Albanija ima jednu jako važnu karakteristiku koju smo mi pomalo izgubili: &nbsp;ima dobrosusjedske odnose. Niko nema problem da dođe u Tiranu, ni iz Makedonije, sa Kosova, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, iz Srbije... - poručila je predsjednica crnogorske panevropske unije prof. na Ekonomskom fakultetu &nbsp;Gordana Đurović osvrnuvši se na to što je kancelarija Evropskog parlamenta otvorena u toj državi, a ne u Crnoj Gori kako je najavljivano.
Očito je da, kaže ona, današnji format politike proširenja kreira dodatnu konkurenciju.
- I bez obzira što Albanija na dnevnoj osnovi ruši stereotipe, mi i dalje smatramo da smo mnogo, mnogo napredniji, i da je to nemoguće, i da je ta konkurencija ipak precijenjena, ali se ona se u stvarnom životu dešava - navela je Đurović gostujući u Budilniku na Televiziji E.
Svi su navijali, kaže Đurović, da kancelarija Evropskog parlamenta da bude otvorena Podgorici, međutim otvorena je u Tirani jer je nekako ta koncentracija institucija u Albaniji.
- Što potvrđuje da je Albanija regionalni hub - dodala je ona.
Mi jesmo, kako je rekla, otvorili pregovore prije 12 godina i devet mjeseci, a Albanija je to učinila, što se narodski kaže, učnila juče.
- Ali i najavila da će do kraja ove godini otvoriti sve klastere, tako da se stvari kod njih ubrzavaju, &nbsp;tako ova posjeta komesarke Marte Kos 13.marta u Tirani i poruke su jasne, ko ih čita između redova može vidjeti da je ta podrška snažna, i imajući u vidu da Sporazum iz Nice preferira 28, ne više, jedna zemlja bi mogla biti preferirana, dvije već malo teže, ali onda imamo taj rizik regionalnog pristupa. Vidjećemo kako će stvari ići, ali zdrava konkurencija u svakom slučaju ne treba da nas obeshrabri, naprotiv, da mi držimo svoju agendu, ona nas promoviše kao prvu potencijalnu zemlju &nbsp;kandidata - rekla je Đurović.
<h2>Mora se ulagati u ljude</h2>
Crna Gora je, kaže, ostvarila značajan napredak na putu ka članstvu u Evropskoj uniji - od 2008. kada je predala zahtjev za članstvo i 2012. godine kada je započela pristupne pregovore.
- U oktobru 2024. Evropska komisija je usvojila Reformsku agendu Crne Gore čime je omogućeno povlačenje 383,5 miliona eura iz instrumenata za reformu i rast, u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan. Ova sredstva su namijenjena približavanju crnogorske ekonomije standardima EU i pripremi za članstvo. Prema nekim projekcijama, uz efikasnu implementaciju reformi Crna Gora ima šanse da postane članica Evropske unije do 2028.godine - navela je Đurović.
Politička kriza u Crnoj Gori, podsjeća Đurović, usporila je rad parlamenta i ne usvajaju se zakoni, zbog čega je, napominje, i SEPA odložena za jedan kvartal.
Najveći izazov Crne Gore, objašnjava Đurović, na putu ka EU pored vladavine prava su, ističe ona, administrativni kapaciteti, jer se mora, cijeni ona, ulagati u ljude da bi oni vodili zajedničke evropske politike.
- U ekonomskim poglavljima stići ćemo onaj prag koji je obavezujući, ostaće taj rizik implementacije i dovoljno administrativnih kapaciteta, ali s obzirom na postepeno otvaranje strukturnih fondova, mogli bismo, da kažem, da preživimo. Naravno, opet ćemo se vratiti poglavljima &nbsp;23 i 24, efikasno pravosuđe, učinkovit parlament, posvećena Vlada koja sa strane stavlja pitanja koja dijele državu, su pretpostavke da se taj cilj ostvari. Vidjeli smo zadnje debate u Evropskom odboru za spoljne poslove, koje nijesu bile baš pozitivne za nas, i ta se slika treba mijenjati pod hitno - kazala je ona.
Mjeseci po Barometru 26 ističu, kaže, vrlo brzo.
- Sad već ulazimo u april, proljeće, poljsko predsjedavanje &nbsp;i da li možemo tu nešto uraditi i šta ostaje za dalje. Treba fokusirati tu ograničenu društveno administrativnu energiju na ove prioritete koji su jasno definisani. Šansa nije izgubljena, ali pod hitno politički prioriteti se moraju jasno definisati i što znači da ko nije za to, nije za to i to treba javno i otvoreno reći - poručila je Đurović.
<h2>Mogli smo pratiti Hrvatsku</h2>
Naglasila je da je Crna Gora bila mali sistem koji se brzo prilagođavao i u administrativnom kontekstu i kontekstu ispunjavanja obaveza.
- Te stvari koje su bile u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju smo dosta korektno isporučivali, i svake godine ispod jelke je bilo nešto novo, ili sporazum, ili vizna liberalizacija, ili kandidatura, uvijek neke dobre vijesti za evropsku integraciju i konkretni rezultati. Onda smo malo smanjili dinamiku i evo nas gdje smo danas - istakla je Đurović.
Okvir je, kaže, da smo nastavili tom dinamikom mogli smo pratiti Hrvatsku.
- A nama datum ulaska bio 2015. godina, odnosno okončanje pregovora, takozvani presjek političke spremnosti. Sada je ‘25. sada je drugi institucionalni okvir, znači politika proširenja je prošla fazu dobrosusjedstva, povratka opet u proširenje, deset država kuca na vrata, mi smo tu negdje najozbiljniji &nbsp;kandidat, ali Evropska unija se, možda na sreću, promijenila malo zbog ovih negativnih geopolitičkih okolnosti i spremna je da primi novu članicu - zaključila je Đurović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Đurović: Svi su navijali da kancelarija EP bude u Crnoj Gori, a Albanija ima dobrosusjedske odnose

Od 1995. do 2020. godine odnosi sa Hrvatskom su išli uzlaznom putanjom, a sada imate potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića koji je persona non grata u toj zemlji. Potpredsjednik Vlade za vanjsku politiku odgovara evropskom parlamentarcu preko socijalnih mreža, a samo Ministarstvo vanjskih poslova je pretvoreno u turističku agenciju - kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, Miloš Đuričković iz Evropskog saveza.
On je ukazao da Crna Gora prilikom učlanjenja u NATO nije imala problema sa Hrvatskom koje ima sada - već da smo imali punu podršku da postanemo članica tog saveza.
- Kad uzmete proces Evropskih integracija, to su ljudi koji su prevedenu dokumentaciju dostavljali vlastima u Podgorici, davali ekspertsku pomoć, lobirali za naše interese, bili stvarno pravi susjedi, i dobri prijatelji, željeli nam, i trudili se da dobijemo najbolje što možemo. Onda dolazi do promjene vlasti 2020. godine, i na šta se mi vraćamo, mi se vraćamo na politiku Demokrata, ministra Krapovića, Alekse Bečića, koji je u međuvremenu završo, nakon 1995. do 2020. godine, znači nakon 25 godina uzlazne putanje odnosa, vi odjednom imate potpredsjednika Vlade koji vam je persona non grata u Hrvatskoj, imate i predsjednika Skupštine, i druge osobe koje su na crnoj listi - naveo je on.
Ocijenio je i da ministar odbrane Dragan Krapović ulazi u primitivne, verbalne sukobe sa kolegama iz Hrvatske.
- Dio tih struktura problematizuje način rješavanja pitanja Prevlake, više se ne pominju mehanizmi međunarodne arbitraže, ne pominje se čak ni dijalog, ,,ili će biti naše, ili ćemo da ratujemo” samo to nijesu rekli, ali znamo da i to misle. Imate silaznu putanju” - rekao je Đuričković.
Prepiska potpredsjednika Vlade za vanjsku politiku Filipa Ivanovića sa evropskim parlamentarcem Tomislavom Sokolom može, smatra on, negativno uticati na Crnu Goru.
- To je stvar karaktera i identičan odnos je i prema ostalim europarlamentarcima - dodao je on.
Ministarstvo vanjskih poslova je neaktivno, smatra Đuričković, jer se posljednje tri, četiri godine to Ministrstvo, prema njegovim riječima, pretvorilo u turističku agenciju.
- Taj način komunikacije nije dobar, a rekao bih i nepotreban. To nije uloga potpredsjednika Vlade, niti ima potrebe, a ako je imao potrebu da mu odgovori, postoji način na koji je mogao da odgovori, ali način komunikacije preko društvenih mreža je poprilično neozbiljan, ne priliči funkciji koju obavlja. To možemo da radimo kao privatna lica, da se šalimo, ili slično, ili ako obavljamo neke druge ne toliko odgovorne i važne poslove za državu, ali sa pozicije potpredsjednika Vlade nije dopustivo, i stvara pogrešnu sliku čitavog sistema. ‘Ajde da kažem i ovako, stvara pravu sliku, možda je baš i dobro što se desilo - zaključio je Đuričković.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.

1250x600

1084x550

Đuričković: Prepiska Filipa Ivanoviča sa Tomislavom Sokolom stvara pravu sliku vanjske politike, dobro je što se to desilo

Izaslanik Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec kazao je da blokada Skupštine i previranja u društvu nijesu od koristi za proces pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji i ukoliko se ovo stanje oduži naša zemlja može posustati u napretku.
- Za Crnu Goru je sad vrijeme i ako sad ne uđe u EU biće kasno - kaže on.&nbsp;
Poručio je da je da je kriza na lokalnom nivou akutna, da treba da se formiraju vlasti i da se počne sa radom.
On je u emisiji Globus na TVCG kazao da su mu svi političari sa kojima je razgovarao iskazali zabrinutost zbog trenutne situacije i da &nbsp;svako ima rješenje, ali su ta rješenja drugačija.&nbsp;
- Dok sam bio na sastancima sa njima nije bilo nekog rješenja. Sad čekamo da se neko rješenje nađe jer mislim da parlament treba da funkcioniše i Skupština treba da usvaja zakone i budžet. Situacija nije crno-bijela. Slušao sam opoziciju i parlamentarnu većinu nadam se da će naći neko rješenje - kazao je on.&nbsp;
Istakao je da su obje strane iskazale želju da se situacija riješi te da im treba pružiti šansu.
- Ovo nije od koristi za Crnu Goru i za čitav proces. Ima što šta za uraditi, tako da ova blokada i previranja dobro bi bilo da završe što prije. Ali crnogorska politika je složenija nego što bilo ko misli i zato treba imati strpljenja. Ja ipak vjerujem da ima toliko mudrosti i da će oni nači rješenje - kazao je Šarec.
Po njegovom mišljenju u prethodnom periodu dobro su radili i Vlada i parlament.
- Ali ima još mnogo da se uradi i ako bude jedinstva to se može postići - kazao je on.
Ističe da situacija nije tragična, da se iz inostranstva sve prati, ali ako se ovo stanje oduži Crna Gora će posustati u napretku.&nbsp;
- To ne bi bilo dobro za sam proces. Sve radimo zbog građana i to ne smijemo zaboraviti - naglasio je on.&nbsp;
Šarec ističe da je kriza lokalnih vlasti akutna.
- Mislim da treba da se formiraju lokalne vlasti i da se počne sa radom. Treba što prije početi sa izbornim zakonodavstvom i lokalni izbori treba da budu u jednom danu - istakao je on.
Crnoj Gori treba mir i politička stabilnost.
- Identitetska pitanja, jezika državljanstva ne bi trebalo da budu u prvom planu. U prvom planu treba da bude proces pridruživanja. Crna Gora nema snage za više frontova. Sad je samo jedan front važan, a to je evropska integracija - istakao je on.
Naglasio je da se mora usvojiti i budžet.
- Za Crnu Goru je sad vrijeme i ako sad ne uđe u EU biće kasno. Razlog je gepolitička situacija. To i te kako diktira proširenje. Sad je dobar momenat i za EU i za Crnu Goru - rekao je on.&nbsp;
Kako je rekao, bilateralna pitanja i odnosi sa Hrvatskom nijesu najbitnija za ulazak naše zemlje u EU.
- Važno je da ovaj proces teče što ljepše ne samo sa strane Brisela, nego i Crne Gore. Ne znam šta će Hrvatska uraditi, ali ako to jedino bude problem, mislim da to neće biti kočnica za ulazak Crne Gore u EU. Na kraju krajeva, Hrvatska je evropska zemlja i tako će se, nadam se, i ponašati. Mislim da samo zbog toga neće biti problema - kazao je Šarec.&nbsp;
Ističe da je dijalog najbolje rješenje.

Šarec: Ako se blokada parlamenta oduži Crna Gora može posustati na putu ka EU

Vlast opstruira ključne procese koji direktno utiču na funkcionalnost države i proces evropskih integracija - ukazali su lideri opozicionih stranaka na sastanku sa poslanikom Evropskog parlamenta i stalnim izvjestiocem za Crnu Goru Marjanom Šarecom.
Šefovi poslaničkih klubova parlamentarne opozicije iz Demokratske partije socijalista (DPS), Građanskog Pokreta URA i Socijaldemokrata (SD): Andrija Nikolić, Miloš Konatar i Boris Mugoša, kao i nezavisna poslanica Jevrosima Pejović su poručili da postoji ozbiljan jaz između narativa i stvarne politike parlamentarne većine koja ometa napredak u tom procesu.
- O čemu ubjedljivo svjedoči donošenje Rezolucije o Jasenovcu koja je usvojena neposredno nakon dobijanja IBAR-a - istakli su oni.
Opozicija je na sastanku sa Šarecom naglasila nužnost poništavanja neustavne odluke o prestanku funkcije sudiji Ustavnog suda, kojom je parlamentarna većina narušila temeljni princip vladavine prava i Ustavom definisanu podjelu vlasti. Takve odluke, smatraju, potvrđuju da vlast suštinski djeluje protiv interesa Crne Gore, potkopavajući pravni sistem i ustavni poredak.
- Tokom razgovora je posebno potencirana opstrukcija formiranja vlasti na lokalnom nivou, koju organizuje parlamentarna većina. U vezi sa tim, opozicija je pozvala na nesmetano održavanje sjednice lokalnog parlamenta u Budvi, upozoravajući da bi svako suprotno ponašanje moglo produbiti političku i institucionalnu krizu na svim nivoima - navodi se u saopštenju DPS-a.
Naglašeno je, kako dodaju, da je za uspješan nastavak integracionog puta Crne Gore potrebno ostaviti po strani sva pitanja koja dijele društvo, odnosno tražiti najširi konsenzus među političkim akterima u vezi sa pitanjima poput izmjena Ustava u dijelu identitetskih pitanja ili Zakona o crnogorskom državljanstvu.
Iz opozicije su zaključili da će Vlada i parlamentarna većina preuzeti odgovornost za zastoj u evropskim integracijama i za dalju političku destabilizaciju u državi, ukoliko se ne vrate poštovanju Ustava i pravnog poretka.

Opozicija sa Šarecom: Vlast će biti odgovorna za zastoj u EU integracijama i destabilizaciju ukoliko se ne vrate poštovanju Ustava

Potrebno je da slavimo dostignuća i zato sam tu danas. Tu sam i da vas ohrabrim da radite jače, ako želite da ispunite svoju ambiciju (zatvaranje poglavlja do kraja 2026.) moraćemo da radimo jako - poručila je evropska komesarka za proširenje Marta Kos na pres konferenciji sa premijerom Milojkom Spajićem.
Proširenje danas, podvlači ona, nije ono što je bilo ranije - prije pet godina.
- Danas svi mislimo da nam treba jača unija i prozor za Crnu Goru je otvoren. Crna Gora ima realnu šansu da završi pregovarački proces tokom mog mandata - dodala je Kos.
Naglasila je da u svojim putovanjima dolazi u zemlje koje su najuspješnije na svom putu.
- Za nas u Briselu je važno kako Vlada Crne Gore i Skupštine djeluju. Za sad djeluju tako da je Crna Gora prvak u pregovorima. Za nas je važno da Crna Gora ostane na evropskom putu. Prioritet je da budemo od pomoći Crnoj Gori. Vjerujem Crnoj Gori i građanima da će pomoći Vladi i Skupštini da dođu do članstva u EU - navela je Kos.
<h2>Ruka opoziciji navodno pružena</h2>
Premijer Milojko Spajić je poručio da se nada da neće doći do bojkota parlamenta na sjednici 21. januara kada bi trebalo da se usvoji budžet.&nbsp;
On je rekao da žali zbog stava opozicije koja ne dozvoljava održavanje sjednica zbog ustavnog puča kada je na Ustavnom odboru smijenjena sutkinja Ustavnog suda Dragana Đuranović. Sutkinja Dragana Đuranović je smijenjena na sjednici Ustavnog odbora, čime je to skupštinsko tijelo preuzelo Ustavom jasno propisanu ulogu Ustavnog suda. Sporno zasijedanje Ustavnog odbora proteklo je u atmosferi haosa, uz dimnu bombu i oštro negodovanje opozicije. Sve to nije spriječilo predsjednika Skupštine Andriju Mandića da na sjednici parlamenta usvoji zaključke Ustavnog odbora i konstatuje prestanak funkcije Dragani Đuranović.
Spajić je danas poručio da je njihova ruka pružena opoziciji i da se moramo okrenuti onome što je nacionalni interes.
- Ja ne vidim nepremostive prepreke za saradnju opozicije i parlamentarnih stranaka. Ako nam je cilj napredak u EU, povećanje penzija... Imamo vladavinu prava, zakone za implementaciju SEPE... Nadam se da možemo zajedno sjesti i reći ovo prioritet. Imamo sigurno razlika, ajde da vidimo kako da razriješimo razlike. Otvoreni smo za pronalaženje rješenja kroz kompromise. Stvarno se nadam da neće do toga doći jer je to bespotrebno - zbog benefita usvajanja zakona koji su potrebni - istakao je Spajić.
<h2>Svi moraju sarađivati</h2>
Kos je kazala da su Milatović i Spajić potvrdili da je to što građani Crne Gore žele.&nbsp;
- Sve institucije i političari moraju sarađivati. Proširenje treba da se tiče cijelog društva. EU je već najveći partner i donator Crne Gore. Pravimo priliku za crnogorske i evropske firme - navela je ona.
<h2>Prozori se otvaraju i zatvaraju</h2>
Poručila je da se prozori za prilike otvaraju i zatvaraju.&nbsp;
- Crna Gora ima istorijsku šansu i nema vremena za traćenje. Računam da ćete me učiniti ponosnom - navela je Kos.
Najbolji način za put u EU je, ističe ona, uključivanje opozicije da podrži sve što je potrebno.
- &nbsp;Sa druge strane, razumijem da postoje drugačija mišljenja o određenim temama, ali to je parlament. Parlament bi trebalo da je mjesto u kojem se raspravlja o različitostima. Ne zaboravimo najvažnije: o čemu se radi i zašto Crna Gora hoće da bude dio EU. Zato očekujem da će većina parlamenta to podržati i da će opozicija pomoći Crnoj Gori na putu u EU - dodala je Kos.
Pridruživanje Evropskoj uniji bi, poručuje ona, trebalo da bude nacionalni projekat. Uradiće, kaže, sve za manjine.
- Posjetiću Cetinje i Bar. Sve nas vidim kao jedan tim i podržaću vas - kazala je ona.
Kos je konstatovala da je ova godina započela velikom tragedijom na Cetinju u kojoj je ubijeno 13 ljudi.
- Dozvolite da izrazim najdublje saučešće. Takođe želim brz oporavak ranjenima, moje misli su bile uz vas i ostaće i dalje - navela je ona.
<h2>„Politička odgovornost je uvijek na stolu“</h2>
Odgovarajući na pitanja koja se tiču večerašnjeg protesta neformalne grupe studenata „Kamo śutra” koji, između ostalog, traže ostavke potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Alekse Bečića i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića zbog tragedije na Cetinju, Spajić je rekao da su ih pozvali na razgovor kako bi čuli zahtjeve i argumentaciju.
- Bitno mi je da razumijem jer je svaka vokalizacija nezadovoljstva &nbsp;za nas jako bitna i želimo da čujemo drugu stranu. Tu smo za razgovor. Politička odgovornost je uvijek na stolu svih političara, ko god se lati tog posla mora biti spreman to da uradi. Nemam nikakav problem da razgovaram na bilo koju od tema. Što se nas tiče vrata su otvorena - naveo je on.
<h2>Nadležni da naprave ambijent u kojem je sloboda izražavanja u potpunosti primjenjiva</h2>
Na pitanje kako vidi pritisak Demokrata na neformalnu grupu studenata „Kamo śutra”, Kos je kazala da EU snažno podržava vrijednosti i pravo na slobodu izražavanja.&nbsp;
- Što se dešava sad sa protestima takođe podvlači važnost funkcionalnog građanskog društva. Vjerujem u građansko društvo. Iako se nadležnima nekad ne sviđa što im društvo govori &nbsp;- ključ je da nadležni naprave ambijent u kojem sloboda govora mogu u potpunosti da se primijene - navela je Kos.
<h2>Bez digresija i „nacionalnih folklora“</h2>
To što komesarka za proširenje dolazi u Crnu Goru je, poručuje premijer Milojko Spajić, veliki signal.
- I obaveza za nas da radimo još jače i sprovodimo reforme još brže i pronalazimo rješenja za kakve god izazove ispred nas - poručio je premijer Milojko Spajić tokom konferencije sa Martom Kos.
To je, poručuje on, velika čast.
- Nije lako biti u pozciji Crne Gore da imamo 25 poglavlja koje treba da zatvorimo do kraja 2026. godine. To zahtijeva ogroman rad, predanost i fokus, bez digresija i drugih nacionalnih folklora. To zahtijeva da vlast i opozicija da budu konstruktivni. Nacionalna kohezija je nešto što je jako bitno. Kada smo imali popis mso pokazali zavidnu zrelost da hendlujemo teške izazove koje smo imali u nasljedstvo date. Ubijeđen sam da ćemo prevazilazii sve krize kao društvo i da ćemo do kraja 2026. imati Crnu Goru spremnu za ulazak u EU - naveo je Spajić.

Anja Ivanović

Kos: Moramo da radimo jako ako želite da ispunite ambiciju zatvaranja poglavlja do kraja 2026; Spajić: Nadam se da neće biti bojkota sjednice 21. januara jer je to bespotrebno

Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović sastao se danas u Podgorici sa ambasadorom Republike Bugarske Stefanom Dimitrovim, a tom prilikom je poručeno da će Bugarska nastaviti da podržava evropski put Crne Gore.
U razgovoru je istaknuto da Crna Gora i Bugarska njeguju prijateljske odnose, zasnovane na bogatim istorijskim i kulturnim vezama - koji su dodatno osnaženi NATO savezništvom.&nbsp;
Kako je saopšteno iz Ministarstva vanjskih poslova, Ibrahimović je izrazio zahvalnost na političkoj i ekspertskoj podršci koju Bugarska, u kontinuitetu, pruža evropskoj integraciji Crne Gore, ukazavši na posvećenost Vlade sprovođenju reformi koje vode ka punopravnom članstvu u EU do 2028. godine.&nbsp;
Susret sa bugarskim ambasadorom bio je, ističu u MVP, prilika da se ukaže na odličnu saradnju na bilateralnom nivou, uz obostranu spremnost da se intenziviraju odnosi u oblastima kulture, ekonomije i turizma.&nbsp;
S tim u vezi, istaknut je značaj boljeg saobraćajnog povezivanja dvije države i uspostavljanja direktnih avio linija.&nbsp;
Tokom sastanka bilo je riječi i o kandidaturi Crne Gore za nestalnu članicu Savjeta bezbjednosti, kao i sveukupnoj saradnji i zajedničkim aktivnostima na multilateralnom i regionalnom planu.

Ibrahimović-Dimitrov: Bugarska će nastaviti da podržava evropski put Crne Gore

Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović ocijenio je da Crna Gora svojim ukupnim razvojem potvrdila da ima kapacitet da se pridruži Evropskoj uniji - ali ukazao da nažalost ne možemo da ne primijetimo zastoj koji se dogodio ove četiri godine.
- Ove četiri godine su donijele ozbiljno ruiniranje onih krhkih ostvarenja do kojih smo došli od 2006. do 2020. godine. Prije svega na bezbjednosnom planu, javnih finansija, obrazovanja, ali i zdravstva. Crna Gora je u tom periodu izgubila ključnu pretpostavku koja je kvalifikovala kao zemlju predvodnicu - uzornu politička stabilnost - poručio je Đukanović gostujući na ovogodišnjem 2BS Forumu.
Tome, podvlači on, svjedoči da smo u četiri godine promijenili tri vlade.&nbsp;
- Od prve klero-nacionalističke, preko druge koja je bila anticrnogorska, velikosrpska i diletantska, do treće koja je opet velikosrpska i populistička... To ne obećava da bi Crna Gora sa takvom upravom mogla iskoristiti šansu koja se ukazuje - naveo je Đukanović.
Treba, kaže, voditi računa da naš domaći zadatak ne može obaviti niko bez mi.&nbsp;
- Potencijala u Crnoj Gori ima, ali taj potencijal traži ozbiljan državno-politilki menadžment koji Crna Gora u ovom trenutku nema - jasan je Đukanović.
<h2>Opsesija velikosrpskog nacionalizma</h2>
On je ocijenio da Srbija ima potencijal da bude na evropskoj strani, ali da je problematična državna politika koja je obilježena dominantno velikosrpskim nacionalizmom.
- Kada to postane državna politika to ugrožava mir i stabilnost regiona. Koliko god ne podržavao takvu politiku, ne mogu da ne primijetijm da je takva politika bila politika uspjeha na karatak rok jer se (Aleksandar) Vučić uspio održati na žici. Ali, kada se završi virjeme trajanja te politike onda je ta država na istom mjestu na kojem je bila prije njenog početka. Tu se gleda domet nekoga ko je bio na čelu države - smatra Đukanović.
On misli da je, nažalost, dominantno politikom zapada omogućeno Srbiji da igra politiku koja je bila neuspješna sa stanovištva interesa građana Srbije da budu na zapadu, neuspješna sa stanovišta interesa zapadnih uticajnih država koje su željele Srbiju u svom sastavu, neuspješna i sa stanovišta onoga što je interes regiona.
- &nbsp;A interes regiona je stabilnost. Ako se neodlučnom politikom zapada uz jasnu destruktivnu politiku iz Moskve dozvolili Srbiji da se poigra Miloševićevom mantrom - da su Srbi u regionu ugroženi pa da Srbija treba da ih zaštiiti... Srbija ih ne može zaštiti, a uz to oni u Crnoj Gori nijesu ni ugroženi. Ali ono što Srbija može je da ugrožava suverenost susjednih država, stabilnost i razvoj - dodao je Đukanović.
On kaže da postoji opsesija velikosrpskog nacionalizma ko je brana ostvarivanju njihovih ciljeva. Kao takvu prepoznaju DPS.
- Onda naravno pokušavaju da personalizuju odgovornost za neostvarivanje njihovih ciljeva. To dovodi do satanizacije - rekao je on komentarišući naslove u srpskim medijima u kojima je objavljen snimak na kojem se u kafani, u kojoj je Đukanović, pjeva „ne može nam niko ništa - jači smo od Srbije“
Na pitanje je li to pjevao, Đukanović je rekao da se radovao uspjehu građanske i proevropske politike na lokalnim izborima.
- A moje pitanje je šta i da jesam? Ako bi pjevali da je Crna Gora jača od Srbije, Amerike ili Rusije.. Je li to mržnja? - dodao je Đukanović.
<h2>Sad da vidimo je li Milatović hrabar, Spajić nije bio</h2>
On je konstatovao da se na lokalnim izborima u Podgorici desio strmoglavi pad partija koje su u vlasti. Dodao je i da je Milatović pred iskušenjem.
- Čista je slika i neće da je vidi onaj ko nema hrabrosti da napravi ozbiljne poteze. Tu šansu imao je Spajić prošle godine - PES je imao 23, DPS 21, više nego dovoljno za većinu, i to da se vlast vrši ne četiri, nego osam godina. Ali on nije imao hrabrosti. Međutim, Milatović je sada pred istim tim iskušenjem. I njemu je slika jasna. On ne vidi svoju budućnost sa velikosrpskim nacionalizmom Mandića i Kneževića. Posvađan je sa svojim dojučerašnjim kolegom Spajićem. Njemu je jasno sa kim može da sarađuje – ocijenio je Đukanović.
Gubitak od 25 odsto poena je, kaže, strmoglav pad tih politika.
- I to pokazuje da smo na početku triježnjenja građana – dodao je Đukanović.

Đukanović: Crna Gora u ovom trenutku nema državno-politički menadžment koji joj je potreban da ostvari svoj potencijal

Crna Gora ima jedinstvenu priliku da brzo napreduje u pregovaračkom procesu sa Evropskom unijom - poručio je specijalni predstavnik EU za dijalog Beograda i Prištine i druga regionalna pitanja Zapadnog Balkana Miroslav Lajčak na sastanku sa crnogorskim predsjednikom Jakovom Milatovićem.
Lajčak je pozvao političke aktere da se ujedine oko tog cilja.
Oni su, kako je saopšteno iz kabineta Milatovića, razgovarali na temu daljeg ubrzanja reformi na evropskom putu Crne Gore.
- Naša zemlja je jasno opredijeljena da postane 28. članica Evropske unije do kraja 2028. godine. Dobijanje IBAR-a predstavlja prekretnicu na našem evropskom putu I ulazak u završnu fazu pristupnih pregovora. Do kraja godine, tokom mađarskog predsjedavanja Savjetom EU, očekujemo zatvaranje četiri pregovaračka poglavlja, što će predstavljati dodatni zamah ostvarenju našeg evropskog cilja - rekao je Milatović.
On je saopštio da bi pristupanje Crne Gore EU bilo važan signal i za ostale zemlje regiona, kao uspješna priča i motivacija za nastavak pregovora, saopšteno je iz njegovog kabineta.
- Istakao je očekivanje da će se novi saziv Evropske komisije od samog početka dodatno posvetiti politici proširenja, posebno kada je u pitanju Crna Gora, jer je to način da se pokaže da se svaki napredak prema zaslugama adekvatno nagrađuje, kao i da se oživi nada u evropsku perspektivu svih država kandidata - naveo je u saopštenju.

Lajčak Milatoviću: Politički akteri da se ujedine oko evropskog napretka Crne Gore

Za ulazak Crne Gore u Evropsku uniju potreban je što širi konsenzus. Važno je poduprijedi evropski put Crne Gore - poručio je poslanik u Evropskom parlamentu Davor Ivo Štir gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E.
U tom kontekstu on je pomenuo Gruziju u kojoj su vlasti govorile da su za EU, a u praski postupale suprotno. To je, upozorava Štir, nešto što zabrinjava.
- Važno je da se stvori konsenzus barem u najširoj mogućoj mjeri, za potrebne reforme, ali i za potrebno geopolitičko svrstavanje sa zapadom, što je nužno za ulazak u Evropsku uniju. Mi, sa strane Evropskog parlamenta, takav put ćemo poduprijeti, ali ćemo mjeriti ne ono što se deklarativno kaže, nego ćemo mjeriti konkretne korake koji su napravljeni na tom putu ka Evropskoj uniji - podvukao je on.
<h2>Identitet Crne Gore bio bi u pitanju izmjenom Zakona o državljanstvu</h2>
Ukoliko bi se izmjenio Zakon o državljanstvu bilo bi omogućeno, smatra on, da se promijeni biračko tijelo Crne Gore. Naglašava i da bi se doveo u pitanje i sam identitet Crne Gore.
- Ukoliko bi se na taj način manipulisalo budućim izborima, dovela bi se u pitanja i proevropska i prozapadna orijentacija Crne Gore. To je vrlo važno pitanje koje ne može proći ispod radara i to je bila motivacija ove inicijative - rekao je Štir za Televiziju E.
Pitanje crnogorskog dvojnog državljanstva na stolu je visokog predstavnika Evropske unije za vanjsku politiku Žozepa Borelja. Zabrinuti idejom promjene Zakona o državljanstvu poslanik Evropskog parlamenta Davor Ivo Štir uz podršku poslanika iz kluba Evropske narodne stranke - Mihaela Galera, Milana Zvera, Mateja Tonina i Tomislava Sokola pisali su Borelju.&nbsp;
Upozorili su da bi to moglo ugroziti suverenitet i identitet Crne Gore, a da bi uticaji koji bi se prelamali bilii suprotni interesima Evropske unije.
Pitanje koje je &nbsp;uputila grupa zastupnika Evropskom parlamentu i Žozefu Borelju, pojašnjava Štir, je podsticaj dijaloga između vlasti iz Crne Gore i Evropske komisije, kako bi se spriječilo, kako kaže, skretanje Crne Gore sa evropskog puta.
- Smatramo da je taj dijalog potreban i da se ne smije ulaziti u neke inicijative koje bi mogle ugroziti evropski put Crne Gore. Za nas je uspjeh Crne Gore na evropskom putu izuzetno važan, ne samo zbog Crne Gore, nego zbog stabilnosti cijelog jugoistoka Evrope - naveo je on.
<h2>Interes „srpskog sveta“</h2>
Oni koji Crnu Goru, kako kaže, vide u onome što se naziva „srpski svet“ vide interes u inicijativi o promjeni Zakona o državljanstvu i dodaje, da je to geopolitički koncept, koji je imitacija „ruskog svijeta“.
- Pokušaj stvaranja jedne sfere uticaja, ili interesne sfere, a ta logika interesnih sfera je logika sukoba. Vidjeli smo, nažalost, to ruskom agresijom na Ukrajinu. I pokušaj imitacije takvih koncepata na Zapadnom Balkanu je destabilizirajuće i zato se tome treba oduprijeti. Jer logika Evropske unije je upravo suprotna, to nije logika sukoba, nego zamijeniti sukob jednom logikom saradnje. Upravo je to što treba i Crnoj Gori i cijelom jugoistoku Evrope - naglasio je Štir.
Dodaje da, kao i ostale kolege iz Evropskog parlamenta, želi da Crna Gora uspije na evropskom putu, i zato je, kako kaže, važno da ovo pitanje bude postavljeno u Evropskom parlamentu.
- Zbog situacije u &nbsp;Ukrajini dao se neki novi impuls procesu proširenja. Možda zvuči paradoksalno, ali upravo Ukrajina daje tempo procesa proširenja. Međutim, koristi mogu imati i zemlje Zapadnog Balkana ako to budu znale iskoristiti. Svima je u interesu da to tako bude, a ne da se skrene sa drugim konceptima, kao što je “srpski svet” koji idu u suprotnom smjeru, koji su izuzetno štetni ne samo za Crnu Goru, nego za cijelu regiju i jugoistok Evrope - istakao je Štir.
Dobrosusjedski odnosi su, dodaje on, veoma važni na evropskom putu i napominje da je kao ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske, svojevremeno, predlagao ratifikaciju sporazuma sa Crnom Gorom, za ulazak Crne Gore u NATO savez.
- Tada smo vidjeli da je Crna Gora zaista htjela biti dio zapada, htjela prihvatiti zapadne evropske vrijednosti i omogućavala da se u toj klimi pronađu rješenja koja bi bila u obostranom interesu. Upravo takvu klimu treba stvarati, zato je važno oduprijeti se tim nekim konceptima, kao što je “srpski svet” , koji razbijaju tu klimu saradnje. Treba njegovati upravo takve dobrosusjedske odnose i onda u takvom evropskom duhu pronaći rješenja kojom će biti i jedna i druga strana zadovoljna - naglašava Štir.

Štir: U Evropskom parlamentu ćemo mjeriti konkretne - a ne deklarativne korake Crne Gore na putu ka EU

Uh, sav sam se potresao. Ivan Vuković mi prijeti Krivičnom prijavom. Još da mu je Vesna Medenica na čelu sudstva, Katnić tužilaštva, a partijski kolega Veljović direktor policije, sinoć bi mi (po specijalnoj SMS zamolnici) u betonjerci uveliko ,,pomjerali bubrege, kazao je poslanik Demokrata Momčilo Leković reagujući na najavu potpredsjednika Demokratske partije socijalista (DPS) Ivana Vukovića da će podnijeti krivičnu prijavu protiv njega.&nbsp; Leković navodi i da je ovako, srećom, prošao, kako kaže, baš onako demokratski, samo sa krivičnom. Napad, dodaje, možda jeste najbolja odbrana, ali pred istinom se vrati kao bumerang. - Pitanja je mnogo i čekaju odgovore. Recimo, kako to da se u potpisanom ugovoru od 10. novembra 2020. godine u članu 2 gradonačelnici pozivaju na finansiranje asfaltiranja puta iz kapitalnog državnog budžeta namijenjenog Prijestonici, konkretno u okviru programa Razvojni projekti Prijestonice Cetinje, sa budžetske pozicije 4412, a da je ista ta Prijestonica dopisom broj 01- 400/20-1708 od 4. novembra 2020. godine, dakle 6 dana prije potpisivanja Ugovora, &nbsp;obavijestila Upravu javnih radova odnosno Ministarstvo finansija da neće realizovati taj dio budžeta na taj način, tražeći preusmjeravanje sredstava na druge projekte? I da je Vlada, u skladu s tim zahtjevom Prijestonice, ta sredstva preusmjerila na druge stavke i projekte, među kojima nije bilo asfaltiranja puta Barjamovica - Bandići - Komani? - kazao je Leković.&nbsp; Znači, dodaje, potpisuju ugovor u kojem se pozivaju da će radove platiti sa budžetske stavke sa koje su već prethodno ,,skinuli" sredstva. - Možemo li ovo smatrati još jednim u nizu dokaza da je ovaj ništav ugovor potpisan uz punu svijest da sredstva nikada neće biti isplaćena, ili je i ovo "napad na integritet i lični ugled"? - pitao je Leković.&nbsp; On je, kako navodi, ponovio da je ovo bio ad hok privatni posao. Podsjećamo, reakcija Vukovića uslijedila je nakon Lekovićevog saopštenja, u kojem je naveo da je glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću dostavio informaciju o sumnji da je Vuković, dok je obavljao funkciju gradonačelnika Podgorice, učestvovao u zloupotrebama koje su navodno dovele do milionske štete po gradski budžet i preduzeće „Putevi“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405110428_69e7c2b2a2d7302c3eccb5b24ab0a9c7a74c41b04d642b8fa4cadbb361180b8f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405110428_69e7c2b2a2d7302c3eccb5b24ab0a9c7a74c41b04d642b8fa4cadbb361180b8f" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="Leković"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405110432_a72db4dd532f6a9e07533c243b585db303d2499a37fbd81fbbe6e09a168ea14e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405110432_a72db4dd532f6a9e07533c243b585db303d2499a37fbd81fbbe6e09a168ea14e" data-rendition-name="original" width="1600" height="1068" loading="lazy" alt="Leković"> </figure>

Leković: Baš sam se potresao, Vuković mi prijeti krivičnom prijavom

Poslanik Skupštine Crne Gore Ilir Čapuni je kazao da je Ulcinj dao podršku svim najvažnijim procesima istorije Crne Gore. &nbsp;&nbsp;
- Poznat je i po snažnom civilnom sektoru koji je podržao svaki građanski protest. Zato smo i zaslužili podršku civilnog sektora koji je danas sa nama u Ulcinju! &nbsp;Protest u Ulcinu govori svim jezicima slobodnih ljudi koji vole Ulcinj! - ističe Čapuni.
Podsjećamo, Ulcinjani će danas Dan oštine proslaviti velikim protestom na Maloj plaži s početkom u 12 sati. Na protest su ih pozvali predsjednik Opštine Genci NImanbegu i predstavnici svih političkih partija čiji stav je ujedinjen – Ulcinj niije na prodaju, ne trebaju mu megalomanski projekti i zajednica se mora pitati i odlučivati.&nbsp;
Povod za protest sporazum o saradnji između Vlade Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata koji je potpisao 28. marta premijer Crne Gore Milojko Spajić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FICapuni%2Fstatus%2F1908443933744476656&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Čapuni: Ulcinj dao podršku svim najvažnijim procesima istorije

Policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti “Sjever” – Odjeljenja bezbjednosti Berane su locirali i uhapsili Ž.B. (39) sa nacionalne potjernice, koje se krilo u Andrijevici, osumnjičenog za krivično djelo nedozvoljena polne radnje, saopšteno je iz Uprave policije (UP). 
Za Ž.B. je, kako dodaju, od strane Osnovnog suda u Podgorici donijeta naredba o raspisivanju nacionalne potjernice zbog krivičnog postupka koji se protiv njega vodi pred ovim sudom.
- Imenovani će biti sproveden Upravi za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu, po osnovu određenog pritvora od strane Osnovnog suda u Podgorici - saopšteno je iz UP.

U Andrijevici pronađena osoba sa nacionalne potjernice

Evropski savez u Herceg Novom biće posebno posvećen unapređenju položaja mladih u našoj lokalnoj zajednici kroz konkretne i ostvarive mjere, saopštio je Vasilije Vasiljević, kandidat na listi „Evropski savez - Najbolje što možeš - (SD, SDP, LP i građani)”.
- Prvi korak koji predlažemo u našem programu vezano za ovu oblast, jeste razvoj institucionalnih edukativnih programa koji će mladima omogućiti da steknu potrebna znanja i vještine - rekao je Vasiljević.
On objašnjava da će ovi programi biti osmišljeni kako bi mladima olakšali zapošljavanje i angažman u lokalnoj zajednici, povezujući njihove talente i potencijale sa potrebama tržišta rada.
- Na taj način, mladi će dobiti priliku da aktivno doprinesu razvoju svoje zajednice i izgrade stabilne karijere - dodao je Vasiljević.
Prema njegovim riječima, ključni prioritet Evropskog saveza je stvaranje uslova za povratak mladih u Herceg Novi, nakon završetka studiranja.
- Kroz ekonomske podsticaje, kao i kroz otvaranje novih mogućnosti zapošljavanja, želimo mladima da omogućimo da se vrate u svoj rodni grad. Tako će imati priliku da svojim radom doprinesu razvoju lokalnih resursa i ekonomije, stvarajući dugoročne koristi za našu opštinu - rekao je Vasiljević.
Vasiljević, kao mlada osoba, pozvao je svoje sugrađane da podrže Evropski savez, glasaju za broj 1 i pruže nadu za bolju budućnost Herceg Novog.
- Ove mjere su temelj naše strategije za ostanak mladih u našoj opštini, jer vjerujemo da je njihov angažman ključ za budućnost i održivi razvoj Herceg Novog - zaključio je Vasiljević.

Vasiljević: Evropski savez učiniće da mladi dobiju priliku da aktivno doprinesu razvoju Herceg Novog

Agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli su sa kupovinom glasova - tvrde za Portal ETV sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom.
<h2>VAUČERI ZA IZBORE</h2>
- Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu
koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – tvrde naši sagovornici.
Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori.
<h2>,,OSTROŠKI MARATON“</h2>
Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača.
- Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozoravaju sagovornici Portala ETV.
Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu.
- Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kažu naši sagovornici.
<h2>NEDAVNA ISTORIJA PREVARE</h2>
Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD.
Nikšić su te godine „opsadirali“ Vučićevi ljudi za specijalne zadatke, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture. Vučićevi izaslanici Vladimir Mandić, Milan Nikolić, Predrag Rajić, te sin Milorada Dodika (predsjednika entiteta BiH – Republika Srpska) - Igor Dodik vodili su kampanju pritisaka i zastrašivanja birača. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura.
Aktivno je bila uključena i Crkva Srbije, čije svještenstvo je, takođe, agitovalo za ovu koaliciju.
<h2>PRIVOĐENJA I PUŠTANJA NA SLOBODU</h2>
Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac.
Na informativni razgovor privedeni su tadašnji član Glavnog odbora Vučićeve Srpske napredne stranke i bivši rukometni reprezentativac Vladimir Mandić, bezbjednosno interesantna osoba Dane Šijan iz Beograda, zatim Nemanja Bogdanović iz Sarajeva, Aleksandar Jokić iz Beograda, kao i tadašnji poslanik Demokratskog fronta u Skupštini Crne Gore Milo Božović, te Slobodan Lalović iz Foče, Dejan Puhalo iz Trebinja, Blagdan Madžić iz Foče i Miroslav Vujović.
Petanestak dana prije ovih privođenja policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada.
Vučić je uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević.
Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.
Ove godine nema u toj mjeri otvorenog i brutalnog pritiska iz Srbije na izborni proces u Nikšiću, ali kako se kampanja privodi kraju, novac za kupovinu glasača je, očito, stigao, kako se ništa ne bi prepuštilo slučaju.

Glasačima dijele bonove od po 3.500 KM za trgovinu građevinskog materijala na stovarištima u BiH?

Sukob u Demokratama Alekse Bečića, potpredsjednika Vlade, eskalirao je do tačke bez povratka, tvrde izvori Portala ETV bliski ovoj partiji, ističući da su Bečić i ideolog stranke Boris Bogdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – tvrde naši izvori. M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="Bečić i Bogdanović"> </figure>  Upravo te večeri Demokrate su odlučivale o nosiocu liste, a prema pouzdanim informacijama M portala, Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je, kako su prenijeli mediji, odlučeno i da Nemanja Vuković bude novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Koprivica je rođeni Nikšićanin i upravo on je najuticajnija ličnost ove partije u gradu pod Trebjesom. Duže od godine, špekuliše se sa informacijama, da su Koprivica i ministar odbrane Dragan Krapović, takođe funkcioner Demokrata, u sukobu sa Bečićem i Bogdanovićem, ali njih dvojica to negiraju. Uz njih, kako su ranije objavili mediji, i predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, bivši ministar turizma Vladimir Martinović nijesu saglasni sa partijskom politikom koju kreira Bogdanović. U junu prošle godine, Koprivica je negirao da će sa još nekoliko nezadovoljnih funkcionera Demokrata formirati novu stranku Progres. - U potpunosti su netačni i zlonamjerni navodi portala Adria da osnivam politički subjekt koji će nositi naziv „Progres“ – napisao je on tada na mreži Iks. Portal Adria tvrdio je da su uz Koprivicu stali Vladimir Martinović, Nikola Rovčanin i još nekoliko funkcionera. Mediji su i u martu prošle godine objavili da je došlo do raskola u Demokratama i da Koprivica i Martinović napuštaju stranku. Vladimir Martinović i jeste otišao iz partije, ali u julu, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Spreman „svilen gajtan“ za Moma Koprivicu

U nikšićkom biračkom spisku ima hiljade fantom birača ili birača koji se „uvoze“ iz Srbije i entiteta Bosne i Hercegovine - Republika Srpska – upozorila je nezavnica odbornica u Skupštini opštine Nikšić Tatjana Knežević Perišić. Ona je, u saopštenju dostavljenom Portalu ETV, pitala „odakle 57.589 birača, ako je na popisu stanovništva 2024. godine utvrđeno da u Nikšiću živi 66.725 stanovnika, od čega je djece do 15 godina 10.909 popisanih, a od 15 do 19 godina 3.869. <h2>Zabrinjavajući podaci</h2> - Prevedeno u brojke, samo ako odbijemo ovu brojku djece do 15 godina, jer, logično, ne mogu glasati, onda bi u biračkom spisku ostalo 55.816 upisanih birača, a ne 57.589. A ako odbijemo bar 2.500 koliko bi otprilike trebalo biti djece od 15 do 17 godina, onda bi brojka upisanih bila negdje oko 53.000 birača – kategorična je Knežević Perišić. Podsjetila je da je Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo da je broj birača „u zaključenom biračkom spisku na dan 2. april 2025. godine 57.589 birača“, što je, objašnjava, više nego što je isti organ saopštio 17. januara 2025. godine, kada je opštini Nikšić i Službi za saradnju, poslove predsjednika i informisanje dostavio informaciju da je u biračkom spisku opštine Nikšić upisano 57.544 birača. Ta informacija je, dodaje ona, proslijeđeno svim odbornicima na uvid. - Ako pretpostavimo da je ovih 45 birača više, možda, oni koji su navršili 18 godina, javnosti i institucijama zaduženim za vođenje biračkog spiska, upućujem pitanje: Odakle ovoliko upisanih u birački spisak opštine, koja prednjači u iseljavanju građana, kada je Crna Gora u pitanju – istakla je Knežević Perišić. Kategorična je da u nikšićkom biračkom spisku ima hiljade fantom birača ili birača koji se „uvoze“ iz Srbije i entiteta BiH - Republika Srpskea, uz podsjećanje da je Koalicija „Evropski tim za Nikšić“, još 2021. godine podnijela prigovor za oko 920 birača koji su upisani u tri biračka spiska, u dvije države i jednom etnitetu, i koji, kao takvi, nijesu imali pravo glasa u Nikšiću.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404170456_f1ff411ea5ed36812853e5bc60b11792f5d824e336f14c641249d8f3c3cfcc1e.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250404170456_f1ff411ea5ed36812853e5bc60b11792f5d824e336f14c641249d8f3c3cfcc1e" data-rendition-name="original" width="2048" height="1536" loading="lazy" alt="Nikšić"><figcaption>JE LI PRIPREMLJEN TEREN ZA KRAĐU IZBORA: Nikšić(Photo: RTNK/Milan Šapurić)</figcaption></figure>  - Ta prijava je, naravno, odbačena, a OIK, DIK, MUP, tužilaštvo i sudstvo se nijesu bavili imenima koja smo tada dostavili. Stoga ponovo izražavam sumnju u regularnost predstojećih izbora tim prije što se od 2008. do kraja 2022. iz Nikšića odselilo 8.700 građana, doselilo 4.582, a da je samo od januara do kraja oktobra 2023. godine trajno otišlo još 1.064 građana, dok se doselilo njih 357, što je najveći odliv stanovništva u cijeloj Crnoj Gori – upozorava Knežević Perišić. Nikšić je, dodaje ona, za 12 godina napuštilo više od 6.000 stanovnika, natalitet je u konstatnom padu, mortalitet veliki, pa pita otkuda onda ovoliki broj upisanih birača? - Jer, po zvaničnim statistikama MUP-a i MONSTAT-a, (dakle 57.589 u biračkom spisku, plus 10.909 djece do 15 godina, plus oko 2.500 onih do 18 godina) ođe živi bar 71-000 ljudi! KAKO? Da li zato nikšićka vlast ne brine oko rezultata izbora, iako znaju, po svim raspoloživim anketama, da građanska i suverenistička opcija ima većinu – zaključila je Knežević Perišić. <h2>Uticaj stranih država</h2> Portal ETV objavio je prije nekoliko dana informaciju da su agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli sa kupovinom glasova, a što tvrde naši sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom. - Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – rekli su oni.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022007020_6285fcf3ba19bdbb1e441f9555390450b5bce0c7d2988b05d2ea5f2ecb025613.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022007020_6285fcf3ba19bdbb1e441f9555390450b5bce0c7d2988b05d2ea5f2ecb025613" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="MUP Zgrada"><figcaption>BEZ REAKCIJE NA RANIJE PRIJAVE: Ministartsvo unutrašnjih poslova(Photo: Portal ETV/Anja Ivanović)</figcaption></figure>  Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori. Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača. - Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozorili su sagovornici Portala ETV. Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu. - Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kazali su naši sagovornici. Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD. Nikšić su te godine „opsadirali“ ljudi za specijalne zadatke predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture i Crkva Srbije. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura. Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac. Osim toga, policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada. Vučić je tada uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević. Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.

Knežević Perišić: Odakle 57.589 birača, ako je na popisu bilo 66.725 stanovnika, od čega djece do 15 godina 10.909

Robert Siništaj, vlasnik lokala "Tasty" u Tuzima koji su večeras demolirali navijači Budućnosti nakon utakmice sa Dečićem, kazao je da je pričinjena materijalna šteta ogromna. On je za Portal ETV kazao i da je u tom događaju povrijeđen jedan gost lokala.&nbsp; Siništaj tvrdi i da policija nije adekvatno reagovala, objašnjavajući kako su "Varvari" ispred njegovog lokala došli privatnim vozilima uz pratnju policijskih službenika.&nbsp; - Oni su demolirali lokal, a policijaci su ih polako ispratili kao da su donijeli poklone a ne vatru - rekao je Siništaj.&nbsp; Prema njegovim riječima, navijače niko nije dirao dok su oni lomili i rušili po objektu.&nbsp; Tvrdi da je policija nijemo posmatrala navijače dok su goste lokala gurali sa štitnicima i prijetili im.&nbsp; - Gosti su bježali na zadnji izlaz. Međutim, kako nijesu svi tako brzo da izađu kroz ta vrata krenuli su ka prednjim - dodaje Siništaj.&nbsp; On kaže i da je bilo dima, vatre, da su kroz lokal letjele baklje &nbsp;zbog čega je zapaljen invertar u lokalu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51" data-rendition-name="original" width="1600" height="721" loading="lazy" alt="Tasty"> <figcaption>Zapaljena garnitura(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Demoliran lokal "> <figcaption>Polomljena stakla (Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F0QzOqrellbY%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F5bhjxCaPgfk%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: eu-put