. U maju 2025. godine, vatrogasci iz deset sjevernih opština učestvovali su u intenzivnim obukama u Bijelom Polju i Šavniku, fokusirajući se na moderne tehnike i koordinaciju među opštinama. Ova inicijativa je primjer neprestane posvećenosti UK jačanju kapaciteta za odgovor na krize u Crnoj Gori. Planiramo da nastavimo sa budućim donacijama opreme i međunarodnim treninzima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101007104_0b988125107c63e774c6664766f9a43036a64885ee857dcdf69e301302be3430.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025101007104_0b988125107c63e774c6664766f9a43036a64885ee857dcdf69e301302be3430" data-rendition-name="original" width="3000" height="2001" loading="lazy" alt="Don Meken"> <figcaption>Don Meken</figcaption> </figure>  <h2>SAVEZNICI</h2> Portal ETV: U prethodnim godinama UK je realizovalo niz donacija i programa tehničke pomoći u Crnoj Gori. Koji su vaši prioriteti za naredni period, i koje oblasti vidite kao najvažnije za dalji razvoj partnerstva? DON MEKEN: UK ostaje posvećena podršci demokratskoj otpornosti Crne Gore i njenim demokratskim težnjama. Kroz jačanje saradnje između Državne revizorske institucije i Skupštine, te korišćenje stručnosti britanskih institucija kao što su britanski parlament i britanska Nacionalna revizorska kancelarija, jačamo parlamentarnu kontrolu i nadzor. Naša kontinuirana saradnja sa organizacijama civilnog društva ključna je za jačanje kapaciteta, transparentnost i konstruktivno učešće u političkom procesu. Rodna ravnopravnost ostaje ključna za naš rad, a podržavamo inicijative usmjerene na ljudska prava, uključujući zagovaranje rodne ravnopravnosti, prevenciju nasilja nad ženama i prava LGBT+ lica. Crna Gora i UK se suočavaju sa zajedničkim bezbjednosnim izazovima kao saveznici u NATO-u. Pružamo podršku za jačanje otpornosti informacionog okruženja, odgovore na sajber prijetnje i suzbijanje ilegalnih finansijskih tokova, što sve smanjuje prostor za neprijateljsko uplitanje. Britanske službe za sprovođenje zakona sarađuju sa Crnom Gorom u borbi protiv organizovanog kriminala i upravljanju ilegalnim migracijama, kroz donacije opreme, obuke, operativnu saradnju i stručne savjete. Jedan primjer je donacija osam visoko obučenih pasa sa vodičima obučenim u Crnoj Gori i UK, što je postavilo snažne temelje za razvoj crnogorskih kapaciteta. UK takođe pomaže jačanje vladavine prava kroz obuke, tehničku pomoć i razmjenu najbolje prakse sa tužilaštvom i pravosudnim institucijama. Višestruki pristup kombinuje operativnu podršku i praktične savjete, sa ciljem jačanja institucionalnih kapaciteta Crne Gore i doprinosa njenom evropskom putu i obavezama iz Plana rasta. Naše partnerstvo odražava zajedničke prioritete i predstavlja kontinuiranu posvećenost UK budućnosti Crne Gore. <h2>UK JE FORMALNO PRIZNALO PALESTINU</h2> Portal ETV: Kako komentarišete trenutne međunarodne diskusije o priznanju Palestine? Kakav je stav UK po ovom pitanju? Da li Ujedinjeno Kraljevstvo vidi prostor za dijalog i balansiran pristup koji bi vodio ka trajnom miru na Bliskom istoku? DON MEKEN: UK je formalno priznala Palestinu kako bi zaštitila održivost dvodržavnog rješenja i stvorila put ka trajnom miru za Izraelce i Palestince. Ova istorijska odluka, najavljena zajedno sa bliskim saveznicima poput Kanade i Australije, potvrđuje neotuđivo pravo palestinskog naroda na samoodređenje i dio je šire međunarodne inicijative za mir i pravično rješenje za obje strane. Jasno je da Hamas nema ulogu u budućnosti Palestine i mora odmah osloboditi sve taoce, razoružati se i prepustiti kontrolu nad Gazom, dok Izrael mora omogućiti pristup humanitarnoj pomoći onima kojima je potrebna. Priznavanje Palestine je korak unutar šireg okvira za mir. UK će nastaviti pružati tehničku i finansijsku podršku Palestinskoj upravi, u saradnji sa međunarodnim partnerima, kako bi ojačala upravljanje, bezbjednost i izgradila temelje trajnog dvodržavnog rješenja. <h2>UK JE OD RUSKE INVAZIJE OBEZBIJEDILO PREKO 10 MILIJARDI FUNTI VOJNE POMOĆI UKRAJINI I NASTAVIĆE SA 3 MILIJARDE FUNTI GODIŠNJE DO 2030/31, I KOLIKO GOD DUGO BUDE POTREBNO</h2> Portal ETV: Kakvu ulogu trenutno ima Ujedinjeno Kraljevstvo u podršci Ukrajini - kako vojno, tako i diplomatski - i kako ta podrška utiče na odnose sa zemljama Zapadnog Balkana, uključujući Crnu Goru? DON MEKEN: Ilegalna invazija Rusije na Ukrajinu nanijela je teška razaranja i gubitke života i predstavlja ozbiljnu prijetnju prosperitetu i bezbjednosti Evrope. UK je ponosno što je vodeći partner u pružanju vitalne podrške Ukrajini. Ranije ove godine, britanski premijer Starmer i ukrajinski predsjednik Zelenski dogovorili su istorijsko 100-godišnje partnerstvo, produbljujući odnose u oblasti odbrane i vanvojnih pitanja. Zajedno sa Francuskom, UK predvodi Koaliciju voljnih, koaliciju država u podršci budućoj bezbjednosti Ukrajine. UK je od invazije obezbijedilo preko 10 milijardi funti vojne pomoći Ukrajini i nastaviće sa 3 milijarde funti godišnje do 2030/31, i koliko god dugo bude potrebno. Najskorija podrška uključuje gotovo 5 miliona komada malokalibarskog streljačkog oružja, 60 hiljada artiljerijskih granata, raketa i projektila, više od 2.500 dronova, kao i dodatnu opremu za antidronski sistem i i protivvazdušnu odbranu.&nbsp; Takođe sarađujemo sa NATO saveznicima, uključujući Crnu Goru, kako bismo podržali Ukrajinu. Najoštrije osuđujemo brutalni i ničim izazvanu ratnu agresiju Rusije i, zajedno sa NATO partnerima, nastavićemo podršku Ukrajini i jačanje njenog osnovnog prava na samoodbranu. <h2>DOBRA SARADNJA MEĐU SUSJEDIMA JE TEMELJ EVROPSKE INTEGRACIJE</h2> Portal ETV: Kako Ujedinjeno Kraljevstvo vidi aktuelni napredak Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji, posebno u svijetlu unutrašnjih političkih izazova i regionalnih odnosa, poput onih sa susjedima – prije svega Hrvatskom? DON MEKEN: UK i dalje snažno podržava odabrani evropski put Crne Gore. Prepoznajemo značajan napredak Crne Gore u usklađivanju sa standardima EU, uključujući zatvaranje nekoliko pregovaračkih poglavlja. Cijenimo aktivnu ulogu Crne Gore u Berlinskom procesu. Ovi napori pokazuju posvećenost Crne Gore demokratskim reformama, regionalnoj saradnji, jačanju institucija i dugoročnoj stabilnosti u regionu. Dobra saradnja među susjedima je temelj evropske integracije. UK pozdravlja trenutne napore da se riješe preostala bilateralna pitanja, uključujući sa Hrvatskom, i podstiče sve strane da vode konstruktivan dijalog uz međusobno poštovanje, transparentnost i duh evropske solidarnosti. Samo jačanjem regionalnih odnosa i efektivnom saradnjom možemo osigurati uspješan i održiv evropski put.

Miraš Dušević

Don Meken za Portal ETV: Sa Crnom Gorom se zajedno borimo protiv međunarodnog kriminala, za evropsku budućnost i stabilnost regiona

Evropska budućnost Crne Gore nije samo strateški cilj Vlade, već zajednička vizija svih građana koji žele stabilnost, vladavinu prava i održivi razvoj, kazala je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević. 
 
Ona i glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom (EU) Predrag Zenović razgovarali su sa državnim sekretarom za EU u Ministarstvu vanjskih poslova Španije, Fernandom Marianom Sampedrom. 
 
Kako je saopšteno iz Ministarstva evropskih poslova (MEP), na sastanku je još jednom potvrđena jasna politička podrška evropskoj perspektivi Crne Gore.
- Evropska budućnost Crne Gore nije samo strateški cilj Vlade, već zajednička vizija svih građana koji žele stabilnost, vladavinu prava i održivi razvoj - poručila je Gorčević. 
 
Tokom sastanka, kako su rekli iz MEP-a, istaknuto je da je Crna Gora već pokazala političku volju da ispuni sve obaveze koje je čekaju na evropskom putu. 
 
- Uspjeh Crne Gore u procesu pristupanja pokazao bi da je proširenje EU živo i održivo. A sa Crnom Gorom kao članicom, Unija bi bila snažnija, prisutnija i uticajnija na Zapadnom Balkanu - kazala je Gorčević. 
 
Sagovornici su, kako se dodaje, pozdravili i potpisivanje Memoranduma o saradnji između Crne Gore i Španije, ističući da je dokument došao u pravom trenutku kao potvrda ozbiljnosti i spremnosti Crne Gore da postane naredna članica EU. 
 
- Memorandum ne samo da potvrđuje snažnu političku podršku Španije, već otvara prostor za konkretnu tehničku i ekspertsku pomoć, posebno u poglavlju 27 - Životna sredina, oblasti energetike i vladavini prava - kaže se u saopštenju. 
 
Sampedro je rekao da Španija snažno podržava bilateralnu saradnju i vjeruje da države članice moraju pokazati empatiju i razumijevanje za kandidate koji prolaze kroz složene reforme. 
 
- Ulazak Crne Gore u EU potreban je i samoj Uniji, jer bi dodatno podstakao reforme unutar evropskih institucija - kazao je Sampedro. 
 
Iz MEP-a su rekli da je u razgovoru posebno istaknuto da je Crna Gora najnapredniji kandidat za članstvo u EU, i da politika proširenja mora ostati zasnovana na individualnim dostignućima i ostvarenom napretku u procesu reformi. 
 
Gorčević je rekla da Crna Gora ostaje čvrsto posvećena reformama i evropskim vrijednostima. 
 
- Uz konkretnu podršku država članica, naše punopravno članstvo je realan i dostižan cilj - kazala je Gorčević. 
 
U saopštenju se navodi da je kao jedan od ključnih izazova u narednom periodu, naglašena i reforma izbornog zakonodavstva, uključujući uvođenje izbora u jednom danu, kao važan element jačanja demokratskog poretka i institucionalne stabilnosti.

Gorčević: Evropska budućnost zajednička vizija svih koji žele vladavinu prava

Birališta u Gruziji jutros su otvorena na parlamentarnim izborima, koji se smatraju odlučujućim za evropsku budućnost zemlje.
Izbornom kampanjom dominirale su spoljnopolitičke teme i međusobne optužbe za klevetu.
Neki građani su se žalili na zastrašivanje i pritisak da glasaju za vladajuću stranku Gruzijski san, koju je opozicija optužila da vodi "hibridni rat" protiv svojih građana.
Uoči izbora Bidzina Ivanišvili, milijarder koji je osnovao Gruzijski san i obogatio se u Rusiji, ponovo je obećao da će zabraniti opozicione partije ako njegova stranka pobijedi.
Mnogi Gruzijci vjeruju da su ovi parlamentarni izbori možda najvažniji glas u njihovom životu, jer će odrediti da li će Gruzija poći putem ka EU, ili će prihvatiti autoritarizam i uticaj Rusije.
Prema anketama, oko 80 odsto Gruzijaca je za ulazak u EU, a ustav zemlje obavezuje njene lidere da teže članstvu u Uniji i NATO.
Ali Brisel je stavio na čekanje proces pristupanja Gruzije za ulazak u EU, nakon što je vladajuća partija Gruzijski san u junu usvojila "ruski zakon" kojim se suzubija sloboda govora. Mnogi Gruzijci strahuju da stranka vuče zemlju ka autoritarizmu i ubija nadu da bi mogla da se pridruži EU.
Opozicione partije nisu se na poziv predsjednice Salome Zurabišvili ujedinile u jednu koaliciju, ali su, takođe na nje apel, potpisale "Gruzijsku povelju" saglasivši se da se, u slučaju pobjede opozicije, formira tehnokratska vlada koja će obezbijediti demokratsku tranziciju i sprovesti reforme neophodne za nastavak puta ka EU.
Rezultate izbora je ipak teško predvidjeti zbog nepouzdanih istraživanja javnog mnjenja, jer ih sprovode ili provladine ili proopozicione grupe.

U Gruziji danas parlamentarni izbori koji će biti odlučujući za evropsku budućnost

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 19 saobraćajnih &nbsp;nezgoda, u kojima su četiri osobe povrijeđene lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da je u Podgorici evidentirano osam nezgoda, Baru četiri, Danilovgradu tri.
Po jedna nezgoda evidentirana je Cetinju, Herceg Novom, Tivtu i Nikšiću.
Izdata su 384 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 49 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela šest pari registarskih tablica.

Za 24 sata 19 saobraćajnih nezgoda

Nebojša Kitić i Julija Mitrić pobjednici su drugog memorijalnog stonoteniskog turnira Slobodanka Boba Gurešić u Podgorici.
Kitić je u finalnom meču pobijedio Bojana Stamenkovića 3:1.
On je prethodno u polufinalnom meču slavio protiv Petra Tomića 3:2, dok je Stamenković eliminisao Srđana Šćekića 3:1.
Tomić i Ščekić bili su bronzani.
U ženskoj konkurenciji, Julija Mitrić je u finalu pobijedila Samru Kojić 3:0 (12:10, 11:6 i 11:4)
Mitrić je nastup u finalu izborila pobjedom protiv Danijele Lučanin 3:0 (11:5, 11:4 i 11:8), dok je Milijana Ćirković zbog povrede predala meč Samri Kojić.
Ćirković je kao prvoplasirana u grupi izborila polufinale, ali je zbog bola u kuku bila primorana da odustane.
Lučanin i Ćirković turnir su zavšile sa bronzanim odličjima.
Turnir je bio inkluzivnog karaktera, a okupio je više od 40 stonotenisera.
Nastupili su, osim Luče i cetinjskog kluba osoba sa invaliditetom Orlov krš, reprezentactivci Srbije, kao i članovi klubova koji se takmiče u redovnoj ligi Crne Gore - Spin iz Podgorice i Lovćen sa Cetinja.
Učestovali su i takmičari iz drugih crnogorskih opština - Bara, Rožaja, Gusinja, Tuzi, Herceg Novog i Bijelog Polja.
Gurešić, koja je preminula 1. februara prošle godine, višestruka je šampionka Crne Gore i nosilac dvije medalje sa Univerzitetskih prvenstava Evrope.
Bila je članica podgoričkog kluba osoba sa invaliditetom Luča i San Spin iz Leskovca, za koji je nastupala u ligi Srbije.
Osvajala je medalje na međunarodnim turnirima u regionu.

Kitić i Mitrić najbolji u Podgorici

Građani Cetinja, koji mjesecima protestuju na Kruševom ždrijelu zahtijevajući odgovornost nadležnih za dva masovna ubistva koja su se desila u njihovom gradu, ocijenili su da je odbornik Građanskog pokreta URA Slavko Šole Janković pokazao je duboko nerazumijevanje tragedije koja je pogodila njihov grad, ali i nerazumijevanje razloga zbog kojih već jedanaest mjeseci istrajavaju u blokadama.
On je ocijenio da "moramo svi zajedno zamoliti ljude sa Kruševog ždrijela da se nađe drugačiji oblik djelovanja", a građani Cetinja su na to kazali da su od čovjeka koji je Cetinjanin i koji dolazi iz političkog okvira u kojem je njegov partijski kolega rukovodio sektorom bezbjednosti u vrijeme prvog masakra u Medovini, očekivali makar minimum moralne odgovornosti, da se zauzme za istinu, za žrtve, za svoj grad.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 69.8487%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjankovic-moramo-svi-zajedno-zamoliti-ljude-sa-krusevog-zdrijela-da-se-nade-drugaciji-oblik-djelovanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- To se nije dogodilo. Umjesto toga, Janković sada „roni suze“ za 23 nevina života, ali svoje saosjećanje nespretno i pogubno usmjerava ka onima koji su „na mukama u kolonama“, a ne ka porodicama koje su izgubile najmilije, niti ka građanima koji se već mjesecima mirno i uporno bore da se istina o tragedijama na Cetinju konačno sazna i da se odgovornost utvrdi - naveli su oni.
Posebno ih je, kažu, potresla rečenica u kojoj Janković apeluje da se „nađe drugačiji oblik djelovanja, da ne uništavamo svoj grad“.
- Podsjećamo ga da mu od 12. avgusta 2022. godine pa do danas niko nije branio da kao odbornik pokrene inicijative, mehanizme i politički pritisak kako bi istina i pravda ugledale svjetlo dana, ako je to zaista želio. Niko mu nije zabranio da dođe na Kruševo ždrijelo, da stane uz porodice žrtava, da sa njima razgovara, da se oglasi, da postavi pitanja, da zahtijeva odgovornost - jasni su oni.
A pogotovo mu, dodaju, ništa nije branilo da to uradi makar zbog četvoro nevine đece čiji su životi ugašeni na kućnom pragu, u njihovom domu.
- Voljeli bismo da nam Janković, kao odbornik čiji je to posao, iznese sopstvenu strategiju nastavka života i mogućeg prevazilaženja krize u našem gradu. U svemu ovome je i vrlo simptomatično da se Janković javlja u trenutku najavljene radikalizacije, a mi umjesto tri sata, protestujemo sat vremena, sa promijenjenim terminom u vremenu kada je stradala prva žrtva Medovine - naveli su građani Cetinja.
Isto tako je, cijene oni, jako simptomatično da dolazi od čovjeka koji je "krunski svjedok traljavog vođenja istrage na masakru 1.1.2025. kada je prvi ušao u kafanu Velestovo".

Cetinjani sa Kruševog ždrijela: Janković pokazao duboko nerazumijevanje tragedije koja je pogodila naš grad

Poštujući i uvažavajući zahtjeve sa protesta, poštujući tugu koju Cetinje nikada ne može odbolovati, pitam se treba li na ovaj način da se traže odgovori, treba li da našoj mladosti stavimo oreol trajne patnje, da uvijek budemo u mračnim mislima, da se nikada ne radujemo dobru, da jednostavno rečeno, zaustavimo život - izjavio je odbornik Građanskog pokreta URA na Cetinju Slavko Šole Janković.
On je naglasio da osjeća potrebu da se oglasi i da je svjestan da će "određeni broj ljudi okrenuti u negativnom smislu protiv sebe".
- Nijesam još sreo nikoga ko ne saosjeća u tragedijama koje su zadesile naše Cetinje i ko se sa punim osjećajem bola ne odnosi prema porodicama stradalih... Poštovani prijatelji, moramo svi zajedno, počev od uprave Prijestonice, uz puno međusobno poštovanje, uz sve razlike koje postoje među nama, zamoliti ljude sa Kruševog ždrijela da se nađe drugačiji oblik djelovanja, da ne uništavamo svoj grad, bezbjednost svojih građana, da pokušamo vratiti život, jer ovo ne vodi ničemu dobrom, već dugoročnoj muci, jadu i čemeru - napisao je Janković na Fejsbuku.

Janković: Moramo svi zajedno zamoliti ljude sa Kruševog ždrijela da se nađe drugačiji oblik djelovanja

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: evropska-buducnost