Evropsko prvenstvo u košarci okončano je večeras u latvijskoj Rigi, gdje je u velikom, epskom finalu Njemačka savladala Tursku sa 88:83.
Njemačka je drugi put postala prvak Evrope, a Turska će morati sačekati novu priliku da se upiše na listu osvajača evropskog zlata.
Nakon finala je odmah izabrana najbolja petorka Eurobasketa, a u idealnih pet su se našli: Denis Šruder, Luka Dončić, Franc Vagner, Janis Adetokumbo i Alperen Šengun.
Potom je uslijedilo proglašenje najboljeg igrača cijelog turnira, a MVP-jem je proglašen playmaker Njemačke Denis Štruder.
MVP finala je bio Isak Bonga, koji je večeras uz Schrodera predvodio tim Njemačke do pobjede za zlatnu medalju.
Podsjećamo, ranije danas je Grčka stigla do bronze pobijedivši Finsku sa 92:89.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Izabrana najbolja petorka: Denis Štruder MVP Eurobasketa

Košarkaši Njemačke su večeras u velikom finalu Evropskog prvenstva u Rigi savladali Tursku 88:83 i drugi put postali prvaci Starog kontinenta u košarci.
Gotovo od samog početka pa sve do kraja su dva tima bila u potpunom egalu, a nakon velike borbe se na krov Evrope popela selekcija Njemačke.
Furiozno je Turska ušla u utakmicu i u uvodnim minutama je stigla do velikog vođstva od 13:2, ali onda je njen nalet zaustavila Njemačka i probudila se nakon sporog ulaska u meč.
Napravili su Nijemci seriju 7-0, a onda i potpuno uhvatili priključak te preokrenuli na 19:16 i u tim trenucima kontrolisali utakmicu.
Prva četvrtina je završena vođstvom Njemačke od 24:22, a onda je uslijedila velika borba u drugoj, gdje su se timovi često smjenjivali u vođstvu, a mnogo puta je bilo i neriješeno.
Sredinom drugog perioda igre Turska se vraća u vodstvo na krilima Alperena Šenguna, blistao je i Adem Bona, a na poluvrijeme se otišlo s njihovom prednošću od 46:40.
Gledali smo dugo egal i u trećoj četvrtini, a onda se Turska na trenutak odlijepila na 61:55 na krilima Čedija Osmana i Šenguna, ali nije se predavala ni Njemačka.
Da Silva i Thiemann su pogodili trojke, a onda Thiemann pogađa i za dva poena, te preokreće 65:63.
Na ulasku u posljednjih deset minuta je ipak vodila Turska sa minimalnih 67:66.
Uslijedila je velika drama u finišu, nastavile su se ekipe smjenjivati u prednosti, a na kraju je slavila selekcija Njemačke.

Njemačka na krovu Evrope

Grčki košarkaši sa bronzanim odličjem završili su nastup na Eurobasketu.
Grčka je danas u Rigi, u meču za treće mjesto, savladala Finsku 92:89.
To je grčkoj selekciji treća bronzana medalja, ukupno šesta na šampionatima Evrope.
Bronzana je bila 1949. i 2009, šampionski trofej osvajala je 1987. i 2005, dok je srebrnu medalju osvojila 1989. godine.
Finska je plasmanom u polufinale ostvarila najbolji rezultat na šampionatima Evrope.
Grčka je imala i 17 poena prednosti (84:67), ali je Finska uspjela da se vrati u meč i stekne priliku da napravi potpuni preokret.
Elias Valtonen realizovao je dva bacanja i smanjio na 90:89, dok se kod trećeg lopta odbila od obruča.
Uhvatio je Mikael Jantunen, ali nije bio precizan.
Sve dileme riješio je Janis Atetokumpo, ubacio je oba bacanja za 92:89, a preodtale tri i po sekunde nijesu bile dovoljne da Finska organizuje dobar napad i izbori produžetak.
Atetokumpo je bio najefikasniji sa 30 poena, dok je dok je Tajler Dosi ubacio 20.
U ekipi Finske Lauri Markanen postigao je 19, a poen manje Elias Valtonen.
Za titulu prvaka, u 20 sati, igraće Njemačka i Turska.

Grcima bronzana medalja na EP

Njemačka i Turska igraće u finalu Eurobasketa.&nbsp;
Reprezentacija Turske odličnom igrom izborila se za finale. Oni su deklasirali Grčku sa 68:94 u Rigi.
Aktuelni svjetski šampioni, reprezentacija Njemačke, pobijedila je ranije danas Finsku, koja je iznenadila odličnim izdanjem ove godine.
Turska će tako drugi put u istoriji biti u finalu Eurobasketa – prethodno, 2001. godine, izgubili su u Istanbulu od ondašnje SR Jugoslavije (69:78). Za selekciju Njemačke, finale u Rigi biće treće, pri čemu su 1993. osvajali takmičenje.
Finale se igra u nedjelju od 20 časova, a utakmica za treće mjesto, između Finske i Grčke na programu je od 16 časova.

Turska u finalu Eurobasketa: Za zlato protiv Njemačke

Reprezentacija Njemačke, aktuelni svjetski prvaci, prvi su finalisti Eurobasketa.
Oni su u prvoj polufinalnoj utakmici pobijedili reprezentaciju Finske, rezultatom 98:86.
U finalu čekaju boljeg iz duela Turska-Grčka koji se igra od 20 časova.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FEuroBasket%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1966531146122162254%7Ctwgr%5E98ff6d85b15ef6cfa406e529923eac260ff69543%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Njemci prvi finalisti Eurobasketa

U polufinalu Eurobasketa, koje ćemo pratiti preksjutra, igraće Grčka - Turska i Finska - Njemačka.
U završnoj utakmici četvrtfinala, selekcija Njemačke bila je bolja od Slovenije, rezultatom 99:91 (21:32, 24:19, 25:23, 29:17).
Posljednji četvrtfinalni meč u Rigi, čini se, bio je i najbolji. Nije falilo preokreta i uzbuđenja, no Slovenci su olako ispustili visoku prednost koju su imali u prvom poluvremenu, pa i u trećoj četvrtini. No, treba naglasiti i kako su meč obilježile brojne upitne odluke sudija - na kraju je i sam Luka Dončić bio prilično ogorčen zbog toga.
Sjajan je ponovo bio Dončić - ubacio je 39 poena, ali ni to Slovencima nije bilo dovoljno. Njemačku je predvodio Franc Vagner sa 23.
Fantastično su, na krilima još jedne spektakularne partije Dončića, igrali Slovenci tokom čitave prve četvrtine, koju su završili uz ubjedljivu prednost – 21:32. No, onda je uslijedio odgovor Njemačke. Četiri minuta prije kraja prišli su na pola koša zaostatka.
Završnica poluvremena ipak je pripala Slovencima – razigrali su se, bili su odlični sa šuta i na odmor su otišli uz šest poena viška (45:51).
Košarkaši Slovenije su se dobro držali tokom čitave treće četvrtine, da bi se u posljednjoj sekundi 'niotkud' stvorio Tristan da Silva, koji dotad nije postigao nijedan poen – pogodio je trojku sa svoje polovine i uoči posljednjih 10 minuta bilo je 70:74.
U završnoj četvrtini jedva da je protekao i minut, a Njemačka je Obstovom trojkom pogodila i povela – 77:74. Njemačka je od tada bila u plusu, sve dok - četiri minuta prije kraja - neuništivi Dončić nije ubacio novu trojku za preokret (85:86). No, uslijedilo je nekoliko prokockanih napada, pa i 'isforsiranih' trojki Slovenije, što su Njemci iskoristili da u sam finiš uđu uz vođstvo 92:87.&nbsp;
Nijesu košarkaši Slovenije do kraja uspijevali ni da se približe Njemačkoj, koja će u polufinalu igrati protiv Finske - drugi put na ovom Eurobasketu, nakon što su ih ubjedljivo savladali u grupi, u kojoj je bila i naša selekcija.
Četvrtfinale:
Turska – Poljska 91:77
Litvanija – Grčka 76:87
Finska – Gruzija 93:79
Njemačka – Slovenija 99:91
Polufinale (petak):
Grčka – Turska (16:00)
Finska – Njemačka (20:00)

Poznati svi polufinalisti: Slovenci dopustili Njemačkoj preokret - u finišu im nije bilo povratka

Košarkaši Finske će prvi put u istoriji igrati u polufinalu Eurobasketa.
Oni su danas u Rigi, u trećem četvrtfinalnom duelu, bili bolji od Gruzije, rezultatom 93:79 (28:15, 29:25, 14:22, 22:17).
Gruzija se dobro držala u uvodnom dijelu meča, ali pošto je Džikić izveo Šengeliju pri rezultatu 12:12, Finci su uspostavili dominaciju i prvi kvartal dobili uz rezultat 28:15. U nastavku je selekcija sa Kavkaza u jednom momentu stigla do jednocifrenog minusa, ali to nije potrajalo – nemilosrdni su bili Jantunen, Salin i Markanen, pa je pri odlasku na odmor bilo 57:40.
Nijesu se, međutim, predavali Gruzijci. U trećoj četvrtini su polako spuštali zaostatak, da bi pogotkom Bitadzea, minut prije kraja, prišli na 69:59, da bi završni period – nakon greške suparnika i koša Mamukelašvilija – dočekali uz jednocifren minus (71:62).
Sjajno su nastavili Džikićevi izabranici i na startu posljednjeg kvartala, te su ubrzo bili na šest poena zaostatka. No, vidjeli smo uskoro trojke Litla i Valtonena i četiri minuta prije kraja bilo je 87:74. Sve je tada bilo jasno - bilo je to nedostižno za Gruzijce.
Markanen je danas postigao 17 poena, Madžuni 15, a Salin 14. U timu Gruzije najefikasniji je bio Mamukelašvili sa 22.
Suparnik Finske u polufinalu biće bolji iz večerašnjeg duela Njemačke i Slovenije.

Istorijski plasman: Finska prejaka za Gruziju, sve bilo jasno još u prvom poluvremenu

Košarkaši Bosne i Hercegovine (BIH) nijesu uspjeli da se plasiraju u četvrtfinale Eurobasketa.

Izabranici selektora Adisa Bećiragića poraženi su danas u Rigi, u osmini finala, od Poljske 80:72.

Poljsku selekciju do pobjede vodio je Džordan Lojd sa 28, dok je Mateuš Ponitka dodao 19 poena.

U selekciji BIH najefikasniji su bili Jusuf Nurkić sa 20 i Džon Roberson sa 19 poena.

Roberson je zbog povrede meč završio početkom posljednje četvrtine.

Poljska će u četvrtfinalu igrati sa Turskom.

BiH bez četvrtfinala

Ekipa Ergina Atamana u uzbudljivom meču Eurobasketa savladala je Srbiju 95:90.
Ekipe iz ove grupe u osmini finala ukrštaju sa grupom u kojoj je bila Crna Gora, pa će tako Turska sa prvog mjesta ići na Švedsku, dok Srbiju očekuje Finska.
Uz Šenguna, 23 poena ubacio je Larkin, dok je Džedi Osman stigao do 16. Inače Turska je ubacila 18 trojki na ovom meču.
Kod Srbije, Nikola Jokić je imao 22 poena i devet skokova, Gudurić 12, Filip Petrušev 11…

Turska bolja od Srbije u derbiju

Crnogorski košarkaši danas igraju odlučujući meč na Eurobasketu. Ako pobijede Veliku Britaniju, plasiraće se u osminu finala.
Crna Gora ipak je izraziti favorit protiv selekcije koja do sada nije upisala niti jednu pobjedu na Eurobasketu. Ali, upravo to može biti mač sa dvije oštrice – jer, Britance nikako ne smijemo potcijeniti.
Utakmica je na programu u 12:30 sati.

Eurobasket: Crnogorski košarkaši danas sa Velikom Britanijom za osminu finala

Bivši vršilac dužnosti predsjednika Opštine Nikšić Dragan Perović oslobođen je od optužbe da je počinio krivično djelo zloupotreba službenog položaja , kada je svom prethodniku Veselinu Grboviću odobrio isplatu naknada od 19.225,95 eura.
Apelacioni sud Crne Gore danas je, nakon održanog pretresa, donio presudu kojom je uvažio žalbu branioca optuženog Perovića i preinačio presudu Višeg suda od 14. decembra 2023.godine kojom je bio uslovno osuđen na godinu zatvora, uz obavezu da u korist Budžeta Crne Gore, po pravosnažnosti presude, uplati 7.214 eura nezakonito pribavljene imovinske koristi Grboviću krivičnim djelom.
- Ovo je presuda koju je ovaj sud donio nakon donijete presude Vrhovnog suda Crne Gore koji je ukinuo prethodno donijetu oslobađajuću presudu Apelacionog suda od 22. novemvra 2024.godine i predmet vratio na ponovni postupak i odlučivanje - navedeno je u saopštenju Apelacionog suda.
Prema navodima optužnice Specijalnog tužilaštva, Perović je 10. novembra 2020. godine potpisao Rješenje kojim je Grboviću omogućio ostvarivanje prava na naknadu po prestanku funkcije u trajanju od jedne godine.
Specijalno tužilaštvo je ovom optužnicom Grbovića okrivilo za zloupotrebu službenog položaja putem podstrekavanja.
Perović je u istrazi negirao optužbe tužilaštva, pojašnjavajući da je istog dana kada je stupio na funkciju vršioca dužnosti potpisao Rješenje o ostvarivanju prava na naknadu po prestanku funkcije Veselina Grbovića, a koji su mu akt pripremili i dostavili na potpis pravnici iz Sekretarijata za lokalnu samoupravu Opštine Nikšić.
On je pojasnio da su pravnici smatrali da Grbović ima pravo na isplatu naknade i da je stoga potpisao to rješenje.
Perović je naveo da u Rješenju koje je potpisao nije bila navedena starost Veselina Grbovića, ali da mu je bilo poznato da je Grboviću skraćen mandat za godinu dana.

Perović oslobođen optužbe da je zloupotrijebio položaj isplatom naknada Grboviću

U bujičnim poplavama u marokanskoj provinciji Safi na atlantskoj obali stradala je 21 osoba, prenijeli su danas francuski mediji.
Provincija Safi u Maroku, oko 300 kilometara južno od Rabata, pogođena je obilnim padavinama koje su pokrenule bujice blatnjave vode u veoma kratkom vremenskom roku.
Najmanje 70 kuća i preduzeća je poplavljeno, deset vozila je odnijeto, a dio puta je oštećen, što je dovelo do prekida saobraćaja na nekoliko puteva u gradu, saopštile su marokanske vlasti.
Napori u potrazi za mogućim žrtvama se nastavljaju, a vlasti pokušavaju da obezbijede pogođena područja i pruže neophodnu podršku i pomoć stanovništvu, dodale su vlasti.

Maroko: Bujične poplave odnijele 21 život

Hoze Antonio Kast pobijedio je u drugom krugu predsjedničkih izbora u Čileu, usred zabrinutosti birača zbog porasta kriminala i migracija čime je zemlja doživjela najveći desničarski zaokret od kraja vojne diktature 1990-ih godina, prenijela je danas britanska agencija Rojters na svom sajtu.
Kast je obezbijedio ubjedljivih 58 odsto glasova u drugom krugu dok je njegova protivnica, ljevičarska kandidatkinja vlasti Žanet Hara osvojila 42 odsto glasova.
Tokom svoje višedecenijske političke karijere, Kast je bio dosljedni tvrdokorni desničar. Predložio je izgradnju graničnih zidova, raspoređivanje vojske u područja sa visokim kriminalom i deportaciju svih migranata koji se ilegalno nalaze u zemlji.
Kast je u prvom govoru u sjedištu Republikanske stranke poslije izborne pobjede obećao "prave promjene".
- Bez bezbjednosti nema mira. Bez mira nema demokratije, a bez demokratije nema slobode, a Čile će se vratiti oslobođen od kriminala, anksioznosti i straha - rekao je Kast.
Međutim, on je ukazao na nezgodan put koji je pred njim, rekavši da "nema magičnih rješenja" i da će promjene zahtijevati istrajnost i vrijeme.
Njegova pobjeda označava najnoviju pobjedu za oživljenu desnicu u Latinskoj Americi, poslije Danijela Noboa iz Ekvadora, Najiba Bukele iz El Salvadora i Havijera Mileia iz Argentine koji su došli na vlast prije Kasta. U oktobru, izbor centriste Rodriga Pasa okončao je gotovo dvije decenije socijalističke vladavine u Boliviji.
Kast je bio tri puta kandidat na predsjedničkim izborima, a na prethodnim 2021. godine izgubio je od ljevičarskog predsjednika Gabrijela Borića.
Iako mnogi Čileanci smatraju da je Kast previše ekstreman, on je ipak privukao birače koji su sve više zabrinuti zbog kriminala i imigracije.

Hoze Antonio Kast novi predsjednik Čilea

Državljanin Bjeloruje V.F. (56) uhapšen je na Graničkom prelazu Božaj jer je policiji na uvid dao falsifikovani pasoš.
Službenici Regionalnog centra granične policije “Centar” su na Božaju kontrolisali vozilo kojim je upravljao crnogorski državljanin, a sa kojim se u vozilu kao saputnik nalazilo V.F. koji je predao pasoš Republike Hrvatske.
Službenici granične policije i Frontexa su posumnjali u vjerodostojnost i ispravnost putne isprave, zbog čega je izvršena detaljna granična provjera kojom je utvrđeno da se radi o potpunom falsifikatu dokumenta. 
Pregledom je kod V.F. pronađen i pasoš Bjelorusije, na ime F.V, na osnovu kojeg je utvrđen njegov stvarni identitet. 
- Službenici Stanice granične policije Podgorica su nakon prikupljenog obavještenja, sa događajem upoznali državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici koji je naložio da se V.F. liši slobode zbog sumnje da je izvršio krivično djelo falsifikovanje isprave - saopšteno je iz Uprave policije.
On će danas, uz krivičnu prijavu biti sproveden na dalju nadležnost postupajućem državnom tužiocu.

Na Božaju uhapšen državljani Bjelorusije: Policiji pokazao falsifikovani pasoš Hrvatske

Savremeni međunarodni poredak ulazi u fazu dubokog i dugoročnog preslaganja, obilježenu slabljenjem dosadašnjeg liberalnog međunarodnog poretka, rastućim rivalstvom velikih sila i sve izraženijom fragmentacijom političkih i bezbjednosnih struktura Zapada. Sjedinjene Američke Države sve otvorenije redefinišu svoje globalne prioritete, pomjerajući fokus sa normativnog upravljanja međunarodnim odnosima ka zaštiti sopstvenih strateških interesa. U tom procesu, Evropa se sve češće posmatra kroz prizmu pojedinačnih država, a ne kao jedinstven politički i bezbjednosni projekat, što dodatno narušava unutrašnje jedinstvo Evropske unije i produbljuje razlike među njenim ključnim akterima.
<h3>Evropska unija u potrazi za bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom</h3>
Dok se Sjedinjene Američke Države, prema novoj Strategiji nacionalne bezbjednosti, sve više oslanjaju na neposredne nacionalne interese i selektivno angažovanje, Evropska unija i dalje traga za koherentnim bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom, bez jedinstvenog odgovora na rat u Evropi, migracione pritiske, energetsku bezbjednost, privrednu otpornost i zajedničku odbranu. Istovremeno, Rusija i Kina, različitim sredstvima i intenzitetom, nastoje da se strateški pozicioniraju u promijenjenom globalnom okruženju, dok regionalne sile koriste nastalu fragmentaciju kako bi proširile sopstveni uticaj. U takvom geopolitičkom vrtlogu nastaje strateški vakuum, a iskustvo pokazuje da takvi vakuumi nikada ne ostaju prazni.
<h3>Balkan ostaje zona kontrolisane nestabilnosti</h3>
U tim okolnostima, Balkan ostaje definisan kao zona hronične, ali kontrolisane nestabilnosti. Zapad sve rjeđe poseže za dubinskim političkim intervencijama, a sve više se oslanja na hoc upravljanje krizama i sprečavanje njihove eskalacije. Za Crnu Goru to znači da bezbjednost više ne može biti posmatrana kroz prizmu spoljnog tutorstva, već kao rezultat sopstvene institucionalne otpornosti, strateške dosljednosti i međunarodnog kredibiliteta, uz jasnu svijest o vlastitoj poziciji u regionalnom i širem geopolitičkom okruženju.
I pored unutrašnjih slabosti i brojnih izazova, Evropska unija ostaje ključni politički i razvojni okvir dugoročne stabilnosti Crne Gore. Njena vrijednost ne ogleda se samo u ekonomskim i regulatornim standardima, već u sposobnosti da obezbijedi strateško sidrenje, predvidivost i institucionalnu konsolidaciju države u složenom bezbjednosnom okruženju Zapadnog Balkana. U tom smislu, evropska dimenzija crnogorske politike neodvojiva je od pitanja nacionalne bezbjednosti.
<h3>NATO garancija bezbjednosti Crne Gore</h3>
Istovremeno, NATO ostaje temeljna i nezamjenjiva garancija bezbjednosti Crne Gore. Međutim, priroda savremenih bezbjednosnih prijetnji se suštinski mijenja. Klasični vojni rizici sve više ustupaju mjesto složenim hibridnim izazovima, uključujući sajber napade, informacione i psihološke operacije, ekonomske pritiske i instrumentalizaciju identitetskih i društvenih podjela. Posebnu dimenziju ovih izazova predstavljaju klimatske promjene, čije je posljedice Crna Gora već dobrano osjetila. Ekstremne snježne padavine, katastrofalne poplave i razorni požare više puta su paralisali funkcionisanje države i nanijeli značajnu štetu.
Dodatni izvor ranjivosti predstavlja unutrašnja politička i društvena polarizacija, naročito kada se identitetska i vjerska pitanja instrumentalizuju u svrhu kratkoročnih političkih ciljeva. U uslovima oslabljenih institucija, takve podjele lako prerastaju iz političkog u direktno bezbjednosno pitanje. One potkopavaju društvenu koheziju, narušavaju povjerenje u institucije i otvaraju prostor za maligni spoljašnji uticaj. Produžena polarizacija ne samo da smanjuje kapacitet države za strateško djelovanje, već i usporava evropsku integraciju, posebno u kontekstu smanjene pažnje Sjedinjenih Američkih Država i ključnih država članica Evropske unije prema Zapadnom Balkanu.
Stabilnost Crne Gore neposredno je povezana sa institucionalnom stabilnošću njenog okruženja, prije svega Bosne i Hercegovine i Kosova. Svako slabljenje državnih kapaciteta u tim sredinama nosi potencijal prelivanja rizika kroz bezbjednosne, migracione i kriminalne tokove. Zbog toga je za Crnu Goru od suštinske važnosti da vodi proaktivnu regionalnu politiku, zasnovanu na saradnji, ali i na jasnom strateškom pozicioniranju unutar evroatlantskog bezbjednosnog prostora.
<h3>Maligni strani uticaji izazov za obavještajno-bezbjednosni sistem</h3>
Jedan od najozbiljnijih unutrašnjih izazova ostaje ranjivost obavještajno-bezbjednosnog sistema. Iskustva iz prethodnog perioda ukazuju na ograničene kapacitete za rano prepoznavanje i prevenciju bezbjednosnih rizika, uključujući maligni strani uticaj i djelovanje stranih obavještajnih struktura. Riječ je o sistemskom izazovu koji zahtijeva jačanje kontraobavještajne komponente, depolitizaciju sektora, unapređenje analitičkih i procjenjivačkih sposobnosti, kao i izgradnju efikasnih mehanizama ranog upozoravanja.
U kontekstu evropskih integracija i regionalne dinamike, bezbjednost i kontrola granica dobijaju dodatni strateški značaj. Efikasno upravljanje granicama podrazumijeva dugoročno planiranje ljudskih resursa, kontinuiranu obuku, tehničko opremanje i snažnu međusektorsku koordinaciju. Ova oblast predstavlja jedan od ključnih testova institucionalne zrelosti i bezbjednosne pouzdanosti države.
<h3>Odliv stanovništca utiče na dugoročnu stabilnost</h3>
Pored klasičnih bezbjednosnih pitanja, demografski trendovi i ekonomska bezbjednost sve snažnije utiču na dugoročnu stabilnost Crne Gore. Odliv stanovništva, starenje populacije i strukturne ekonomske ranjivosti direktno utiču na održivost institucija, kapacitete sistema bezbjednosti i ukupnu otpornost društva, te se moraju tretirati kao integralni dio bezbjednosnog planiranja.
U takvom međunarodnom i regionalnom okruženju, diplomatija dobija proširenu i suštinsku bezbjednosnu dimenziju. Njena uloga prevazilazi tradicionalnu diplomatsku reprezentaciju i obuhvata aktivno upravljanje reputacijom države, pravovremeno signaliziranje bezbjednosnih rizika partnerima i očuvanje međunarodnog povjerenja. Nedovoljno koordinisana ili reaktivna diplomatija u ovim okolnostima može postati dodatni izvor ranjivosti.
Zaključno, kako se smanjuje intenzitet spoljnog političkog i bezbjednosnog pokroviteljstva, raste značaj unutrašnje institucionalne snage Crne Gore. Evropska orijentacija, članstvo u NATO-u, otpornost obavještajno-bezbjednosnog sistema, efikasno upravljanje granicama, regionalna stabilnost, demografska i ekonomska održivost, snažna društvena kohezija i aktivna diplomatija moraju se posmatrati kao međusobno povezani elementi jedinstvenog bezbjednosnog okvira. Puna integracija sistema nacionalne bezbjednosti, uz jasno definisane nadležnosti, procedure odlučivanja i upravljanja krizama, predstavlja imperativ institucionalne efikasnosti i dugoročne otpornosti države.
Vrijeme je za strateško otrežnjenje – jer niko neće rješavati naše probleme.

Crna Gora u novom geopolitičkom vrtlogu

Predśednik Srbije Aleksandar Vučić predložio je Evropskoj komisiji genijalnu ideju - da EU primi u članstvo istovremeno sve zemlje Zapadnog Balkana. Drugim riječima, da nijedna zemlja Zapadnog Balkana nikada ne uđe u EU. Ako je neka zemlja predvodnik u kršenju ljudskih prava, suspenziji svih demokratskih principa, uzurpaciji sudstva i svih institucija od strane jednog čovjeka i klike oko njega, posebno institucija sile, predvodnik u suspenziji Ustava i zakona, kontroli medija, zloupotrebi međudržavnih ugovora i lex specialisa u korupcione svrhe, enormnog bogaćenja lojalista vođi, predśedniku Vučiću iz vrha vlasti, upotrebi paramilitarnih, mafijaških grupa, uglavnom kontroverzne prošlosti, u sprovođenju terora nad građanima i falsifikovanju izbornih procesa ... onda je to Srbija. I ne samo to, očigledno je da ne postoje ni naznake da će se nešto promijeniti u dogledno vrijeme, s obzirom na to da u Srbiji nije u pitanju ulog gubitak vlasti, već gubitak slobode. Srbija je do sada otvorila 16 od 34 poglavlja i zatvorila samo dva, nauku i obrazovanje u godinama 2016/17, bez nade da će u skorije vrijeme otvoriti bilo koje poglavlje, a pogotovu da će neko zatvoriti. Posebno najvažnija poglavlja, kao što su - „Poravosuđe i osnovna prava“, „Pravda, sloboda i bezbjednost“, „Javne nabavke“, „Bezbjednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika“, „Živoitna sredina“, „Spoljna politika“, „Finansijska kontrola“, mada ni sa ostalima ne stoji baš najbolje. Srbija se trenutno nalazi u vanrednom stanju, veliki broj građana nezadovoljstvo manifestuje uličnim protestima i zahtjevom za vanrednim izborima, jer je sve više vidljivije da aktuelna vlast Aleksandra Vučića ne uživa većinsko povjerenje građana Srbije. Vlast se uglavnom brani silom policije i paramilitarnih, maskiranih huligana, koji, pod zaštitom policije neometano vrše nasilje nad građanima, novinarima i poslanicima opozicije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="vučić"> <figcaption>VLAST BRANI SILOM POLICIJE I MASKIRANIH, PARAMILITARNIH HULIGANA: Aleksandar Vučić</figcaption> </figure>  &nbsp;PRIJETI BANKROT Jasno je da vlast Aleksandra Vučića nije opredijeljena za pristupanje EU, njoj odgovara samo status kandidata, jer joj to omogućava povlašćen odnos u trgovini sa EU, s obzirom na to da je srpska ekonomija veoma zavisna od trgovačkih veza sa EU, a i veliki broj investicija dolazi iz zemalja EU, koji su investirali u Srbiju upravo zato da bi mogli prodavati svoje proizvode na tržištu EU. Gubitak statusa kandidata za Srbiju bi značilo ekonomsku katastrofu. Politika Aleksandra Vučića sa međudržavnim, koruptivnim ugovorima sa Kinom i UAE, bliski odnosi sa Moskvom i neiskreni pregovori sa EU kao da sve više gubi manevarski prostor i od Srbije se sve više zahtijeva da se odredi u spoljnoj politici i prestane sa śeđenjem na više stolica. U potonje vrijeme Srbija pokušava iskoristiti vladavinu Donalda Trampa u Americi, ne bi li se dodvorila ovoj zemlji, ali se čini da ta politika nema mnogo uspjeha, bez obzira na poltronisanje Srbije njenom predsjedniku i njegovoj bližoj rodbini. Zahvaljujući politici Aleksandra Vučića i stalnoj medijskoj torturi, popularnost EU u Srbiji je prilično ispod 50%, što je čini vrlo nepouzdanim partnerom u budućim pregovorima o integraciji, bez obzira na to ko će činiti vlast.&nbsp; Simptomatično je da na studentskim protestima, čija se lista smatra respektabilnim protivnikom Vučićevoj listi, zastava EU nije poželjna, za razliku od ruskih crkvenih zastava, kandila, popova i ljubljenja popovskih ruku. Kao da Srbija luta u svojoj spoljnoj politici bez obzira ko će činiti vlast. Hazardske igre samog Aleksandra Vučića oko sankcija od strane Amerike NIS-u i rafineriji u Pančevu, čiji je većinski vlasnik ruski Gasprom, odluka o čekanju 50 dana na rasplet hoće li Rusi promijeniti stav o prodaji svog djela firmi prihvatljivoj Americi, te mogućnost uvođenja sekundarnih sankcija Srbiji, ne izaziva veliku reakciju kod građana. Kao da je ljubav prema Rusiji i želja da joj se ne zamjeri jača od katastrofalnih posljedica koje mogu pogoditi Srbiju ukoliko se blokira platni promet Narodne banke Srbije i banaka koje i dalje posluju sa NIS-om. Blokada platnog prometa Narodne banke Srbije značilo bi da Srbija ne može povlačiti sredstva iz inostranstva niti izvršavati svoje obaveze prema ino partnerima. Drugim riječima, prijeti joj i bankrot u platnim odnosima sa inostranstvom. &nbsp;SIMULACIJA REFORMI Na nivou vodvilja je prepiska premijera Crne Gore Milojka Spajića i predśednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojem Vučić svoju nakaradnu politiku pokušava zamijeniti pričom o crkavanju komšijske krave. Umjesto da shvati da on ubija tu kravu, Vučić pokušava pričom o ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana istovremeno u EU, pretvoriti u zlonamjeru prema Srbiji drugih kandidata koji imaju ogromnu naklonost EU za prijem. To da li i te zemlje zaslužuju tu privilegiju veliko je pitanje.&nbsp; Ogromna naklonost zemalja EU i želja da realizuju namjeru da prime bar jednu zemlju, bez obzira na to da li se ta zemlja istinski reformiše ili samo simulira, čitav proces pristupanja Crne Gore i ispunjavanje zadatih uslova svelo je na puku formu. Borba protiv korupcije se mjeri brojem uhapšenih, a da se ne ulazi u suštinu da li za to postoje osnovi, ili se radi o pukom revanšizmu i tužilačko–sudskoj farsi. Da li se iko iz EU zainteresovao za tužilačko–sudsku farsu oko procesa protiv Milivoja Katnića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca, njegovog zamjenika Saše Čađenovića i nekadašnjeg pomoćnika direktora policije za borbu protiv organizovanog kriminala Zorana Lazovića? Da li su iz EU uopšte svjesni da će svi koji učestvuju u tom progonu jednog dana krivično odgovarati, umjesto što ih tapšu po ramenima i dijele im nagrade?&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>NAKLONOST EU PREMA CRNOJ GORI: Milojko Spajić u Briselu (Foto: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Imaju li u EU svijest da su najprivrženiji članstvu u EU i evropskim vrijednostima u Crnoj Gori upravo u opoziciji, a da vlast čini većina koja je proruska, koja je neiskrena u EU integracijama, da ona donosi formalno tražene zakone bez namjere da ih primjenjuju, da je glavna karakteristika većine u vlasti samovolja i autokratija, nepoštovanje zakona, procedura i demokratrskih principa? Onog momenta kada su čelnici EU i zemalja koje ih čine primili Andriju Manddića u zvaničnu pośetu, oni su abolirali Ratka Mladića, Radovana Karadžića i Slobodana Miloševića, jer je Mandić autentični predstavnik te politike. Slike kapele Karađorđevića koje im poklanja uvreda su za svakog građanina lojalnog Crnoj Gori, demokratu, patriotu, antifašistu i prihvatanje je politike velikosrpstva koja je odgovorna za hiljade mrtvih i zatvorenih Crnogoraca nakon 1918. godine od strane srpske vojske, odgovorna za saradnju sa fašističkim okupatorom u Drugom svjetskom ratu i stotine hiljada mrtvih, desetine hiljada osakaćenih, milione raseljenih i desetine hiljada silovanih u ratovima devedesetih godina prošlog stoljeća.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="slika"> <figcaption>ISTORIJSKI REVIZIONIZAM: Andrija Mandić poklonio sliku „Njegoševe kapele“ predsjedniku Donjeg doma parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva Lindziju Hojlu </figcaption> </figure>  &nbsp;REVIZIONISTIČKA AGENDA U Crnoj Gori se proganjaju građanski aktivisti koji s pravom protestuju zbog urušavanja svih institucija, protiv urušavanja najvažnijih crnogorskih nagrada koje se uručuju za nepostojeće knjige čovjeku koji je notorni neprijatelj nezavisne Crne Gore, dok policija izigrava eskort profašističkim, paramilitarnim nacistima koji ulicama Podgorice šire mržnju prema drugim narodima. Dok god jedna sekta drži bezbjednosni sektor u svojim partijskim rukama Crna Gora ne može biti demokratska, niti dio bezbjednosti demokratskog svijeta., Bezbjednosne službe drže đeca Slobodana Miloševića i učenici Aleksandra Vulina, te je teško od njih očekivati poštovanje zakona i spoljnopolitičkog opredjeljenja, a tek je nemoguće očekivati demokratsku i pristojnu komunikaciju. Samo im fali inteligencija Jelene Nedović, jer bi se svojim biserima dobro uklopila među crkvene Kmere iz Demokrata. Dobro je da je preživjela vladavinu DPS-a, jer te golgote koje je ona prošla u jednim patikama, dok je svirala dvije hramonike, to je teror koji je teško bilo izdržati.&nbsp; Takođe, najnovija revizionistička agenda u istoriografiji najčešće je svojevrsni bastardni produkt reakcionarnih i klerofašističkih ideja, duboko ukorijenjenih u svjesnim i namjenskim istorijskim obmanama. Istorijski revizionizam je u krugovima Crkve Srbije i srpskog naroda jedan od ključnih mehanizama kojim se želi izgraditi novo kolektivno śećanje, kao temelj još intenzivnijeg velikosrpskog nacionalizma i klerofašizma i pretvaranja Crne Gore u duhovnu i istorijsku koloniju Srbije. Aleks Devin, engleski publicista i prijatelj Crne Gore, piše 1919. godine: „...što se tiče Crne Gore, njena slavna istorija i prošlost neće nikad biti ugašene ni jednim diplomatom, ma ko on bio, niti nasiljem. Istorija se piše polako ali sigurno, a crnogorska, za vrijeme velikog rata, nije ništa drugo nego jedan niz besprimjernih nepravdi. Ali će pravda pobijediti, a čelični i duhom veliki crnogorski narod, podići će glavu, sam odlučiti o svojoj sudbini i uskrsnuti iz mučeništva u kome je sad“. Nemam što dodati riječima Aleksandra Devina, sem da to neće biti ništa novo u istoriji Crne Gore. Tvrd je orah voćka čudnovata! No to se neće desiti samo od sebe. Svi crnogorski patrioti moraju dići glas protiv srbizacije Crne Gore od današnje vlasti, progona svih crnogorskih kulturnih i naučnih institucija, revizije bliže i dalje prošlosti, fašizacije Crne Gore... Vlast koja vodi dijalog isključivo unutar sebe, koja je obesmislila i uništila sve oblike nezavisne kontrole, koja je uništila institucije, podjelu vlasti, parlamentarnu kontrolu i parlamentarni život, zarobila medije, koja je uvela brutalnu partitokratiju u sve pore društvenog i političkog života, koja novčano stimuliše anticrnogorske institucije, a proganja crnogorske, sprovodi nasilje prema građanskom otporu i koja umjesto pluralizma podstiče agresiju prema neistomišljenicima, nije ništa drugo do totalitarna vlast. Možda EU ima oportune razloge da žmuri na to, mi na to nemamo pravo!

Patriote moraju zajedno protiv pretvaranja Crne Gore u duhovnu i istorijsku koloniju Srbije

Juče smo imali priliku da u dnevnim novinama Vijesti pročitamo detalje sa saslušanja Ranka Ubovića koje je održano u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT). Novinarkama ovog medija Jeleni Jovanović i Biljani Nikolić je neko iz Specijalnog državnog tužilaštva dao zapisnik sa saslušanja Ubovića, sa određenim ciljem.
To je saopštio predsjednik Crogorske kulturne mreže (CKM) Aleksandar Damjanović i dodao da su, između ostalog, novinarke Vijesti u tekstu fokus stavile na sina Ranka Ubovića zbog kupovine kompanije Bemax čija prodaja, kako navodi, državi nikakvu štetu nije nanijela.
- Lično me ne čudi što novinarke Jovanović i Nikolić ne poštuju starocrnogorski postulat da se čovjeku bez obzira o čemu se radilo nikad ne napada porodica. Na pitanje ko je dao zapisnik o saslušanju građanima koji mu plaćaju obezbjeđenje, gorivo, telefon, putovanja i mjesecnu zaradu koja iznosi više hiljada eura odgovor treba da da specijalni državni tužilac Vladimir Novović - rekao je Damjanović.
Gospodin Novović kao prvi čovjek SDT-a ima obavezu da, kako je kazao, zaštiti privatnost svakog građanina koji dode na saslušanje bez obzira koje vjere, nacije boje kože i političkog uvjerenja bio.
- Tužilac Vladimir Novović bi trebalo da zna da građane koji plaćaju njegov rad vise zanima šta se dešava sa krivičnim prijavama koje su podnijete protiv premijera Milojka Spajića, za kojeg se sumnja da je oštetio državni budžet nego li kako je sin Ranka Ubovića kupio Bemax. Da ne budem od crnogorske javnosti pogrešno shvaćen, nije mi cilj da stanem u zaštitu Ranka Ubovića, jer je on pokazao da sebe i te kako može odbraniti od pokušaja SDT da ga neosnovano drži u pritvoru, već želim da ukažem da curenje informacija iz SDT-a urušava ugled Crne Gore i nanosi štetu pravdi - naveo je Damjanović.
U svakoj ozbiljnoj zemlji za ovakav tekst novinarke Jovanović i Nikolić bi, dodaje se, bile privedene na saslušanje radi nanošenja štete tužilaštvu i državi.
- Bez obzira radilo se o Ranku Uboviću ili nekom drugom građaninu ovaj gest SDT-a je neprimjeren i zaslužuje osudu javnosti. Javno pitam gospodina Vladimira Novića kako očekuje da građanin moze imati povjerenje u rad SDT-a, kada informacije sa saslušanja izalaze u medijima? Važno je da tužilac Novović zna da se u svijetu kompanije koje zapošljavaju hiljadu ljudi kao Bemax poštuju i ako kojim slučaju budu predmet nekog izviđaja o njihovom ugledu dok se ne proglase krivim se vidi dobro računa - navodi se u saopštenju.
Dio beneficija u kojima uživa po funkciji Vladimir Novović se, dodaje se, između ostalih finasira od poreza koji u crnogorski budžet uplaćuje Bemax.
- Finalno, slučajno ili ne SDT plasira u javnost priču u kojoj se spominje Bemax neposredno pred početak otvaranja ponuda za nastavak izgradnje auto puta - stoji u saopštenju Damjanovića.

Damjanović: Novović da objasni kako su ''Vijesti'' dobile informacije sa saslušanja Ubovića

Advokat Veselin Radulović danas će Specijalnom državnom tužilašvu podnijeti dopunu krivične prijave protiv političke partije Demokrate Demokratska Crna Gora, poslanika te partije Borisa Bogdanovića i ministarke kulture i medija i funkcionerke Demokratske Crne Gore Tamare Vujović zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja u produženom trajanju i zloupotreba položaja u produženom trajanju putem podstrekavanja i pomaganja. Radulović traži da Specijalno državno tužilaštvo ispita iz kojih razloga je Vlada u maju 2021. godine usvojila Informaciju o raskidanju sporazuma i otkupu dionice puta Meljine – Petijevići na osnovu koje je samo dan kasnije potpisan novi sporazum koji je uzrokovao štetu za državni budžet od 4,5 miliona eura. On smatra da treba ispitati da li postoji osnovana sumnja da je u planiranju, pripremi i izvršenju krivičnih djela učestvovao neko od funkcionera tadašnje Vlade i funkcionera lokalne samouprave u Herceg Novom. Radulović je u avgustu podnio dvije prijave protiv Demokrata i njihovih funkcionera i nakon toga još četiri dopune krivičnih prijava ali do danas nema reakcije iz Specijalnog državnog tužilaštva. <h2>SPORNI RASKID</h2> U dopuni krivične prijave, u koju je Portal ETV imao uvid, navodi se da je cilj kriminalne organizacije bio sticanje nezakonite moći u korist „Demokrata i drugih prijavljenih“, a na štetu budžeta Crne Gore. Radulović smatra da je svaki član imao unaprijed određeni ili odredivi zadatak. - U djelovanje organizacije primjenjuje se zastraživanje i postoji uticaj kriminalne organizacije na političku vlast, sredstva javnog informisanja, zakonodavnu i izvršnu vlast – piše u dopuni krivične prijave. Politička partija Demokrate Demokratske Crne Gore imale su ulogu i zadatak da prikrivaju zloupotrebe članova kriminalne oganizacije i, prema navodima advokata Radulovića, da stavaraju uslove i podtrekavaju na krivična djela. Sve je to za posljedicu imalo, kako se sumnja, sticanje imovinske koristi na štetu budžeta. - Partija je preko svojih funkcionera i članova, odmah nakon što je postala dio vlasti krajem 2020. godine i tokom 2021. godine, preko svojih funkcionera više puta Vladi Crne Gore dostavljala dopise sa istim pitanjem i zahtjevom da država postigne novi dogovor sa koncesionarom „Univerzal Monte“, iza koga stoji srpski biznismen Vuk Hamović i sa kojim je na osnovu tendera 2007. godine zaključen Ugovor o gradnji puta Meljine – Petijevići, kao dijela puta Herceg Novi – Trebinje, za izgradnju dionice od 12,5 kilometara. Po ugovoru bi taj koncesionar 2027. godine izgubio pravo na prihode od putarine. Lažno su predstavljali da to čine zbog građana kako bi prestalo sa naplatom putarine i na taj način stičući korist za političku partiju na predstojećim lokalnim izborima u Herceg Novom, pa je tako, zajedno sa drugim prijavljenima, na kraju izdejstvovala da Vlada i opština Herceg Novi sa firmom „Univerzal Monte“ 7. maja 2021. godine zaključe novi sporazum na štetu države, kojim su propisali obavezu države da koncesionaru isplati više od 4 miliona eura, što je ovaj koncesionar i uspio da naplati u sudskom postupku na osnovu sporazuma – piše u prijavi. <h2>PITANJA</h2> Prema stavu advokata Radulovića, Bogdanović je 23. aprila 2021. godine Vladio poslao dopis sa pitanjem da li će i kada biti zaključen novi sporazum sa koncesionarom „Univerzal Monte“ iza koga stoji biznismen Hamović. Uloga Bogdanovića bila je, kako se sumnja, da stvara uslove i podstrekava na izvršenje krivičnih djela.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30" data-rendition-name="original" width="907" height="561" loading="lazy" alt="Boris Bogdanović"><figcaption>Boris Bogdanović</figcaption></figure>  Vujović je, kako se navodi u prijavi, imala zadatak da u svojstvu tada poslanice Skupštine, stvara uslove i podstrekava na izvršenje krivičnih djela na štetu državnog budžeta. - Ona je10. decembra 2020. godine uputila poslaničko pitanje tadašnjem ministru kapitalnih investicija Mladenu Bojaniću, gdje je ukazala na problem Novljana oko naplate dionice Meljine - Petijevići sa predlogom da Vlada preuzme sve nadležnosti nad putnim pravcem i predložila da se isplati 4,5 miliona eura koncesionaru „Univerzal Monte“. Na osnovu tendera 2007. godine sa tom kompanijom je zaključen Ugovor o gradnji puta Meljine – Petijevići, kao dijela puta Herceg Novi – Trebinje, za izgradnju dionice od 12,5 kilometara. Po tom ugovoru bi taj koncesionar 2027. godine inače izgubio pravo na prihode od putarine, zatim je 2. marta 2021. godine takođe je uputila poslaničko pitanje tadašnjem ministru finansija Milojku Spajiću sa istim predlogom, pa je tako, zajedno sa drugim prijavljenima, na kraju izdejstvovala da Vlada Crne Gore i Opština Herceg Novi sa firmom „Univerzal Monte“ dana 7.5.2021. godine zaključe novi sporazum na štetu države Crne Gore, kojim su propisali obavezu države da koncesionaru isplati preko 4 miliona eura, što je ovaj koncesionar i uspio da naplati u sudskom postupku na osnovu sporazuma – piše u prijavi. Advokat Radulović ističe da dokaz iz prethodnih krivičnih prijava i dopuna ukazuju da je kompletna infrastruktura partije Demokratska Crna Gora „ stavljena u službu planiranja i izvršenja krivičnih djlela, prvenstveno zloupotreba službenih ovlašćena od funkcionera te partije, kojim krivičnim djelima ta organizacija i njeni članovi u produženom trajanju stiču imovisnku i političku korist, a istovremeno pričinjavaju štetu budžetu Crne Gore.

Tag: eurobasket