Vasilisa Subotić (23), porijeklom iz Crne Gore, ovih dana je očarala njemačku javnost svojim učešćem u izboru za ovogodišnjeg &nbsp;predstavnika Njemačke za Eurosong u kojem je stigla do finala - koje će se održati večeras.
Njeni roditelji Nataša i Rajkan Subotić su rođeni Nikšićani, a i njena sestra Andrea rođena je u Crnoj Gori.
Vasilisa je inače popularna na društvenim mrežama i ima veliki broj pratilaca na Instagramu, &nbsp;na kom se može i pogledati dio njenih nastupa <a href="https://www.instagram.com/lyza.mp3?igsh=MTdhMjYxc2Y1aWUydg== ">https://www.instagram.com/lyza.mp3?igsh=MTdhMjYxc2Y1aWUydg== </a>.
Vasilisa će večeras nastupiti u finalu sa pjesmom „Lovers on Mars“, a možete je podrzati svojim glasom na sajtu esc.vote.
Njenu pjesmu mozete poslušati na <a href="https://youtu.be/Hvtb0dLZH5w?si=gaa8vCAKH9EI7gG6">https://youtu.be/Hvtb0dLZH5w?si=gaa8vCAKH9EI7gG6</a>.
Finale pocinje u 20.15 sati na RTL.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Crnogorka Vasilisa Subotić večeras u finalu njemačkog izbora za Eurosong

Mnogo mi znači to što imam toliko ljudi koji vjeruju u mene. To i jeste nešto što mi zadaje dodatan stres, ali taj stres je dobar, taj stres pokreće, i on mi služi kao gorivo, naročito u ovom momentu kad se pojavljujem na evrovizijskoj sceni kao Nina Žižić - kazala je u emisiji "Srećan dan", na Televiziji E, muzičarka Nina Žižić.
Trinaesti put će Crna Gora učestvovati na takmičenju Eurosonga, a predstavljaće je muzičarka Nina Žižić.
Vjeruje u sebe, te joj je izuzetno drago i ditnuta je, ističe ona, što mnogo ljudi vjeruje u nju.
- Mnogo mi znači to što imam toliko ljudi koji vjeruju u mene. To i jeste nešto što mi zadaje dodatan stres, ali taj stres je dobar, taj stres pokreće, i on mi služi kao gorivo, naročito u ovom momentu kad se pojavljujem na evrovizijskoj sceni kao Nina Žižić - rekla je Žižić.
Sama osjeća pritisak zato što će biti sama na sceni jer je prethodni nastup na istom takmičenju, podsjeća Žižić, imala sa grupom Who See.
- Kad sam počela da se bavim ovim poslom, iako mnogi na internetu moj sami početak vezuju za grupu Negra, ja sam prije grupe Negra imala singl, i super je što smo postigli uspjeh na Euro pjesmi, pa zatim Sunčane skale, i onda je to došlo kao neko dodatno iskustvo, ali nikad se nijesam osjećala lijepo kao dio neke grupe. Sa druge strane, nijesam egocentrik, da kad uđem u prostoriju vodim glavnu riječ, ali kad je scena u pitanju volim da soliram, da svi uspjesi i neuspjesi budu samo moji - istakla je Žižić.
Od kad je snimila pjesmu ,,Dobrodošli” shvatila je da joj znači ta numera i u vidu same melodije, a ne samo teksta, ali i, kako kaže, samim slušaocima.
- Mnogo se ljudi prepoznalo u tom tekstu, i prepoznaće se. Ali, sve ono što je pratilo Montesong bilo je sa jedne strane zaista fenomenalno, sa druge strane malo otežavajuće, ali opet sami tim što nije bilo lako doći do te faze da predstavljam svoju zemlju, nekako mi je sve na kraju slađe. Ali, mnogo puta sam ponovila stihove - nasmij se, izdrži to, proći će - poručila je Žižić.
Kad je čula demo snimak, prisjeća se Žižić, nije očekivala da će biti balada, i sve joj je zvučalo, kako kaže, previše i tematski i melodijski i bila je blizu da je odbije.
- Onda sam po nagovoru svoje prijateljice, čije mišljenje izuzetno cijenim, Bojane Nenezić, kojoj sam odmah proslijedila demo snimak, i ona mi je odgovorila da pjesma može da mi promijeni tok karijere - zaključila je Žižić.

Žižić: Mnogo ljudi se prepoznalo u pjesmi ,,Dobrodošli” i prepoznaće se

To je odlučeno danas žrijebom koji je održan u tom gradu. Pritom, ona će nastupiti u prvom dijelu polufinalne večeri.
Druga polufinalna noć biće održana 15. maja. Prvo polufinale na programu će biti dvije noći ranije, a finale 17. maja.
Pored Crne Gore, u drugom finalu nastupiće i predstavnici Austrije, Srbije, Litvanije, Jermenije, Grčke, Irske, Australije, Letonije, Češke, Izraela, Malte, Finske, Danske, Luksemburga i Gruzije.
U finale će se plasirati po 10 pjesama iz obje polufinalne noći.

Eurosong: Nina Žižić nastupiće u drugoj polufinalnoj večeri

RTCG i Udruženje estradnih umjetnika i izvođača Crne Gore provjeravaju autentičnost snimka koji sugeriše da su pobjednici ovogodišnjeg Montesong festivala NeonoeN pjesmu "Clickbait" izveli u drugačijoj verziji na prošlogodišnjem Festivalu kulture Zabjelo.
To je na društvenoj mreži Instagram objavio direktor Montesonga Danijel Alibabić.
- Odluka o potencijalnoj diskvalifikaciji biće donijeta sjutra, nakon konsultacija sa Evropskom radio-difuznom unijom, organizatorom Eurosonga - napisao je on.
Snimak navodnog prošlogodišnjeg izvođenja pjesme "Clickbait" objavljen je na mreži Iks (X).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FRadosaWrbica%2Fstatus%2F1863309389207138571%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1863309389207138571%7Ctwgr%5Edbddf173bb4dc5acd965530c90c288713d13b893%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Konkurs je otvoren za nove kompozicije zabavne i popularne muzike koje nisu objavljene i izvedene u cjelini ili u djelovima prije 1. septembra 2024. godine - dio je pravilnika.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.2%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Ffestivalkulturezabjelo%2Fvideos%2F780913540200730%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div>

Pobjednik Montesonga se suočava sa potencijalnom diskvalifikacijom: Pjesmu "Clickbait" izveli u drugačijoj verziji prošle godine?

Znajući Danicu Crnogorčević, znajući Jadranku, znajući Sergeja Ćetkovića, koji su rekli da su pozvani, siguran da oni, to su ličnosti sa kredibilitetom, nikad ne bi izmislili tako nešto. Neko ih je ipak pozvao, a oni su ipak odbili - kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, muzički novinar i publicista, autor i voditelj podkasta "Ne pričam ti o tome" Željko Milović. Angažovan od danska pro vladine agencije &nbsp;SCOOP, 2006.godine, napisao je opsežan i detaljan izvještaj na temu Zloupotreba Eurosonga u političke svrhe na Eks Ju prostorima, to istraživanje je objavljeno na pet jezika. Kako je je nastajala koja država, smatra Milović, odcjepljujući &nbsp;se od Jugoslavije, ona je koristila Eurosong za promovisanje vlastitih ideja i priča. - Moj zadatak je bio da kažem da je to tako, jer je to jedna od stavki koja je strogo zabranjena eurosongom, upotreba politike. Naravno, prva pjesma Hrvatske je bila - Don’t &nbsp;ever cry, my croatian sky, jasno, a prva pjesma Bosne - Sav bol svijeta noćas u Bosni, te dvije pjesme nijesam ni morao opisivati, to je jasno bilo. A onda smo na kraju kopali, došli do No name- a i onog incidenta u Sava centru, to je bila 2006.godina. I toliko godina nakon toga još do kraja &nbsp;nije raščivijano šta je bila čija uloga u svemu tome, ali fakat je da je to bio kraj državne zajednice Srbija i Crna Gora, tada, te noći je u suštini bi kraj. Ne na referendumu, nego tada - poručio je Milović. U crnogorskoj evrovizijskoj priči nije već pet godina, kaže novinar i voditelj Sabrija Vulić, ali kaže da budžet koji RTCG predviđa za Eurosong je najmanji od svih zemalja učesnica, i to je nekih sto, sto petnaest hiljada eura, za pokrivanje svih petnaestodnevnih troškova &nbsp;crnogorske delegacije. - Onda dođete tamo i vidite delegacije od po dvadeset ljudi, i vidite da po svaki &nbsp;član delegacije vodi računa o jednom segmentu nastupa izvođača, ili njegovog kompletnog rada, predstavljanja, scenskog pokreta itd - rekao je Vulić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241014221032_27142ce3f51edc282042b2c7f75e8648f015397c91ac1f9e66376c00fbcee8c3.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241014221032_27142ce3f51edc282042b2c7f75e8648f015397c91ac1f9e66376c00fbcee8c3" data-rendition-name="original" width="1042" height="587" loading="lazy" alt="Sabrija Vulić"> </figure>  Dva puta je Crna Gora bila u finalu Eurosonga , prisjeća se Vulić, jednom sa Sergejem Ćetkovićem, a drugi put sa Knezom, tako da je, dodaje on, mogao sa njima iskusiti kako je to biti u finalu. - Selekciona komisija, za predstojeći Montesong, je objavljena, to su ljudi koji su birali ovih šesnaest pjesama. Danas sam gledao pravilnik o Eurosongu i mogu reći da su se apsolutno držali pravilnika…U pravilniku je u članu 7 decidno naznačeno da član selekcione komisije ne može biti neko ko je u srodstvu, u prvom koljenu sa kandidatom. Ali, imajte još jednu stvar u vidu, sve koverte dolaze po brojevima, i na koverti ne piše ko je poslao pjesmu, nego piše broj, šifra petocifreni broj, tako da je to, što se tiče toga moram reći apsolutno sve ispoštovano i urađeno kako treba - naglasio je Vulić. Što se tiče selekcione komisije, kaže Vulić, ove godine je sve odrađeno kako treba, a jedina zamjerka je mali broj pjesama. Konkurs za pjesmu Evrovizije je mišljenju muzičkog novinara Željka &nbsp;Milovića problematičan, jer stoji da 51 posto tekstova pjesama mora biti na jezicima koji su u zvaničnoj upotrebu u Crnoj Gori. - Formulacija zvanični jezici ne postoji! To je ništavna pravna formulacija, mogu da budu službeni jezici, ali zvanični ne mogu. Zvanični može biti svahili jezik ili azerbejdžanski, a službeni je crnogorski, srpski, bosanski, hrvatski i albanski, koliko ja znam - istakao je Milović. Selekciona komisija za Montesong je odbila čovjeka, kaže Milović, jer je pjevao na engleskom, dok su i stavke 4 i 5, istog konkursa takođe problematične.&nbsp; Problematičnim Milović smatra i pozivanje muzičara da učestvuju na konkursu, iako je to demantovano, to je nepošteno prema ostalim učesnicima. - Znajući Danicu Crnogorčević, znajući Jadranku, znajući Sergeja Ćetkovića, koji su rekli da su pozvani, siguran da oni, to su ličnosti sa kredibilitetom, nikad ne bi izmislili tako nešto. Neko ih je ipak pozvao, a oni su ipak odbili - zaključio je Milović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dzvr95n3cJLM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Milović: Neko je ipak pozvao Danicu Crnogorčević, Jadranku i Sergeja Ćetkovića

Istorija svjetskog boksa se piše u Varaderu. Nakon više od šest decenija, profesionalni boks se vraća na Kubu, a crnogorski borac Dilan Prašović i domaći bokser, jedan od najboljih u istoriji ove zemlje, Hulio Cezar La Kruz biće dio tog istorijskog trenutka. Oni će se u glavnoj borbi spektakla boriti u eliminacionom meču za WBA titulu u bridžer kategoriji.
Posljednji profesionalni bokserski meč na Kubi održan je, kako se navodi u saopštenju, 27. oktobra 1961. godine u Palati sportova u Havani, kada je nokautirao Hulia Karerasa u petoj rundi. Nakon toga, profesionalni boks je bio zabranjen čak 64 godina.
- Borba na Kubi protiv Hulija Cezara La Kruza, uz legendarne Teofila Stivensona i najboljeg boksera ove zemlje sa ogromnom bokserskom tradicijom Felika Savona, za mene predstavlja više od običnog sportskog izazova. To je šansa da postanem dio istorije. Ovaj meč simbolizuje povratak profesionalnog boksa na Kubu nakon više od šest decenija, što meni kao dijelu ovog spektakla i bokseru koji dolazi iz jedne male, ali sportske zemlje veoma imponuje i čini izuzetno srećnim i ponosnim - rekao je na konferenciji za novinare Prašović.&nbsp;
Ovo je, kako ističe, najveći izazov u njegovoj karijeri.&nbsp;
- Prihvatio sam borbu sa ovakvim rivalom jer ne mogu ništa da izgubim, ali mogu mnogo da dobijem. Ovaj meč može bukvalno preko noći da mi promijeni život. Svjestan sam kvaliteta i snage rivala, ali sam spreman i motivisan da se na najvećoj svjetskoj sceni predstavim u najljepšem svijetlu. Iako smo čak 24 sata putovali do Kube, dobro se osjećam, doveo sam kilažu na potrebnih 101 kilogram, tako da ću dati sve od sebe u ringu, a da li će to biti dovoljno za pobjedu ostaje da se vidi - rekao je Prašović.
Njegov protivnik La Kruz je kubanski heroj - dvostruki olimpijski i petostruki svjetski šampion.
- Srećan sam što sam dio ovog događaja, koji predstavlja prekretnicu za moju zemlju i kubanski sport, jer od sada domaći bokseri mogu da se takmiče profesionalno na sopstvenom tlu, a istovremeno i da naša publika uživo prati vrhunske bokserske mečeve - kazao je La Kruz.&nbsp;
Očekuje ga, kako navodi, izuzetno težak i ozbiljan protivnik, veoma kvalitetan i opasan borac.&nbsp;
- Sigurno ga neću potcijeniti, pokušaću da nametnem svoj stil borbe i vjerujem da ću obradovati domaću publiku i na neki način ući u istoriju kubanskog boksa - istakao je La Kruz.
Najzaslužniji što je Dilan došao u situaciju da se bori sa La Kruzom je njegov menadžer Todor Zečević, koji je istakao da je ovaj meč za njegovog pulena prilika da se dokaže na globalnoj sceni.
- Dilan je na pragu da postane istorijski borac i možda upiše svoje ime u anale svjetskog boksa. On je došao na Kubu sa jasnom namjerom - da prekine niz pobjeda jednog od najtehničkijih boksera savremenog doba. La Kruz je poznat po gotovo baletskom kretanju po ringu, refleksima i hladnokrvnosti. Svjesni smo značaja meča i uloga, koji je ogroman, jer će pobjednik biti jedan korak bliže WBA tituli u bridžer kategoriji - rekao je Zečević.

Crnogorski bokser se na Kubi takmiči u eliminacionom meču za WBA titulu: Istorijska šansa Dilana Prašovića

Konceptu takozvane strateške autonomije francuski predsjednik Emanuel Makron posvetio se još 2017. godine, navodeći da moraju da osposobe Evropu da djeluje autonomno, kao dopuna NATO-u.
Njegov poziv, u govoru na Univerzitetu Sorbona u Parizu, u početku nije naišao na razumijevanje, ali to se promijenilo nakon ruskog napada na Ukrajinu 2022, a zatim i poslije ponovnog dolaska na vlast američkog predsjednika Donalda Trampa koji kaže da više ne želi bezuslovno da garantuje bezbjednost Evrope.
Evropska unija nedavno je usvojila paket pod imenom „Rearm-Europe“ (Naoružaj Evropu). Do 2030. planira da uloži oko 800 milijardi eura u evropski odbrambeni sektor. Nekoliko zemalja EU najavilo je povećanje vojnih budžeta. Francuska bi u tome mogla da igra ključnu ulogu, ali, kako kažu stručnjaci, ne na svoju ruku i bez učešća drugih.
<h2>Iskustvo Francuske u misijama</h2>
Godišnji vojni budžet Francuske trebalo bi da se do 2030. udvostruči. Trenutno iznosi oko 50 milijardi eura, što je otprilike dva odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) te zemlje. Povećani vojni izdaci mogli bi da dovedu do dodatnog ekonomskog rasta od oko 1,5 odsto, procjenjuju ekonomisti.
- Sa oko 20.000 preduzeća koja zapošljavaju oko 200.000 radnika, francuski odbrambeni sektor predstavlja okosnicu unutar EU u pogledu odbrane - objašnjava ekonomistkinja sa Univerziteta Sajens Po iz Grenobla Fani Kolomb, specijalizovana za pitanja odbrane.
- Francuska je prisutna praktično u svim segmentima proizvodnje. Za razliku od drugih zemalja, ta smo znanja uglavnom održali od šezdesetih godina. Nakon završetka Hladnog rata, izdaci su smanjeni. Ali, poslije napada na Svjetski trgovinski centar 11. septembra 2001. u Njujorku i rata protiv terorizma koji je nakon toga pokrenut, taj trend se ponovo preokrenuo. Takođe, Francuska je uvijek učestvovala u misijama u inostranstvu, recimo u Libiji ili u regionu Sahela - kaže Kolomb za Dojče vele.
<h2>Sistemi umesto metaka</h2>
Time je Francuska, kako direktorka pariskog trasta mozgova Institut Žak Delor Silvi Mateli, takođe specijalizovana za odbrambeni sektor, zadržala pravu ratnu kulturu.&nbsp;
- Morate imati preciznu predstavu o prijetnji kako biste znali koje vam je oružje potrebno. Te analitičke sposobnosti Francuska je zadržala, za razliku od na primjer Njemačke - navela je Mateli za Dojče vele.
Pritom je Francuska predvodnik u nekim visokim tehnologijama, poput borbenog aviona Rafal ili nosača aviona Šarl de Gol.&nbsp;
- Proizvodnju lakog naoružanja i municije, međutim, drastično smo smanjili. Mislili smo da proizvodnja tih manje složenih proizvoda može lakše ponovo da se pokrene - navodi Mateli.
<h2>Novac i sirovine</h2>
S druge strane, ponovno pokretanje proizvodnje lakog naoružanja i municije, kako kaže Kolomb, možda ipak neće biti potpuno bez problema.&nbsp;
- Biće potrebne velike količine sirovina, koje je od uvođenja sankcija Rusiji teže nabaviti. Osim toga, moramo da obučimo više inženjera i stručnjaka. Francuski industrijski sektori posljednjih decenija stalno su smanjivani - ističe Kolomb.
A tu je i pitanje novca.&nbsp;
Zemlja ima visoke državne dugove i mora drastično da štedi kako bi smanjila svoj budžetski manjak. Francuska je najavila odbrambeni fond preko javne investicione banke BPIFrance, kroz koji bi trebalo da se prikupi 450 miliona eura. Razmatraju se i drugi finansijski proizvodi, posebno usmjereni na odbranu kako bi se podstakla štednja Francuza.
Pariska agencija Defense Angels, specijalizovana za finansiranje start-apova iz oblasti odbrane, takođe očekuje veći priliv. Ta investiciona mreža od svog osnivanja krajem 2021. već je finansijski podržala 23 firme. Agencija, koja okuplja 90 ulagača, mogla bi samo ove godine da podrža gotovo 30 mladih kompanija.
<h2>Evropi je potrebna Francuska – i obrnuto</h2>
Pritom je, kako kaže šef ove agencije Fransoa Matens, čitav proces ubrzao neuspjeli sastanak američkog predsjednika Donalda Trampa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.
- Od tada me zovu mnogi prethodno neodlučni ulagači i žele da investiraju - istakao je Matens.
Za njega start-apovi igraju važnu ulogu.&nbsp;
- Trebaju nam inovacije i najmodernija tehnologija u odbrambenom sektoru. Dinamični start-apovi to mogu bolje od velikih, tromih korporativnih konglomerata - ocijenio je Matens.
Pariski start-ap "Kayrros" nedavno je potpisao svoje prve ugovore s odbrambenim firmama. Ovaj start-ap analizira promjene na satelitskim snimcima pomoću vještačke inteligencije. U budućnosti bi moglo da se radi i o kretanjima na frontu.
- Francuska će igrati važnu ulogu i na području svemirske tehnologije u okviru naoružavanja, jer ovde postoji mini Silicijumska dolina i mnogo vrlo dobrih istraživačkih institucija - kaže za Dojče vele suosnivač "Kayrrosa" Antoan Half.
Ipak, Francuska bi trebalo da pokaže i skromnost, kažu neki stručnjaci poput politikološkinje i zamjenice direktora Grenoblovog istraživačkog centra za međunarodnu bezbjednost i evropsku saradnju Delfin Dešo-Dutar.
- Francuska ne može da zamijeni SAD i da bude novi predvodnik na području bezbjednosti. Neophodna je saradnja s drugim zemljama poput Njemačke ili Italije. Francuska bi trebalo da nastupa s više diplomatskog takta i manje nadmeno - zaključuje Dešo-Dutar.

Centralna uloga Francuske u odbrani Evrope

Fudbaleri Sutjeske i Budućnosti odigraće danas u Nikšiću premijerni meč 29. kola Meridianbet Prve crnogorske lige.
Duel u Nikšiću počeće u 20 sati.
Za danas je predviđen i odgođeni duel 28. kola Druge lige, između Iskre i Mladosti, na Trening kampu Fudbalskog saveza (15.00).

Budućnost u Nikšiću

U subotu 12. aprila biće privremeno izmijenjen režim saobraćaja u više ulica u Herceg Novom od 17.30 do 18.30 sati, a na zahtjev Crkvene opštine topaljsko-hercegnovske povodom obilježavanja praznika Lazareva subota, piše Novski portal.
Kako preciziraju, u ulicama Stijepa Šarenca (na potezu od košarkaškog terena na Karači do vile „Margot“), Braće Grakalića (od vile „Margot“ do skretanja za manastir Savina) i Branka Ćopića (od raskrsnice sa ulicom Braća Grakalića do porte manastira Savina) biće zabranjen saobraćaj za sva vozila od 17.30 do 18.30 sati.
- Rješenje o izmjeni režima saobraćaja donijeto je na zahtjev Crkvene opštine topaljsko-hercegnovske, a sa ciljem nesmetanog i bezbjednog obilježavanja praznika Lazareva subota - obavještavaju iz Sekretarijata za komunalne djelatnosti, prenosi Novski portal.

Zbog obilježavanja praznika Lazareva subota više ulica u Herceg Novom biće na sat zatvorene

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

Tag: eurosong