Ambasador Veljko Milonjić predao je akreditivna pisma estonskom predsjedniku Alaru Karisu, čime je zvanično stupio na dužnost izvanrednog i opunomoćenog ambasadora Crne Gore u toj državi, na nerezidentnoj osnovi, saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova.
&nbsp;Navodi se da je Milonjić zahvalio Karisu na konzistentnoj podršci koju Estonija pruža Crnoj Gori i njenom značaju posebno u završnici procesa evropske integracije Crne Gore.
&nbsp;Karis je, kako se dodaje, ponovio privrženost njegove zemlje evropskoj budućnosti Crne Gore i ukazao na ostvareni napredak u tom procesu, istovremeno se osvrnuvši na pozitivne utiske prošlogodišnje zvanične posjete našoj zemlji.
&nbsp;- U tom kontekstu sagovornici su naglasili značaj dosadašnje saradnje i saglasili se o potrebi daljeg intenziviranja sveukupne bilateralne saradnje dvije zemlje- kaže se u saopštenju MVP-a.&nbsp;
&nbsp;Oni su naveli da će Milonjić, u cilju unapređenja odnosa, posjetu Talinu iskoristiti za susrete u ministarstvima, parlamentu i Privrednoj komori Estonije i Akademiji e-uprave.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Milonjić predao akreditivna pisma predsjedniku Estonije

Estonija je juče saopštila da je potpisala ugovor o kupovini najmanje šest višecijevnih raketnih bacača južnokorejske proizvodnje. Estonski centar za odbrambena ulaganja (ECDI) naveo je da je ugovor sa južnokorejskim proizvođačem naoružanja Hanwha vrijedan oko 290 miliona eura.
Ugovor obuhvata šest višecijevnih raketnih sistema Chunmoo, tri vrste raketa (CGR-080, CTM-MR i CTM-290), kao i operativnu podršku. Kako je saopšteno, isporuke bi trebalo da počnu u drugoj polovini 2027. godine. Estonski ministar odbrane Hano Pevkur podsjetio je da je Estonija u aprilu započela razvoj sposobnosti dubokog udara nabavkom američkih sistema HIMARS.
Ističući značaj višecijevnih raketnih bacača za savremene vojne kapacitete, Pevkur je kazao da će, uz američke HIMARS-e, nabavka južnokorejskih sistema Chunmoo značajno unaprijediti sposobnosti odvraćanja i odbrane Estonije i NATO-a.
Baltička država, koja se graniči s Rusijom i bila je dio Sovjetskog Saveza tokom Hladnog rata, rusku invaziju na Ukrajinu smatra direktnom prijetnjom nacionalnoj bezbjednosti, zbog čega je posljednjih godina povećala izdvajanja za odbranu.

Estonija kupuje južnokorejske raketne bacače za 290 miliona eura

Estonija je započela postavljanje prvih betonskih bunkera duž jugoistočne granice s Rusijom, čime ulazi u ključnu fazu izgradnje Baltičke odbrambene linije. Iako projekat kasni godinu dana, cilj je da do kraja ove godine bude postavljeno 28 od ukupno planiranih 600 bunkera, prenosi Defense News.
Kašnjenje je uzrokovano problemima u javnim nabavkama, jer je prvobitni tender propao nakon što su ponuđene cijene premašile zakonske limite. Prema navodima Estonskog centra za odbrambena ulaganja, građevinske kompanije nijesu mogle precizno procijeniti troškove bez informacija o tačnim lokacijama bunkera, koje su iz bezbjednosnih razloga bile povjerljive.
Problem je privremeno riješen pokretanjem pilot-projekta, u okviru kojeg su ponuđačima date okvirne lokacije za izgradnju prvih 28 objekata. Tender za preostalih 572 bunkera očekuje se do kraja godine.
Bunkeri, površine oko 35 kvadratnih metara, projektovani su da izdrže artiljerijske udare i predstavljaju dio višeslojnog sistema odbrane, uz prepreke poput bodljikave žice i protivtenkovskih zapreka, koje su već pripremljene za brzo postavljanje u slučaju potrebe.
Izgradnju dodatno usporavaju logistički i administrativni izazovi, jer se projekat sprovodi u mirnodopskim uslovima, uz obavezna odobrenja vojnih, policijskih i lokalnih vlasti.
Uprkos kašnjenjima, Estonija je trenutno najdalje odmakla u realizaciji Baltičke odbrambene linije u poređenju s Latvijom i Litvanijom. Za projekat je izdvojeno 60 miliona eura, a manji budžet u odnosu na susjede opravdava se kraćom granicom i prirodnim preprekama poput jezera Peipus i močvara.

500x500

Estonija gradi bunkere na granici s Rusijom

Iz Ministarstva javne uprave (MJU) saopšteno je da je tim iz Crne Gore proglašen za najbolji na regionalnoj sajber vježbi koja je održana u Estoniji.
- Ovo izuzetno priznanje potvrđuje posvećenost, profesionalizam i stručnost naše sajber zajednice.  Rikardo Junčaj je predvodio tim koji su činili &nbsp;članovi Ministarstva javne uprave - Vladinog bezbjedonosnog operativnog centra (GSOC) Ilija Šofranac, Diana Ljekočević, Nataša Radunović zajedno sa kolegama iz drugih institucija Ivan Bajčeta(Vojska Crne Gore), predstavnik ANB i predstavnici privatnog sektora Aleksandar Mirković (elavirint),Bojan Vukotić, Marko Ivanović (One Crna Gora), Danijel Dušaj (Crnogorski Telekom), koji su pokazali &nbsp;izvanrednu koordinaciju, tehničke vještine i strateško razmišljanje tokom cijele vježbe - naveli su u MJU.
Na vježbi su učestvovali predstavnici svih zemalja Zapadnog Balkana WB6 što, cijene u resoru na čijem je čelu Maraš Dukaj, dodatno potvrđuje značaj i konkurentnost ovog regionalnog događaja.
Vježbu je organizovala e-Governance Academy (eGA) kroz projekat Sajber Balkana.
- Ovo dostignuće predstavlja značajan korak naprijed u naporima Crne Gore da ojača nacionalnu i regionalnu sajber otpornost. Potvrđuje našu posvećenost izgradnji bezbjednijeg digitalnog okruženja i spremnost na efikasan odgovor na savremene sajber prijetnje - naveli su u saopštenju.
Posebno zadovoljstvo im, dodaju, predstavlja činjenica da je tim sastavljen od predstavnika drzavnih organa i privatnog sektora sto potvrdjuje opredijeljenost Ministarstva javne uprave da jača povjerenje i izgrađuje na partnerskim osnovama sa privatnim sektorom ekosistem sajber bezbjednosti.
- Čestitamo cijelom timu na zasluženom priznanju i zahvaljujemo im što su Crnu Goru predstavili na najbolji mogući način - zaključili su u MJU.

1250x600

1084x550

Crnogorski tim najbolji na regionalnoj sajber vježbi u Estoniji

Visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas izjavila je danas da kršenje estonskog vazdušnog prostora od strane ruskih vojnih aviona predstavlja izuzetno opasnu provokaciju. - Ovo je treće takvo kršenje vazdušnog prostora EU u posljednjih nekoliko dana i dodatno povećava tenzije u regionu - napisala je Kalas na platformi X.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091921090_65cea028a4324554f6f24e13e2b0a50b1d944928411d541b92cfdc11b78b290e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025091921090_65cea028a4324554f6f24e13e2b0a50b1d944928411d541b92cfdc11b78b290e" data-rendition-name="original" width="712" height="445" loading="lazy" alt="x"></figure>

Kalas: Rusko kršenje estonskog vazdušnog prostora izuzetno opasna provokacija

Estonija je optužila Rusiju za ozbiljno narušavanje vazdušnog prostora nakon što su tri ruska lovca MiG-31 navodno ušla na njenu teritoriju u juče na oko 12 minuta.
Prema podacima estonskog ministarstva odbrane, avioni su ušli u estonski vazdušni prostor bez dozvole, a zatim se vratili na rusku teritoriju. Vlada je incident nazvala „neviđeno drskim kršenjem” i pozvala ruskog ambasadora da uloži zvaničan diplomatski protest.
„Ovo je teško kršenje našeg suvereniteta i prijetnja regionalnoj bezbjednosti”, rekao je estonski ministar odbrane Hano Pevkur.
Misija NATO za nadzor vazdušnog prostora Baltika pratila je upad, ali nije bilo presretanja.
Incident se dogodio usred pojačanih tenzija između Moskve i NATO-a, a Estonija poziva saveznike da pojačaju mjere odvraćanja duž istočnog krila Alijanse. Rusija se još nije javno oglasila o optužbama.

Ruski vojni avioni narušili vazdušni prostor Estonije

Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović posjetiće naredne sedmice Estoniju i Letoniju, gdje će razgovarati sa visokim zvaničnicima tih država.
Ivanović će, kako se navodi u platformi za posjetu, u Estoniji boraviti od ponedjeljka do srijede, a nakon toga će otputovati u glavni grad Letonije, Rigu.
Dodaje se da će posjeta biti realizovana u okviru napora usmjerenih na inteziviranje političkog dijaloga i jačanje sveukupne saradnje sa državama članicama Evropske unije (EU), sa posebnim fokusom na unapredenje bilateralnih odnose sa baltičkim državama.
- Estonija i Letonija su dosljedno podržavale politiku proširenja EU i evropsku perspektivu Zapadnog Balkana, što predstavlja važan okvir za dodatno približavanje i unapredenje odnose sa Crnom Gorom - kaže se u platformi.
Navodi se da se zbog toga posjeta vidi kao prilika za otvaranje novog prostora za sadržajniji politički dijalog i uspostavljanje čvršće međudržavne komunukacije i saradnje u kontekstu zajedničkih evropskih vrijednosti.
- Tokom zvanične posjete, potpredsjednik Ivanović će se sastati sa visokim zvaničnicima Estonije i Letonije, uključujući ministre vanjskih poslova, kao i druge predstavnike zakonodavne i izvršne vlasti, relevantnih institucija i ekspertskih organizacija koja se bave specifičnim temama od zajedničkog interesa, poput digitalna transformacija i transparentno upravljanje - piše u platformi.
Ističe se da je cilj posjete otvaranje novih kanala političke i stručne komunikacije, kao i ohrabrivanje snažnije podrške Crnoj Gori u procesu pristupanja EU.
- Ona će ujedno poslužiti kao platforma za predstavljanje postignutih rezultata i reformskih napora, kao i za reafirmaciju posvećenosti Crne Gore evropskim vrijednostima, uz ambiciju da se odnosi sa Estonijom i Letonijom podignu na viši i strateški usmjeren nivo - dodaje se u platformi.

Ivanović naredne sedmice u posjeti Estoniji i Letoniji

Švedska se priprema da iznajmi zatvorske kapacitete u Estoniji kako bi riješila problem prenaseljenosti svojih zatvora, prenosi Tanjug pisanje Gardijana.
Prema dogovoru sa Estonijom, koji je potpisan u junu, Švedska će dobiti do 600 zatvorskih mjesta u baltičkoj zemlji.
Ministarstvo pravde je saopštilo da je već naloženo da švedska zatvorska služba, Kriminalvarden, pripremi neophodne korake za implementaciju tog programa.
Očekuje se da sporazum stupi na snagu do ljeta 2026. godine.
Taj potez dolazi u trenutku kada je broj zatvorenika u Švedskoj u stalnom porastu.
Najnoviji izvještaj Kriminalvardena upozorava da bi broj zatvorenika mogao da poraste sa 7.800 na čak 41.000 do 2034. godine, ako nastavi da se primjenjuje trenutna politika kazni koja je usmjerena na strože kažnjavanje, a ne na rehabilitaciju.
Prema šefu švedske zatvorske službe, Joakimu Rigamaru, švedski zatvori su u "kriznoj situaciji" zbog prenatrpanosti.
Posebno zabrinjavajući je broj djece koja se suočavaju sa dugim zatvorskim kaznama. Taj trend je posljedica promjene u pristupu, koji je doveo do toga da djeca od samo 15 godina budu osuđena na 10 ili više godina zatvora za teška krivična djela.
Prema sporazumu sa Estonijom, Švedska će dobiti kapacitete za smještaj do 600 zatvorenika u estonskim zatvorima, ali stručnjaci smatraju da ovo rješenje neće biti dovoljno u odnosu na potrebe, s obzirom na predviđeni rast broja zatvorenika u narednim godinama.
Ministar pravde Gunar Štremer naglasio je da je sporazum sa Estonijom važan korak u olakšavanju trenutne situacije u švedskim zatvorima, ali i dodao da će biti potrebna "pažljiva priprema" kako bi sve funkcionisalo kako treba.

Gužva iza rešetaka: Švedska "pakuje" zatvorenike za Estoniju

Non pejper Evropske komisije (EK) bih posmatrao kao jedno važno upozorenje Evropske unije u ključnom trenutku procesa naših integracija - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović odgovarajući na novinarska pitanja tokom konferencije sa estonskim kolegom Alarom Karisom na Cetinju.
Volio bi, ističe Milatović, da Vlada, prije svega, to upozorenje vrlo ozbiljno shvati.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fek-penzionisanje-duranovic-bilo-jednostrano-i-protiv-ustava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- I da prosto promijeni praksu koja je vrlo argumentovano izložena u Non pejperu, a koja se tiče segmenata iz poglavlja 23 i 24. Što prije se promijeni praksa i u određenim segmentima u oblasti vladavine prava i počnu primjenjivati istinki EU standaradi - to će naš EU put biti brži. Mislim da je formula data, na nama je da je primijenimo - jasan je Milatović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.3333%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fnon-pejper-ek-crnoj-gori-je-za-reforme-potreban-intenzivniji-rad-i-politicka-posvecenost&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je pozvao sve donosiocime odluka u Crnoj Gori da se dodatno odgovornije odnose prema procesu evropskih integracija.
<h2>POJAČATI PRITISAK NA RUSIJU</h2>
Karis, koji je prvi put u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, poručio je da Estonija vrednuje to što je Crna Gora dala utočište ukrajinskim izbjeglicama i pridružila se sankcijama protiv Rusije.
Moramo, podvlači on, da pojačamo pritisak na Rusiju.
- I nastavimo da dajemo podršku Ukrajini tokom primirja i nakon toga. Mir mora biti pravedan, zasnovan na međunarodnom pravu i ukrajinskom suverenitetu - dodao je Karis.
Estonija će, kako je saopštio, izdvojiti pet odsto BDP-a za odbranu.
<h2>INTENZIVIRANJE KOMUNIKACIJE</h2>
On je ukazao da je Estonija prva zemlja koja je uspostavila diplomatske odnose sa Crnom Gorom, te da jako podržava naš evropski put.
- Ovo je značjna prekretnica u produbljivanju naših veza. Mi možemo da potvrdimo našu podršku i to smo uradili podizanjem zastave 2017. godine kad ste postali članica NATO. Siguran sam da će brzo doći dan kad će se pridružiti EU i kad ćemo moći u vašu čast da ponovo podignemo zastavu. Podstičemo vas da nastavite reforme koje ste započeli - poručio je Karis.
Ocijenio je da je neophodno intezivirati komunikaciju na svim nivoima, uključujući uspostavljanje kontakata između predstavnika lokalnih vlasti i institucija.
- Želimo da pomognemo cilju da zaključite pregovore do kraja 2026. godine. Imamo zajedničke strateške ciljeve - naveo je on.
Odgovarajući na novinarska pitanja, Karis je poručio da je svako poglavlje za pristupanje EU važno.&nbsp;
- Pitanje viza je teško pitanje jer Crna Gora još nije dio EU. Istovremeno je bitno da se ovaj problem viznog režima riješi na neki način - rekao je on.
<h2>PRVA ZVANIČNA POSJETA</h2>
Milatović je saopštio da je ovo prva zvanična posjeta estonskog predsjednika Crnoj Gori, te poručio da su naši odnosi primjer partnerske saradnje dvije države koje, uprkos svojoj veličini, razmišljaju strateški i djelujući odlučno.
- Moram da kažem da današnja psojeta ima dodatnu istorijsku simboliku jer je riječ o prvoj zvaničnoj posjeti predsjednika Estonije Crnoj Gori. Doduše i prethodni predsjednik je kratko posjetio Crnu Goru 2008. godine, ali ne u okviru zvanične posjete. Upravo Estonija je bila prva država sa kojom je Crna Gora uspsotavila diplomatske odnose 13. juna 2006. godine, kao i prva članica EU koja je ratifikovala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. To je urezano u temelje našeg prijateljstva - podvukao je Milatović.
Naša evropska perspektiva će, dodaje on, biti potvrđena i na Samitu EU - Zapadni Balkan čiji će Crna Gora biti domaćin na jesen 2026.&nbsp;
- Cijenimo to što Estonija prepoznaje našu zemlju kao najuspješnijeg kanditata u evropskom integracionom procesu - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na pres konferenciji na Cetinju.
Posebno ga, kaže, raduje što se posjeta realizuje nedugo nakon susreta na marginama Samita Tri mora.
- To potvrđuje kontituitet i intezitet političkih odnosa - dodao je on.
<h2>OTVORENI ZA ESTONSKE INVESTICIJE</h2>
Crna Gora i Estonija baštine, kako je rekao, uzajamno poštovanje privrženost evropskim i evroatlanskim principima.
- Zajednički treba da radimo na jačanju naše ekonomske saradnje. Crna Gora je više nego otvorena za estonske investicije. Iz toga sam Karisu predložio i organizaciju jednog poslovnog foruma koji bi se ticao saradnje naše dvije zemlje - naveo je Milatović.
Turizam je, ističe on, još jedna oblast za izraženim potencijalom.
&nbsp;- I zahvaljujući liniji Talin - Tivat, svjedočimo sve većem interesovanju estonskih turista. To nas dodatno motiviše da radimo na snažnijoj turističkoj saradnji. Ova avio linija je i prilika za sve građane Crne Gore da posjete Estoniju i upoznaju njene ljepote - ocijenio je Milatović.
<h2>DA UČIMO OD NAJBOLJIH U DIGITALNOJ TRANSFORMACIJI</h2>
Crna Gora, poručuje on, želi da uči od najboljih.
- Stoga je važno da inteziviramo saranju u domenu digitalne transformacije. Estonija je lider u ovoj oblasti i upravo iz tog razloga ćemo imati jedno zajedničko predavanje u okviru Fonda za inovacije - rekao je on.
Pored liderstva u digitalnoj transformaciji Estonija, kako je ukazao Milatović, postiže dobre rezultate u PISA testiranjima.
- Mislim da i tu možemo dosta da naučimo od njih. Razgovor ćemo danas imati sa našom ministarkom prosvjete - rekao je Milatović.

Anja Ivanović

Milatović o Non pejperu EK: Važno upozorenje EU, volio bih da Vlada to vrlo ozbiljno shvati

Predsjednik Estonije Alar Karis posjetiću Crnu Goru u junu - saopšteno je iz Kabineta predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića.
Podsjeta Karisa će, kako dodaju u saopštenju, biti dodatni podsticaj unapređenju bilateralnih odnosa Crne Gore i Estonije.&nbsp;
Milatović i Karis su, kako se navodi, održali sastanak na marginama Samita Inicijative Tri mora u Varšavi.
- Na sastanku su potvrđeni prijateljski odnosi dvije zemlje i zajednička opredijeljenost ka daljem jačanju saradnje na osnovama međusobnog povjerenja i zajedničkih euroatlantskih vrijednosti - kazali su iz Kabineta predsjednika.
Crna Gora je, ističu, izrazila zahvalnost Estoniji na snažnoj podršci našoj kandidaturi za sticanje statusa pridružene članice Inicijative Tri mora.&nbsp;
- Milatović je poručio da se vizija ove inicijative, koja uključuje jačanje infrastrukturne i digitalne povezanosti, ekonomskog razvoja, energetske bezbjednosti i sajber otpornosti, u potpunosti podudara sa strateškim ciljevima Crne Gore u okviru evropske integracije - navodi se u saopštenju.
U razgovorima je posebno istaknuta kontinuirana podrška Estonije procesu evropske integracije naše zemlje.&nbsp;
- Milatović je kazao da Crna Gora cijeni spremnost Estonije da nastavi pružanje stručne pomoći, posebno u oblastima vladavine prava, zaštite životne sredine, održivog razvoja i efikasnog korišćenja fondova Evropske unije - kazali su iz Kabineta predsjednika.
Nedavna posjeta aktuelne Visoke predstavnice za vanjsku i bezbjednosnu politiku EU i bivše premijerke Estonije Kaje Kalas Crnoj Gori ocijenjena je kao snažan signal podrške evropskom putu naše zemlje i njenoj posvećenosti zajedničkoj vanjskoj i bezbjednosnoj politici EU.
- Sagovornici su potvrdili i zajedničku posvećenost euroatlantskim vrijednostima i nastavku saradnje u okviru NATO saveza. Poseban akcenat stavljen je na sajber bezbjednost, imajući u vidu članstvo Crne Gore u NATO Centru izvrsnosti za kooperativnu sajber odbranu u Talinu od 2020. godine, kao i značajnu ulogu estonske Akademije za elektronsko upravljanje (eGA) u jačanju sajber kapaciteta Crne Gore - navodi se u saopštenju.
Sa ciljem dodatnog unapređenja bilateralne saradnje, istaknuta je potreba za snaženjem ekonomske saradnje i privlačenjem estonskih investicija, posebno u oblastima digitalne transformacije, turizma i održive infrastrukture.
- Milatović i Karis izrazili su spremnost da nastave sa zajedničkim aktivnostima koje doprinose stabilnosti, razvoju i evropskoj budućnosti regiona - rekli su iz Kabineta predsjednika.

Predsjednik Estonije Alar Karis posjetiće Crnu Goru u junu

Za dva dana Crna Gora privremeno zatvara još jedno poglavlje u pregovorima sa Evropskom unijom (EU), a tome su između ostalih doprinijele sprovedene reforme, rezultati budžetske inspekcije i izmjena seta zakona, rekao je ministar finansija Novica Vuković.
Među izmijenjenim je i Zakon o porezu na dohodak fizičkih lica, a Vuković za Televiziju <a href="https://www.vijesti.me/tv/emisije/792696/vukovic-sve-kladionice-bez-izuzetka-pocele-da-obracunavaju-porez-igracima-na-dobitke">Vijest</a>i kaže da su svi priređivači registrovani i da su sve kladionice, bez izuzetka, počele da obračunavaju porez igračima na dobitke, što donedavno nije bio slučaj. Vuković je, osim o 32-ojci i novom porezu, u razgovoru, komentarisao i najavljeni protest crnogorskih prevoznika tereta.
Iako po nekim vjerovanjima baksuzna, crnogorski zvaničnici se raduju 13-ici, jer je će od ponedjeljka to biti ukupan broj poglavlja u pregovorima sa EU na koje je privremeno stavljena tačka. I to nakon što na međuvladinoj konferenciji u Briselu zatvorimo poglavlje 32 – finansijski nadzor. '
- Da bi se uopšte govorilo o zatvaranju poglavlja 32, morali smo uskladiti nacionalno zakonodavstvo sa zakonodavstvom Evropske unije, detektovati upravljačku odgovornost preduzeća u državnom vlasništvu. Jačanje interne i eksterne revizije. Detektovanje rizika. Zatim, zaštita finansijskih sredstava kroz fondove koja dolaze iz Evropske unije, takođe i zaštita finansijskog interesa Evropske unije za sva sredstva koja su i koja očekuju Crnu Goru' - kazao je Vuković.
Svemu su, dodaje on, značajno doprinijeli mjerljivi rezultati budžetske inspekcije.
- Budžetska inspekcija, kao jedno od ključnih mjerila da bismo uopšte mogli da kandidujemo za zatvaranje ovog poglavlja - rekao je Vuković.
A, šta ono konkretno znači za građane Crne Gore?
- Jasna poruka da je kroz samu izmjenu seta zakona i uspostavljanje unutrašnje kontrole potrošnje javnih sredstava, odnosno sredstava građana Crne Gore, uspostavljen nadzor. Kroz izvještajnu funkciju i samu kontrolu bez izuzetka, građani će biti jasno informisani kuda je praktično utrošen novac koji je njihov - rekao je Vuković.
Novca će biti više, nakon izmjena Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, koje su priređivače igara na sreću obavezale da obračunavaju deset poreza igračima na dobitke iznad 50 eura. Iako je do nedavno tek sedam od 31 kladionice ovaj porez odbijalo igračima, nakon opomena o visokim kaznama... '
- Izvršili smo kontrolu da su priređivači registrovani i da apsolutno svi bez razlike odbijaju samim igračima onaj porez koji je neophodan. Tu povlačenja nema i vrlo će se strogo voditi računa kako prema njima tako i prema ostalim učesnicima da se porez evidentira i plaća na način kako iziskuje regulativa, a samim tim da se prikupljanje prihoda obavlja bez izuzetka - kazao je Vuković.
Bez izuzetka će postupati i prema međunarodnim prevoznicima, koji će od ponedjeljka protestovati u blizini graničnih prelaza. Oni traže u prvom redu, izuzimanje iz sistema ulaska i izlaska iz Šengena, brži povrat PDV-a i veći povrat akciza na gorivo, kao i duži rad nadležnih inspekcija. Vuković ostaje pri stavu da je razgovor koji je prethodio najavi protesta bio konstruktivan, te da prevoznici u određenom dijelu nijesu bili upoznati sa važećom regulativom i reformama.
- Štrajk 26. januara. Meni jednostavno poslije tog sastanka i dalje ostaje upitnik zbog čega se dešava, jer je negdje i Ministarstvo finansija i država pokazala jedan partnerski odnos. S obzirom na to da je takođe to jedna oblast koja zahtijeva uređenje i kroz, dakle kao poreske obveznike prepoznajemo da ova industrija se nalazi u pojačanom stepenu rizika. I saglasili su se i sami predstavnici da će pomoći državi da takođe i ta oblast u dijelu sive ekonomije bude nešto što ćemo podvesti pod prošlost - rekao je Vuković.
A, u skorijoj budućnosti, odnosno do kraja godine među poglavljima, za koja je nadležno Ministarstvo finansija, nakon 32-ojke, ostaje još sedam koja treba da se zatvore do kraja godine.

Vuković: Sve kladionice počele igračima da obračunavaju porez na dobitke

Iako će uskoro proteći mjesec dana od kako u Crnoj Gori ne radi registar privrednih društava i preduzetnika, niti radi registar prijave i odjave zaposlenih, niko se u Vladi ne oglašava povodom ovog sistemskog skandala, saopštili su iz Građanske inicijative "21. maj".
Dodali da su pritom i digitalne usluge vezane za računovodstvene poslove u haotičnom i nedovršenom stanju.
- Činjenica da se u Crnoj Gori ne može registrovati novo privredno drustvo, niti preduzetnička djelatnost ili izvršiti registracija bilo kakve bitne poslovne odluke je bez poređenja sa bilo kojom državom u svijetu i ujedno je potvrda potpuno nekompetentne izvršne vlasti - stoji u saopštenju.
Započeti digitalnu reformu javnih usluga na način da se paralelno blokira rad nadležnih organa pri čemu se ne nazire početak njihovog rada, besprimjerno je, smatraju, neodgovorno i štetočinski prema poslovnoj zajednici i građanima koji crpe prava iz radnog odnosa.
- Da je umjesto ovakve traljave instalacije skupocjenog softvera izvršen sajber napad na javne servise manja bi bila šteta od postojeće - dodaje se u saopštenju.

GI "21. maj": Mjesec dana od kako ne radi registar privrednih društava i preduzetnika, niko iz Vlade se ne oglašava

Nikšićka policija podnijela je krivičnu prijavu protiv državljanina Republike Srbije I.P. (29), zbog sumnje da je prevario dvije osobe iz Nikšića, obećavajući im zaposlenje u Austriji i pritom im uzeo više od 1.800 eura.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Zapad“, uz podršku Sektora za borbu protiv kriminala, postupali su po prijavi oštećenih lica i sproveli niz operativnih mjera koje su dovele do identifikacije osumnjičenog.
Krivičnu prijavu protiv I.P. podnijeli su službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić – Jedinice za suzbijanje ekonomskog kriminala Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću, zbog sumnje da je izvršio krivično djelo prevara.
Sumnja se da je u periodu od 21. do 30. oktobra 2025. godine, sa namjerom da sebi pribavi protivpravnu imovinsku korist, doveo u zabludu dvije osobe lažno se predstavljajući i nudeći im posao u Austriji. Oštećeni su mu, vjerujući u obećanja, u tri navrata uplatili novac u ukupnom iznosu većem od 1.800 eura.
Policija je, kako se navodi, podatke o osumnjičenom potvrdila putem međunarodne operativne policijske saradnje, nakon čega je protiv njega podnijeta krivična prijava.

Nikšićka policija podnijela krivičnu prijavu protiv državljanina Srbije zbog prevare dvije osobe

Stranka evropskog progresa (SEP) najoštrije je osudila napade, javno uznemiravanje i pokušaje diskreditacije kojima je izložena Mirjana Pajković, ocjenjujući da je riječ o grubom narušavanju njenog prava na privatnost, dostojanstvo i osnovne ljudske i građanske slobode.
U saopštenju navode da pravo na privatnost i zaštitu ljudskih prava moraju biti nepovrediva i zaštićena dobra u svakom demokratskom društvu.
– Svaka njihova zloupotreba, naročito kada se sprovodi svjesno, sistematski i sa ciljem ponižavanja i zastrašivanja, mora biti sankcionisana u skladu sa zakonom. Sve drugo vodi normalizaciji nasilja i urušavanju osnovnih vrijednosti na kojima počiva pravna država – poručuju iz SEP-a.
Iz Stranke evropskog progresa uputili su jasne riječi podrške Mirjani Pajković, ističući da ono što se u ovom slučaju dogodilo ne predstavlja samo zloupotrebu privatnosti, već ozbiljan oblik nasilja u javnom prostoru.
– Ovo je nasilje koje ima za cilj diskreditaciju, ućutkivanje i lično uniženje – navodi se u saopštenju.
Dodaju da ovaj slučaj pokazuje kako društvo često reaguje tek kada dođe do drastičnih i očiglednih povreda prava, te da je sada na potezu država.
– Institucije nemaju pravo da ćute, odugovlače ili relativizuju ovakve slučajeve, već su dužne da odlučno zaštite žrtvu i pošalju jasnu poruku da niko nema pravo da nečiju privatnost pretvara u sredstvo pritiska i nasilja – poručuju iz SEP-a.
Upozoravaju da napadi ove vrste nijesu izolovani incidenti, već opasna praksa koja, ukoliko ostane nekažnjena, može postati pravilo.
– Dosljedno ćemo biti na strani zaštite ljudskog dostojanstva, prava na privatnost i sloboda svakog građanina, uz jasan zahtjev da institucije konačno preuzmu odgovornost i postupaju u skladu sa zakonom i moralnim principima – zaključuje se u saopštenju.

Tag: estonija