U zajedničkoj akciji pojačane kontrole saobraćaja, koju su juče na području Podgorice sproveli službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica i Mobilne jedinice saobraćajne policije u saradnji sa predstavnicima EUROL-a 4, izrečeno je ukupno 407 represivnih mjera, dok su dvije osobe lišene slobode.
Akcija je realizovana u periodu od 8 do 17 časova, sa ciljem unapređenja bezbjednosti saobraćaja i sankcionisanja prekršaja koji su najčešći uzrok saobraćajnih nezgoda.
Kontrole su bile usmjerene na upotrebu mobilnih telefona tokom vožnje na način suprotan zakonu, prekoračenje dozvoljene brzine, nekorišćenje sigurnosnih pojaseva, kao i upravljanje vozilom pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci.
Tokom akcije izdato je 388 prekršajnih naloga, dok je podnijeto 19 prekršajnih prijava zbog prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, u okviru aktivnosti „Brzina“, „Pojas“, „Mobilni telefon“ i drugih kontrola.
Slobode su lišene dvije osobe – jedna zbog vožnje pod dejstvom marihuane, a druga zbog prekoračenja maksimalne dozvoljene brzine kretanja. Kod jednog lica pronađeno je i PVC pakovanje sa sadržajem marihuane.
Iz Uprave policije navode da je riječ o kontinuiranim i planskim aktivnostima usmjerenim na povećanje bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju, podizanje svijesti o značaju poštovanja propisa i smanjenje broja saobraćajnih nezgoda sa najtežim posljedicama.
Slične ciljane i koordinisane akcije, kako je najavljeno, biće nastavljene i u narednom periodu na teritoriji cijele države, sa posebnim fokusom na prekršaje koji najčešće dovode do najtežih posljedica u saobraćaju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Podgorica: U akciji policije i EUROL-a 4 uhapšene dvije osobe, sankcionisano više od 400 vozača

Službenici policije su u saradnji sa predstavnicima EUROL-a 4 juče na teritoriji Glavnog grada, u periodu od 8 do 16.30 časova, sproveli akciju pojačane kontrole učesnika u saobraćaju, sa ciljem unapređenja bezbjednosti saobraćaja, saopšteno je iz Uprave policije.
Akcija je, pojasnili su iz policije, bila usmjerena na sankcionisanje prekršaja koji su prepoznati kao najčešći uzročnici saobraćajnih nezgoda – prekoračenje dozvoljene brzine kretanja, upotreba mobilnih telefona tokom vožnje i nekorišćenje sigurnosnih pojaseva.
- Tokom sprovođenja ove akcije podnijeto je 14 prekršajnih prijava. Izdata su 224 prekršajna naloga, od čega 62 zbog prekoračenja dozvoljene brzine kretanja, 73 zbog upotrebe mobilnog telefona tokom vožnje i 89 zbog nekorišćenja sigurnosnog pojasa- poručeno je iz policije.
Takođe su lišena slobode tri lica, i to: D.V. (40) iz Podgorice, zbog vožnje brzinom od 159 km/h na dionici puta gdje je ograničenje 80 km/h, N.V. (52) iz Bara, koja je upravljala vozilom brzinom od 104 km/h na dionici gdje je najveća dozvoljena brzina 50 km/h i D.B. (25), turskog državljanina koji je upravljao vozilom pod dejstvom opojne droge marihuana.
- Ova aktivnost predstavlja dio kontinuiranih mjera koje Uprava policije preduzima u cilju povećanja stepena bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju, podizanja svijesti o važnosti poštovanja saobraćajnih propisa i smanjenja broja saobraćajnih nezgoda - navode iz UP u saopštenju.

1250x600

UP: Izdata 224 prekršajna naloga za prekoračenje brzine, upotrebu mobilnog telefona i nekorišćenje pojasa

Glavni prioritet crnogorskog sudstva je približavanje Evropskoj uniji i smanjenje zaostatka predmeta, kako bi se zadovoljila pravda građana, zaključeno je na sastanku predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore Valentine Pavličić sa vođom projekta EUROL, Brankom Hrvatinom, saopšteno je iz Vrhovnog suda.&nbsp;
Projekat EUROL – Podrška Evropske unije vladavini prava već 12 godina realizuje se u Crnoj Gori, a u maju je otpočeo EUROL 4, koji je fokusiran na unaprijeđenje pravosudnog sistema, rukovodećeg kadra u sudovima i informacionog sistema kao i primjeni Strategije pravosuđa.
Akcenat na sastanku u Vrhovnom sudu bio je na dinamici rješavanja starih predmeta i digitalizaciji.
Pavličić je naglasila da je cilj Vrhovnog suda efikasno sprovođenje pravde koje će se ostvariti kroz istovremenu pomoć i građanima i sudijama kako bi brže i efikasnije dolazili do konačnih presuda, smanjenje broja predmeta, racionalnije korišćenje vremena, poboljšanje organizacije i kvaliteta rada, digitalizaciju, te približavanje EU standardima.
- Reforma pravosuđa mora pokazati istinsku volju i ozbiljnost kako bi dobila podršku EU - istakla je Pavličić.
Naš prioritet biće razvoj alata za analizu sudskih podataka, jer trenutno sudovi nemaju jedinstveni sistem, a cilj je da oni omoguće konkretne brojčane rezultate i podrže rad na informatičkim predmetima, rekao je Hrvatin. On je takođe naglasio da se do kraja godine očekuju prvi pozitivni rezultati, a tokom projekta, kako je kazao, izuzetno cijene činjenicu što će biti u stalnoj komunikaciji sa Vrhovnim sudom.
Na sastanku je istaknuta i važnost efikasnijeg korišćenja vremena i organizacije rada u sudovima nakon što je uvedena praksa kvartalnog izvještavanja Vrhovnog suda o predmetima u radu kod nižestepenih sudova.
- Smatram da fokus mora biti na presudama nižestepenih sudova, jer Vrhovni sud ne može rješavati stare predmete iz prošlih decenija, a posebnu pažnju treba usmjeriti na predmete vezane za tzv. ćutanje administracije, jer oni opterećuju sudove i skupo koštaju državu - istakla je predsjednica Vrhovnog suda.
Ekspert Rado Brezovar izjavio je da će projekat biti fokusiran na konkretne intervencije gdje su rezultati najpotrebniji, uključujući brže rješavanje starih predmeta i unaprjeđenje komunikacije među sudovima.
IT direktor Vrhovnog suda Slovenije, Bojan Muršec, dodao je da se svi problemi uklapaju u planove digitalne reforme pravosuđa, uz napomenu da će najveća ulaganja biti potrebna za softver.

Vrhovni sud uz snažnu podršku EU kroz projekat EUROL 4 ka rješavanju i smanjenju zaostatka predmeta

Dom zdravlja Glavnog grada je započeo obavezne sistematske preglede djece za upis u prvi razred osnovne škole za školsku 2026/2027.godinu. Pregledi su obavezni za svu djecu rođenu 2020. godine, kao i one rođene 2019. godine kojima je odložen upis prošle godine.
Kako navode u saopštenju, pregledi se obavljaju kod izabranog pedijatra u prethodno zakazanom terminu.
- Mole se svi roditelji i staratelji da na vrijeme zakazu sistematske preglede svoje djece kod izabranog pedijatra. Pregledi se mogu zakazati putem Call centra ili direktnim dolaskom u Dom zdravlja. Istog dana kada bude obavljen sistematski pregled djeca će primiti i vakcinu koja ih sljeduje prema kalendaru obavezne imunizacije - napomenuli su u Domu zdravlja.
Sistematski pregled podrazumjeva osnovna antropometrijska mjerenja, tj mjerenje tjelesne mase i tjelesne visine i unošenje dobijenih podataka u karte rasta, da bi se procjenilo da li dijete težinom i visinom odstupa od očekivanog za uzrast i pol. Obavlja se kompletan pregled djeteta po svim organskim sistemima, procjenjuje se stanje vida, sluha i govora, emocionalna i kognitivna zrelost djeteta, kao i grafomotorika.
Ukoliko se nakon pregleda procjeni da postoji potreba za dodatnom konsultacijom, kako objašnjavaju, dijete se upućuje na druge specijalističke i subspecijalističke preglede.

Dom zdravlja Podgorica: Počeli sa sistematskim pregledima djece za upis u prvi razred

Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je danas u Nju Delhiju da je tokom razgovora sa srpskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem otklonio strahove Srbije u pogledu odbrambene saradnje Hrvatske, Albanije i Kosova.
- Otklonili smo strahove za koje smo razumjeli da postoje u Srbiji od saradnje između ministarstava odbrane Hrvatske, Kosova i Albanije. Pojasnio sam da je ta saradnja usmjerena na tehničku saradnju naših resora i da nije usmjerena ni na koji način protiv Srbije. Koliko sam vidio iz njegove izjave, to je sada prihvaćeno- rekao je Plenković novinarima na marginama samita o vještačkoj inteligenciji u Nju Delhiju.
Vučić je juče izjavio da mu je Plenković rekao kako saradnja Hrvatske, Albanije i Kosova nije usmjerena protiv Srbije. Vučić je u izjavi novinarima beogradskih medija iz Nju Delhija naveo da je „dugo razgovarao s hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem“ i da su prvi put govorili o „vojnom savezu Tirane, Zagreba i Prištine“.
Plenković je održao više sastanaka. Vučić je ranije, na konferenciji u Njemačkoj, rekao da je najveća prijetnja Srbiji upravo taj „vojni savez“. Hrvatska, Albanija i Kosovo potpisali su prošle godine Deklaraciju o saradnji na području odbrane i sigurnosti, za koju je rečeno da je usmjerena na stabilnost i sigurnost u jugoistočnoj Evropi, podršku euroatlantskom putu te jačanju saradnje i savezništva triju prijateljskih država.
Plenković se danas sastao i s brazilskim predsjednikom Luizom Ináciom Lulom da Silvom, a među temama je bio sporazum o slobodnoj trgovini Evropske unije i Mercosura, trgovinskog bloka s Brazilom kao punopravnim članom. Plenković je naglasio da će to biti prilika za hrvatski izvoz i da poljoprivrednici ne bi trebali strahovati.
- Trebao bi otvoriti i šanse hrvatskoj ekonomiji za veću prisutnost naših izvoznika na tržištu cijele Latinske Amerike. Ponavljam, taj sporazum ima vrlo jasne zaštitne mehanizme u slučaju da dođe do nekih poremećaja u pojedinim sektorima- rekao je Plenković. Kasnije danas sastaće se i s glavnim sekretarom Ujedinjenih nacija &nbsp;Antoniom Guterešom.

Plenković: Otklonio sam strahove Vučića o našoj saradnji s Albanijom i Kosovom

Crnogorsko narodno pozorište još jednom je potvrdilo opredijeljenost ka inkluziji, omogućivši da jedna od njegovih najizvođenijih predstava – „Šćeri moja“, prema tekstu Maje Todorović i u režiji Ane Vukotić – prvi put bude izvedena uz prevod na znakovni jezik. Osobe s oštećenjem sluha sinoć su na Velikoj sceni imale priliku da predstavu prate u potpunosti, ravnopravno sa ostatkom publike.
Direktor CNP-a Ilija Subotić ocijenio je da je riječ o važnom koraku u dosljednoj realizaciji inkluzivne politike nacionalnog teatra.
– Na ovaj način potvrđujemo da je dostupnost naših predstava svim građanima Crne Gore trajno opredjeljenje nacionalnog teatra. Nastojimo da budemo primjer progresivne i društveno odgovorne institucije koja kontinuirano proširuje modele pristupačnosti. Kroz izvođenja predstava s audiodeskripcijom i prevodom na znakovni jezik gradimo sistem koji dugoročno uklanja barijere, jer teatar svoju punu vrijednost ostvaruje tek kada je otvoren i dostupan svima – kazao je Subotić.
Rasprodate ulaznice potvrđuju ne samo popularnost predstave, već i interesovanje osoba s oštećenjem sluha za kulturne sadržaje koji su im ovim projektom postali dostupni.
Predsjednik Saveza gluvih i nagluvih Crne Gore Darko Mijušković istakao je da je predstavu razumio u potpunosti i ocijenio projekat kao primjer dobre prakse.
– Doživio sam pun utisak predstave, posebno zato što sam radnju mogao da pratim kroz znakovni jezik. Ovo je prvi put da se ovakav projekat realizuje u Crnoj Gori i izuzetno je značajan za nas. Zahvaljujući prevodu na znakovni jezik, gluvi mogu biti ravnopravni sa čujućima. To je prava inkluzija kojoj težimo. Crnogorsko narodno pozorište treba da bude primjer drugim institucijama kulture – poručio je Mijušković.
Ovo je druga predstava u CNP-u koja je izvedena uz prevod na znakovni jezik, nakon „Bladi Muna“ rediteljke Ane Đorđević.
Prevođenje na znakovni jezik, kako je istaknuto, zahtijeva punu koncentraciju i prilagođavanje dinamičnom scenskom govoru. Prevoditeljka Tijana Mijušković navela je da je rad na ovom projektu bio poseban izazov.
– Bilo nam je zadovoljstvo da učestvujemo u ovakvom projektu. Izazovno je pronaći odgovarajuće izraze kada za određene pojmove ne postoje direktni znakovi, ali se trudimo da vizuelno objasnimo značenje i prenesemo radnju kako bi publika doživjela puni utisak – kazala je Mijušković.
Ona je ukazala i na to da su gluva i nagluva lica u Crnoj Gori među najdiskriminisanijim grupama osoba s invaliditetom, prvenstveno zbog nepostojanja zakona o upotrebi znakovnog jezika, što dodatno otežava pristup informacijama i kulturnim sadržajima.
Predstava „Šćeri moja“ tematizuje položaj žene u savremenom društvu kroz istorijsku priču o knjeginji Zorki Petrović i njenoj životnoj transformaciji. Uloge tumače Vanja Jovićević, Mirko Vlahović, Varja Đukić, Slavko Kalezić, Dušan Kovačević, Goran Vujović, Jovan Dabović, Slobodan Marunović, Danilo Čelebić, Zoran Vujović i Mišo Obradović.
Na znakovni jezik predstavu su prevodile Tijana Mijušković i Leonora Pajković, dok je bio obezbijeđen i titl na engleskom jeziku.
Omogućivši pristup jednoj od svojih najizvođenijih predstava i osobama s oštećenjem sluha, Crnogorsko narodno pozorište učinilo je značajan iskorak ka ravnopravnosti i potvrdilo da kultura mora biti dostupna svima.

CNP uklanja barijere: „Šćeri moja“ prvi put izvedena uz prevod na znakovni jezik

Bivši predsjednik Ukrajine Petro Porošenko ima dva ključna savjeta za svakoga ko pregovara sa Vladimirom Putinom. Prvo – nikada mu ne vjerujte; i drugo – razgovore sa ruskim liderom započnite tek kada pregovarate iz pozicije snage.
Porošenko strahuje da se ti principi zanemaruju u aktuelnim mirovnim pregovorima o ratu Rusije protiv Ukrajine, koje posreduju Sjedinjene Američke Države, rekao je za POLITICO u intervjuu u Minhenu.
Porošenko se vodi iskustvom iz sporazuma iz Minska iz 2014. i 2015. godine. Ti sporazumi, osmišljeni da zamrznu sukob oko Donbasa, a koje su potpisali lideri Ukrajine, Rusije, Francuske, Njemačke i ukrajinskih separatista, nijesu opstali.
Njegove oštre ocjene dolaze u trenutku kada se ruske i ukrajinske delegacije sastaju u Ženevi sa američkim izaslanicima Džaredom Kušnerom i Stivom Vitkofom, u najnovijoj rundi do sada neuspješnih pregovora o okončanju rata.
Porošenko, prvi predsjednik Ukrajine nakon ustanka Evromajdana, kada je svrgnut izabrani, proruski predsjednik Viktor Janukovič, zabrinut je zbog pravca u kojem se ti mirovni pregovori kreću.
Porošenko, koji predvodi stranku Evropska solidarnost, glavnu opozicionu frakciju u Ukrajini, smatra da je njegov rival Volodimir Zelenski pogriješio što je pristao na pregovore iz kojih su Evropljani isključeni i da je trebalo da insistira na trenutnom prekidu vatre.
„Uprkos katastrofi u Ovalnom kabinetu prošlog februara, trebalo je da ostane pri zahtjevu za prekidom vatre. On ne razumije Putina i ne razumije Trampa. A imamo još jedan problem: Tramp ne razumije Putina. To je globalna tragedija, a ne samo za Ukrajinu“, rekao je Porošenko.
Dodao je:
- Tramp misli da Putin sa njim trguje i pokušava da dobije bolje mirovne uslove. To nije tačno. Putin ne trguje. On ima potpuno drugačije shvatanje. Putin želi da obnovi Sovjetski Savez. Putin želi da ponovo uspostavi Rusko carstvo. Nemam nikakvu sumnju u to. Putin sanja o svom mjestu u istoriji. I bez obzira na cijenu u izgubljenim životima – ruskim i, naravno, ukrajinskim - dodao je.
Porošenko takođe ne vjeruje da Putina posebno zanima dodatna teritorija u istočnoj Ukrajini koju njegove trupe nijesu uspjele da zauzmu i koju Kremlj zahtijeva da Kijev preda u okviru bilo kakvog mirovnog sporazuma.
Smatra da Putin taj zahtjev koristi „kako bi destabilizovao unutrašnju političku situaciju u Ukrajini“ i razorio jedinstvo zemlje, jer bi svako teritorijalno ustupanje moralo da bude potvrđeno na referendumu, što bi podijelilo Ukrajince.
- To je ruski scenario. Zapamtite, Putin je oficir KGB-a. On je specijalista za takve stvari - rekao je Porošenko.
<h2>Čizme na terenu</h2>
Tokom izborne kampanje 2019. godine, Zelenski je napadao Porošenka zbog potpisivanja neuspješnih sporazuma iz Minska, koji su bili veoma nepopularni i koje Rusija nije sprovela.
Porošenko brani proces iz Minska. Ističe da je malo toga ustupio – i mnogo manje nego što je Putin zahtijevao.
- &nbsp;Ali mi je barem Minsk kupio pet godina da pomognem u izgradnji ukrajinske države, crkve i vojske -rekao je. Porošenko vjeruje da je tih pet godina bilo presudno da Ukrajina 2022. godine izdrži rusku invaziju punog obima i izbjegne poraz.
Evropljani bi sada trebalo da se nametnu u pregovorima prihvatanjem poziva francuskog predsjednika Emanuela Makrona da kontinent direktno učestvuje, rekao je Porošenko.
„Mislim da će se stvoriti zamah oko toga“, rekao je, ali je napomenuo da je potrebna podrška njemačkog kancelara Fridriha Merca.
„Evropa ima puno pravo da bude za stolom, jer sada ona finansira Ukrajinu. Ipak, bez Trampa, bez Amerike, nemoguće je postići mirovni sporazum. Uloga Sjedinjenih Američkih Država je važna, ali bez Evrope takođe ništa ne može da se dogodi. Mogu da igraju uloge dobrog i lošeg policajca“, dodao je.
Porošenko takođe smatra da Tramp mora da pređe jednu od svojih „crvenih linija“ kako bi garantovao bezbjednost Ukrajine nakon rata.
- To mora da uključi čizme na terenu. Čije čizme? Američke, jer bez njih će ponovo doći do sukoba - rekao je.
Porošenko vjeruje da bi Tramp – koji je isključio mogućnost slanja američkih trupa u Ukrajinu – mogao biti ubijeđen da promijeni mišljenje.
Prema Porošenkovim riječima, 2017. godine, dok je on bio predsjednik, a Tramp u prvom mandatu, razgovarali su o američkom raspoređivanju u okviru mirovne misije NATO-a ili Ujedinjenih nacija. Tramp je to u početku odbacio.
- On mrzi NATO. On mrzi mirovne operacije Ujedinjenih nacija - rekao je Porošenko.
Ali, kako su nastavili razgovor, prema njegovim riječima, Tramp je počeo da razmatra tu mogućnost. Napominje da Tramp razmišlja o svom nasljeđu i želi da uđe u istoriju kao predsjednik mira.
- A Tramp ne može da isporuči mirovni sporazum bez čizama na terenu - tvrdi Porošenko.
<h2>Kriza u Ukrajini</h2>
Porošenko i Zelenski gaje duboko neprijateljstvo jedan prema drugom i razmjenjivali su oštre napade tokom kampanje 2019. godine.
Zelenski je ubjedljivo pobijedio nakon što je tvrdio da može da riješi sukob sa Rusijom direktnim razgovorima sa Putinom i uspješno dopro do mladih birača putem društvenih mreža.
Ukrajinski tužioci, imenovani od strane Zelenskog, potom su pokrenuli postupke protiv Porošenka, tereteći ga za teška krivična djela, uključujući izdaju, zavjeru i korupciju.
Porošenko tvrdi da su sve optužbe namještene i da je uvjeren da će Vrhovni sud 6. marta presuditi da su nezakonite i neustavne.
Nakon niza nedavnih korupcionaških skandala koji su doveli do odlaska šefa kabineta Zelenskog Andrija Jermaka, i usred rastućih kritika o nazadovanju demokratije, ukrajinska politika postala je sve krhkija, tvrdi on.
Sada se Zelenski suočava sa parlamentarnom krizom, jer je više od 20 poslanika njegove stranke Sluga naroda pod istragom zbog primanja mita radi obezbjeđivanja glasova, što bi predsjednika moglo da liši parlamentarne većine.
- Parlament je sada u veoma dubokoj krizi - rekao je Porošenko.
„I zbog toga neće imati drugu opciju osim da formira vladu nacionalnog jedinstva. Ne postavljam nikakve preduslove. Ne treba mi nikakva funkcija u vladi, ali postaje pitanje da li će Ukrajina opstati ili ne.“

Tag: eurol-4

Podgorica: U akciji policije i EUROL-a 4 uhapšene dvije osobe, sankcionisano više od 400 vozača

UP: Izdata 224 prekršajna naloga za prekoračenje brzine, upotrebu mobilnog telefona i nekorišćenje pojasa

Vrhovni sud uz snažnu podršku EU kroz projekat EUROL 4 ka rješavanju i smanjenju zaostatka predmeta

Dom zdravlja Podgorica: Počeli sa sistematskim pregledima djece za upis u prvi razred

Plenković: Otklonio sam strahove Vučića o našoj saradnji s Albanijom i Kosovom

CNP uklanja barijere: „Šćeri moja“ prvi put izvedena uz prevod na znakovni jezik

Porošenko: Zelenski ne razumije Putina, zapamtite da je on bio agent KGB-a

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO