Centar za demokratsku tranziciju (CDT) poziva tužilaštvo da sprovede temeljnu reviziju svoje politike (ne)pokretanja postupaka za govor mržnje i veličanje saradnika fašista i nacista i ratnih zločinaca koje javno propagiraju osobe koje djeluju sa pozicija moći: političari, predsjednici opština, poslanici, predstavnici vjerskih zajednica ili druge javne figure, kazala je programska direktorica Milica Kovačević.&nbsp;
Prema njenim riječima, pravosudne statistike i praksa koju svakodnevno gledamo nam jasno otkrivaju modalitet po kome tužilaštva rade: za govor mržnje i veličanje zločinaca zakon se primjenjuje samo kada to izgovori anonimni građanin na društvenim mrežama.&nbsp;
- Na malim primjerima zakon se strogo primjenjuje, na velikim – nikako. Sistem se hrabro obračunava sa pojedincima bez uticaja, ali dosljedno štiti političke i vjerske moćnike koji raspiruju nacionalnu i vjersku mržnju - dodaje Kovačević.&nbsp;
Kako je naglasila, primjer gradonačelnika Nikšića, Marka Kovačevića, koji je na Grahovcu javno poručio da će se prema građanima koji mu nijesu “braća” postupati kao prema “Turcima”, najbolje ilustruje nemoć institucija da odgovore na govor mržnje.&nbsp;
Podsjeća, riječ je o političaru koji je već ranije oslobađan u postupku za negiranje genocida u Srebrenici. Umjesto da se procesuira za krivično djelo, situacija je svedena na prekršajni postupak – kao da je u pitanju nepropisno parkiranje, a ne javna prijetnja zasnovana na etničkoj mržnji.
- Još upečatljiviji je slučaj crkvenih velikodostojnika koji Pavla Đurišića – Hitlerovog odlikovanog saveznika i komandanta četničkih jedinica koje su počinile masovne zločine nad civilima – nazivaju “junakom nepobjedivog karaktera”. Da se neko usudio da u Crnoj Gori javno podigne spomenik Adolfu Hitleru, pravosuđe bi, nema sumnje, ekspresno reagovalo. Ali veličanje njegovog saveznika, dodatno odgovornog za etničko čišćenje muslimanskih sela, za naše tužioce ostaje „sloboda izražavanja“. Kada je spomenik Đurišiću zaista i podignut, tužilaštvo je našlo za shodno da vodi postupak ne zbog izazivanja mržnje, nego zbog nedozvoljenog postavljanja spomen-obilježja – i to isključivo protiv vlasnika parcele na kojoj je spomenik postavljen - navodi Kovačević.&nbsp;
Tužilaštvo, prema njenim riječima, oslobađajući javne ličnosti od odgovornosti, stvara opasan presedan – da je govor mržnje prihvatljiva praksa ako dolazi sa pozicija moći.&nbsp;
Posljedice su vidljive: umjesto suzbijanja, mržnja se normalizuje, a nasilje postaje realna opasnost – što je najbolje pokazao napad na novinare prilikom podizanja spomenika Đurišiću. Ako tužilaštvo s pravom procesuira kriminalne strukture koji svojim tajnim i subverzivnim aktivnostima pokušavaju dodatno podgrijati mržnju i tenzije, ostaje zaista veliko pitanje zašto na isti način ne postupa i sa moćnicima koji to javno rade, bez ikakvog zazora. Ovakva praksa nije samo unutrašnje pitanje Crne Gore. To je poruka međunarodnoj zajednici da naša država nije spremna da primjenjuje osnovne standarde ljudskih prava i da pravosuđe radije štiti nosioce mržnje nego građane i građanke. U trenutku kada Crna Gora tvrdi da je lider u evropskim integracijama, ovakvo ponašanje institucija urušava i naš međunarodni kredibilitet - ističe Kovačević.&nbsp;
Iz CDT-a podsjećaju da Evropski sud za ljudska prava jasno kaže: veličanje Hitlera, negiranje ili relativizacija zločina nijesu sloboda govora, već govor mržnje.
Isti standard, poručuje Kovačević, mora važiti i za njegove balkanske saveznike, te da ignorisanje toga znači da Crna Gora ne brani ni svoje pravne obaveze, ni sopstveni antifašistički identitet.
- Zato je krajnje vrijeme da tužilaštvo konačno smogne hrabrosti, prestane da se krije iza formalnih izgovora, i da počne da radi posao zbog kojeg postoji – da brani vladavinu prava i prava građana. Ne postoji pravedan sistem koji štiti moćnike, a kažnjava anonimne komentatore. Rezultat takve prakse nije pravna država, već opasna selektivnost koja će se ovom društvu obiti od glavu - zakljućila je Kovačević.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ne može se graditi evropska budućnost na nekažnjivosti mržnje

Ambasadorka Ujedinjenog Kraljevstva u Crnoj Gori, Don Meken (Dawn McKen) u ekskluzivnom intervjuu za Portal ETV govori o ključnim aspektima regionalne saradnje kroz Berlinski proces, podršci UK evropskim integracijama Zapadnog Balkana, borbi protiv organizovanog kriminala, kao i značajnim zajedničkim inicijativama u oblasti izborne reforme i reagovanja u kriznim situacijama. Ambasadorica ističe predanost Velike Britanije jačanju demokratskih institucija i bezbjednosti regiona, naglašavajući važnost konstruktivnog dijaloga i partnerstva u ostvarivanju stabilne i prosperitetne budućnosti Portal ETV: Kako vidite ulogu Crne Gore u okviru Berlinskog procesa i na koji način Ujedinjeno Kraljevstvo doprinosi regionalnoj saradnji i evropskim integracijama Zapadnog Balkana? DON MEKEN: Ujedinjeno Kraljevstvo snažno podržava regionalnu saradnju i evropski put Zapadnog Balkana i igra ključnu ulogu u jačanju stabilnosti i bezbjednosti regiona kroz svoje aktivnosti i partnerstva. Blisko sarađujemo u suočavanju sa zajedničkim prijetnjama, uključujući iregularne migracije, korupciju i ozbiljan organizovani kriminal, i posvećeni smo podršci svim zemljama u regionu u njihovim naporima da izgrade prosperitetnu, sigurnu i inkluzivnu budućnost. Crna Gora ima aktivnu i važnu ulogu u Berlinskom procesu. Učešćem u regionalnom dijalogu i naporima za poboljšanje saradnje u regionu, Crna Gora doprinosi jačanju te saradnje, demokratskih reformi i stabilnosti i bezbjednosti regiona. Kao domaćin Berlinskog procesa ove godine, UK veoma cijeni angažman i doprinos Crne Gore u osiguravanju da Berlinskim procesom budu postignuti konkretni rezultati potrebni za evropsku budućnost regiona. <h2>IZBORNA REFORMA JE KLJUČNI DIO CRNOGORSKOG EVROPSKOG PUTA</h2> Portal ETV: Ujedinjeno Kraljevstvo je podržalo proces izborne reforme u Crnoj Gori. Kako ocjenjujete dosadašnji napredak i šta smatrate ključnim koracima za obezbjeđenje pravičnih i transparentnih izbora? DON MEKEN: Izborna reforma je ključni dio crnogorskog evropskog puta, i UK pozdravlja konstruktivne korake preduzete do sada. Ambasada podržava napore u izgradnji transparentnijeg i otpornijeg izbornog sistema. Sa organizacijama civilnog društva, uključujući CeMi i CDT imamo tijesnu saradnju, kao i sa međunarodnim partnerima poput IFES i NDI, te institucijama kao što je OEBS. Kroz ovu saradnju UK je pružilo podršku u unapređenju izbornog zakonodavstva, osnaživanju institucionalnih kapaciteta i povećanju otpornosti na negativne uticaje. To uključuje tehničku pomoć Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu, podršku Državnoj izbornoj komisiji, inicijative za edukaciju birača i napore u borbi protiv dezinformacija i promociji transparentnosti u finansiranju političkih subjekata. Očekujemo da Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu i radne grupe nastave svoj rad na ostvarivanju svih aspekata reforme, a UK će ostati posvećeno podršci Crnoj Gori u postizanju ovih ciljeva. Kontinuirana međustranačka saradnja i potpuno sprovođenje preporuka OEBS/ODIHR ključni su za izgradnju povjerenja javnosti i osiguranje integriteta budućih izbora. Portal ETV: Nedavno ste, u saradnji s crnogorskim institucijama, pomogli uništavanje velike količine ilegalnih cigareta. Kakva je saradnja sa CG na planu sprečavanja krijumčarenja cigareta i koliko su ovakve akcije važne u borbi protiv organizovanog kriminala i planirate li nastavak podrške u ovoj oblasti? DON MEKEN: Crnogorske vlasti odlučno su uništile zaplijenjeni duvan na organizovan, transparentan i kredibilan način, a UK je bila zadovoljna pružanjem podrške. Službenici britanske Uprave poreza i carina (HMRC) sarađivali su sa crnogorskim i EU partnerima na planiranju i sprovođenju ove akcije, te su svakodnevno su pratili proces uništavanja. Tokom protekla četiri mjeseca, carinski i policijski službenici, zajedno sa timom iz Deponije, uništili su više od milijardu cigareta, u vrijednosti od oko 200 miliona eura, uklanjajući ih iz potencijalne cirkulacije i upućujući jasnu poruku da šverc cigareta kroz Luku Bar neće biti tolerisan. Ova operacija predstavlja značajan korak za Crnu Goru u okončanju šverca cigareta i jačanju naplate prihoda od duvana. Takođe je primjer zajedničke akcije UK i Crne Gore u borbi protiv organizovanog kriminala, i UK će ostati posvećeno nastavku ove saradnje. Portal ETV: Tokom sezone požara, Ujedinjeno Kraljevstvo je pružilo podršku lokalnim i vojnim strukturama kroz opremu i obuke za potrage i spašavanja. Možemo li očekivati nastavak te vrste podrške i proširenje kapaciteta za reagovanje u kriznim situacijama? DON MEKEN: Ponosni smo što smo podržali helikopterske i spasilačke jedinice Vojske i Ministarstva unutrašnjih poslova donacijom opreme i obukom njihovih posada u posljednjih nekoliko godina. Ovi napori bili su značajni tokom proteklih i skorašnjih sezona gašenja požara i spasilačkih akcija, i nastavićemo da osnažujemo ovo značajno partnerstvo kako bismo podržali crnogorske timove u njihovim jako važnim misijama zaštite života i životne sredine. Operacija Florian, podržana od strane UK, igrala je ključnu ulogu u jačanju kapaciteta Crne Gore za gašenje požara. U maju 2025. godine, vatrogasci iz deset sjevernih opština učestvovali su u intenzivnim obukama u Bijelom Polju i Šavniku, fokusirajući se na moderne tehnike i koordinaciju među opštinama. Ova inicijativa je primjer neprestane posvećenosti UK jačanju kapaciteta za odgovor na krize u Crnoj Gori. Planiramo da nastavimo sa budućim donacijama opreme i međunarodnim treninzima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101007104_0b988125107c63e774c6664766f9a43036a64885ee857dcdf69e301302be3430.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025101007104_0b988125107c63e774c6664766f9a43036a64885ee857dcdf69e301302be3430" data-rendition-name="original" width="3000" height="2001" loading="lazy" alt="Don Meken"> <figcaption>Don Meken</figcaption> </figure>  <h2>SAVEZNICI</h2> Portal ETV: U prethodnim godinama UK je realizovalo niz donacija i programa tehničke pomoći u Crnoj Gori. Koji su vaši prioriteti za naredni period, i koje oblasti vidite kao najvažnije za dalji razvoj partnerstva? DON MEKEN: UK ostaje posvećena podršci demokratskoj otpornosti Crne Gore i njenim demokratskim težnjama. Kroz jačanje saradnje između Državne revizorske institucije i Skupštine, te korišćenje stručnosti britanskih institucija kao što su britanski parlament i britanska Nacionalna revizorska kancelarija, jačamo parlamentarnu kontrolu i nadzor. Naša kontinuirana saradnja sa organizacijama civilnog društva ključna je za jačanje kapaciteta, transparentnost i konstruktivno učešće u političkom procesu. Rodna ravnopravnost ostaje ključna za naš rad, a podržavamo inicijative usmjerene na ljudska prava, uključujući zagovaranje rodne ravnopravnosti, prevenciju nasilja nad ženama i prava LGBT+ lica. Crna Gora i UK se suočavaju sa zajedničkim bezbjednosnim izazovima kao saveznici u NATO-u. Pružamo podršku za jačanje otpornosti informacionog okruženja, odgovore na sajber prijetnje i suzbijanje ilegalnih finansijskih tokova, što sve smanjuje prostor za neprijateljsko uplitanje. Britanske službe za sprovođenje zakona sarađuju sa Crnom Gorom u borbi protiv organizovanog kriminala i upravljanju ilegalnim migracijama, kroz donacije opreme, obuke, operativnu saradnju i stručne savjete. Jedan primjer je donacija osam visoko obučenih pasa sa vodičima obučenim u Crnoj Gori i UK, što je postavilo snažne temelje za razvoj crnogorskih kapaciteta. UK takođe pomaže jačanje vladavine prava kroz obuke, tehničku pomoć i razmjenu najbolje prakse sa tužilaštvom i pravosudnim institucijama. Višestruki pristup kombinuje operativnu podršku i praktične savjete, sa ciljem jačanja institucionalnih kapaciteta Crne Gore i doprinosa njenom evropskom putu i obavezama iz Plana rasta. Naše partnerstvo odražava zajedničke prioritete i predstavlja kontinuiranu posvećenost UK budućnosti Crne Gore. <h2>UK JE FORMALNO PRIZNALO PALESTINU</h2> Portal ETV: Kako komentarišete trenutne međunarodne diskusije o priznanju Palestine? Kakav je stav UK po ovom pitanju? Da li Ujedinjeno Kraljevstvo vidi prostor za dijalog i balansiran pristup koji bi vodio ka trajnom miru na Bliskom istoku? DON MEKEN: UK je formalno priznala Palestinu kako bi zaštitila održivost dvodržavnog rješenja i stvorila put ka trajnom miru za Izraelce i Palestince. Ova istorijska odluka, najavljena zajedno sa bliskim saveznicima poput Kanade i Australije, potvrđuje neotuđivo pravo palestinskog naroda na samoodređenje i dio je šire međunarodne inicijative za mir i pravično rješenje za obje strane. Jasno je da Hamas nema ulogu u budućnosti Palestine i mora odmah osloboditi sve taoce, razoružati se i prepustiti kontrolu nad Gazom, dok Izrael mora omogućiti pristup humanitarnoj pomoći onima kojima je potrebna. Priznavanje Palestine je korak unutar šireg okvira za mir. UK će nastaviti pružati tehničku i finansijsku podršku Palestinskoj upravi, u saradnji sa međunarodnim partnerima, kako bi ojačala upravljanje, bezbjednost i izgradila temelje trajnog dvodržavnog rješenja. <h2>UK JE OD RUSKE INVAZIJE OBEZBIJEDILO PREKO 10 MILIJARDI FUNTI VOJNE POMOĆI UKRAJINI I NASTAVIĆE SA 3 MILIJARDE FUNTI GODIŠNJE DO 2030/31, I KOLIKO GOD DUGO BUDE POTREBNO</h2> Portal ETV: Kakvu ulogu trenutno ima Ujedinjeno Kraljevstvo u podršci Ukrajini - kako vojno, tako i diplomatski - i kako ta podrška utiče na odnose sa zemljama Zapadnog Balkana, uključujući Crnu Goru? DON MEKEN: Ilegalna invazija Rusije na Ukrajinu nanijela je teška razaranja i gubitke života i predstavlja ozbiljnu prijetnju prosperitetu i bezbjednosti Evrope. UK je ponosno što je vodeći partner u pružanju vitalne podrške Ukrajini. Ranije ove godine, britanski premijer Starmer i ukrajinski predsjednik Zelenski dogovorili su istorijsko 100-godišnje partnerstvo, produbljujući odnose u oblasti odbrane i vanvojnih pitanja. Zajedno sa Francuskom, UK predvodi Koaliciju voljnih, koaliciju država u podršci budućoj bezbjednosti Ukrajine. UK je od invazije obezbijedilo preko 10 milijardi funti vojne pomoći Ukrajini i nastaviće sa 3 milijarde funti godišnje do 2030/31, i koliko god dugo bude potrebno. Najskorija podrška uključuje gotovo 5 miliona komada malokalibarskog streljačkog oružja, 60 hiljada artiljerijskih granata, raketa i projektila, više od 2.500 dronova, kao i dodatnu opremu za antidronski sistem i i protivvazdušnu odbranu.&nbsp; Takođe sarađujemo sa NATO saveznicima, uključujući Crnu Goru, kako bismo podržali Ukrajinu. Najoštrije osuđujemo brutalni i ničim izazvanu ratnu agresiju Rusije i, zajedno sa NATO partnerima, nastavićemo podršku Ukrajini i jačanje njenog osnovnog prava na samoodbranu. <h2>DOBRA SARADNJA MEĐU SUSJEDIMA JE TEMELJ EVROPSKE INTEGRACIJE</h2> Portal ETV: Kako Ujedinjeno Kraljevstvo vidi aktuelni napredak Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji, posebno u svijetlu unutrašnjih političkih izazova i regionalnih odnosa, poput onih sa susjedima – prije svega Hrvatskom? DON MEKEN: UK i dalje snažno podržava odabrani evropski put Crne Gore. Prepoznajemo značajan napredak Crne Gore u usklađivanju sa standardima EU, uključujući zatvaranje nekoliko pregovaračkih poglavlja. Cijenimo aktivnu ulogu Crne Gore u Berlinskom procesu. Ovi napori pokazuju posvećenost Crne Gore demokratskim reformama, regionalnoj saradnji, jačanju institucija i dugoročnoj stabilnosti u regionu. Dobra saradnja među susjedima je temelj evropske integracije. UK pozdravlja trenutne napore da se riješe preostala bilateralna pitanja, uključujući sa Hrvatskom, i podstiče sve strane da vode konstruktivan dijalog uz međusobno poštovanje, transparentnost i duh evropske solidarnosti. Samo jačanjem regionalnih odnosa i efektivnom saradnjom možemo osigurati uspješan i održiv evropski put.

Miraš Dušević

Don Meken za Portal ETV: Sa Crnom Gorom se zajedno borimo protiv međunarodnog kriminala, za evropsku budućnost i stabilnost regiona

Evropska budućnost Crne Gore nije samo strateški cilj Vlade, već zajednička vizija svih građana koji žele stabilnost, vladavinu prava i održivi razvoj, kazala je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević. 
 
Ona i glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom (EU) Predrag Zenović razgovarali su sa državnim sekretarom za EU u Ministarstvu vanjskih poslova Španije, Fernandom Marianom Sampedrom. 
 
Kako je saopšteno iz Ministarstva evropskih poslova (MEP), na sastanku je još jednom potvrđena jasna politička podrška evropskoj perspektivi Crne Gore.
- Evropska budućnost Crne Gore nije samo strateški cilj Vlade, već zajednička vizija svih građana koji žele stabilnost, vladavinu prava i održivi razvoj - poručila je Gorčević. 
 
Tokom sastanka, kako su rekli iz MEP-a, istaknuto je da je Crna Gora već pokazala političku volju da ispuni sve obaveze koje je čekaju na evropskom putu. 
 
- Uspjeh Crne Gore u procesu pristupanja pokazao bi da je proširenje EU živo i održivo. A sa Crnom Gorom kao članicom, Unija bi bila snažnija, prisutnija i uticajnija na Zapadnom Balkanu - kazala je Gorčević. 
 
Sagovornici su, kako se dodaje, pozdravili i potpisivanje Memoranduma o saradnji između Crne Gore i Španije, ističući da je dokument došao u pravom trenutku kao potvrda ozbiljnosti i spremnosti Crne Gore da postane naredna članica EU. 
 
- Memorandum ne samo da potvrđuje snažnu političku podršku Španije, već otvara prostor za konkretnu tehničku i ekspertsku pomoć, posebno u poglavlju 27 - Životna sredina, oblasti energetike i vladavini prava - kaže se u saopštenju. 
 
Sampedro je rekao da Španija snažno podržava bilateralnu saradnju i vjeruje da države članice moraju pokazati empatiju i razumijevanje za kandidate koji prolaze kroz složene reforme. 
 
- Ulazak Crne Gore u EU potreban je i samoj Uniji, jer bi dodatno podstakao reforme unutar evropskih institucija - kazao je Sampedro. 
 
Iz MEP-a su rekli da je u razgovoru posebno istaknuto da je Crna Gora najnapredniji kandidat za članstvo u EU, i da politika proširenja mora ostati zasnovana na individualnim dostignućima i ostvarenom napretku u procesu reformi. 
 
Gorčević je rekla da Crna Gora ostaje čvrsto posvećena reformama i evropskim vrijednostima. 
 
- Uz konkretnu podršku država članica, naše punopravno članstvo je realan i dostižan cilj - kazala je Gorčević. 
 
U saopštenju se navodi da je kao jedan od ključnih izazova u narednom periodu, naglašena i reforma izbornog zakonodavstva, uključujući uvođenje izbora u jednom danu, kao važan element jačanja demokratskog poretka i institucionalne stabilnosti.

Gorčević: Evropska budućnost zajednička vizija svih koji žele vladavinu prava

Birališta u Gruziji jutros su otvorena na parlamentarnim izborima, koji se smatraju odlučujućim za evropsku budućnost zemlje.
Izbornom kampanjom dominirale su spoljnopolitičke teme i međusobne optužbe za klevetu.
Neki građani su se žalili na zastrašivanje i pritisak da glasaju za vladajuću stranku Gruzijski san, koju je opozicija optužila da vodi "hibridni rat" protiv svojih građana.
Uoči izbora Bidzina Ivanišvili, milijarder koji je osnovao Gruzijski san i obogatio se u Rusiji, ponovo je obećao da će zabraniti opozicione partije ako njegova stranka pobijedi.
Mnogi Gruzijci vjeruju da su ovi parlamentarni izbori možda najvažniji glas u njihovom životu, jer će odrediti da li će Gruzija poći putem ka EU, ili će prihvatiti autoritarizam i uticaj Rusije.
Prema anketama, oko 80 odsto Gruzijaca je za ulazak u EU, a ustav zemlje obavezuje njene lidere da teže članstvu u Uniji i NATO.
Ali Brisel je stavio na čekanje proces pristupanja Gruzije za ulazak u EU, nakon što je vladajuća partija Gruzijski san u junu usvojila "ruski zakon" kojim se suzubija sloboda govora. Mnogi Gruzijci strahuju da stranka vuče zemlju ka autoritarizmu i ubija nadu da bi mogla da se pridruži EU.
Opozicione partije nisu se na poziv predsjednice Salome Zurabišvili ujedinile u jednu koaliciju, ali su, takođe na nje apel, potpisale "Gruzijsku povelju" saglasivši se da se, u slučaju pobjede opozicije, formira tehnokratska vlada koja će obezbijediti demokratsku tranziciju i sprovesti reforme neophodne za nastavak puta ka EU.
Rezultate izbora je ipak teško predvidjeti zbog nepouzdanih istraživanja javnog mnjenja, jer ih sprovode ili provladine ili proopozicione grupe.

U Gruziji danas parlamentarni izbori koji će biti odlučujući za evropsku budućnost

Nekadašnji kripto mogul Do Kvon osuđen je na 15 godina zatvora zbog kolapsa njegovog kripto ekosistema vrijednog 40 milijardi dolara, za koji je utvrđeno da je bio velika prevara.
Žrtve su svjedočile kako je 34-godišnji finansijski genije zloupotrebio njihovo povjerenje, uvjeravajući ih da je ulaganje sigurno, dok ga je potajno održavao finansijskim injekcijama, piše CNN.
Kvaon, poznat i kao ''kralj kriptovaluta''' izvinio se nakon što je saslušao potresna svjedočanstva žrtava koje su opisale posljedice njegove prevare koja je izazvala uništene ušteđevine, ispražnjene dobrotvorne fondove i slomljene živote.
Jedna od žrtava u pismu je sudiji priznala da je razmišljala o samoubistvu nakon što je njegov otac u shemi izgubio sav novac.
SudijaPol Engelmajer &nbsp;je tokom ročišta na saveznom sudu na Menhetnu rekao da je preporuka tužilaštva od 12 godina zatvora bila "nerazumno blaga", dok je zahtjev odbrane za petogodišnjom kaznom opisao kao "potpuno nezamisliv i divlje nerazuman".
Kvonu je prijetila maksimalna kazna od 25 godina zatvora. Kvon je u avgustu priznao krivicu za prevaru.
Procjenjuje se da je imao čak milion žrtava.
On je nakon kolapsa pokušao obnoviti kompaniju u Singapuru prije nego što je pobjegao na Balkan s lažnim pasošem.
U zatvoru je od hapšenja u martu 2023. u Crnoj Gori, a 17 mjeseci provedenih iza rešetaka &nbsp;biće mu uračunato u kaznu. Kao dio nagodbe, pristao je na oduzimanje više od 19 miliona dolara imovine.
Njegovi advokati tvrdili su da njegovo ponašanje nije proizašlo iz pohlepe, već iz oholosti i očaja. Sudija je odbio da služi kaznu u Južnoj Koreji, gdje žive njegova žena i ćerkica.

Do Kvon osuđen na 15 godina zatvora

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Nedavne secesionističke poruke predsjednika Opštine Pljevlja Darija Vraneša idu u korist onima koji hoće tenzije u Crnoj Gori, usmjerene na izazivanje tenzija i na stalno podgrijavanje strasti kad su u pitanju nacionalna osjećanja, kazao je u emisiji „Načisto“ na Televiziji „Vijesti“ poslanik Pokreta Evropa sad (PES) i predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu Miodrag Laković.&nbsp;
Podsjetimo, Vraneš je nakon završetka dionice Mijakovići-Vrulja kazao je da je narod već dao imena mostovima koji se nalaze na toj dionici.
- Narod je već dao ime ovom dužem mostu - most kralja Aleksandra Karađorđevića - ujedinitelja. Ovaj drugi most, dužine 128 metara, građani već nazvaše most kralja Petra I Karađorđevića - oslobodioca... Želja naroda živi. Ona se nekad čeka godinama, decenijama, pa i vjekovima sigurno. Uvijek na kraju bude ostvarena. Želja za ujedinjenjem živi - poručio je tada Vraneš.
Laković, ipak, smatra da ova izjava nema nikakav značaj.
- Nema nikakav značaj ako on kaže: “narod je dao" ili "građani su dali ime”. U kojoj proceduri su oni dali ime? Niko njemu nije rekao da je narod dao to ime, nego je on to ime sam htio - kazao je Laković.&nbsp;
Istakao je da on lično nema razumijevanja za to što PES još podržava Vraneša u Pljevljima, navodeći da Vranešove izjave ne idu u korist ni Novoj srpskoj demokratiji (NSD).
- Ovo odstupa od našeg koalicinog sporazuma, vidimo da Nova srpska demokratija toleriše - iako ovo odstupa. Mislim da ovakvo ponašanje ni njima u ovom trenutku ne ide u prilog. Oni promovišu evropske integracije – dodao je Laković.&nbsp;
On je pojasnio da Pokret Evropa sad prati ponašanje Nove srpske demokratije.&nbsp;
- Mi, naravno, kao dio parlamentarne većine i kao njihovi partneri pratimo to kako će se oni ponašati u odnosu na važna državna pitanja - koja su u ovom trenutku tema broj jedan po važnosti – naveo je Laković.&nbsp;
Ubijeđen je, kaže, da ta partija ne „vodi kolo“.&nbsp;
- Mi zajedno kao palamentarna većina donosimo odluku kada je u pitanju integracioni proces. Institucije ozbiljno prate ono što se govori iz usta političara. I Marko Kovačević je govorio na Grahovcu, a za taj govor je kasnije uspostavljeno da se radi o prekršajnom djelu – naglasio je Laković. &nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.0117%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvranes-narod-mostove-u-pljevljima-nazvao-kralj-petar-i-i-kralj-aleksandar-karadjordjevic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Laković: Ne razumijem zašto PES još podržava Vraneša u Pljevljima - njegove izjave idu u korist onima koji hoće tenzije u Crnoj Gori

Rusija i njen bliski saveznik Bjelorusija obratile su se u četvrtak problematičnom venezuelanskom lideru Nikolasu Maduru, dok predsjednik SAD-a Donald Tramp pojačava pritisak na njegovo uklanjanje, što otvara mogućnost da bi Maduro mogao potražiti utočište u inostranstvu.
Maduro je u telefonskom razgovoru sa Trampom 21. novembra rekao da je spreman napustiti Venecuelu pod uslovom da on i njegova porodica dobiju punu pravnu amnestiju, naveli su izvori za Reuters.
Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko u četvrtak je održao drugi sastanak u 17 dana sa Hesusom Rafaelom Salazarom Velaskesom, venecuelanskim ambasadorom u Moskvi.
Prema bjeloruskoj državnoj novinskoj agenciji Belta, Lukašenko je 25. novembra rekao izaslaniku da je Maduro uvijek dobrodošao u Bjelorusiju i da je vrijeme da posjeti zemlju.
U četvrtak je Belta citirala Lukašenka koji je podsjetio Velaskesa da su se na prvom sastanku dogovorili da će usaglasiti određena pitanja sa Madurom.
- Dogovorili smo se da ćete, nakon rješavanja određenih pitanja, naći vremena da dođete kod mene i ponovo se sastanemo kako bismo mogli donijeti odgovarajuću odluku, koja je u našoj nadležnosti. A ako bude potrebno, tada ćemo uključiti i predsjednika Venecuele - naveo je on.
Reuters je zatražio komentar iz Lukašenkovog ureda o značaju sastanaka i o tome da li bi Bjelorusija bila spremna ponuditi utočište Maduru ako podnese ostavku, ali nisu odgovorili.
Kremlj je saopštio da je predsjednik Vladimir Putin u telefonskom razgovoru sa venecuelanskim liderom u četvrtak ponovo potvrdio svoju podršku politici vlade Nikolasa Madura, usmjerenoj na zaštitu nacionalnih interesa i suvereniteta suočenih sa rastućim spoljnim pritiscima.
Trampova administracija saopštila je da ne priznaje Madura, koji je na vlasti od 2013. godine, kao legitimnog predsjednika Venecuele. Maduro je tvrdio da je pobijedio na prošlogodišnjim izborima, koje su SAD i druge zapadne vlade odbacile kao lažne. Nezavisni posmatrači rekli su da je opozicija uvjerljivo pobijedila.
Tokom posljednjih mjeseci, Tramp je pojačao pritisak na Venezuelu, posebno masovnim vojničkim raspoređivanjem u Karibima.

Lukašenko i Tramp: Maduro potencijalno traži utočište dok SAD pojačava pritisak

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Alen Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, juče se oglasio na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.5144%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvideo-dario-u-sarajevu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Portal ETV objavio je informaciju nakon što nam se obratilo više Pljevljaka, ogorčeni Vranešovim prisustvom na svečanoj večeri, zbog njegove nacionalističke, šovinističke politike koju propagira, a dostavljen nam je i snimak sa tog druženja. - Udruženje Pljevljaka u Sarajevu postoji više od trideset godina i okuplja ljude rođene u Pljevljima koji danas žive u Sarajevu, kao i naše sugrađane koji su porijeklom iz Pljevalja. Naš cilj je isključivo njegovanje tradicije i međusobnih veza. Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9" data-rendition-name="original" width="728" height="1599" loading="lazy" alt="Objava Alena Sulejmanovića"> <figcaption>Objava Alena Sulejmanovića(Photo: Fejsbuk - stop kadar)</figcaption> </figure>  Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je Sulejmanović. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu na društvenoj mređi Instagram pohvalio se sam Vraneš objavom 6. decembra. Objavio je fotografiju i napisao da je u Sarajevu na poziv Sulejmanovića. A na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša, kako smo objavili, potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“. Vraneš je, podsjetili smo u tekstu 8. decembra, prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. kada je bio zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Aktuelni predsjednik Opštine Pljevlja nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. Podsjetili smo da Vraneš predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.&nbsp; Opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja nedavno je finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...&nbsp; Od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića. Na Instagramu je imao i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“, a u jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...

Sulejmanović: Vraneš nije pozvan lično, njegov dolazak moguća najava promjene političkih stavova

Demokratska partija socijalista (DPS) organizovala je u Herceg Novom skup za, kako su saopštili, slobodarsku, antifašističku, građansku, evropsku i modernu Crnu Goru.
Riječ je o trećem od četiri stranačka okupljanja koje je predsjednik najjače opozicione stranke Danijel Živković najavio sredinom septembra u državnom parlamentu, navodeći kako se „za građansku Crnu Goru neće boriti samo na institucionalan način“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fe-2HTB0TNCM%3Ffeature%3Dshare&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: evropska-buducnost