<p>Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović sastao se danas u Podgorici sa ambasadorom Republike Bugarske Stefanom Dimitrovim, a tom prilikom je poručeno da će Bugarska nastaviti da podržava evropski put Crne Gore.</p>
<p>U razgovoru je istaknuto da Crna Gora i Bugarska njeguju prijateljske odnose, zasnovane na bogatim istorijskim i kulturnim vezama - koji su dodatno osnaženi NATO savezništvom.&nbsp;</p>
<p>Kako je saopšteno iz Ministarstva vanjskih poslova, Ibrahimović je izrazio zahvalnost na političkoj i ekspertskoj podršci koju Bugarska, u kontinuitetu, pruža evropskoj integraciji Crne Gore, ukazavši na posvećenost Vlade sprovođenju reformi koje vode ka punopravnom članstvu u EU do 2028. godine.&nbsp;</p>
<p>Susret sa bugarskim ambasadorom bio je, ističu u MVP, prilika da se ukaže na odličnu saradnju na bilateralnom nivou, uz obostranu spremnost da se intenziviraju odnosi u oblastima kulture, ekonomije i turizma.&nbsp;</p>
<p>S tim u vezi, istaknut je značaj boljeg saobraćajnog povezivanja dvije države i uspostavljanja direktnih avio linija.&nbsp;</p>
<p>Tokom sastanka bilo je riječi i o kandidaturi Crne Gore za nestalnu članicu Savjeta bezbjednosti, kao i sveukupnoj saradnji i zajedničkim aktivnostima na multilateralnom i regionalnom planu.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ibrahimović-Dimitrov: Bugarska će nastaviti da podržava evropski put Crne Gore

<p>Bivši predsjednik Crne Gore <b>Milo Đukanović</b> ocijenio je da Crna Gora svojim ukupnim razvojem potvrdila da ima kapacitet da se pridruži Evropskoj uniji - ali ukazao da nažalost ne možemo da ne primijetimo zastoj koji se dogodio ove četiri godine.</p>
<p>- Ove četiri godine su donijele ozbiljno ruiniranje onih krhkih ostvarenja do kojih smo došli od 2006. do 2020. godine. Prije svega na bezbjednosnom planu, javnih finansija, obrazovanja, ali i zdravstva. Crna Gora je u tom periodu izgubila ključnu pretpostavku koja je kvalifikovala kao zemlju predvodnicu - uzornu politička stabilnost - poručio je Đukanović gostujući na ovogodišnjem 2BS Forumu.</p>
<p>Tome, podvlači on, svjedoči da smo u četiri godine promijenili tri vlade.&nbsp;</p>
<p>- Od prve klero-nacionalističke, preko druge koja je bila anticrnogorska, velikosrpska i diletantska, do treće koja je opet velikosrpska i populistička... To ne obećava da bi Crna Gora sa takvom upravom mogla iskoristiti šansu koja se ukazuje - naveo je Đukanović.</p>
<p>Treba, kaže, voditi računa da naš domaći zadatak ne može obaviti niko bez mi.&nbsp;</p>
<p>- Potencijala u Crnoj Gori ima, ali taj potencijal traži ozbiljan državno-politilki menadžment koji Crna Gora u ovom trenutku nema - jasan je Đukanović.</p>
<h2>Opsesija velikosrpskog nacionalizma</h2>
<p>On je ocijenio da Srbija ima potencijal da bude na evropskoj strani, ali da je problematična državna politika koja je obilježena dominantno velikosrpskim nacionalizmom.</p>
<p>- Kada to postane državna politika to ugrožava mir i stabilnost regiona. Koliko god ne podržavao takvu politiku, ne mogu da ne primijetijm da je takva politika bila politika uspjeha na karatak rok jer se (Aleksandar) Vučić uspio održati na žici. Ali, kada se završi virjeme trajanja te politike onda je ta država na istom mjestu na kojem je bila prije njenog početka. Tu se gleda domet nekoga ko je bio na čelu države - smatra Đukanović.</p>
<p>On misli da je, nažalost, dominantno politikom zapada omogućeno Srbiji da igra politiku koja je bila neuspješna sa stanovištva interesa građana Srbije da budu na zapadu, neuspješna sa stanovišta interesa zapadnih uticajnih država koje su željele Srbiju u svom sastavu, neuspješna i sa stanovišta onoga što je interes regiona.</p>
<p>- &nbsp;A interes regiona je stabilnost. Ako se neodlučnom politikom zapada uz jasnu destruktivnu politiku iz Moskve dozvolili Srbiji da se poigra Miloševićevom mantrom - da su Srbi u regionu ugroženi pa da Srbija treba da ih zaštiiti... Srbija ih ne može zaštiti, a uz to oni u Crnoj Gori nijesu ni ugroženi. Ali ono što Srbija može je da ugrožava suverenost susjednih država, stabilnost i razvoj - dodao je Đukanović.</p>
<p>On kaže da postoji opsesija velikosrpskog nacionalizma ko je brana ostvarivanju njihovih ciljeva. Kao takvu prepoznaju DPS.</p>
<p>- Onda naravno pokušavaju da personalizuju odgovornost za neostvarivanje njihovih ciljeva. To dovodi do satanizacije - rekao je on komentarišući naslove u srpskim medijima u kojima je objavljen snimak na kojem se u kafani, u kojoj je Đukanović, pjeva „ne može nam niko ništa - jači smo od Srbije“</p>
<p>Na pitanje je li to pjevao, Đukanović je rekao da se radovao uspjehu građanske i proevropske politike na lokalnim izborima.</p>
<p>- A moje pitanje je šta i da jesam? Ako bi pjevali da je Crna Gora jača od Srbije, Amerike ili Rusije.. Je li to mržnja? - dodao je Đukanović.</p>
<h2>Sad da vidimo je li Milatović hrabar, Spajić nije bio</h2>
<p>On je konstatovao da se na lokalnim izborima u Podgorici desio strmoglavi pad partija koje su u vlasti. Dodao je i da je Milatović pred iskušenjem.</p>
<p>- Čista je slika i neće da je vidi onaj ko nema hrabrosti da napravi ozbiljne poteze. Tu šansu imao je Spajić prošle godine - PES je imao 23, DPS 21, više nego dovoljno za većinu, i to da se vlast vrši ne četiri, nego osam godina. Ali on nije imao hrabrosti. Međutim, Milatović je sada pred istim tim iskušenjem. I njemu je slika jasna. On ne vidi svoju budućnost sa velikosrpskim nacionalizmom Mandića i Kneževića. Posvađan je sa svojim dojučerašnjim kolegom Spajićem. Njemu je jasno sa kim može da sarađuje – ocijenio je Đukanović.</p>
<p>Gubitak od 25 odsto poena je, kaže, strmoglav pad tih politika.</p>
<p>- I to pokazuje da smo na početku triježnjenja građana – dodao je Đukanović.</p>

Anja Ivanović

Đukanović: Crna Gora u ovom trenutku nema državno-politički menadžment koji joj je potreban da ostvari svoj potencijal

<p>Crna Gora ima jedinstvenu priliku da brzo napreduje u pregovaračkom procesu sa Evropskom unijom - poručio je specijalni predstavnik EU za dijalog Beograda i Prištine i druga regionalna pitanja Zapadnog Balkana Miroslav Lajčak na sastanku sa crnogorskim predsjednikom Jakovom Milatovićem.</p>
<p>Lajčak je pozvao političke aktere da se ujedine oko tog cilja.</p>
<p>Oni su, kako je saopšteno iz kabineta Milatovića, razgovarali na temu daljeg ubrzanja reformi na evropskom putu Crne Gore.</p>
<p>- Naša zemlja je jasno opredijeljena da postane 28. članica Evropske unije do kraja 2028. godine. Dobijanje IBAR-a predstavlja prekretnicu na našem evropskom putu I ulazak u završnu fazu pristupnih pregovora. Do kraja godine, tokom mađarskog predsjedavanja Savjetom EU, očekujemo zatvaranje četiri pregovaračka poglavlja, što će predstavljati dodatni zamah ostvarenju našeg evropskog cilja - rekao je Milatović.</p>
<p>On je saopštio da bi pristupanje Crne Gore EU bilo važan signal i za ostale zemlje regiona, kao uspješna priča i motivacija za nastavak pregovora, saopšteno je iz njegovog kabineta.</p>
<p>- Istakao je očekivanje da će se novi saziv Evropske komisije od samog početka dodatno posvetiti politici proširenja, posebno kada je u pitanju Crna Gora, jer je to način da se pokaže da se svaki napredak prema zaslugama adekvatno nagrađuje, kao i da se oživi nada u evropsku perspektivu svih država kandidata - naveo je u saopštenju.</p>

Lajčak Milatoviću: Politički akteri da se ujedine oko evropskog napretka Crne Gore

<p>Za ulazak Crne Gore u Evropsku uniju potreban je što širi konsenzus. Važno je poduprijedi evropski put Crne Gore - poručio je poslanik u Evropskom parlamentu <b>Davor Ivo Štir</b> gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E.</p>
<p>U tom kontekstu on je pomenuo Gruziju u kojoj su vlasti govorile da su za EU, a u praski postupale suprotno. To je, upozorava Štir, nešto što zabrinjava.</p>
<p>- Važno je da se stvori konsenzus barem u najširoj mogućoj mjeri, za potrebne reforme, ali i za potrebno geopolitičko svrstavanje sa zapadom, što je nužno za ulazak u Evropsku uniju. Mi, sa strane Evropskog parlamenta, takav put ćemo poduprijeti, ali ćemo mjeriti ne ono što se deklarativno kaže, nego ćemo mjeriti konkretne korake koji su napravljeni na tom putu ka Evropskoj uniji - podvukao je on.</p>
<h2>Identitet Crne Gore bio bi u pitanju izmjenom Zakona o državljanstvu</h2>
<p>Ukoliko bi se izmjenio Zakon o državljanstvu bilo bi omogućeno, smatra on, da se promijeni biračko tijelo Crne Gore. Naglašava i da bi se doveo u pitanje i sam identitet Crne Gore.</p>
<p>- Ukoliko bi se na taj način manipulisalo budućim izborima, dovela bi se u pitanja i proevropska i prozapadna orijentacija Crne Gore. To je vrlo važno pitanje koje ne može proći ispod radara i to je bila motivacija ove inicijative - rekao je Štir za Televiziju E.</p>
<p>Pitanje crnogorskog dvojnog državljanstva na stolu je visokog predstavnika Evropske unije za vanjsku politiku <b>Žozepa Borelja</b>. Zabrinuti idejom promjene Zakona o državljanstvu poslanik Evropskog parlamenta Davor Ivo Štir uz podršku poslanika iz kluba Evropske narodne stranke - <b>Mihaela Galera</b>,<b> Milana Zvera</b>, <b>Mateja Tonina i Tomislava Sokola</b> pisali su Borelju.&nbsp;</p>
<p>Upozorili su da bi to moglo ugroziti suverenitet i identitet Crne Gore, a da bi uticaji koji bi se prelamali bilii suprotni interesima Evropske unije.</p>
<p>Pitanje koje je &nbsp;uputila grupa zastupnika Evropskom parlamentu i Žozefu Borelju, pojašnjava Štir, je podsticaj dijaloga između vlasti iz Crne Gore i Evropske komisije, kako bi se spriječilo, kako kaže, skretanje Crne Gore sa evropskog puta.</p>
<p>- Smatramo da je taj dijalog potreban i da se ne smije ulaziti u neke inicijative koje bi mogle ugroziti evropski put Crne Gore. Za nas je uspjeh Crne Gore na evropskom putu izuzetno važan, ne samo zbog Crne Gore, nego zbog stabilnosti cijelog jugoistoka Evrope - naveo je on.</p>
<h2>Interes „srpskog sveta“</h2>
<p>Oni koji Crnu Goru, kako kaže, vide u onome što se naziva „srpski svet“ vide interes u inicijativi o promjeni Zakona o državljanstvu i dodaje, da je to geopolitički koncept, koji je imitacija „ruskog svijeta“.</p>
<p>- Pokušaj stvaranja jedne sfere uticaja, ili interesne sfere, a ta logika interesnih sfera je logika sukoba. Vidjeli smo, nažalost, to ruskom agresijom na Ukrajinu. I pokušaj imitacije takvih koncepata na Zapadnom Balkanu je destabilizirajuće i zato se tome treba oduprijeti. Jer logika Evropske unije je upravo suprotna, to nije logika sukoba, nego zamijeniti sukob jednom logikom saradnje. Upravo je to što treba i Crnoj Gori i cijelom jugoistoku Evrope - naglasio je Štir.</p>
<p>Dodaje da, kao i ostale kolege iz Evropskog parlamenta, želi da Crna Gora uspije na evropskom putu, i zato je, kako kaže, važno da ovo pitanje bude postavljeno u Evropskom parlamentu.</p>
<p>- Zbog situacije u &nbsp;Ukrajini dao se neki novi impuls procesu proširenja. Možda zvuči paradoksalno, ali upravo Ukrajina daje tempo procesa proširenja. Međutim, koristi mogu imati i zemlje Zapadnog Balkana ako to budu znale iskoristiti. Svima je u interesu da to tako bude, a ne da se skrene sa drugim konceptima, kao što je “srpski svet” koji idu u suprotnom smjeru, koji su izuzetno štetni ne samo za Crnu Goru, nego za cijelu regiju i jugoistok Evrope - istakao je Štir.</p>
<p>Dobrosusjedski odnosi su, dodaje on, veoma važni na evropskom putu i napominje da je kao ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske, svojevremeno, predlagao ratifikaciju sporazuma sa Crnom Gorom, za ulazak Crne Gore u NATO savez.</p>
<p>- Tada smo vidjeli da je Crna Gora zaista htjela biti dio zapada, htjela prihvatiti zapadne evropske vrijednosti i omogućavala da se u toj klimi pronađu rješenja koja bi bila u obostranom interesu. Upravo takvu klimu treba stvarati, zato je važno oduprijeti se tim nekim konceptima, kao što je “srpski svet” , koji razbijaju tu klimu saradnje. Treba njegovati upravo takve dobrosusjedske odnose i onda u takvom evropskom duhu pronaći rješenja kojom će biti i jedna i druga strana zadovoljna - naglašava Štir.</p>

Štir: U Evropskom parlamentu ćemo mjeriti konkretne - a ne deklarativne korake Crne Gore na putu ka EU

<p>U Crnoj Gori danas će biti oblačno sa kišom, mjestimično sa pljuskovima i grmljavinom, a ponegdje se očekuju obilne padavine.<br/>
<br/>
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, kasno popodne, usljed naglog pada temperature, u sjevernim predjelima kiša će postepeno preći u snijeg i susnježicu.<br/>
<br/>
Krajem dana padavine će slabiti, a tokom noći u većem dijelu države i prestati.<br/>
<br/>
Vjetar će biti južnih smjerova, pojačan i jak, na udare olujne, ponegdje i orkanske jačine, krajem dana će slabiti i skrenuti na sjeverni, mjestimično umjeren do pojačan.<br/>
<br/>
Jutarnja temperatura od nula do 16, najviša dnevna od osam do 19 stepeni.</p>

Danas oblačno sa kišom

<p>Prijeteći mejl Portalu i Televiziji E organizovana je namjera utjerivanja straha u kosti, ili potiče od osobe suprotnih političkih i vrijednostih svjetonazora, koja se prijetnjama pokušava obračunati sa drugačijim mišljenjem, ocijenio je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata urednik u Televiziji E, <b>Draško Đuranović</b>.</p>
<h2>Prijetnje i reakcije</h2>
<p>Mejl sa prijetnjama i uvredama koji je stigao na adresu Portala ETV nije iznenađenje, kaže Đuranović, ako se uzme u obzir stanje na društveno političkoj sceni. Podjseća da nije ni prvi put da se mejlom prijeti zaposlenima u Televiziji E.</p>
<p>- Gledajući proste i prosto proširene rečenice u mejlu, može se zaključiti da bi neko razmišljanje o motivima, ili o onome ko je slao mejl, moglo da ide u dva pravca. Jedan je da je riječ o organizovanoj namjeri utjerivanja straha u kosti, što znači da nije samo neki pojedinac u pitanju. Drugi pravac je da je riječ o nekoj, uslovno rečeno, ne baš uravnoteženoj osobi, sasvim drugih političkih i vrijednosnih obilježja, koja se prijetnjama pokušava obračunati sa drugačijim razmišljanjima - rekao je Đuranović.</p>
<p>Policija je reagovala, u Televiziju E dolazio je pripadnik odjeljenja za visokotehnološki kriminal, a o svemu je obaviješteno Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici, koje je slučaj kvalifikovalo kao ugrožavanje sigurnosti.</p>
<p>- Važno je da se sazna ko stoji iza ovoga mejla. Veoma je važno da novinare u Crnoj Gori, a tako će biti i sa redakcijom Portala ETV i Televizije E, ovakve stvari neće zaplašiti. Važno je da znamo da profesija kojom se bavimo ima svoje rizike. Ali, najvažnija je stvar da država i državne institucije zaštite ljude koji profesionalno obavaljaju svoj posao - istakao je Đuranović.</p>
<h2>Targetiranje novinara i kritika kao uvreda</h2>
<p>Slučaj napada na novinarku Pobjede i saradnicu Televizije E, <b>Anu Raičković</b>, podsjeća Đuranović, govori da prijeteće mejlove treba shvatiti ozbiljno. Kaže da je odgovor na pitanje zašto se takve stvari dešavaju lak - politika.</p>
<p>- Nemojmo zaboraviti da evo već nekoliko godina određeni političari sa skupštinske govornice targetiraju medije, targetiraju pojedince, urednike... &nbsp;čija uređivačka koncepcija im nije po volji. Napad na javno izraženu slobodnu riječ postao praksa brojnih političara u Crnoj Gori. Nemojmo zaboraviti ni to da je na dan kad je razriješen sa mjesta premijera <b>Dritan Abazović</b> direktno pominjao ljude iz oblasti novinarstva, koje je svrstao u kriminalni klan. I nije jedini. Kada se sa stanovišta politike i onih koji bi trebalo da budu odgovorni za javnu riječ izgovaraju brutalne optužbe o pripadnosti jednom, drugom, ili trećem klanu, jednoj drugoj, ili trećoj partiji, onda običan svijet počinje da gleda na novinare kao na lovinu, odnosno kao na ljude koje treba goniti. Stvorena je atmosfera u kojoj se kritika doživljava kao teška uvreda, a uvreda i prijetnja prema novinaru prilično se lagodno posmatraju i izriču - naglasio je Đuranović.</p>
<h2>Naknadni svjedoci, snimci sa nadzornih kamera…</h2>
<p>Slučaj napada na novinarku Anu Raičković uzdrmao je crnogorsku javnost. Prvo verbalni, a zatim i brutalni fizički napad od strane biznismena <b>Zorana Bećirovića</b> i njegovih tjelohranitelja izazvao je unisonu reakciju državnog vrha Crne Gore, međunarodne zajednice i cjelokupne javnosti, podjseća Đuranović.</p>
<p>- To bi trebalo da bude znak da je društvo konačno shvatilo da treba sankcionisati one koji pokušavaju da udare na slobodnu riječ. Sa druge strane, ne mogu da se otmem utisku da su neke stvari odrađene, uslovno rečeno, ne baš profesionalno. Kada to kažem, onda treba uzeti u obzir da je prvi poziv policiji bio u 21:13, drugi u 21:20, a da je policija došla u 21:30. Ispostavilo se da je u okviru lokala, gdje se desio incident, bio policajac u civilu koji nije reagovao. Ispostavilo se, u prvom navratu, da snimaka sa nadzornih kamera u restoranu nema. Međutim, kasnije se ispostavilo i da postoje video snimci u tužilaštvu i policiji, o čemu imam potvrđene informacije – ističe Đuranović.</p>
<p>Dodaje da su u slučaju napada na Raičković čudne i zabrinjavajuće dvije stvari.</p>
<p>- Osnovni sud je jednog od osumnjičenih, kojem je bio određen pritvor, oslobodio pritvorskog osnova zbog svjedočenja čovjeka koji se pojavio u četvrtak veče, a napad se dogodio u nedjelju. Zatim, sedam dana kasnije, pojavljuju se novi svjedoci. Mislim da je to nešto što bi moglo da bude zabrinjavajuće. Ali, da ne prejudiciram stvari... Važno bi bilo da se ovaj slučaj do kraja rasvijetli i da svi koji su odgovorni zaista odgovaraju - poručio je Đuranović.</p>
<h2>Jubilej Javnog servisa</h2>
<p>Javni servis obilježio je jubiljej - 80 godina postojanja. Ne baš slavno, kaže Đuranović, jer na jedan takav događaj nije došao ni predsjednik države, ni predsjednik Skupštine, kao ni predsjednik Vlade.</p>
<p>-Još više zabrinjava to što postoje dugotrajne polemike i nekoliko sudskih presuda koje se ne izvršavaju, što se tiče menadžmenta Javnog servisa. To je jedan dio priče o crnogorskim televizijama. Drugi dio priče o crnogorskim televizijama, jednako značajan, jeste što je crnogorsko medijsko tržište veoma malo. Dakle, nije lako opstati na ograničenom medijskom tržištu gdje nemate toliko uslova za marketing, a država se nije potrudila da zaštiti, subvencioniše, na neki način motiviše i podstakne televizije koje su u vlasništvu crnogorskih građana, koje su domicilne, koje su tu. Bez obzira na uređivačku koncepciju, država treba da ih podrži - zaključio je Đuranović.</p>

Đuranović: Radimo svoj posao, prijetnje nas neće zaplašiti

<p>Premijer <b>Milojko Spajić </b>odgovaraće danas u Skupštini na pitanja predstavnika poslaničkih klubova, na posebnoj sjednici parlamenta posvećenoj premijerskom satu.<br/>
<br/>
Poslanik Demokratske partije socijalista <b>Jevto Eraković</b> pitaće Spajića da li će, zbog očiglednog gubitka političkog legitimiteta, podnijeti ostavku i vratiti mandat građanima.<br/>
<br/>
- Ne tako davno, Vladu čiji ste premijer nazvali ste "najstabilnijom crnogorskom vladom ikad". Međutim, lokalni izbori u Podgorici, Kotoru i Budvi svjedoče o ozbiljnom padu povjerenja građana i u vašu stranku, ali i u partije skupštinske većine - navodi se u pitanju Erakovića.<br/>
<br/>
Poslanika Demokrata <b>Momčila Lekovića</b> interesuje da li puštanje na slobodu izvršilaca teških krivičnih djela ukazuje na to da u sudskoj grani vlasti ima i onih sudija koje presude donose pod uticajem centara moći.<br/>
<br/>
On će pitati Spajića i da li <b>Vesna Medenica</b>, <b>Zoran Lazović</b>, <b>Veselin Veljović</b>, <b>Petar Lazović</b>, <b>Milivoje Katnić </b>i brojne druge osobe imaju kontrolu nad pojedincima u sve tri grane vlasti, uprkos njihovom procesuiranju od Specijalnog državnog tužilaštva.<br/>
<br/>
Lider i poslanik Građanskog pokreta URA <b>Dritan Abazović</b> pitao je Spajića gdje je <b>Alija Balijagić</b>, osumnjičeni za dvostruko ubistvo u Bijelom Polju.<br/>
<br/>
Abazović je pitanje Spajiću uputio u srijedu, prije hapšenja Balijagića u selu Pribojska Goleša u Srbiji.<br/>
<br/>
Poslanik Demokratske narodne partije <b>Milan Knežević </b>pitaće Spajića da li smatra da treba krivično procesuirati sve osobe koje su, kako je naveo, zloupotrijebile službeni položaj u tužilačko–sudskom postupku terorizam u pokušaju.<br/>
<br/>
<b>Radinka Ćinćur</b> iz Posebnog kluba poslanika zatražiće od Spajića da javnosti objasni situaciju oko kupovine hotela u Donjoj Gorici od firme Čelebić, koji bi se preuredio u studentski dom.<br/>
<br/>
<b>Mehmet Zenka</b> iz Kluba poslanika Demokratske unije Albanaca i Hrvatske građanske inicijative pitaće Spajića hoće li Ulcinj doživjeti pravedno rješenje po pitanju granica Morskog dobra.<br/>
<br/>
Poslanik Nove srpske demokratije <b>Dejan Đurović </b>pitaće Spajića kakvi su efekti primjene programa Evropa sad 2 na javne finansije i na građane u dosadašnjem periodu.<br/>
<br/>
Đurovića zanima da li postoje podaci koji ukazuju na povećanje cijena proizvoda i usluga kao posljedicu uvođenja tog programa.<br/>
<br/>
Poslanika Socijalističke narodne partije <b>Bogdana Božovića</b> interesuje da li bi Spajić podržao izmjene i dopune Zakona o Fondu rada, kojima bi se na još potpuniji način uredila zaštita zaposlenih.<br/>
<br/>
- Tako što bi Fond bio dužan da uplati neizmirene doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje za period radnog staža koji nedostaje zaposlenima kao uslov za ostvarivanje prava na penziju - precizirao je Božović.<br/>
<br/>
Poslanika Albanskog foruma <b>Artana Čobija</b> interesuje u kojoj je fazi projekat izgradnje Mosta na Bojani koji će povezati Ulcinj i Velipoju, da li je tom u pogledu napravljen neki napredak, odnosno da li je usaglašen konačni projekat sa Albanijom i kada će početi zvanični radovi.<br/>
<br/>
Poslanik Bošnjačke stranke <b>Amer Smailović</b> kazao je da je na lokaciji koja je predviđena za izgradnju megamarketa trgovinskog lanca Lidl u Beranama nalazi veliki broj trgovinskih radnji koje će se rušiti, čime je njihovo poslovanje ugroženo, a time i egzistencija porodica koje žive od tih malih privrednih subjekata.<br/>
<br/>
On je pitao Spajića da li će se Vlada uključiti u rješavanje problema privrednika iz Berana.<br/>
<br/>
Poslanik Socijaldemokrata <b>Branislav Nenezić </b>pitaće Spajića gdje je na današnji dan Crna Gora - Švajcarska Balkana“.<br/>
<br/>
Poslanika Pokreta Evropa sad <b>Vasilija Čarapića</b> interesuje da li program Evropa sad 2 dovodi do povećanja javnog duga, opšte stope poreza na dodatu vrijednost, kao i cijene električne energije.</p>

Spajić danas odgovara na pitanja poslanika

<p>Crnogorske vlasti raspisale su međunarodnu potjernicu za Nikšićaninom <b>Rankom Radulovićem </b>koji se tereti da je u junu silovao dvadeset trogodišnjakinju.</p>
<p>Portalu ETV je iz Ministartva pravde saopšteno da su na zahthjev Uprave policije dali saglasnost za raspisivanje međunarodne potjernice za Radulovićem zbog vođenja postupka zbog krivičnog djela silovanje iz člana 204 stav 2 Krivičnog zakonika Crne Gore.</p>
<p>Radulović je 24. juna pobjegao inspektorima koji su pokušali da ga uhapse nakon što je žrtva prijavila silovanje i od tada policija nije uspjela da mu uđe u trag.</p>
<p>Prema saznanjima Portala ETV, Više državno tužilaštvo privodi kraju istragu protiv Radulovića i uskoro će biti podignuta optužnica.</p>
<p>Ime Ranka Radulovića je u više navrata bilo na stupcima crne hronike. Hapšen je zbog osnovane sumnje da je kao blizak saradnik škaljarskog kriminalnog klana učestvovao u planiranju likvidacija više osoba.</p>
<p>On je krajem novembra 2021. godine izašao iz Istražnog zatvora jer mu je odlukom Višeg suda ukinut pritvor jer za tri godine nije izrečena prvostepena presuda protiv njega i ostalih članova koji se sumnjiče da su kao članovi šesnaestočlane grupe planirali egzekucije više osoba.</p>
<p>Radulović je, prema navodima Specijalnog državnog tužilaštva, planirao likvidaciju tadašnjeg glavnog specijalnog tužioca <b>Milivoja Katnića</b> i njegovog sina i braće Vilotijević. Prema navodima iz optužnice, mete Kotoranina <b>Igora Vukotića</b> bili su visokopozionirani službenici bezbjednosnog sektora bezbjuednosnog sektora <b>Zoran Lazović</b>, <b>Duško Golubović</b> i <b>Duško Koprivica</b>.&nbsp;</p>
<p>Radulović je i na optužnici Odjeljenja za ratne zločine pri Tužilaštvu BiH zbog zločina nad žrtvama bošnjačke nacionalnosti na području Foče i okolnih mjesta tokom 1992. godine.</p>
<p>Raduloviću je suđeno i zbog ugrožavanja sigurnosti advokata <b>Srđana Lješkovića. </b>Presudom Osnovnog suda u Nikšiću Radulović je osuđen na pet mejseci zatvora. Tu kaznu je odslužio i u julu prošle godine izašao je iz zatvora.</p>
<p>Hapšen je i zbog zelenaštva i nedozvoljenog držanja oružja.</p>

Međunarodna potjernica za Rankom Radulovićem

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Tag: eu-put