Saglasan sam sa većinom opservacija gospodina Marjana Šareca. Ipak Crna Gora se nalazi u kritičnoj, važnoj fazi na putu učlanjenja u EU u kojoj je potrebno jasno adresiranje izazova i izvora problema, jer vremena za gubljenje više nemamo, ni mi ni EU - poručio je predsjednik Liberalne partije i jedan od lidera Evropskog saveza.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fsarec-ideja-o-probnom-roku-je-uvreda-za-crnu-goru-nije-tajna-da-nijesu-svi-sa-radoscu-docekali-svijetlu-majsku-zoru&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Uz svo razumjevanje i prepoznavanje diplomatskog jezika i pristupa, i funkcije gospodina Šareca, formulacije poput "mnogi ne žele Crnu Goru u EU" više, cijeni Belan, ne mogu biti od pomoći.
- Moramo znati ko su "mnogi", u kojim strukturama se nalaze, kako bi ih zajedno preduprijedili prije nego naprave nemjerljivu štetu. Jesu li u Vladi Crne Gore, imaju li ključni uticaj na njen rad? Ja mislim da jesu u Vladi i da imaju veliki uticaj na Vladu i parlamentarnu većinu, a politički ih predvodi u ulozi "dobrog policajca" predsjednik Skupštine Andrija Mandić - naveo je on.
Pita misle li tako i gospodin Šarec i njegove EU kolege.
- Ako misli, hajde da vidimo što nam je činjeti u narednom periodu kako bi 2028. dočekali bez brige i sa ostvarenim ciljem - dodao je on.
Jasno je, cijeni Belan, da je sada krajnji momenat za prepoznavanje "trojanskih konja".
- Ako ne misli tako, već se "mnogi" eventualno nalaze recimo među mojim boćarima ili sličnim društvenim strukturama, onda smo relaksirani i bez briga svakako - zaključio je Belan.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fvatroslavbelan%2Fstatus%2F1988952247107985860%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Belan: Crna Gora je u važnoj fazi na EU putu, potrebno je jasno adresiranje izazova i izvora problema

Ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler kazao je da je prva poruka izvještaja Evropske komisije da je ovo bila uspješna godina za evropski put Crne Gore.
On je na konferenciji za medije povodom predstavljanja izvještaja o napretku Crne Gore ka EU kazao da će naredna godina biti presudna, posebno u vladavini prava, sprovođenju preporuka Venecijanske komisije, jačanja borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala...
- EU čvrsto stoji uz Crnu Goru sa snažnom podrškom i jasnim očekivanjima - poručio je on.
Istakao je da je Crna Gora postala članica SEPA.&nbsp;
- Pridužila se Konvenciji o zajedničkom transportnom postupku. To je drugo veliko postognuće koje se desilo u prethodnom periodu. Sljedeći veliki korak je da Crna Gora ima besplatan roming sa zemljama EU. Nikšić je izabran za prijestonicu kulture a to je treći grad Zapadnom Balkanu koji je ikada dobio tu titulu - naglasio je Satler.
Ton ovogodišnjeg izvještaja je, cijeni on, mnogo pozitivniji.
- Dobra vijest je da je Crna Gora znatno ostvarila napredak u spremnosti. Ovo je najbolji izvještaj koji je Crna Gora ikada dobila od EK i ojačala je svoju poziciju predvodnice ka članstvu u EU - rekao je Satler.
Izvještaj, kako je ustvrdio, upućuje i na slabosti.
- Navodi se odlučan korak ka izbornoj reformi. Ostvarili ste međupartijski konsenzus koji je dozvolio da se reforma ostvari - dodao je Satler.&nbsp;
Istakao je da postoji još nekoliko stvari koje bi trebalo završiti.
- Crna Gora je prevazišla ustavnu i institucionalnu krizu. Izvještaj bilježi dobar napredak u poglavlju 23. U poglavlju 24 ostvareni su dobri rezultati. Država treba da obezbijedi stabilnost u policiji imenovanjem rukovodilaca u punom mandatu - rekao je on.
Zakonodavni i institucionalni okvir je uspostavljen ali je, podvlači on, potreban novi zakon o zaštitniku ljudkih prava i sloboda.
- Crna Gora je zadržala punu uslađenost sa spoljnom i bezbjednosnom plitikom EU. Samo nastavite tako - ocijenio je Satler.
Dodao je da Crna Gora treba da pronađe rješenja za prevazilaženje otvorenih pitanja sa Hrvatskom.
- Uskoro će lopta biti na terenu država članica. U decembru očekujemo važnu međuvladinu konferenciju. Nadamo se brzom napretku kada je riječ o imenovanju sudija, članova Sudskog i Tužilačkog savjeta i guvernera Centralne banke. Važno je da ne gubite iz vida cilj. Naredna godina je posebno važna za Crnu Goru - naveo je Satler.
Imaćemo, kako je rekao, dva velika samita.
- To je velika šansa i prilika da pokažete što možete da donesete za evropski sto - kazao je Satler.
<h2>Potvrđena liderska pozicija</h2>
Premijer Milojko Spajić je poručio da je izvještaj Evropske komisije potvrda da su radili odgovorno, predano i u najboljem interesu države. Ova godina je, cijeni on, bila jako uspješna, ali se očekuje mnogo više.
- Crna Gora ima dovoljno razloga da bude jako ponosna na ono sto piše u izvještaju. Naš reformiski put nije lak, ali svakodnevno dokazujemo da rezultati dolaze kada postoji jasan cilj i posvećenost - rekao je on.
Ovaj izvještaj, kako je ustvrdio, jasno ukazuje i na izazove koji su pred nama i koje moramo zajednički riješiti. On je kazao da su od posljednjeg izvještaja do danas zatvorena četiri poglavlja, te poručio da je Crna Gora potvrdila lidersku poziciju.
- Važno je što je prvi put u poglavljima vladavine prava postignut visok nivo spremnosti i napredak. Vlada će nastaviti da unapređuje ambijent za nezavisan rad pravosuđa - rekao je on.
Vlada je, prema njegovim riječima, fokusirana na stvaranje stabilnog ekonomskog ambijenta.
- Intenzivno radimo na diverzifikaciji ekonomije. Imamo najveći broj interno spremnih poglavlja - naveo je on.
Ponosan je, kaže, na administraciju koja pokazuje da može realizovati i ono što se do juče činilo nemogućim.

1250x600

1084x550

Satler: Naredna godina će biti presudna za EU put Crne Gore; Spajić: Izvještaj potvrda da smo radili odgovorno, predano i u najboljem interesu države

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen danas stiže u Crnu Goru, a njen dolazak, u trenutku kada naša država bilježi veliki napredak u ključnim oblastima evropske agende, potvrda je naših napora i da smo na dobrom putu - ocijenila je za RTV Nikšić, Maida Gorčević, ministarka evropskih poslova.
Crna Gora je, kaže ona, napravila određene iskorake, ne samo po pitanju zatvaranja poglavlja, već po pitanju evropskih vrijednosti.
- To pokazuju rezulatati koji su mjerljivi i koje Evropska komisija vidi, kao i u onim izazovima koji su pred nama do zatvaranja poglavlja. Dolazak Ursule fon der Lajen, predsjednice Evropske komisije u Crnu Goru, samo nekoliko nedjelja prije Izvještaja Evropske komisije, potvrda su tog naprtka i da smo na dobrom putu - kaže ministarka.
Kada je riječ o pregovaračkom procesu, ističe da on kontinuirano napreduje.
- Do kraja godine nas očekuje još jedna Međuvladina konferencija na kojoj ćemo zatvoriti određena poglavlja. Govorimo dosta i o Reformskoj agendi, tako da što se tiče evropskih integracija, vrlo dinamičan plan i intenzivan period je pred nama, jer očekujemo da zatvorimo ozbiljan broj poglavlja u 2026. godini - zaključila je Gorčević.

Gorčević: Dolazak Fon der Lajen potvrda našeg napretka na EU putu

Reforme na putu ka EU ne doživljavamo kao obavezu, već kao priliku da damo svoj doprinos evropskoj budućnosti Zapadnog Balkana. Naša je obaveza da ispunimo svako mjerilo, poštujemo svaki standard i dokažemo da Crna Gora zaslužuje mjesto u EU kao potpuno spremna i kredibilna članica, poručila je ministarka evropskih poslova, Maida Gorčević, na BSC sastanku lidera u Podgorici, forumu koji organizuje Beogradski centar za bezbjednosnu politiku (BCSP), uz podršku Ambasade Norveške.
Ona je naglasila da evropska perspektiva mora ostati ključna za stabilnost i razvoj čitavog regiona, jer samo tako možemo obezbijediti trajnu bezbjednost i prosperitet.&nbsp;
- Crna Gora ostaje čvrsto posvećena evropskom putu – naš cilj je jasan: završetak pregovora do 2026. i punopravno članstvo u Evropskoj uniji do 2028. godine- kazala je Gorčević.&nbsp;
Ona se, kao ključna govornica, obratila na forumu pod nazivom „Između igranja moći i obećanja: Zapadni Balkan usred globalnih promjena i izazova za Evropu“.
Gorčević je naglasila da je Crna Gora danas najnapredniji kandidat u procesu pristupanja, jedina zemlja koja je otvorila sva poglavlja i zatvorila sedam. „U proteklim mjesecima ostvarili smo opipljiv napredak, zatvorili smo četiri poglavlja, uključujući i jedno od najzahtjevnijih, te obezbijedili 383 miliona eura iz Plana rasta EU za Zapadni Balkan. Tim sredstvima finansiraćemo ključne reforme: jačanje borbe protiv organizovanog kriminala, modernizaciju javnih nabavki, reformu izbornog zakonodavstva, širenje digitalne infrastrukture i ulaganje u obrazovanje sa fokusom na digitalne vještine“, istakla je.
Takođe je poručila da Crna Gora ostaje čvrsto posvećena evropskom putu i da će nastaviti odlučno da sprovodi reforme, jača demokratiju i unaprjeđuje standarde kako bi ostvarila svoje članstvo u EU. Istakla je da je sada pravi trenutak za konsolidaciju evropske perspektive cijelog regiona, te da samo kroz zajednički evropski put Zapadni Balkan može obezbijediti trajni mir, stabilnost i prosperitet za sve svoje građane.
Državna sekretarka u Ministarstvu evropskih poslova, Biljana Papović, učestvovala je na sesiji pod nazivom „Zapadni Balkan između integracije i izolacije“, u okviru koje je istakla ključne prioritete Crne Gore u procesu evropskih integracija. Ona je naglasila da je strategija Crne Gore u potpunosti usmjerena na neutralisanje političke nesigurnosti u EU kroz dosljednu implementaciju tehničkih, pravnih i institucionalnih pretpostavki koje zahtijeva Evropska unija.
- Naš pristup je zasnovan na konkretnim rezultatima, a ne na retorici. Svaka reforma koja jača nezavisne institucije, javne nabavke, sudstvo i antikorupcijska tijela smanjuje rizik za investitore, povećava potencijal rasta i približava nas članstvu u jedinstvenom tržištu- rekla je Papović. 
&nbsp;
Ona je naglasila da Crna Gora ostaje posvećena evropskom putu, uz predanost principu zasluga i reformi. „Naš cilj je da svaka odluka o napretku bude zasnovana na stvarnim rezultatima i objektivnim kriterijumima, čime se jača kredibilitet Crne Gore kao partnera Evropske unije,“ zaključila je Papović.

Gorčević: Naša obaveza je da dokažemo da je Crna Gora spremna za članstvo u EU

Primjer neizbora članova Savjeta regulatorne Agencije za audiovizuelne medijske usluge samo je jedan u nizu primjera kako većina obesmišljava EU integracioni put - ocijenio je predsjednik Kluba poslanika SD-a i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša.
On je ukazao i na opstrukcije.
- Donese se zakon u okviru IBAR zakona, koji je bio uslov za privremeno zatvaranje poglavlja 10, a onda se vrše opstrukcije godinu dana u njegovoj primjeni… Takva je cijela EU priča fotelja vladajuće koalicije… - naveo je Mugoša u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
On cijeni da se priča svodi na donošenje zakona, dok u primjeni zbog političkih ucjena i trgovine i želje da politički poklope svaku instituciji imamo neprimjenjivanje ili njihovu lošu primjenu.
- Naravno, da stvar bude još slikovitija, završi se uzdržanim glasanjem većine za kandidate koji ispunjavaju zakonske uslove i bez ikakvog obrazloženja takvog glasanja (isto kao i kod viceguvernera Centralne banke) - zaključio je Mugoša.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fborismugosa%2Fstatus%2F1964581390831230983%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mugoša: Većina obesmišljava EU integracioni put, jedan od primjera neizbor članova Savjeta AMU

Naravno da se evropska agenda usporila, kad PES sada svu energiju usmjerava na agendu DF i ostalih proVučićevih partija u vlasti i na državnom i na lokalnom nivou, ocijenio je predsjednik Glavnog odbora SDP-a i predstavnik Evropskog saveza Mirko Stanić.
- Cijenu za to plaća cijela država, jer se već vide direktne posljedice nesposobnosti ove vlasti na našem EU putu- zaključio je Stanić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fstanicm%2Fstatus%2F1961001725462024294%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Stanić: Evropska agenda usporila jer PES svu energiju usmjerava na agendu DF i ostalih proVučićevih partija

Od ukupno dvije milijarde dolara, koliko, prema tvrdnjama zvaničnog Zagreba, Crna Gora duguje Hrvatskoj po osnovu sukcesije vojne imovine nakon raspada Jugoslavije – sporan je i dio koji se odnosi na avione-kanadere, koje Crna Gora danas više ne posjeduje. Sagovornici Televizije E ranije su upozoravali da bi potezi aktuelne vlasti, koji narušavaju odnose sa susjedima, Crnu Goru mogli skupo koštati. Nakon posljednje protestne note, dobrosusjedski odnosi, koji su, kako stručnjaci ocjenjuju, preduslov za članstvo u Evropskoj uniji, za Crnu Goru postaju sve teži zadatak.
<h2>"Šamari" doborsusjedskim odnosima</h2>
More problema - to je ono što bi školski brod Jadran, kao posljednji "šamar" dobrosusjedkim odnosima sa Hrvatskom, mogao da donese Crnoj Gori.&nbsp;
Nakon što je Hrvatska uputila protestnu notu zbog odluke crnogorskog Ministarstva odbrane da izradi značke sa ilustracijom broda Jadran, Crnoj Gori će, prema riječima savjetnice hrvatskog ministra vanjskih i evropskih poslova, Vande Babić Galić, uskoro stići i precizan izvještaj o vrijednosti vojne imovine koju navodno duguje Hrvatskoj.
Stručnjaci su i ranije upozoravali na ovakav scenario.&nbsp;
- No što je najštetnije jeste što se uporno zagovara jedan argument koji može biti jako štetan za Crnu Goru, a on se sastoji u tome da je na dan međunarodnog priznanja Hrvatske, čini mi se oktobra 91, školski brod Jadran bio u Tivtu i da po tom osnovu pripada Crnoj Gori. Ali da uzmemo i da je to dobar argument za Crnu Goru, pitam sve ostale - na taj datum u oktobru bilo je na stotine brodova na teritoriji Hrvatske koje smo mi poslije doveli u Crnu Goru 1992. - raketni fregater, raketni čamci, sve naoružanje, oprema itd. – kazao je admiral u penziji Dragan Samardžić.
Prema pisanju medija, devedesetih godina prošlog vijeka, među spornom nekada zajedničkom imovinom su i četiri kanadera za gašenje požara, koji su početkom rata 1991. premješteni iz vojne baze Zemunik kod Zadra na Aerodrom Golubovci u Crnoj Gori. Bez konsultacija sa Hrvatskom, tada Savezna Republika Jugoslavija koju su sačinjavale Srbija i Crna Gora su 1995. godine prodale ta četiri aviona Grčkoj za 24,4 miliona dolara – i to preko ofšor kompanije sa Kipra, kako bi se izbjegle tadašnje UN sankcije Jugoslaviji.
- Grčka vlada je kupila avione uprkos tome što su, kako je potvrdio (ministar poljoprivrede) Cumakas, čak i funkcioneri grčkog Ministarstva odbrane i Generalštab ratnog vazduhoplovstva Grčke - u čijoj se bazi nalaze sporni avioni, u tri navrata upozoravali vladu na rizičnost posla i na sumnjiv vlasnički status letjelica. Međutim, rekao je Cumakas, vlada je "pristupila kupovini na način koji je prvobitno izabran, i već je bila platila prvu ratu" - znači otplata je počela prije sklapanja ugovora! Uostalom, avioni su stigli dvije i po godine ranije – objavila je "Naša borba" u junu 1997. godine.
<h2>Prepreke na evropskom putu</h2>
Danas, Crna Gora ne posjeduje nijedan kanader, a Hrvatska, prema tvrdnjama Babić Galić, ima pravo da traži više od dvije milijarde američkih dolara na osnovu sukcesije vojne imovine.&nbsp;
Bivši ministar odbrane i ambasador Crne Gore u Hrvatskoj Boro Vučinić kazao je da su, poslije više poteza koji su načinjeni sa crnogorske strane, odnosi sa Hrvatskom ponovo postali složeniji, nakon što je u dugom periodu učinjen veliki napor da se, nakon radnih devedesetih, saniraju i dovedu do nivoa najboljeg primjera u regionu dobrosusjedske saradnje.
- Teško da možemo govoriti samo o neznanju. Jedna od najboljih preporuka članstvu u EU je dobosusjedska saradnja. Dakle, kroz ono što činimo ne činimo dobru preporuku sebi za ćlanstvo u EU i nadam se da ćemo konačno prestati sa takvim stvarima i početi konačno da se držimo onoga što deklarativno najavljujemo, a to je stvarno članstvo u EU. Da nam to ne bude samo parola iza koje se čine suprotne radnje – poručio je Vučinić.
Stručnjaci kažu da Crna Gora ne bi bila u ovakvoj poziciji da nije donosila poteze koji su kontinuirano narušavali međusobne odnose – što direktno utiče i na njen evropski put. Odluke crnogorskih vlasti, koje su dovele do pogoršanja dobrosusjedskih odnosa, mogle bi rezultirati ozbiljnim posljedicama, uključujući mogućnost da Hrvatska, kao članica Evropske unije, blokira evropski put Crne Gore.

Zarobljeni u sukcesiji: Sporni kanaderi i dvije milijarde

"Crna Gora mora ostati samostalna, nezavisna država kojom ne rukovodi niko iz inostranstva, koja ima svoju kičmu i želi za sebe samo najbolje“.&nbsp;
To je juče u crnogorskoj Skupštini saopštio izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec, na konferenciji „Budućnost proširenja Evropske unije (EU) – budućnost je sada“.
Teško da bi ovakva poruka bilo kojoj drugoj državi u Evropi danas mogla biti upućena, a da je vlast i građani te države takvu priču ne shvate - kao uvredu. Jer, svaka nezavisna država Evrope bi, valjda se to podrazumijeva, trebalo da bude samostalna i ,,da ima kičmu". &nbsp;
Ali, ovo je poruka Crnoj Gori, zemlji koja je pred vratima Evrospke unije i koja, valjda, ima neki ,,defekt" i sa samostalnošću i sa kičmom. &nbsp;
Šarecu je, izgleda, kristalno jasno da Crna Gora ima ozbiljan problem sa onima koji je vode. Zato je poslao jasnu poruka da je Evropi jasno s kim ima posla, ali da i dalje nastoji da naše političke elite privoli da prestanu s opstrukcijama evropskog puta.
I 2022. godine Brisel nam je dao šansu, ali Vlada Dritana Abazovića odbila je tu ponudu zato što je služila interesima tuđe države - Srbije i njenom predsjedniku Aleksandru Vučiću. A on Crnu Goru ne želi u Evropskoj unji, već u „srpskom svijetu“.A da bi ušla u taj i takav svijet, Abazović je kao premijer morao da potpiše Temeljni ugovor, da Crkva Srbije prigrabi crnogorsko sakralno nasljeđe. I još gore: da srpska Crkva bude iznad crnogorske države. Abazović nije htio ili nije smio da, sa pozicije premijera, vodi Crnu Goru u pravcu Evrope. Kao samostalnu državu, koja ima kičmu.&nbsp;
Sada novu priliku ima Vlada Milojka Spajića. Ali, njen šef iz sjenke, predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, lider parlamentarne većine kojom upravlja Vučić i koja je idolopoklonik diktatora, ratnog zločinca Vladimira Putina, na sve načine podriva evropsku budućnost Crne Gore.
I zato je Šarec juče u crnogorskoj Skupštini zavapio da „Crna Gora mora ostati samostalna, nezavisna država kojom ne rukovodi niko iz inostranstva“ i zajedno sa evropskim parlamentarcima poslao poruku da imamo pruženu ruku briselske administracije... Ali i da je na nama da dovršimo to putovanje.
Evropa i Brisel očito se neće baviti pitanjima istorijskog revizionizma kod nas, uticajem Crkve Srbije na društveno-političke i sve ostale procese u našoj zemlji, projektom „srpski svijet“, potpunom marginalizacijom nacionalnih Crnogorki i Crnogoraca i svođenjem na radikalne esktreme...
Da u Briselu smatraju da su ova pitanja od značaja za evropski put Crne Gore, ključni eksponent tih politika, predsjednik Skupštine Andrija Mandić bio bi nepoželjan sagovornik. Ali, nije, četničkog vojvodu primaju evropski zvaničnici, od Marte Kos do Marjana Šareca . &nbsp;
I zato nam se Mandić juče i rugao. Pred evropskim izaslanicima poručio nam je da on neće odustati i da će zajedno sa Crkvom Srbije i njenim ovdašnjim poglavarima, mitropolitima crnogorsko-primorskim Joanikijem Mićovićem i budimljansko-nikšićkim Metodijem Ostojićem predano raditi na reviziji crnogorske istorije, potiranju njenog antifašističkog bića i od zločinaca i saradnika fašista u Drugom svjetskom ratu, četničkih vojvoda Pavla Đurišića i Dragoljuba Draže Mihailovića praviti heroje.
Naš obožavalac, ali i ljubimac Rusije i Putina juče nam je govorio o „diktaturi komunističkog aparata“, poručio da ne može da ne pomene „da istinsko pomirenje i demokratija nijesu mogući bez suočavanja sa totalitarnom prošlošću ove zemlje“ i da je to preduslov njene bolje budućnosti?!
Naravno, ni slova o 1918, o nasilnom prisajedinjenju Crne Gore Srbiji, o bijelom teroru, o zločinu u Šahovićima, o pokoljima Pavla Đurišića...
- ... I što bih želio da bude neka kruna moje političke karijere, uzimajući u obzir da imam 60 godina, da budem čovjek dijaloga i pomirenja – reče Mandić juče.
Dijalog i pomirenje u Mandićevoj viziji znači – potiranje crnogorske nacije, identiteta, istorije, kulture, crkve, jezika, antifašističkih vrijednosti, građanske i sekularne države.&nbsp;
Mandiću je 1918. kada je Crna Gora aneksijom Srbije izbrisana sa mape svijeta – praznik, Pavle Đurišić, četnik i saradnik fašista – heroj, a antifašistički pokret – zloglasna banda.&nbsp;
Ali, sve sa Andrijom Mandićem, ovom parlamentarnom većinom, Vladom i njihovim evropskim integracijama je licemjerno. Bizarno je kada on i ostali iz nekadašnjeg Demokratskog fronta pričaju o evropskom putu Crne Gore, koji ih zanima koliko i lanjski snijeg. Za njih je nesporno da je Kosovo Srbija, da svi Srbi na Zapadnom Balkanu treba da žive u jednoj državi – „velikoj Srbiji“, da je Crna Gora srpska država, naravno, Aleksandar Vučić im je neprikosnoveni gospodar, a Vladimir Putin idol...
I svi znaju da je njihovo zaklinjanje u evropski put Crne Gore bezočna laž, da je njihov jedini cilj osvajanje institucija kako bi što lakše, brže i efektnije uspostavili infrastrukturu za „srpski svijet“ i ruske interese, ali i takvu Crnu Goru naši evropski partneri, kako izgleda, radije će viđeti u Evropkskoj uniji, nego je ostaviti da se sama nosi sa tim izazovima. Pitanje je koliko EU može biti brana svim tim nasrtajima ako ovđe ne postoji politička volja. Već sada su u crnogorskim institucijama i politici visokokotirani ruski proksiji, tako da će njihovu saradničku mrežu biti teško identifikovati i staviti pod kontrolu u dogledno vrijeme.&nbsp;
I dok naši evropski partneri te činjenice prenebregavaju, ne žele o njima, one su im u drugom planu. Nama ne smiju biti. Zbog budućnosti naše đece. Zbog države Crne Gore.&nbsp;

Kaćuša Krsmanović

Andrija Mandić na evropskom putu

Predsjednik Socijaldemokratske partije, Ivan Vujović, govorio je za Standard o političkoj situaciji u Crnoj Gori, a komentarisao je i postizbornu situaciju u Nikšiću, ulogu SPC-a u crnogorskoj politici, kao i, kako kaže, opasne sporazume koji se prave preko leđa građana.
STANDARD: Gospodine Vujoviću, više puta ste istakli da je trenutna politička situacija u Crnoj Gori “nestabilna i neodrživa”, te da su vanredni parlamentarni izbori jedino rješenje. Možete li pojasniti zašto smatrate da je najavljena rekonstrukcija Vlade “katastrofalan scenario” za zemlju?
VUJOVIĆ: Meni ta rekonstrukcija najvise lici na šminkanje političkog mrtvaca. Skalameriju od Vlade sa 32 člana, sa preko 50 državnih sekretara i izmišljenim resorima kojih nigdje na svijetu nema nije moguće nasminkati tj. popraviti. Takva Vlada je i po svojoj formi i sadržini tj. djelovanju teška omča o vratu CG i zato je treba što prije srušiti. Zamislite nekoga ko je došao na ideju da formira Ministarstvo javnih radova – svaki komentar je tu suvišan. Možda formiraju Ministarstvo za armirani beton i cemenat.
STANDARD: Kako komentarišete ulogu premijera Milojka Spajića u aktuelnoj političkoj dinamici, posebno u kontekstu vaših tvrdnji da je postao “politički zatočenik” lidera Demokratskog fronta?
VUJOVIĆ: Do prije nekoliko mjeseci smo mogli govoriti u kategorijama ocjena da je Spajić postao politički satelit Andrije Mandića. Danas tu više nema prostora za različite interpretacije – danas je to svima potpuno jasnom jer teško da u crnogorskoj politici može biti veće očiglednosti od te. Spajić ubrzano srozava svoju poziciju i poziciju PES-a koji nezaustavljvo kopni i nestaje. Mandićev politički svilen gajtan će od PES-a i Spajića napraviti ono što su već napravili od raznih drugih političkih aktera koji su u Mandiću vidjeli saveznika.
STANDARD: Kako ocjenjujete izbore u Nikšiću, naročito postizborni period u kom smo svjedočili izjavama PES-a da im Marko Kovačević nije prihvatljiv, da bi nakon svega 10 dana sjeli sa njim za sto?
VUJOVIĆ: Nikšički postizborni scenario je za mene očekivan, kao što je očekivano i ponašanje PES-a. Sve što smo tvrdili u samoj kampanji da je glas za PES glas za Marka Kovačevića se pokazalo tačnim. Čini mi se da veću autonomiju u odnosu na Mandića imaju neke strukture i pojedinci unutar samog bivšeg DF-a nego što je ima PES. Ako je nešto dobro u svemu ovome je to da najnovija politička sezonska pojava ili bolje reći prevara u liku Pokreta Evropa sad nestaje sa scene brže nego što je bilo očekivano.
STANDARD: Izjavili ste da Crna Gora sa Demokratskim frontom u Vladi nikada neće ući u Evropsku uniju. Koje konkretne poteze aktuelne vlasti vidite kao prepreke evropskom putu zemlje?
VUJOVIĆ: Nije DF ušao u Vladu da bi CG ušla u EU već da bi se taj proces sabotirao na razne načine i baš u onom trenutku kada je potrebno iskoristiti dobar momenat i okolnosti za intenziviranje procesa pridruživanja. Ne treba da imamo dileme da je i ova Vlada skrojena dominantno u Vučićevim medijskim i obavještajnim laboratorijama i da DF nije slučajno postao dio Vlade kao što ni Spajić nije to slučajno omogućio. Da li neko misli da je slučajnost u samo osam mjeseci donijeti Rezoluciju o Jasenovcu, izvršiti ustavni puč iz decembra, zaključno sa najnovijiim dilom sa Emiratima. Svaki od ovih poteza je usmjeren na udaljavanje CG sa EU puta. Prvim se narušavaju odnosi sa Hrvatskom koja kao članica EU može da blokira naše pregovore u svakom trenutku, drugim se urušava vladavina prava kao ključni kriterijum za članstvo i uz to politički destabilizuje država, a trećim se takođe ruši prvni sistem ali što je posebno osjetljivo i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU. Pametnome dosta!
Građanima CG mora biti jasno da sve ključne igrače u ovoj Vladi, a i neke oko same Vlade, beogradski režim kontroliše na ovaj ili onaj način. Neki su ucijenjeni, neki to rade sa dubokom vjerom i zadovoljstvom… I za sve njih postoji adekvatan lijek kada krenu da skreću sa zadatog kursa. Dovoljno je da se samo iz ladice izvuku određeni kompromitujući materijali. Ako pažljivo čitamo neke funkcionere srpske vlasti oni to sve crno na bijelo i saopštavaju. To je tužna i jadna slika današnje crnogorske vlasti.
STANDARD: Da li ćemo nakon usvajanja Sporazuma sa UAE svjedočiti novoj političkoj trgovini na relaciji Spajić-Mandić, opet preko leđa građana i što očekujete da će biti rezultat podrške DF-a Sporazumu sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima?
VUJOVIĆ: DF i Mandič nemaju nikakvu političku štetu od sporazuma sa UAE. Svima je jasno da je Spajić taj koji je najviše podmetnuo ledja za taj dil i da je dominantno on izložen opštoj kritici javnosti. Mandić je dio toga jer je jasno da čitava priča je samo nastavak istog posla koji je sproveden u projektu „Beograd na vodi“ i da su tu vidljivi i očiti i prsti zvaničnog Beograda. Na kraju Mandić se rukovodi matricom – što goree za CG to bolje za njega, njegovu politiku i njegovog nalogodavca iz BG. Još ako znamo kako na Balkanu prolaze donosioci odluka u ovakvim štetnim poslovima, onda je jasno da i Mandić i Spajić imaju snažan motiv. Spajić je do nedavno možda i mogao nešto da trguje sa Mandićem, ali to više nije u stanju jer trgovati može samo neko ko je subjekat, a on je je kao što sam već rekao postao samo politički žeton u Mandićevim rukama sa sve manjjom upotrebnom vrjednošću.
STANDARD: Potpredsjednik Vlade Filip Ivanović izjavio je u Strazburu da je Joanikije taj koji se oko crkve pita u Crnoj Gori, a ne Porfirije, Međutim svega dva dana stigla je oštra reakcija Srpske crkve da je Porfirije taj koji je glavni, kako komentarišete, još jednu u nizu obmana funkcionera PES-a pred europarlamentarcima?
VUJOVIĆ: To što je rekao Filip Ivanović je novi nivo blama jednog javnog funkcionera. Umjesto da osudi to što je Porfririje kazao pred Putinom on nalazi „solomonsko“ rješenje – da ustvrdi kako Porfirije nema veze sa SPC u CG gdje se navodno suvereno pita Joanikije. Po strani to što Joanikije misli isto, ako ne i gore nego Porfirije, postavlja se pitanje kako neko može bit toliko drzak da otvoreno obmanjuje europarlamentarce na očiglednoj temi. Ivanović je izgleda izabrao da obmanjuje, čak iako zna da je sagovornik svjestan da ga on obamnjuje. Eto, član Vlade se ne libi ni ličnog ponižavanja samo da ne bi saopštio stav o Porfirijevom nedostojnom smatranju pred Putinom u Moskvi.
STANDARD: Patrijarh Srpske crkve izjavio je da Crna Gora treba da bude dio Srpskog tj. Ruskog sveta, čini se da je opet po ko zna koji put reakcija države premlaka i da su jedva čekali da prođe prvi udar javnosti, kako komentarišete izjavu Porfirija i reakciju zvanične Podgorice?
VUJOVIĆ: Porfirijevom stavu se ne treba čuditi. SPC je suštinski filijala Ruske crkve odnosno Putinove agresivne ratne politike. Kad bi kojim slučajem zvanična srpska politika došla u konflikt sa Putinom SPC bi stala na stranu Putina. Kome nije jasno da je SPC u svom zvaničnom djelovanju samo ispostava ruskog imperijalizma i velikosrpskog nacionalizma na poslu razvaljivanja stabilnosti Zapadnog Balkana i da je u svemu tome njena vjerska misija sasvim sporedna, taj bira put političkog slijepca. A što se tiče reakcije naše Vlade pa to već spada u kategoriju političkih viceva i tu ne treba posebno trošiti riječi.
STANDARD: Naveli ste da je aktuelna vlast dovela Crnu Goru u “opštu političku i ustavnu krizu”. Možete li detaljnije objasniti na koje konkretne poteze vlasti mislite, posebno u kontekstu navodnog “ustavno-pravnog nasilja”?
VUJOVIĆ: Sve što radi ova Vlada u kontinuitetu je razvaljivanje pravnog poretka, institucija i ipak nekih dostignutih demokratskih standarda u proteklom periodu. Ja mislim da su oni trenutno u fazi kada ih više i ne zanima šta o svemu tome misli demokratska javnost. &nbsp;Tragikomično držanje Vlade oko ovog famoznog Sporazuma sa UAE je do kraja ogolilo ovu štetnu, oportunističku i potkapacitiranu družinu koja sebe zove Vladom CG. Do koje mjere oni potcenjuju javnost vidi se recimo po ovoj nedavnoj završenoj službeničkoj posjeti premijera Spajića SAD-u. Čovjek, koji je prva politička ličnost države, je bio u navodno zvaničnoj posjeti Americi a nije vidio nijednog političkog zvaničnika. Dakle, skandal nad skandalima, to nije bruka Spajićeva već države CG. Ali koga briga dok je dilova i rasprodaja bisera Crne Gore.
STANDARD: Kako ocjenjujete reakciju nadležnih organa tokom tragedije na Cetinju, potom mafijaškog ubistva u istom gradu i pokušaja ubistva u Podgorici. Šta smatrate da bi trebalo preduzeti kako bi se obnovilo povjerenje građana u bezbjednosne institucije?
VUJOVIĆ: Posebno je sramno to što nemamo nikakvu odgovornost nakon trageije na Cetinju. Vidjeli smo na šta su sve bili spremni pojedini ministri i partije da bi zadržali fotelje. Tu su pokazali da kod njih nema ni zrna ne samo odgovornosti već ni empatije i elementarnog ljudskog osjećaja zbog svega što se desilo.Bezbjednosni sektor je potpuno truo i neposoban, izgleda po CG može da vršlja svako a da država nema nikakve mehanizme da prevenira zločine i ubistva koji se dešavaju. Očigledno da nemaju kad od političkih čistki po policiji i drugim institucijama i uhlebljivanja svojih partijskih vojnika. Srozavanje institucija je uvijek naravno štetno i nosi posljedice ali kada to uradite sa bezbjendosno-obavještajnim dijelom sistema tu su tek posljedice razorne.

Vujović: Skalamerija od Vlade je politički eksperiment skrojen u Beogradu, Spajić odavno postao Mandićev žeton

Albanija ima jednu jako važnu karakteristiku koju smo mi pomalo izgubili: &nbsp;ima dobrosusjedske odnose. Niko nema problem da dođe u Tiranu, ni iz Makedonije, sa Kosova, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, iz Srbije... - poručila je predsjednica crnogorske panevropske unije prof. na Ekonomskom fakultetu &nbsp;Gordana Đurović osvrnuvši se na to što je kancelarija Evropskog parlamenta otvorena u toj državi, a ne u Crnoj Gori kako je najavljivano.
Očito je da, kaže ona, današnji format politike proširenja kreira dodatnu konkurenciju.
- I bez obzira što Albanija na dnevnoj osnovi ruši stereotipe, mi i dalje smatramo da smo mnogo, mnogo napredniji, i da je to nemoguće, i da je ta konkurencija ipak precijenjena, ali se ona se u stvarnom životu dešava - navela je Đurović gostujući u Budilniku na Televiziji E.
Svi su navijali, kaže Đurović, da kancelarija Evropskog parlamenta da bude otvorena Podgorici, međutim otvorena je u Tirani jer je nekako ta koncentracija institucija u Albaniji.
- Što potvrđuje da je Albanija regionalni hub - dodala je ona.
Mi jesmo, kako je rekla, otvorili pregovore prije 12 godina i devet mjeseci, a Albanija je to učinila, što se narodski kaže, učnila juče.
- Ali i najavila da će do kraja ove godini otvoriti sve klastere, tako da se stvari kod njih ubrzavaju, &nbsp;tako ova posjeta komesarke Marte Kos 13.marta u Tirani i poruke su jasne, ko ih čita između redova može vidjeti da je ta podrška snažna, i imajući u vidu da Sporazum iz Nice preferira 28, ne više, jedna zemlja bi mogla biti preferirana, dvije već malo teže, ali onda imamo taj rizik regionalnog pristupa. Vidjećemo kako će stvari ići, ali zdrava konkurencija u svakom slučaju ne treba da nas obeshrabri, naprotiv, da mi držimo svoju agendu, ona nas promoviše kao prvu potencijalnu zemlju &nbsp;kandidata - rekla je Đurović.
<h2>Mora se ulagati u ljude</h2>
Crna Gora je, kaže, ostvarila značajan napredak na putu ka članstvu u Evropskoj uniji - od 2008. kada je predala zahtjev za članstvo i 2012. godine kada je započela pristupne pregovore.
- U oktobru 2024. Evropska komisija je usvojila Reformsku agendu Crne Gore čime je omogućeno povlačenje 383,5 miliona eura iz instrumenata za reformu i rast, u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan. Ova sredstva su namijenjena približavanju crnogorske ekonomije standardima EU i pripremi za članstvo. Prema nekim projekcijama, uz efikasnu implementaciju reformi Crna Gora ima šanse da postane članica Evropske unije do 2028.godine - navela je Đurović.
Politička kriza u Crnoj Gori, podsjeća Đurović, usporila je rad parlamenta i ne usvajaju se zakoni, zbog čega je, napominje, i SEPA odložena za jedan kvartal.
Najveći izazov Crne Gore, objašnjava Đurović, na putu ka EU pored vladavine prava su, ističe ona, administrativni kapaciteti, jer se mora, cijeni ona, ulagati u ljude da bi oni vodili zajedničke evropske politike.
- U ekonomskim poglavljima stići ćemo onaj prag koji je obavezujući, ostaće taj rizik implementacije i dovoljno administrativnih kapaciteta, ali s obzirom na postepeno otvaranje strukturnih fondova, mogli bismo, da kažem, da preživimo. Naravno, opet ćemo se vratiti poglavljima &nbsp;23 i 24, efikasno pravosuđe, učinkovit parlament, posvećena Vlada koja sa strane stavlja pitanja koja dijele državu, su pretpostavke da se taj cilj ostvari. Vidjeli smo zadnje debate u Evropskom odboru za spoljne poslove, koje nijesu bile baš pozitivne za nas, i ta se slika treba mijenjati pod hitno - kazala je ona.
Mjeseci po Barometru 26 ističu, kaže, vrlo brzo.
- Sad već ulazimo u april, proljeće, poljsko predsjedavanje &nbsp;i da li možemo tu nešto uraditi i šta ostaje za dalje. Treba fokusirati tu ograničenu društveno administrativnu energiju na ove prioritete koji su jasno definisani. Šansa nije izgubljena, ali pod hitno politički prioriteti se moraju jasno definisati i što znači da ko nije za to, nije za to i to treba javno i otvoreno reći - poručila je Đurović.
<h2>Mogli smo pratiti Hrvatsku</h2>
Naglasila je da je Crna Gora bila mali sistem koji se brzo prilagođavao i u administrativnom kontekstu i kontekstu ispunjavanja obaveza.
- Te stvari koje su bile u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju smo dosta korektno isporučivali, i svake godine ispod jelke je bilo nešto novo, ili sporazum, ili vizna liberalizacija, ili kandidatura, uvijek neke dobre vijesti za evropsku integraciju i konkretni rezultati. Onda smo malo smanjili dinamiku i evo nas gdje smo danas - istakla je Đurović.
Okvir je, kaže, da smo nastavili tom dinamikom mogli smo pratiti Hrvatsku.
- A nama datum ulaska bio 2015. godina, odnosno okončanje pregovora, takozvani presjek političke spremnosti. Sada je ‘25. sada je drugi institucionalni okvir, znači politika proširenja je prošla fazu dobrosusjedstva, povratka opet u proširenje, deset država kuca na vrata, mi smo tu negdje najozbiljniji &nbsp;kandidat, ali Evropska unija se, možda na sreću, promijenila malo zbog ovih negativnih geopolitičkih okolnosti i spremna je da primi novu članicu - zaključila je Đurović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.

Đurović: Svi su navijali da kancelarija EP bude u Crnoj Gori, a Albanija ima dobrosusjedske odnose

Institut za javno zdravlje Crne Gore podsjeća roditelje da je HPV vakcinacija za djecu oba pola uzrasta od 9 do 14 godina i dalje jedan od prioriteta u okviru Programa imunizacije. U ovom uzrastu vakcina je najdjelotvornija i pruža najbolju zaštitu. “Poseban apel upućujemo roditeljima djece rođenoj 2010. godine, koja su tokom sistematskih pregleda u IX razredu osnovne škole prošlog proljeća propustila vakcinaciju. Institut za javno zdravlje Crne Gore u saradnji sa domovima zdravlja na nivou cijele Crne Gore, u cilju omogućavanja dodatnog pristupa vakcinaciji, će do kraja godine organizovati i posebne termine tokom vikenda”, navodi se u saopštenju. HPV vakcina je, isitču, bezbjedna, jednostavna i efikasna mjera zaštite od HPV infekcije – virusa koji može izazvati više vrsta karcinoma i genitalne bradavice. U Crnoj Gori se, kako navode, primjenjuje devetovalentna HPV vakcina (Gardasil9®), a troškove vakcinacije u potpunosti pokriva državni zdravstveni sistem, bez dodatnog plaćanja za osiguranike. “Vakcinacija protiv HPV-a je najdjelotvorniji način da se spriječe bolesti koje se razvijaju godinama, često bez simptoma. Rana zaštita donosi najveću korist, ali i kasnija vakcinacija ima značajan efekat, naročito kod osoba koje se nijesu mogle vakcinisati ranije”, navode iz IJZCG. Sve dodatne informacije o HPV vakcinaciji dostupne su na zvaničnom sajtu Instituta za javno zdravlje Crne Gore <a href="https://www.ijzcg.me/me/hpv">www.ijzcg.me/hpv</a>, putem Instagram profila @ijz.cg, Facebook stranice Institut za javno zdravlje Crne Gore, kao i putem telefona 067/086-815 ili e-mail adrese imunizacije@ijzcg.me.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213111240_b6a402d0c083ab3e762336311efc3989f765b751cc7ad63186ded5279ac9e366.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251213111240_b6a402d0c083ab3e762336311efc3989f765b751cc7ad63186ded5279ac9e366" data-rendition-name="original" width="675" height="846" loading="lazy" alt="dokument"> </figure>

Dodatni termini za HPV vakcinaciju do kraja godine

Zapadnoevropske zemlje tajno kupuju ruske energente, istovremeno licemjerno kritikujući Mađarsku koja ih kupuje otvoreno, izjavio je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.
- Zapadnoevropske zemlje su licemjerne i rade isto, samo žele to da sakriju. Zamislite, izvoz prirodnog tečnog gasa iz Rusije u Evropsku uniju oborio je istorijski rekord u prvoj polovini ove godine. Mađarska ne kupuje nijedan kubni metar ruskog prirodnog tečnog gasa, nula. To znači da ga kupuju zapadni Evropljani - rekao je Sijarto u intervjuu za RT.
Prema njegovim riječima, zemlje Zapadne Evrope takođe su povećale uvoz ruskih energenata preko trećih zemalja.
Sijarto je više puta izjavljivao da Zapadna Evropa ponosno tvrdi da je odustala od ruske nafte, ali zapravo nastavlja da je kupuje preko trećih zemalja.
Prema njegovim riječima, to dokazuje da antiruske sankcije EU "odlično funkcionišu".&nbsp;
Ministar je takođe isticao da Rusija ne može biti isključena iz međunarodne trgovine i da oni koji to tvrde zapravo skriveno trguju sa njom više nego što bi se moglo i pomisliti.
Moskva je više puta govorila da će se izboriti sa sankcionim pritiskom koji Zapad godinama pojačava, ističući da Zapadu nedostaje hrabrosti da prizna neuspjeh restrikcija, prenosi b92.
Slične ocjene o ograničenoj efikasnosti antiruskih mjera sve češće se čuju i u samim zapadnim zemljama.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin ranije je izjavio da je politika obuzdavanja i slabljenja Rusije dugoročna strategija Zapada i da su sankcije nanijele ozbiljan udarac cjelokupnoj svjetskoj ekonomiji.&nbsp;
Prema njegovim riječima, glavni cilj Zapada je pogoršanje života miliona ljudi.

Sijarto: Tajno kupuju rusku naftu, a nas kritikuju

U okviru manifestacije Decembarska umjetnička scena – DEUS 2025, Umjetnička škola za muziku i balet „Vasa Pavić“ prirediće koncert u nedjelju, 14. decembra, u Velikoj sali KIC-a „Budo Tomović“, sa početkom u 20 sati.
Riječ je o tradicionalnom kulturnom programu koji okuplja najznačajnije ustanove i umjetnike Glavnog grada, a na koncertu će se predstaviti učenici osnovnog i srednjeg muzičkog obrazovanja Umjetničke škole „Vasa Pavić“.
Publici će se predstaviti Hor PJ Tološi (IV–VI razred), pod dirigentskom palicom Ljiljane Raičević, uz klavirsku saradnju Ane Pavićević, kao i brojni solisti na violini, klaviru, flauti, gitari, harmonici, saksofonu i violončelu, koje su pripremali renomirani profesori ove ustanove.
Poseban dio programa čini i nastup Orkestra harmonika, kojim će dirigovati Irena Merdović.
Program koncerta obuhvata djela različitih stilskih epoha i muzičkih izraza, a publika će imati priliku da čuje kompozicije Johanesa Bramsa, Frederika Šopena, Jana Sibeliusa, Gabrijela Forea, Filipa Glasa, Darijusa Milhoa, kao i savremenih autora.
Ulaz je slobodan.

Učenici muzičke škole nastupaju u KIC-u „Budo Tomović“

Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“ – Odjeljenja bezbjednosti Berane rasvijetlili su krivično djelo iz oblasti ekološkog kriminala i Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama podnijeli krivičnu prijavu protiv N.F. (61) iz Berana, zbog sumnje da je počinio krivično djelo šumska krađa.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, policijski službenici su u pilani u vlasništvu N.F., koja se nalazi na teritoriji opštine Berane, pronašli čamovu građu ukupne zapremine 10,93 kubna metra. Nakon toga preduzete su mjere i radnje u cilju utvrđivanja porijekla navedene građe, o čemu je obaviještena i Uprava za gazdovanje šumama i lovištima.
Postupajući po obavještenju, nadležni inspektori Uprave za gazdovanje šumama i lovištima identifikovali su mjesto sječe drvne građe u reonu planine Jelovice, nakon čega su policijski službenici nastavili sa daljim aktivnostima u ovom predmetu.
O svim preduzetim radnjama upoznat je nadležni državni tužilac, koji je naložio da se protiv N.F. podnese krivična prijava zbog sumnje da je izvršio navedeno krivično djelo.
Sumnja se da je nelegalnom sječom čamove građe pričinjena materijalna šteta Upravi za gazdovanje šumama i lovištima u iznosu od oko 2.750 eura.
Iz Uprave policije poručuju da će nastaviti sa aktivnostima na otkrivanju, sprečavanju i suzbijanju krivičnih djela kojima se uništavaju i devastiraju prirodna dobra od opšteg značaja, u skladu sa nacionalnim prioritetima u borbi protiv ekološkog kriminala.
Uprava policije je, ujedno, pozvala i druge nadležne institucije zadužene za zaštitu šuma i sprovođenje obaveza koje proizlaze iz parlamentarnog nadzora u oblasti uzgoja, zaštite i kontrole sječe šuma, da daju puni doprinos očuvanju biodiverziteta i sprečavanju nezakonitih aktivnosti u šumarstvu, naglašavajući da policija u ovim procesima ima prvenstveno represivnu ulogu.

Berane: Krivična prijava zbog ekološkog kriminala

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: eu-put