Saglasan sam sa većinom opservacija gospodina Marjana Šareca. Ipak Crna Gora se nalazi u kritičnoj, važnoj fazi na putu učlanjenja u EU u kojoj je potrebno jasno adresiranje izazova i izvora problema, jer vremena za gubljenje više nemamo, ni mi ni EU - poručio je predsjednik Liberalne partije i jedan od lidera Evropskog saveza.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fsarec-ideja-o-probnom-roku-je-uvreda-za-crnu-goru-nije-tajna-da-nijesu-svi-sa-radoscu-docekali-svijetlu-majsku-zoru&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Uz svo razumjevanje i prepoznavanje diplomatskog jezika i pristupa, i funkcije gospodina Šareca, formulacije poput "mnogi ne žele Crnu Goru u EU" više, cijeni Belan, ne mogu biti od pomoći.
- Moramo znati ko su "mnogi", u kojim strukturama se nalaze, kako bi ih zajedno preduprijedili prije nego naprave nemjerljivu štetu. Jesu li u Vladi Crne Gore, imaju li ključni uticaj na njen rad? Ja mislim da jesu u Vladi i da imaju veliki uticaj na Vladu i parlamentarnu većinu, a politički ih predvodi u ulozi "dobrog policajca" predsjednik Skupštine Andrija Mandić - naveo je on.
Pita misle li tako i gospodin Šarec i njegove EU kolege.
- Ako misli, hajde da vidimo što nam je činjeti u narednom periodu kako bi 2028. dočekali bez brige i sa ostvarenim ciljem - dodao je on.
Jasno je, cijeni Belan, da je sada krajnji momenat za prepoznavanje "trojanskih konja".
- Ako ne misli tako, već se "mnogi" eventualno nalaze recimo među mojim boćarima ili sličnim društvenim strukturama, onda smo relaksirani i bez briga svakako - zaključio je Belan.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fvatroslavbelan%2Fstatus%2F1988952247107985860%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Belan: Crna Gora je u važnoj fazi na EU putu, potrebno je jasno adresiranje izazova i izvora problema

Ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler kazao je da je prva poruka izvještaja Evropske komisije da je ovo bila uspješna godina za evropski put Crne Gore.
On je na konferenciji za medije povodom predstavljanja izvještaja o napretku Crne Gore ka EU kazao da će naredna godina biti presudna, posebno u vladavini prava, sprovođenju preporuka Venecijanske komisije, jačanja borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala...
- EU čvrsto stoji uz Crnu Goru sa snažnom podrškom i jasnim očekivanjima - poručio je on.
Istakao je da je Crna Gora postala članica SEPA.&nbsp;
- Pridužila se Konvenciji o zajedničkom transportnom postupku. To je drugo veliko postognuće koje se desilo u prethodnom periodu. Sljedeći veliki korak je da Crna Gora ima besplatan roming sa zemljama EU. Nikšić je izabran za prijestonicu kulture a to je treći grad Zapadnom Balkanu koji je ikada dobio tu titulu - naglasio je Satler.
Ton ovogodišnjeg izvještaja je, cijeni on, mnogo pozitivniji.
- Dobra vijest je da je Crna Gora znatno ostvarila napredak u spremnosti. Ovo je najbolji izvještaj koji je Crna Gora ikada dobila od EK i ojačala je svoju poziciju predvodnice ka članstvu u EU - rekao je Satler.
Izvještaj, kako je ustvrdio, upućuje i na slabosti.
- Navodi se odlučan korak ka izbornoj reformi. Ostvarili ste međupartijski konsenzus koji je dozvolio da se reforma ostvari - dodao je Satler.&nbsp;
Istakao je da postoji još nekoliko stvari koje bi trebalo završiti.
- Crna Gora je prevazišla ustavnu i institucionalnu krizu. Izvještaj bilježi dobar napredak u poglavlju 23. U poglavlju 24 ostvareni su dobri rezultati. Država treba da obezbijedi stabilnost u policiji imenovanjem rukovodilaca u punom mandatu - rekao je on.
Zakonodavni i institucionalni okvir je uspostavljen ali je, podvlači on, potreban novi zakon o zaštitniku ljudkih prava i sloboda.
- Crna Gora je zadržala punu uslađenost sa spoljnom i bezbjednosnom plitikom EU. Samo nastavite tako - ocijenio je Satler.
Dodao je da Crna Gora treba da pronađe rješenja za prevazilaženje otvorenih pitanja sa Hrvatskom.
- Uskoro će lopta biti na terenu država članica. U decembru očekujemo važnu međuvladinu konferenciju. Nadamo se brzom napretku kada je riječ o imenovanju sudija, članova Sudskog i Tužilačkog savjeta i guvernera Centralne banke. Važno je da ne gubite iz vida cilj. Naredna godina je posebno važna za Crnu Goru - naveo je Satler.
Imaćemo, kako je rekao, dva velika samita.
- To je velika šansa i prilika da pokažete što možete da donesete za evropski sto - kazao je Satler.
<h2>Potvrđena liderska pozicija</h2>
Premijer Milojko Spajić je poručio da je izvještaj Evropske komisije potvrda da su radili odgovorno, predano i u najboljem interesu države. Ova godina je, cijeni on, bila jako uspješna, ali se očekuje mnogo više.
- Crna Gora ima dovoljno razloga da bude jako ponosna na ono sto piše u izvještaju. Naš reformiski put nije lak, ali svakodnevno dokazujemo da rezultati dolaze kada postoji jasan cilj i posvećenost - rekao je on.
Ovaj izvještaj, kako je ustvrdio, jasno ukazuje i na izazove koji su pred nama i koje moramo zajednički riješiti. On je kazao da su od posljednjeg izvještaja do danas zatvorena četiri poglavlja, te poručio da je Crna Gora potvrdila lidersku poziciju.
- Važno je što je prvi put u poglavljima vladavine prava postignut visok nivo spremnosti i napredak. Vlada će nastaviti da unapređuje ambijent za nezavisan rad pravosuđa - rekao je on.
Vlada je, prema njegovim riječima, fokusirana na stvaranje stabilnog ekonomskog ambijenta.
- Intenzivno radimo na diverzifikaciji ekonomije. Imamo najveći broj interno spremnih poglavlja - naveo je on.
Ponosan je, kaže, na administraciju koja pokazuje da može realizovati i ono što se do juče činilo nemogućim.

1250x600

1084x550

Satler: Naredna godina će biti presudna za EU put Crne Gore; Spajić: Izvještaj potvrda da smo radili odgovorno, predano i u najboljem interesu države

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen danas stiže u Crnu Goru, a njen dolazak, u trenutku kada naša država bilježi veliki napredak u ključnim oblastima evropske agende, potvrda je naših napora i da smo na dobrom putu - ocijenila je za RTV Nikšić, Maida Gorčević, ministarka evropskih poslova.
Crna Gora je, kaže ona, napravila određene iskorake, ne samo po pitanju zatvaranja poglavlja, već po pitanju evropskih vrijednosti.
- To pokazuju rezulatati koji su mjerljivi i koje Evropska komisija vidi, kao i u onim izazovima koji su pred nama do zatvaranja poglavlja. Dolazak Ursule fon der Lajen, predsjednice Evropske komisije u Crnu Goru, samo nekoliko nedjelja prije Izvještaja Evropske komisije, potvrda su tog naprtka i da smo na dobrom putu - kaže ministarka.
Kada je riječ o pregovaračkom procesu, ističe da on kontinuirano napreduje.
- Do kraja godine nas očekuje još jedna Međuvladina konferencija na kojoj ćemo zatvoriti određena poglavlja. Govorimo dosta i o Reformskoj agendi, tako da što se tiče evropskih integracija, vrlo dinamičan plan i intenzivan period je pred nama, jer očekujemo da zatvorimo ozbiljan broj poglavlja u 2026. godini - zaključila je Gorčević.

Gorčević: Dolazak Fon der Lajen potvrda našeg napretka na EU putu

Reforme na putu ka EU ne doživljavamo kao obavezu, već kao priliku da damo svoj doprinos evropskoj budućnosti Zapadnog Balkana. Naša je obaveza da ispunimo svako mjerilo, poštujemo svaki standard i dokažemo da Crna Gora zaslužuje mjesto u EU kao potpuno spremna i kredibilna članica, poručila je ministarka evropskih poslova, Maida Gorčević, na BSC sastanku lidera u Podgorici, forumu koji organizuje Beogradski centar za bezbjednosnu politiku (BCSP), uz podršku Ambasade Norveške.
Ona je naglasila da evropska perspektiva mora ostati ključna za stabilnost i razvoj čitavog regiona, jer samo tako možemo obezbijediti trajnu bezbjednost i prosperitet.&nbsp;
- Crna Gora ostaje čvrsto posvećena evropskom putu – naš cilj je jasan: završetak pregovora do 2026. i punopravno članstvo u Evropskoj uniji do 2028. godine- kazala je Gorčević.&nbsp;
Ona se, kao ključna govornica, obratila na forumu pod nazivom „Između igranja moći i obećanja: Zapadni Balkan usred globalnih promjena i izazova za Evropu“.
Gorčević je naglasila da je Crna Gora danas najnapredniji kandidat u procesu pristupanja, jedina zemlja koja je otvorila sva poglavlja i zatvorila sedam. „U proteklim mjesecima ostvarili smo opipljiv napredak, zatvorili smo četiri poglavlja, uključujući i jedno od najzahtjevnijih, te obezbijedili 383 miliona eura iz Plana rasta EU za Zapadni Balkan. Tim sredstvima finansiraćemo ključne reforme: jačanje borbe protiv organizovanog kriminala, modernizaciju javnih nabavki, reformu izbornog zakonodavstva, širenje digitalne infrastrukture i ulaganje u obrazovanje sa fokusom na digitalne vještine“, istakla je.
Takođe je poručila da Crna Gora ostaje čvrsto posvećena evropskom putu i da će nastaviti odlučno da sprovodi reforme, jača demokratiju i unaprjeđuje standarde kako bi ostvarila svoje članstvo u EU. Istakla je da je sada pravi trenutak za konsolidaciju evropske perspektive cijelog regiona, te da samo kroz zajednički evropski put Zapadni Balkan može obezbijediti trajni mir, stabilnost i prosperitet za sve svoje građane.
Državna sekretarka u Ministarstvu evropskih poslova, Biljana Papović, učestvovala je na sesiji pod nazivom „Zapadni Balkan između integracije i izolacije“, u okviru koje je istakla ključne prioritete Crne Gore u procesu evropskih integracija. Ona je naglasila da je strategija Crne Gore u potpunosti usmjerena na neutralisanje političke nesigurnosti u EU kroz dosljednu implementaciju tehničkih, pravnih i institucionalnih pretpostavki koje zahtijeva Evropska unija.
- Naš pristup je zasnovan na konkretnim rezultatima, a ne na retorici. Svaka reforma koja jača nezavisne institucije, javne nabavke, sudstvo i antikorupcijska tijela smanjuje rizik za investitore, povećava potencijal rasta i približava nas članstvu u jedinstvenom tržištu- rekla je Papović. 
&nbsp;
Ona je naglasila da Crna Gora ostaje posvećena evropskom putu, uz predanost principu zasluga i reformi. „Naš cilj je da svaka odluka o napretku bude zasnovana na stvarnim rezultatima i objektivnim kriterijumima, čime se jača kredibilitet Crne Gore kao partnera Evropske unije,“ zaključila je Papović.

Gorčević: Naša obaveza je da dokažemo da je Crna Gora spremna za članstvo u EU

Primjer neizbora članova Savjeta regulatorne Agencije za audiovizuelne medijske usluge samo je jedan u nizu primjera kako većina obesmišljava EU integracioni put - ocijenio je predsjednik Kluba poslanika SD-a i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša.
On je ukazao i na opstrukcije.
- Donese se zakon u okviru IBAR zakona, koji je bio uslov za privremeno zatvaranje poglavlja 10, a onda se vrše opstrukcije godinu dana u njegovoj primjeni… Takva je cijela EU priča fotelja vladajuće koalicije… - naveo je Mugoša u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
On cijeni da se priča svodi na donošenje zakona, dok u primjeni zbog političkih ucjena i trgovine i želje da politički poklope svaku instituciji imamo neprimjenjivanje ili njihovu lošu primjenu.
- Naravno, da stvar bude još slikovitija, završi se uzdržanim glasanjem većine za kandidate koji ispunjavaju zakonske uslove i bez ikakvog obrazloženja takvog glasanja (isto kao i kod viceguvernera Centralne banke) - zaključio je Mugoša.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fborismugosa%2Fstatus%2F1964581390831230983%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mugoša: Većina obesmišljava EU integracioni put, jedan od primjera neizbor članova Savjeta AMU

Naravno da se evropska agenda usporila, kad PES sada svu energiju usmjerava na agendu DF i ostalih proVučićevih partija u vlasti i na državnom i na lokalnom nivou, ocijenio je predsjednik Glavnog odbora SDP-a i predstavnik Evropskog saveza Mirko Stanić.
- Cijenu za to plaća cijela država, jer se već vide direktne posljedice nesposobnosti ove vlasti na našem EU putu- zaključio je Stanić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fstanicm%2Fstatus%2F1961001725462024294%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Stanić: Evropska agenda usporila jer PES svu energiju usmjerava na agendu DF i ostalih proVučićevih partija

Od ukupno dvije milijarde dolara, koliko, prema tvrdnjama zvaničnog Zagreba, Crna Gora duguje Hrvatskoj po osnovu sukcesije vojne imovine nakon raspada Jugoslavije – sporan je i dio koji se odnosi na avione-kanadere, koje Crna Gora danas više ne posjeduje. Sagovornici Televizije E ranije su upozoravali da bi potezi aktuelne vlasti, koji narušavaju odnose sa susjedima, Crnu Goru mogli skupo koštati. Nakon posljednje protestne note, dobrosusjedski odnosi, koji su, kako stručnjaci ocjenjuju, preduslov za članstvo u Evropskoj uniji, za Crnu Goru postaju sve teži zadatak.
<h2>"Šamari" doborsusjedskim odnosima</h2>
More problema - to je ono što bi školski brod Jadran, kao posljednji "šamar" dobrosusjedkim odnosima sa Hrvatskom, mogao da donese Crnoj Gori.&nbsp;
Nakon što je Hrvatska uputila protestnu notu zbog odluke crnogorskog Ministarstva odbrane da izradi značke sa ilustracijom broda Jadran, Crnoj Gori će, prema riječima savjetnice hrvatskog ministra vanjskih i evropskih poslova, Vande Babić Galić, uskoro stići i precizan izvještaj o vrijednosti vojne imovine koju navodno duguje Hrvatskoj.
Stručnjaci su i ranije upozoravali na ovakav scenario.&nbsp;
- No što je najštetnije jeste što se uporno zagovara jedan argument koji može biti jako štetan za Crnu Goru, a on se sastoji u tome da je na dan međunarodnog priznanja Hrvatske, čini mi se oktobra 91, školski brod Jadran bio u Tivtu i da po tom osnovu pripada Crnoj Gori. Ali da uzmemo i da je to dobar argument za Crnu Goru, pitam sve ostale - na taj datum u oktobru bilo je na stotine brodova na teritoriji Hrvatske koje smo mi poslije doveli u Crnu Goru 1992. - raketni fregater, raketni čamci, sve naoružanje, oprema itd. – kazao je admiral u penziji Dragan Samardžić.
Prema pisanju medija, devedesetih godina prošlog vijeka, među spornom nekada zajedničkom imovinom su i četiri kanadera za gašenje požara, koji su početkom rata 1991. premješteni iz vojne baze Zemunik kod Zadra na Aerodrom Golubovci u Crnoj Gori. Bez konsultacija sa Hrvatskom, tada Savezna Republika Jugoslavija koju su sačinjavale Srbija i Crna Gora su 1995. godine prodale ta četiri aviona Grčkoj za 24,4 miliona dolara – i to preko ofšor kompanije sa Kipra, kako bi se izbjegle tadašnje UN sankcije Jugoslaviji.
- Grčka vlada je kupila avione uprkos tome što su, kako je potvrdio (ministar poljoprivrede) Cumakas, čak i funkcioneri grčkog Ministarstva odbrane i Generalštab ratnog vazduhoplovstva Grčke - u čijoj se bazi nalaze sporni avioni, u tri navrata upozoravali vladu na rizičnost posla i na sumnjiv vlasnički status letjelica. Međutim, rekao je Cumakas, vlada je "pristupila kupovini na način koji je prvobitno izabran, i već je bila platila prvu ratu" - znači otplata je počela prije sklapanja ugovora! Uostalom, avioni su stigli dvije i po godine ranije – objavila je "Naša borba" u junu 1997. godine.
<h2>Prepreke na evropskom putu</h2>
Danas, Crna Gora ne posjeduje nijedan kanader, a Hrvatska, prema tvrdnjama Babić Galić, ima pravo da traži više od dvije milijarde američkih dolara na osnovu sukcesije vojne imovine.&nbsp;
Bivši ministar odbrane i ambasador Crne Gore u Hrvatskoj Boro Vučinić kazao je da su, poslije više poteza koji su načinjeni sa crnogorske strane, odnosi sa Hrvatskom ponovo postali složeniji, nakon što je u dugom periodu učinjen veliki napor da se, nakon radnih devedesetih, saniraju i dovedu do nivoa najboljeg primjera u regionu dobrosusjedske saradnje.
- Teško da možemo govoriti samo o neznanju. Jedna od najboljih preporuka članstvu u EU je dobosusjedska saradnja. Dakle, kroz ono što činimo ne činimo dobru preporuku sebi za ćlanstvo u EU i nadam se da ćemo konačno prestati sa takvim stvarima i početi konačno da se držimo onoga što deklarativno najavljujemo, a to je stvarno članstvo u EU. Da nam to ne bude samo parola iza koje se čine suprotne radnje – poručio je Vučinić.
Stručnjaci kažu da Crna Gora ne bi bila u ovakvoj poziciji da nije donosila poteze koji su kontinuirano narušavali međusobne odnose – što direktno utiče i na njen evropski put. Odluke crnogorskih vlasti, koje su dovele do pogoršanja dobrosusjedskih odnosa, mogle bi rezultirati ozbiljnim posljedicama, uključujući mogućnost da Hrvatska, kao članica Evropske unije, blokira evropski put Crne Gore.

Zarobljeni u sukcesiji: Sporni kanaderi i dvije milijarde

"Crna Gora mora ostati samostalna, nezavisna država kojom ne rukovodi niko iz inostranstva, koja ima svoju kičmu i želi za sebe samo najbolje“.&nbsp;
To je juče u crnogorskoj Skupštini saopštio izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec, na konferenciji „Budućnost proširenja Evropske unije (EU) – budućnost je sada“.
Teško da bi ovakva poruka bilo kojoj drugoj državi u Evropi danas mogla biti upućena, a da je vlast i građani te države takvu priču ne shvate - kao uvredu. Jer, svaka nezavisna država Evrope bi, valjda se to podrazumijeva, trebalo da bude samostalna i ,,da ima kičmu". &nbsp;
Ali, ovo je poruka Crnoj Gori, zemlji koja je pred vratima Evrospke unije i koja, valjda, ima neki ,,defekt" i sa samostalnošću i sa kičmom. &nbsp;
Šarecu je, izgleda, kristalno jasno da Crna Gora ima ozbiljan problem sa onima koji je vode. Zato je poslao jasnu poruka da je Evropi jasno s kim ima posla, ali da i dalje nastoji da naše političke elite privoli da prestanu s opstrukcijama evropskog puta.
I 2022. godine Brisel nam je dao šansu, ali Vlada Dritana Abazovića odbila je tu ponudu zato što je služila interesima tuđe države - Srbije i njenom predsjedniku Aleksandru Vučiću. A on Crnu Goru ne želi u Evropskoj unji, već u „srpskom svijetu“.A da bi ušla u taj i takav svijet, Abazović je kao premijer morao da potpiše Temeljni ugovor, da Crkva Srbije prigrabi crnogorsko sakralno nasljeđe. I još gore: da srpska Crkva bude iznad crnogorske države. Abazović nije htio ili nije smio da, sa pozicije premijera, vodi Crnu Goru u pravcu Evrope. Kao samostalnu državu, koja ima kičmu.&nbsp;
Sada novu priliku ima Vlada Milojka Spajića. Ali, njen šef iz sjenke, predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, lider parlamentarne većine kojom upravlja Vučić i koja je idolopoklonik diktatora, ratnog zločinca Vladimira Putina, na sve načine podriva evropsku budućnost Crne Gore.
I zato je Šarec juče u crnogorskoj Skupštini zavapio da „Crna Gora mora ostati samostalna, nezavisna država kojom ne rukovodi niko iz inostranstva“ i zajedno sa evropskim parlamentarcima poslao poruku da imamo pruženu ruku briselske administracije... Ali i da je na nama da dovršimo to putovanje.
Evropa i Brisel očito se neće baviti pitanjima istorijskog revizionizma kod nas, uticajem Crkve Srbije na društveno-političke i sve ostale procese u našoj zemlji, projektom „srpski svijet“, potpunom marginalizacijom nacionalnih Crnogorki i Crnogoraca i svođenjem na radikalne esktreme...
Da u Briselu smatraju da su ova pitanja od značaja za evropski put Crne Gore, ključni eksponent tih politika, predsjednik Skupštine Andrija Mandić bio bi nepoželjan sagovornik. Ali, nije, četničkog vojvodu primaju evropski zvaničnici, od Marte Kos do Marjana Šareca . &nbsp;
I zato nam se Mandić juče i rugao. Pred evropskim izaslanicima poručio nam je da on neće odustati i da će zajedno sa Crkvom Srbije i njenim ovdašnjim poglavarima, mitropolitima crnogorsko-primorskim Joanikijem Mićovićem i budimljansko-nikšićkim Metodijem Ostojićem predano raditi na reviziji crnogorske istorije, potiranju njenog antifašističkog bića i od zločinaca i saradnika fašista u Drugom svjetskom ratu, četničkih vojvoda Pavla Đurišića i Dragoljuba Draže Mihailovića praviti heroje.
Naš obožavalac, ali i ljubimac Rusije i Putina juče nam je govorio o „diktaturi komunističkog aparata“, poručio da ne može da ne pomene „da istinsko pomirenje i demokratija nijesu mogući bez suočavanja sa totalitarnom prošlošću ove zemlje“ i da je to preduslov njene bolje budućnosti?!
Naravno, ni slova o 1918, o nasilnom prisajedinjenju Crne Gore Srbiji, o bijelom teroru, o zločinu u Šahovićima, o pokoljima Pavla Đurišića...
- ... I što bih želio da bude neka kruna moje političke karijere, uzimajući u obzir da imam 60 godina, da budem čovjek dijaloga i pomirenja – reče Mandić juče.
Dijalog i pomirenje u Mandićevoj viziji znači – potiranje crnogorske nacije, identiteta, istorije, kulture, crkve, jezika, antifašističkih vrijednosti, građanske i sekularne države.&nbsp;
Mandiću je 1918. kada je Crna Gora aneksijom Srbije izbrisana sa mape svijeta – praznik, Pavle Đurišić, četnik i saradnik fašista – heroj, a antifašistički pokret – zloglasna banda.&nbsp;
Ali, sve sa Andrijom Mandićem, ovom parlamentarnom većinom, Vladom i njihovim evropskim integracijama je licemjerno. Bizarno je kada on i ostali iz nekadašnjeg Demokratskog fronta pričaju o evropskom putu Crne Gore, koji ih zanima koliko i lanjski snijeg. Za njih je nesporno da je Kosovo Srbija, da svi Srbi na Zapadnom Balkanu treba da žive u jednoj državi – „velikoj Srbiji“, da je Crna Gora srpska država, naravno, Aleksandar Vučić im je neprikosnoveni gospodar, a Vladimir Putin idol...
I svi znaju da je njihovo zaklinjanje u evropski put Crne Gore bezočna laž, da je njihov jedini cilj osvajanje institucija kako bi što lakše, brže i efektnije uspostavili infrastrukturu za „srpski svijet“ i ruske interese, ali i takvu Crnu Goru naši evropski partneri, kako izgleda, radije će viđeti u Evropkskoj uniji, nego je ostaviti da se sama nosi sa tim izazovima. Pitanje je koliko EU može biti brana svim tim nasrtajima ako ovđe ne postoji politička volja. Već sada su u crnogorskim institucijama i politici visokokotirani ruski proksiji, tako da će njihovu saradničku mrežu biti teško identifikovati i staviti pod kontrolu u dogledno vrijeme.&nbsp;
I dok naši evropski partneri te činjenice prenebregavaju, ne žele o njima, one su im u drugom planu. Nama ne smiju biti. Zbog budućnosti naše đece. Zbog države Crne Gore.&nbsp;

Kaćuša Krsmanović

Andrija Mandić na evropskom putu

Predsjednik Socijaldemokratske partije, Ivan Vujović, govorio je za Standard o političkoj situaciji u Crnoj Gori, a komentarisao je i postizbornu situaciju u Nikšiću, ulogu SPC-a u crnogorskoj politici, kao i, kako kaže, opasne sporazume koji se prave preko leđa građana.
STANDARD: Gospodine Vujoviću, više puta ste istakli da je trenutna politička situacija u Crnoj Gori “nestabilna i neodrživa”, te da su vanredni parlamentarni izbori jedino rješenje. Možete li pojasniti zašto smatrate da je najavljena rekonstrukcija Vlade “katastrofalan scenario” za zemlju?
VUJOVIĆ: Meni ta rekonstrukcija najvise lici na šminkanje političkog mrtvaca. Skalameriju od Vlade sa 32 člana, sa preko 50 državnih sekretara i izmišljenim resorima kojih nigdje na svijetu nema nije moguće nasminkati tj. popraviti. Takva Vlada je i po svojoj formi i sadržini tj. djelovanju teška omča o vratu CG i zato je treba što prije srušiti. Zamislite nekoga ko je došao na ideju da formira Ministarstvo javnih radova – svaki komentar je tu suvišan. Možda formiraju Ministarstvo za armirani beton i cemenat.
STANDARD: Kako komentarišete ulogu premijera Milojka Spajića u aktuelnoj političkoj dinamici, posebno u kontekstu vaših tvrdnji da je postao “politički zatočenik” lidera Demokratskog fronta?
VUJOVIĆ: Do prije nekoliko mjeseci smo mogli govoriti u kategorijama ocjena da je Spajić postao politički satelit Andrije Mandića. Danas tu više nema prostora za različite interpretacije – danas je to svima potpuno jasnom jer teško da u crnogorskoj politici može biti veće očiglednosti od te. Spajić ubrzano srozava svoju poziciju i poziciju PES-a koji nezaustavljvo kopni i nestaje. Mandićev politički svilen gajtan će od PES-a i Spajića napraviti ono što su već napravili od raznih drugih političkih aktera koji su u Mandiću vidjeli saveznika.
STANDARD: Kako ocjenjujete izbore u Nikšiću, naročito postizborni period u kom smo svjedočili izjavama PES-a da im Marko Kovačević nije prihvatljiv, da bi nakon svega 10 dana sjeli sa njim za sto?
VUJOVIĆ: Nikšički postizborni scenario je za mene očekivan, kao što je očekivano i ponašanje PES-a. Sve što smo tvrdili u samoj kampanji da je glas za PES glas za Marka Kovačevića se pokazalo tačnim. Čini mi se da veću autonomiju u odnosu na Mandića imaju neke strukture i pojedinci unutar samog bivšeg DF-a nego što je ima PES. Ako je nešto dobro u svemu ovome je to da najnovija politička sezonska pojava ili bolje reći prevara u liku Pokreta Evropa sad nestaje sa scene brže nego što je bilo očekivano.
STANDARD: Izjavili ste da Crna Gora sa Demokratskim frontom u Vladi nikada neće ući u Evropsku uniju. Koje konkretne poteze aktuelne vlasti vidite kao prepreke evropskom putu zemlje?
VUJOVIĆ: Nije DF ušao u Vladu da bi CG ušla u EU već da bi se taj proces sabotirao na razne načine i baš u onom trenutku kada je potrebno iskoristiti dobar momenat i okolnosti za intenziviranje procesa pridruživanja. Ne treba da imamo dileme da je i ova Vlada skrojena dominantno u Vučićevim medijskim i obavještajnim laboratorijama i da DF nije slučajno postao dio Vlade kao što ni Spajić nije to slučajno omogućio. Da li neko misli da je slučajnost u samo osam mjeseci donijeti Rezoluciju o Jasenovcu, izvršiti ustavni puč iz decembra, zaključno sa najnovijiim dilom sa Emiratima. Svaki od ovih poteza je usmjeren na udaljavanje CG sa EU puta. Prvim se narušavaju odnosi sa Hrvatskom koja kao članica EU može da blokira naše pregovore u svakom trenutku, drugim se urušava vladavina prava kao ključni kriterijum za članstvo i uz to politički destabilizuje država, a trećim se takođe ruši prvni sistem ali što je posebno osjetljivo i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU. Pametnome dosta!
Građanima CG mora biti jasno da sve ključne igrače u ovoj Vladi, a i neke oko same Vlade, beogradski režim kontroliše na ovaj ili onaj način. Neki su ucijenjeni, neki to rade sa dubokom vjerom i zadovoljstvom… I za sve njih postoji adekvatan lijek kada krenu da skreću sa zadatog kursa. Dovoljno je da se samo iz ladice izvuku određeni kompromitujući materijali. Ako pažljivo čitamo neke funkcionere srpske vlasti oni to sve crno na bijelo i saopštavaju. To je tužna i jadna slika današnje crnogorske vlasti.
STANDARD: Da li ćemo nakon usvajanja Sporazuma sa UAE svjedočiti novoj političkoj trgovini na relaciji Spajić-Mandić, opet preko leđa građana i što očekujete da će biti rezultat podrške DF-a Sporazumu sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima?
VUJOVIĆ: DF i Mandič nemaju nikakvu političku štetu od sporazuma sa UAE. Svima je jasno da je Spajić taj koji je najviše podmetnuo ledja za taj dil i da je dominantno on izložen opštoj kritici javnosti. Mandić je dio toga jer je jasno da čitava priča je samo nastavak istog posla koji je sproveden u projektu „Beograd na vodi“ i da su tu vidljivi i očiti i prsti zvaničnog Beograda. Na kraju Mandić se rukovodi matricom – što goree za CG to bolje za njega, njegovu politiku i njegovog nalogodavca iz BG. Još ako znamo kako na Balkanu prolaze donosioci odluka u ovakvim štetnim poslovima, onda je jasno da i Mandić i Spajić imaju snažan motiv. Spajić je do nedavno možda i mogao nešto da trguje sa Mandićem, ali to više nije u stanju jer trgovati može samo neko ko je subjekat, a on je je kao što sam već rekao postao samo politički žeton u Mandićevim rukama sa sve manjjom upotrebnom vrjednošću.
STANDARD: Potpredsjednik Vlade Filip Ivanović izjavio je u Strazburu da je Joanikije taj koji se oko crkve pita u Crnoj Gori, a ne Porfirije, Međutim svega dva dana stigla je oštra reakcija Srpske crkve da je Porfirije taj koji je glavni, kako komentarišete, još jednu u nizu obmana funkcionera PES-a pred europarlamentarcima?
VUJOVIĆ: To što je rekao Filip Ivanović je novi nivo blama jednog javnog funkcionera. Umjesto da osudi to što je Porfririje kazao pred Putinom on nalazi „solomonsko“ rješenje – da ustvrdi kako Porfirije nema veze sa SPC u CG gdje se navodno suvereno pita Joanikije. Po strani to što Joanikije misli isto, ako ne i gore nego Porfirije, postavlja se pitanje kako neko može bit toliko drzak da otvoreno obmanjuje europarlamentarce na očiglednoj temi. Ivanović je izgleda izabrao da obmanjuje, čak iako zna da je sagovornik svjestan da ga on obamnjuje. Eto, član Vlade se ne libi ni ličnog ponižavanja samo da ne bi saopštio stav o Porfirijevom nedostojnom smatranju pred Putinom u Moskvi.
STANDARD: Patrijarh Srpske crkve izjavio je da Crna Gora treba da bude dio Srpskog tj. Ruskog sveta, čini se da je opet po ko zna koji put reakcija države premlaka i da su jedva čekali da prođe prvi udar javnosti, kako komentarišete izjavu Porfirija i reakciju zvanične Podgorice?
VUJOVIĆ: Porfirijevom stavu se ne treba čuditi. SPC je suštinski filijala Ruske crkve odnosno Putinove agresivne ratne politike. Kad bi kojim slučajem zvanična srpska politika došla u konflikt sa Putinom SPC bi stala na stranu Putina. Kome nije jasno da je SPC u svom zvaničnom djelovanju samo ispostava ruskog imperijalizma i velikosrpskog nacionalizma na poslu razvaljivanja stabilnosti Zapadnog Balkana i da je u svemu tome njena vjerska misija sasvim sporedna, taj bira put političkog slijepca. A što se tiče reakcije naše Vlade pa to već spada u kategoriju političkih viceva i tu ne treba posebno trošiti riječi.
STANDARD: Naveli ste da je aktuelna vlast dovela Crnu Goru u “opštu političku i ustavnu krizu”. Možete li detaljnije objasniti na koje konkretne poteze vlasti mislite, posebno u kontekstu navodnog “ustavno-pravnog nasilja”?
VUJOVIĆ: Sve što radi ova Vlada u kontinuitetu je razvaljivanje pravnog poretka, institucija i ipak nekih dostignutih demokratskih standarda u proteklom periodu. Ja mislim da su oni trenutno u fazi kada ih više i ne zanima šta o svemu tome misli demokratska javnost. &nbsp;Tragikomično držanje Vlade oko ovog famoznog Sporazuma sa UAE je do kraja ogolilo ovu štetnu, oportunističku i potkapacitiranu družinu koja sebe zove Vladom CG. Do koje mjere oni potcenjuju javnost vidi se recimo po ovoj nedavnoj završenoj službeničkoj posjeti premijera Spajića SAD-u. Čovjek, koji je prva politička ličnost države, je bio u navodno zvaničnoj posjeti Americi a nije vidio nijednog političkog zvaničnika. Dakle, skandal nad skandalima, to nije bruka Spajićeva već države CG. Ali koga briga dok je dilova i rasprodaja bisera Crne Gore.
STANDARD: Kako ocjenjujete reakciju nadležnih organa tokom tragedije na Cetinju, potom mafijaškog ubistva u istom gradu i pokušaja ubistva u Podgorici. Šta smatrate da bi trebalo preduzeti kako bi se obnovilo povjerenje građana u bezbjednosne institucije?
VUJOVIĆ: Posebno je sramno to što nemamo nikakvu odgovornost nakon trageije na Cetinju. Vidjeli smo na šta su sve bili spremni pojedini ministri i partije da bi zadržali fotelje. Tu su pokazali da kod njih nema ni zrna ne samo odgovornosti već ni empatije i elementarnog ljudskog osjećaja zbog svega što se desilo.Bezbjednosni sektor je potpuno truo i neposoban, izgleda po CG može da vršlja svako a da država nema nikakve mehanizme da prevenira zločine i ubistva koji se dešavaju. Očigledno da nemaju kad od političkih čistki po policiji i drugim institucijama i uhlebljivanja svojih partijskih vojnika. Srozavanje institucija je uvijek naravno štetno i nosi posljedice ali kada to uradite sa bezbjendosno-obavještajnim dijelom sistema tu su tek posljedice razorne.

Vujović: Skalamerija od Vlade je politički eksperiment skrojen u Beogradu, Spajić odavno postao Mandićev žeton

Albanija ima jednu jako važnu karakteristiku koju smo mi pomalo izgubili: &nbsp;ima dobrosusjedske odnose. Niko nema problem da dođe u Tiranu, ni iz Makedonije, sa Kosova, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, iz Srbije... - poručila je predsjednica crnogorske panevropske unije prof. na Ekonomskom fakultetu &nbsp;Gordana Đurović osvrnuvši se na to što je kancelarija Evropskog parlamenta otvorena u toj državi, a ne u Crnoj Gori kako je najavljivano.
Očito je da, kaže ona, današnji format politike proširenja kreira dodatnu konkurenciju.
- I bez obzira što Albanija na dnevnoj osnovi ruši stereotipe, mi i dalje smatramo da smo mnogo, mnogo napredniji, i da je to nemoguće, i da je ta konkurencija ipak precijenjena, ali se ona se u stvarnom životu dešava - navela je Đurović gostujući u Budilniku na Televiziji E.
Svi su navijali, kaže Đurović, da kancelarija Evropskog parlamenta da bude otvorena Podgorici, međutim otvorena je u Tirani jer je nekako ta koncentracija institucija u Albaniji.
- Što potvrđuje da je Albanija regionalni hub - dodala je ona.
Mi jesmo, kako je rekla, otvorili pregovore prije 12 godina i devet mjeseci, a Albanija je to učinila, što se narodski kaže, učnila juče.
- Ali i najavila da će do kraja ove godini otvoriti sve klastere, tako da se stvari kod njih ubrzavaju, &nbsp;tako ova posjeta komesarke Marte Kos 13.marta u Tirani i poruke su jasne, ko ih čita između redova može vidjeti da je ta podrška snažna, i imajući u vidu da Sporazum iz Nice preferira 28, ne više, jedna zemlja bi mogla biti preferirana, dvije već malo teže, ali onda imamo taj rizik regionalnog pristupa. Vidjećemo kako će stvari ići, ali zdrava konkurencija u svakom slučaju ne treba da nas obeshrabri, naprotiv, da mi držimo svoju agendu, ona nas promoviše kao prvu potencijalnu zemlju &nbsp;kandidata - rekla je Đurović.
<h2>Mora se ulagati u ljude</h2>
Crna Gora je, kaže, ostvarila značajan napredak na putu ka članstvu u Evropskoj uniji - od 2008. kada je predala zahtjev za članstvo i 2012. godine kada je započela pristupne pregovore.
- U oktobru 2024. Evropska komisija je usvojila Reformsku agendu Crne Gore čime je omogućeno povlačenje 383,5 miliona eura iz instrumenata za reformu i rast, u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan. Ova sredstva su namijenjena približavanju crnogorske ekonomije standardima EU i pripremi za članstvo. Prema nekim projekcijama, uz efikasnu implementaciju reformi Crna Gora ima šanse da postane članica Evropske unije do 2028.godine - navela je Đurović.
Politička kriza u Crnoj Gori, podsjeća Đurović, usporila je rad parlamenta i ne usvajaju se zakoni, zbog čega je, napominje, i SEPA odložena za jedan kvartal.
Najveći izazov Crne Gore, objašnjava Đurović, na putu ka EU pored vladavine prava su, ističe ona, administrativni kapaciteti, jer se mora, cijeni ona, ulagati u ljude da bi oni vodili zajedničke evropske politike.
- U ekonomskim poglavljima stići ćemo onaj prag koji je obavezujući, ostaće taj rizik implementacije i dovoljno administrativnih kapaciteta, ali s obzirom na postepeno otvaranje strukturnih fondova, mogli bismo, da kažem, da preživimo. Naravno, opet ćemo se vratiti poglavljima &nbsp;23 i 24, efikasno pravosuđe, učinkovit parlament, posvećena Vlada koja sa strane stavlja pitanja koja dijele državu, su pretpostavke da se taj cilj ostvari. Vidjeli smo zadnje debate u Evropskom odboru za spoljne poslove, koje nijesu bile baš pozitivne za nas, i ta se slika treba mijenjati pod hitno - kazala je ona.
Mjeseci po Barometru 26 ističu, kaže, vrlo brzo.
- Sad već ulazimo u april, proljeće, poljsko predsjedavanje &nbsp;i da li možemo tu nešto uraditi i šta ostaje za dalje. Treba fokusirati tu ograničenu društveno administrativnu energiju na ove prioritete koji su jasno definisani. Šansa nije izgubljena, ali pod hitno politički prioriteti se moraju jasno definisati i što znači da ko nije za to, nije za to i to treba javno i otvoreno reći - poručila je Đurović.
<h2>Mogli smo pratiti Hrvatsku</h2>
Naglasila je da je Crna Gora bila mali sistem koji se brzo prilagođavao i u administrativnom kontekstu i kontekstu ispunjavanja obaveza.
- Te stvari koje su bile u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju smo dosta korektno isporučivali, i svake godine ispod jelke je bilo nešto novo, ili sporazum, ili vizna liberalizacija, ili kandidatura, uvijek neke dobre vijesti za evropsku integraciju i konkretni rezultati. Onda smo malo smanjili dinamiku i evo nas gdje smo danas - istakla je Đurović.
Okvir je, kaže, da smo nastavili tom dinamikom mogli smo pratiti Hrvatsku.
- A nama datum ulaska bio 2015. godina, odnosno okončanje pregovora, takozvani presjek političke spremnosti. Sada je ‘25. sada je drugi institucionalni okvir, znači politika proširenja je prošla fazu dobrosusjedstva, povratka opet u proširenje, deset država kuca na vrata, mi smo tu negdje najozbiljniji &nbsp;kandidat, ali Evropska unija se, možda na sreću, promijenila malo zbog ovih negativnih geopolitičkih okolnosti i spremna je da primi novu članicu - zaključila je Đurović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.

Đurović: Svi su navijali da kancelarija EP bude u Crnoj Gori, a Albanija ima dobrosusjedske odnose

Izraelska vojska saopštila je večeras da je ubila dva muškarca na okupiranoj Zapadnoj obali poslije pokušaja napada automobilom koji je ciljao vojnike stacionirane na kontrolnom punktu.
Jedan od dvojice ubijenih muškaraca nije bio umiješan u napad, saopštila je vojska bez navođenja dodatnih detalja, prenijeli su francuski mediji.
Palestinsko Ministarstvo zdravlja, sa sjedištem u Ramali, identifikovalo je dvojicu ubijenih Palestinaca kao Ahmada Halila Al-Radžabija (17) i Zijada Džabaru Abu Davuda (55).

Izraelska vojska ubila dva Palestinca, jedan od dvojice ubijenih nije bio umiješan u napad

Predsjednik Benina Patris Talon izjavio je da su vlada i oružane snage ove afričke države spriječile pokušaj državnog udara koji je izvela grupa vojnika, poručivši da će odgovorni biti kažnjeni.
Talon je rekao da je "brza mobilizacija lolajnih snaga omogućila da se avanturisti zaustave" i dodao da "izdaja neće ostati nekažnjena", prenio je Rojters.
Portparol vlade Vilfrid Leandre Ungbedži ranije je saopštio da je do sada uhapšeno 14 osoba u vezi sa pokušajem puča, bez navođenja detalja.
- Oružane snage Benina i njihovo rukovodstvo ostali su vjerni zakletvi i posvećeni republici - izjavio je ministar unutrašnjih poslova Alasan Seidu u obraćanju na državnoj televiziji, nekoliko sati nakon što je grupa vojnika objavila da je zbacila predsjednika te zemlje Patrisu Talona.
Savjetnik predsjednika potvrdio je za BiBiSi (BBC) da se Talon nalazi na bezbjednoj lokaciji. Ranije danas, grupa vojnika u zapadnoafričkoj državi Benin koja sebe naziva Vojni komitet za obnovu, pod komandom potpukovnika Paskala Tigrija, saopštila je da je preuzela nacionalnu televizijsku stanicu i da je predsjednik Patris Talon smijenjen sa funkcije, a sve državne institucije raspuštene.
Situacija u najvećem gradu Kotou još je nejasna, nakon što su se tokom popodneva čule snažne eksplozije, za koje se smatra da su posljedica vazdušnih udara.
Podaci o praćenju letova pokazuju da su tri aviona iz susjedne Nigerije ušla u beninski vazdušni prostor, a potom se dva vratila u Lagos.
U isto vrijeme, francuski vojni avion kružio je iznad Kotoua, a francuska je demantovala navode da je Talon potražio utočište u ambasadi te zemlje.
Talon, 67, saveznik Zapada, trebalo bi da se povuče sljedeće godine po isteku drugog mandata, a izbori su zakazani za april.
Poznat kao "kralj pamuka", na vlast je došao 2016. godine i obećao da neće tražiti treći mandat. Kao svog nasljednika podržao je ministra finansija Romualda Vadagnija.
Uprkos ekonomskom rastu, Talonova administracija kritikovana je zbog ograničavanja političke konkurencije. U oktobru, izborna komisija zabranila je kandidaturu glavnog opozicionog kandidata.
Ekonomska zajednica država zapadne Afrike (ECOWAS) i Afrička unija (AU) osudili su pokušaj udara, a predsjednik Komisije AU Mahmud Ali Jusuf ponovio je "nultu toleranciju prema neustavnom mijenjanju vlasti".
Benin se posljednjih godina suočava i sa porastom džihadističkih aktivnosti, pošto se grupe povezane sa Islamskom državom i Al kaidom šire ka jugu, navodi BiBiSi. Benin, bivša francuska kolonija, važila je za jednu od stabilnijih demokratija u Africi.
Zemlja je jedan od najvećih afričkih proizvođača pamuka, ali spada među najsiromašnije države svijeta.

Predsjednik Benina: Spriječen pokušaj državnog udara, svi učesnici biće kažnjeni

Švajcarski skijaš Mark Odermat pobjednik je veleslaloma koji je za Svjetski kup vožen večeras u američkom Biver Kriku.
On je bio vodeći i nakon prve vožnje, a do pobjede došao je u ukupnom vremenu dva minuta, 20 sekundi i 59 stotinki.
To je četvorostrukom osvajaču Velikog kristalnog globusa 49. pobjeda u Svjetskom kupu u karijeri, a 28. u veleslalomu.
Ove sezone ima veleslalomski trijumf u Zeldenu, na otvaranju sezone, a pobijedio je i u superveleslalomu u Koper Mauntinu i spustu u Biver Kriku.
Sa 23 stotinke zaostatka kao drugoplasirani završio je Italijan Aleks Vinacer, dok je treći bio Norvežanin Henrik Kristofersensa 34 stotinke slabijim vremenom od pobjednika.
Na četvrtom mjestu završio je Norvežanin Henrik Breinštajner, peti je bio Lukas Braten Pineiro, a šesti Amerikanac Rimer Radamuš.
Odermat i Breinštajner dijele čelnu poziciju u plasmanu vozača sa po 200 bodova.
Kristofersen je treći sa 176 bodova.
Odermat zauzima i čelnu poziciju u generalnom plasmanu Svjetskog kupa sa 445 bodova.
Austrijanac Vinsent Krihmajer je drugi sa 227, dok devet bodova manje ima trećeplasirani Kristofersen.

Odermat nastavio dominaciju u Biver Kriku

Porodica Zaima Azemovića će, povodom manifestacije "Dani Zaima Azemovića 2025" koja se održava od 12. do 16. decembra, predati inicijativu da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime ovog književnika, prosvjetitelja i hroničara duha Sandžaka (1935-2015).
Inicijativa će, kako navode u saopštenju, biti uručena predsjedniku Opštine Rožaje Rahmanu Husoviću i predsjedniku Skupštine Opštine Rožaje Almiru Avdiću.
&nbsp;- Ovaj prijedlog potpisalo je više od 100 istaknutih intelektualaca, pisaca, profesora, umjetnika i kulturnih stvaralaca iz Crne Gore i regiona, pripadnika bošnjačkog, crnogorskog, hrvatskog, albanskog i srpskog naroda, što pokazuje da je djelo Zaima Azemovića prepoznato kao zajedničko kulturno dobro koje nadilazi etničke i vjerske granice - ističu u saopštenju.
&nbsp;Za njihovu porodicu, ali i za cijelu zajednicu Rožaja, ova inicijativa, kako dodaju, ima duboko simboličko značenje.
- Zain Azemović je bio čovjek knjige, učitelj generacija, sakupljač narodnog govora i čuvar sjećanja jednog kraja. Svojim radom je svjedočio duhu multikulturalne Crne Gore, društva u kojem se različitosti ne doživljavaju kao prepreka, nego kao bogatstvo koje oblikuje zajednički identitet. Njegova riječ je spajala, ne dijelila. Njegova knjiga je bila snažno vezana za sve. Njegova misija bila je da čuva ono što nas zbližava &nbsp;jezik, pamćenje, priču, tradiciju i ljudsku mjeru - naglasili su u saopštenju.
Zato vjeruje da je Narodna biblioteka Rožaje, kao dom pisane riječi, najprirodnije mjesto da ponese ime čovjeka koji je cijelog života služio knjizi, znanju Rožajama i Crnoj Gori.&nbsp;
- Ovaj čin ne predstavlja odavanje poštovanja prema jednom stvaraocu predstavlja i poruku mladima da se vrijednosti koje su oblikovale Crnu Goru znanje, dijalog, multikulturalizam i poštovanje prema drugome moraju čuvati i njegovati - navodi se u saopštenju.
Porodica Azemović se, kako dodaju, iskreno zahvaljuje svim potpisnicima inicijative, kao i svima koji su doprinijeli da se lik i djelo Zaima Azemovića sačuvaju u kolektivnom pamćenju njihovog grada i našeg naroda.&nbsp;
- Njegove knjige ostaju naš zajednički stub identiteta i poštovanja a biblioteka koja bi nosila njegovo ime dobila bi na još većem značaju - zaključili su u saopštenju.&nbsp;

Predložiće da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime književnika Zaima Azemovića

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Mještani Botuna su sa današnjeg masovnom protesta pod sloganom “Protiv kolektora – da Zeta živi” poručili da neće odustati od borbe protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u njihovom naselju, ističući da brane svoje domove, zdravlje i životnu sredinu, ali naglašavajući da su i dalje spremni na dijalog ukoliko postoji prostor za kompromis. Poručili su i da će svi reći NE ovom projektu na referendumu zakazanom za 14. decembar. Okupljeni su protest počeli minutom ćutanja preminulom komšiji Zoranu Vukčeviću koji je bio uz njih, kako su poručili organizatori, do zadnjeg trena. Na skupu su bili istaknuti transparenti, poput "Budućnost u kopačkama, a ne sa maskama! FK Cijevna", "Nećemo kolektor"... Okupljenima se obratila mlada Botunjanka Milica Stojanović koja je kazala da Botun nije neuspjeli eksperiment i boli ih što ovo mjesto svi hoće da iskoriste. Kako je kazala, godinama žive sa strahom od bazena crvenog mulja, a izgleda da to nije bilo dovoljno, nego žele da im nametnu još jedan teret i brigu i izvor straha - kolektor, prenosi Portal RTCG. - Pitamo zašto baš ovdje i zašto opet Zeta. Jesu li naši životi manje važni. Danas moramo biti glasni, jer ako budemo ćutali, Botun više neće imati ko da brani - poručila je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Njena vršnjakinja Anja Kažić je takođe naglasila da su godinama patili zbog industrije u ovom selu koji mladima truje živote i budućnost i poručila da neće dozvoliti kolektor i spalionicu u Botunu. Duško Stijepović je pozdravio i stanovnike drugih djelova Podgorice koji su došli da im daju podršku. - Mi nemamo nazad kud, uložili smo napor i ulažemo naše živote da istrajemo u ovoj borbi protiv krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija. Ima prostora još da neko izađe i kaže da može da se nađe kompromis, a do tada se nećemo pomjeriti ni pedalj odavde i davaćemo pasivni otpor - kazao je Stijepović. Slavko Vukčević je pitao da li je postrojenje koje planiraju da grade u Botunu isto kao ono pored kojeg je živio premijer Milojko Spajić u Japanu, prenosi Dan. - Siguran sam da će Botunjani pobijediti i ostaviti mladima primjer kako se čuva životna sredina - kazao je Vukčević. Očekuje da uz pomoć poslanika DNP-a Milana Kneževića i SNP-a Slađane Kaluđerović zaustave ovaj projekat i ostave dobar primjer mlađim generacijama kako se čuva životna sredine. On je pozvao sve da izađu na referendum 14. decembra i glasaju protiv ovog postrojenja na ovoj lokaciji. Mihailo Ćetković je kazao da se oko pitanja kolektora ujedinila cijela Crna Gora i poručio gradonačelniku Saši Mujoviću da su mještani ovog kraja "tvrd orah". - Mi smo podnijeli veliku žrtvu, a vi gradite kolektor gdje nikoga ne ugrožava- kazao je Ćetković. Protestu, pored lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića, prisustvovali su predsjednici Opštine i Skupštine opštine Zeta, potpredsjednik Vlade Mihailo Asanović i Aleksandar Kojičić, bivši lider SNP-a i član DNP-a Predrag Bulatović... <h2>Asanović: Ovaj zagađivač gori od KAP-a</h2> Prvi čovjek Zete Mihailo Asanović poručio je da od borbe neće odustati. - Tvrdim da je ovaj zagađivač gori od KAP-a. Ako vide korist od spalionice, dozvoliće mulj i iz Evrope da se doprema ovdje - tvrdi Asanović, prenosi Dan. On je poručio gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću da mu ne šalje posrednike koji bi trebalo da ga ubijede da je projekat kolektora dobar. - Nude nam radna mjesta, ne želimo da zarađujemo na muci ovog naroda. Nudim Mujoviću da nam prevede zemlju, Ćemovsko polje, jer imamo firme koje bi tamo otvorile ne 50 radnih mjesta, nego mnogo više - kazao je Asanović i dodao da je 14. decembra ne glasaju za političke partije već za Zetu. - Zeta nam je jedina partija, pošaljimo poruku da se sa narodom ne mogu igrati - kazao je Asanović. Branko Novaković iz SNP-a Zeta pozvao je sve koji vjeruju u snagu zajedničke odluke da izađu na referendum. - Botun nije sredstvo za eksperiment, Botun je dom- kazao je on. Mještanin Jagoš Bećirović rekao je razočaran i da ga boli nebriga prema građanima. - Tužan sam što se iznad života stavlja novac.Ne ubijajte projektima, preko naših života se sticao novac, urazumite se. Pustite da liječimo ovu sredinu, država se brani brigom - poručio je Bećirović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: Srđa Boljević/Dan)</figcaption> </figure>  <h2>Krstović: Pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju</h2> Odbornik Demokrata Luka Krstović kazao je da pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju. - Napredovaćemo svakog dana sve više. Na referendum svi slobodno da izađemo, a nakon toga, ako treba i skupština ovdje da se održi - rekao je Krstović. Predsjednik SO Zeta Aleksandar Kojičić rekao je da su bili protiv izgradnje kolektora 40 godina i nada se da borbu oko postrojenja neće ostaviti mladim generacijama. - Hrabrosti i ljubavi imamo da se borimo za našu Zetu - poručio je on. Miroslav Brajović iz Nove srpske demokratije poručio je da današnji skup nije zbog ličnih ili partijskih interesa. - Tu smo samo da sačuvamo Botun. Spajiću je pružena šansa da učini nešto za Zetu - rekao je on i poručio premijeru da "prekine sa cirkusom i naredi da se postrojenje gradi u Podgorici". - Kakvu obavezu ima ja, sa mojom Zetom, prema svima vama, ako vi nemate obavezu prema referendumu?- pitao je. Svetozar Ulićević iz Prave Crne Gore pozvao je stanovnike Zete da izađu na referendum. - Izađimo na birališta, ne da biramo, jer nam ništa nije ponuđeno, nego da kažemo ne - rekao je Ulićević. <h2>"Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila"</h2> Kako su Botunjani naveli u pozivu za današnji skup, ovo je dan kada se pokazuje snaga naroda, jedinstvo komšija i ljubav prema mjestu u kojem žive. - Naš dom, naša voda, naša zemlja, naša budućnost. Niko je neće čuvati ako to ne učinimo mi - poručili su. Trenutak je, kako navode, kada stoje zajedno i kada se njihov glas čuje najjače. - Tada svako od nas znači. Zato pozivamo sve građane Botuna i cijele Zete da se okupe u što većem broju. Da zajedno i glasno poručimo: Ne damo rijeku, ne damo zemlju, ne damo život. Dođi ti. Dođi sa porodicom. Povedi komšije i prijatelje. Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila - naveli su u pozivu na protest. Mještani Botuna su 14. novembra podigli šator u ovom naselju u znak protesta protiv početka gradnje postrojenja dok se ne održi referendum u Zeti 14. decembra. Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište. Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja, a na teren su izveli i mehanizaciju. Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti. Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta. – Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on. Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost. Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić. – Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić. Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Botunjani poručuju da neće odstupiti: "Protiv smo krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija, još ima mjesta za kompromis"

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Tag: eu-put