Ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović u izjavi za Portal ETV kaže da raskid ugovora za EPCG Željezaru nije prijatna vijest, ali s obzirom na tok dosadašnje saradnje, nije ni iznenađenje.&nbsp;
- Sada je ključno pitanje kako dalje, kako obezbijediti da ova kompanija, kao dio EPCG grupacije, dobije novu razvojnu šansu - naveo je on.&nbsp;
Ministar kaže kako očekuje da EPCG razmotri moguće opcije i ponudi konkretan prijedlog za dalji put, bilo kroz novi poslovni model, strateško partnerstvo ili drugi održiv koncept.
- Moj zadatak, kao ministra energetike, &nbsp;nije da biram investitore, već da stvaram predvidiv i podsticajan okvir za svaku inicijativu koja donosi vrijednost. I u tom smislu, Ministarstvo će pružiti punu podršku svakom ozbiljnom i odgovornom rješenju koje ima za cilj da obezbijedi stabilna radna mjesta i siguran prihod za zaposlene - podvukao je ministar u izjavi za Portal ETV.&nbsp;
&nbsp;Kako je zaključio, napori moraju ići dalje od gašenja požara.
- Neophodno je da se otvori ozbiljan dijalog o dugoročno održivim rješenjima - poručio je ministar Šahmanović.&nbsp;
Odbor direktora EPCG AD Nikšić 23. jula dostavio je kompaniji 8B Capital SA zvanično obavještenje o jednostranom raskidu Ugovora o zakupu proizvodnih kapaciteta Željezare Nikšić, a zbog nepoštovanja ugovorniih obaveza.&nbsp;
- Kao odgovoran vlasnik značajnih resursa, EPCG je bila prinuđena da aktivira zakonske mehanizme koji joj stoje na raspolaganju, kako bi zaštitila interese kompanije, ali i šire ekonomske i energetske stabilnosti. Konkretno, do raskida ugovora došlo je usljed višestrukog nepoštovanja ugovornih odredbi od strane zakupca, pri čemu posebno ističemo izostanak redovnog izmirivanja zakupnine, kao i nepoštovanje materijalnih obaveza u vezi sa plaćanjem po osnovu ustupanja zaposlenih - kazali su iz EPCG, a objavila je TVCG.&nbsp;

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Šahmanović za Portal ETV: Željezara mora dobiti novu šansu

Odbor direktora EPCG AD Nikšić 23. jula dostavio je kompaniji 8B Capital SA zvanično obavještenje o jednostranom raskidu Ugovora o zakupu proizvodnih kapaciteta Željezare Nikšić, a zbog nepoštovanja ugovorniih obaveza.&nbsp;
- Kao odgovoran vlasnik značajnih resursa, EPCG je bila prinuđena da aktivira zakonske mehanizme koji joj stoje na raspolaganju, kako bi zaštitila interese kompanije, ali i šire ekonomske i energetske stabilnosti. Konkretno, do raskida ugovora došlo je usljed višestrukog nepoštovanja ugovornih odredbi od strane zakupca, pri čemu posebno ističemo izostanak redovnog izmirivanja zakupnine, kao i nepoštovanje materijalnih obaveza u vezi sa plaćanjem po osnovu ustupanja zaposlenih - kazali su iz EPCG za TVCG.&nbsp;
Dodaju da uprkos više puta izraženoj spremnosti EPCG da kroz dijalog i konstruktivan odnos prevaziđe izazove u realizaciji ugovora, dogovoreni uslovi nisu ispunjeni, što je i dovelo do pokretanja postupka raskida.
- U narednom periodu, prioritet EPCG biće da, u okvirima zakona, zaštiti svoja ugovorna i imovinska prava, uz odgovoran odnos prema daljoj sudbini proizvodnih kapaciteta, naročito Čeličane i Kovačnice. Svjesni značaja koji Željezara ima – ne samo za lokalnu zajednicu, već i za crnogorsku ekonomiju u cjelini – intenzivno ćemo raditi na pronalaženju održivog i strateški opravdanog modela za revitalizaciju proizvodnje. Cilj nam je da se, kroz pažljivo osmišljene korake, stvore uslovi za pokretanje procesa koji će omogućiti novu fazu razvoja ovog industrijskog kompleksa - navode.
Paralelno s tim, kažu da EPCG, zajedno sa svojim kćerkama firmama EPCG-Solar-Gradnja i EPCG Željezara Nikšić, nastavlja da ostvaruje izuzetne rezultate u oblasti razvoja obnovljivih izvora energije, s posebnim fokusom na projekte iz oblasti solarne energije.
- Time potvrđujemo stratešku orijentaciju ka diversifikaciji proizvodnih kapaciteta i modernizaciji energetskog sektora Crne Gore - ističu.
Podsjećamo, zakupac je imao obavezu da mjesečno plaća zakupninu u iznosu od 31 hiljadu eura, počev od 1. oktobra.
Što se tiče broja radnika, za pola godine su morali, prema ugovoru, da preuzmu 150 zaposlenih, a zakupac nije preuzeo nijednog već su plate zaposlenima isplaćivane iz sredstava EPCG, a oni su bili angažovani na izgradnji solarnih elektrana i betonskih blokova.
Ugovor sa 8B Capital je potpisan u julu prošle godine na period od 50 godina, a švajcarska kompanija se obavezala da u roku od godinu od datuma potpisivanja ugovora i pokretanja proizvodnje uloži 7,75 miliona, dok će za pet godina, kako su naveli u ponudi, uložiti 36,85 miliona.

Portal ETV

Prekinuta saradnja sa 8B Capital: EPCG traži nove opcije za Željezaru

Švajcarska kompanija "8B Capital" prekršila je Ugovor o zakupu nikšićke Željezare jer pola godine ne plaća zakupninu od 31.000 eura, mjesečno. Uz to, u istom periodu nije preuzela ni 150 radnika, što je bila u obavezi. Željezara je kćerka državne Elektroprivrede koja je jula 2024. sklopila ugovor o zakupu sa ruskim biznismenom, sa izraelskim pasošem, Igorom Shamisom vlasnikom "8B Capital". Ugovor o zakupu na 50 godina odnosi se na dva Željezarina pogona, za proizvodnju i preradu čelika. Shamis se obavezao da u prvoj godini pokrene proizvodnju i investira oko sedam miliona eura, odnosno 37 u prvih pet godina. Od toga ništa nije urađeno, kaže Ivan Vujović predsjednik Sindikata Željezare za Radio Slobodna Evropa (RSE). - Mi njega više ne smatramo zakupcem, od novembra ne plaća zakup - kaže Vujović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506080548_45fa7bc76b45920ac8d545fd5bdd242fa9622162cb649079e059d8fc02a9e8b5.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250506080548_45fa7bc76b45920ac8d545fd5bdd242fa9622162cb649079e059d8fc02a9e8b5" data-rendition-name="original" width="907" height="406" loading="lazy" alt="ugovor"><figcaption>Detalj iz Ugovora o zakupu proizvodnih kapaciteta Elektroprivreda Željezara Nikšić, jul 2024.(Photo: RSE)</figcaption></figure>  <h2>Sindikat o situaciji u Željezari</h2> On kaže da Shamis povremeno dolazi u fabriku, ali da nije u kontaktu sa radnicima. - Iako i dalje nije raskinut ugovor o zakupu, Shamis apsolutno nijednim svojim gestom nije pokazao da je sposoban da pokrene proizvodnju - kaže Vujović. Smatra da je pitanje za Elektroprivredu zbog čega nije raskinut ugovor sa njim. Da li će pokrenuti raskid ugovora zbog neplaćanja zakupnine, pitanje je na koje RSE nije dobio odgovor iz Elektroprivrede. - Ako on nije u stanju da plati mjesečni zakup 31.000 eura za ogromnu imovinu kojem raspolaže Željezara, kako je onda u stanju da realizuje investicije - navedeno je u odgovoru EPCG. Vujović kaže da fabrički sindikat interesuje samo status radnika i dodaje da su svi uposleni preko Elektroprivrede. - Ako se zakupac pojavi radnici mogu ostati u matičnoj kompaniji (Elektroprivredi) jer je potrebana njihova pisana saglasnost da bi prešli kod zakupca. Nadamo se da će država, to jest Elektroprivreda, stati na kraj ovom zakupcu i početi raskidanje ugovora jer radnici smatraju da nije sposoban da pokrene proizvodnju - kaže Vujović. <h2>U Vladi zabrinuti ali ne reaguju?</h2> Da Shamis od starta ne poštuje ugovor potvrdio je crnogorski premijer Milojko Spajić prilikom posjete nikšićkoj fabrici, 9. aprila. - To je zabrinjavajuće. Ali postoji ugovor koji tačno određuje šta može da se desi u takvim slučajevima - kazao je Spajić. Istovremeno je poručio da će država iskoristiti sva pravna sredstva da osigura da se obaveze ispunjavaju. A da li su i koja pravna sredstva do sada upotrijebili, RSE nije dobio odgovor iz Spajićevog kabineta. Shamis takođe, nije odgovarao na upit RSE zašto ne poštuje ugovor o zakupu. <h2>Shamisovi poslovi</h2> Shamis je, prvi put prije 20 godina bio jedan od vlasnika Željezare, preko internacionalne "Midland grupe". Ta kompanija se povezuje sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Naime, 2004. "Midland grupa" je za 1.000 eura kupila većinski dio u Željezari od Vlade Mila Đukanovića, uz obavezne investicije od 30 miliona eura za pet godina. Nakon dvije godine, novembra 2006. napustili su Željezaru, a Vlada je saopštila da su ostavili poreski dug oko 2,7 miliona eura i uvećali gubitke fabrike na preko 12 miliona eura. Uoči potpisivanja aktuelnog Ugovora o zakupu Željezare, jula prošle godine, Shamis je za RSE potvrdio da je u "Midland grupi" imao 33 odsto vlasništva. Istovremeno je negirao veze sa Putinom, ali nije rekao je li napustio "Midland". - Moj povratak u fabriku u Nikšiću motivisan je mojim poznavanjem njenog investicionog potencijala - kazao je Shamis za RSE. Shamis tada nije odgovorio na pitanje RSE da li je bio privođen u Hrvatskoj zbog načina poslovanja u šibenskoj Tvornici lakih metala. Nije odgovorio ni da li je tokom njegovog poslovanja u češkom gradu Plzenu navodno bilo koruptivnih radnji i pranja novca. Iz Elektroprivrede su, uoči potpisivanja ugovora o zakupu, za RSE kazali da su provjerili kredibilitet zakupca. - Shamis je dostavio dokaze da nikada nije osuđivan u Hrvatskoj niti u Francuskoj, što potvrđuju izvodi iz kaznene evidencije ovih država. Dostavio je i dokumentaciju da nema poreskih dugovanja u Rusiji - naveli su tada iz Elektroprivrede. Iz kabineta premijera Spajića nijesu odgovorili na upit RSE da li će tražiti odgovornost menadžmenta Elektroprivrede, budući da je Shamisovo poslovanje u Hrvatskoj i Češkoj upućivalo da neće poštovati ugovor o Željezari. Na čelu Odbora direktora Elektroprivrede je Milutin Đukanović iz proruske Nove srpske demokratije, članice bivšeg Demokratskog fronta. Vladi, Shamisu i Elektroprivredi je RSE poslao upite prije deset dana, 25. aprila. Državna Elektroprivreda je vlasnik Željezare Nikšić od kraja 2022. kada je za 20 miliona kupila od turske Tosjali grupe.

Rus sa izraelskim pasošem ne plaća zakupninu Željezare u Nikšiću, Vlada ćuti

EPCG Željezarana Nikšić od jutros ima vršioca dužnosti (v.d.) direktora, ali i zakupca, švajcarsku kompaniju 8B Capital S.A.
Diplomirani saobraćajni inženjer Miloš Nikolić izabran je vd izvršnog direktora Željezara Nikšić. To je, kako je Portalu RTNK nezvanično saopšteno, odluka jutros održane sjednice Odbora direktora nikšićke fabrike koji je ujedno prihvatio zahtjev za razješenje koje je prije više od mjesec predala doskorašnja izvršna direktorica Željezare Nevenka Janković.
Kompanija 8B Capital, koju zastupa Igor Šamiz zakup željezarinih proizvodnih pogona započeće od 1.novembra. Ugovor su sa rukovodstvom EPCG, kako saznaje RTNK, potpisali prije dva dana, a jutros i notarski zapis kojim je taj dokument i pravno validan.
Šamiz je tražio da već od 1. novembra preuzme 25 radnika Željezare, a za šest mjeseci uposliće ih 150.
Mjesto izvršnog direktora Željezare Milošu Nikoliću nuđeno je i prije više od mjesec kada je Janković tražila da je razriješe sa te funkcije, ali je on tada odbio.
U Željezari inače na odgovornim mjestima radi već godinama.

Željezara dobila izvršnog direktora, Šamiz u fabriku ulazi 1. novembra

Građani Zete danas se na referendumu izjašnjavaju o tome da li su saglasni sa izgradnjom postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda na teritoriji opštine, u naselju Botun. Biračka mjesta otvorena su u 7 časova, a glasanje će trajati do 20 sati.
Pravo glasa na referendumu ima ukupno 12.747 građana. Tim povodom, Ministarstvo unutrašnjih poslova formiralo je kol-centar sa jedinstvenim brojem 19820, putem kojeg građani Zete mogu provjeriti da li su upisani u birački spisak, kao i informaciju o biračkom mjestu na kojem glasaju.
Podsjećamo da su građani Botuna prethodnih mjeseci organizovali više protesta, izražavajući protivljenje planiranoj izgradnji postrojenja. Dio mještana je prije mjesec dana postavio i šatore, za koje je Komunalna inspekcija donijela više rješenja o uklanjanju.
Mještani Botuna su u više navrata poručili da se protive izgradnji postrojenja na toj lokaciji, naglašavajući da će istrajati u svojim stavovima i daljoj borbi protiv realizacije projekta.

Počeo referendum u Zeti: Odlučuju o izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu

Savremeni međunarodni poredak ulazi u fazu dubokog i dugoročnog preslaganja, obilježenu slabljenjem dosadašnjeg liberalnog međunarodnog poretka, rastućim rivalstvom velikih sila i sve izraženijom fragmentacijom političkih i bezbjednosnih struktura Zapada. Sjedinjene Američke Države sve otvorenije redefinišu svoje globalne prioritete, pomjerajući fokus sa normativnog upravljanja međunarodnim odnosima ka zaštiti sopstvenih strateških interesa. U tom procesu, Evropa se sve češće posmatra kroz prizmu pojedinačnih država, a ne kao jedinstven politički i bezbjednosni projekat, što dodatno narušava unutrašnje jedinstvo Evropske unije i produbljuje razlike među njenim ključnim akterima.
<h3>Evropska unija u potrazi za bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom</h3>
Dok se Sjedinjene Američke Države, prema novoj Strategiji nacionalne bezbjednosti, sve više oslanjaju na neposredne nacionalne interese i selektivno angažovanje, Evropska unija i dalje traga za koherentnim bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom, bez jedinstvenog odgovora na rat u Evropi, migracione pritiske, energetsku bezbjednost, privrednu otpornost i zajedničku odbranu. Istovremeno, Rusija i Kina, različitim sredstvima i intenzitetom, nastoje da se strateški pozicioniraju u promijenjenom globalnom okruženju, dok regionalne sile koriste nastalu fragmentaciju kako bi proširile sopstveni uticaj. U takvom geopolitičkom vrtlogu nastaje strateški vakuum, a iskustvo pokazuje da takvi vakuumi nikada ne ostaju prazni.
<h3>Balkan ostaje zona kontrolisane nestabilnosti</h3>
U tim okolnostima, Balkan ostaje definisan kao zona hronične, ali kontrolisane nestabilnosti. Zapad sve rjeđe poseže za dubinskim političkim intervencijama, a sve više se oslanja na hoc upravljanje krizama i sprečavanje njihove eskalacije. Za Crnu Goru to znači da bezbjednost više ne može biti posmatrana kroz prizmu spoljnog tutorstva, već kao rezultat sopstvene institucionalne otpornosti, strateške dosljednosti i međunarodnog kredibiliteta, uz jasnu svijest o vlastitoj poziciji u regionalnom i širem geopolitičkom okruženju.
I pored unutrašnjih slabosti i brojnih izazova, Evropska unija ostaje ključni politički i razvojni okvir dugoročne stabilnosti Crne Gore. Njena vrijednost ne ogleda se samo u ekonomskim i regulatornim standardima, već u sposobnosti da obezbijedi strateško sidrenje, predvidivost i institucionalnu konsolidaciju države u složenom bezbjednosnom okruženju Zapadnog Balkana. U tom smislu, evropska dimenzija crnogorske politike neodvojiva je od pitanja nacionalne bezbjednosti.
<h3>NATO garancija bezbjednosti Crne Gore</h3>
Istovremeno, NATO ostaje temeljna i nezamjenjiva garancija bezbjednosti Crne Gore. Međutim, priroda savremenih bezbjednosnih prijetnji se suštinski mijenja. Klasični vojni rizici sve više ustupaju mjesto složenim hibridnim izazovima, uključujući sajber napade, informacione i psihološke operacije, ekonomske pritiske i instrumentalizaciju identitetskih i društvenih podjela. Posebnu dimenziju ovih izazova predstavljaju klimatske promjene, čije je posljedice Crna Gora već dobrano osjetila. Ekstremne snježne padavine, katastrofalne poplave i razorni požare više puta su paralisali funkcionisanje države i nanijeli značajnu štetu.
Dodatni izvor ranjivosti predstavlja unutrašnja politička i društvena polarizacija, naročito kada se identitetska i vjerska pitanja instrumentalizuju u svrhu kratkoročnih političkih ciljeva. U uslovima oslabljenih institucija, takve podjele lako prerastaju iz političkog u direktno bezbjednosno pitanje. One potkopavaju društvenu koheziju, narušavaju povjerenje u institucije i otvaraju prostor za maligni spoljašnji uticaj. Produžena polarizacija ne samo da smanjuje kapacitet države za strateško djelovanje, već i usporava evropsku integraciju, posebno u kontekstu smanjene pažnje Sjedinjenih Američkih Država i ključnih država članica Evropske unije prema Zapadnom Balkanu.
Stabilnost Crne Gore neposredno je povezana sa institucionalnom stabilnošću njenog okruženja, prije svega Bosne i Hercegovine i Kosova. Svako slabljenje državnih kapaciteta u tim sredinama nosi potencijal prelivanja rizika kroz bezbjednosne, migracione i kriminalne tokove. Zbog toga je za Crnu Goru od suštinske važnosti da vodi proaktivnu regionalnu politiku, zasnovanu na saradnji, ali i na jasnom strateškom pozicioniranju unutar evroatlantskog bezbjednosnog prostora.
<h3>Maligni strani uticaji izazov za obavještajno-bezbjednosni sistem</h3>
Jedan od najozbiljnijih unutrašnjih izazova ostaje ranjivost obavještajno-bezbjednosnog sistema. Iskustva iz prethodnog perioda ukazuju na ograničene kapacitete za rano prepoznavanje i prevenciju bezbjednosnih rizika, uključujući maligni strani uticaj i djelovanje stranih obavještajnih struktura. Riječ je o sistemskom izazovu koji zahtijeva jačanje kontraobavještajne komponente, depolitizaciju sektora, unapređenje analitičkih i procjenjivačkih sposobnosti, kao i izgradnju efikasnih mehanizama ranog upozoravanja.
U kontekstu evropskih integracija i regionalne dinamike, bezbjednost i kontrola granica dobijaju dodatni strateški značaj. Efikasno upravljanje granicama podrazumijeva dugoročno planiranje ljudskih resursa, kontinuiranu obuku, tehničko opremanje i snažnu međusektorsku koordinaciju. Ova oblast predstavlja jedan od ključnih testova institucionalne zrelosti i bezbjednosne pouzdanosti države.
<h3>Odliv stanovništca utiče na dugoročnu stabilnost</h3>
Pored klasičnih bezbjednosnih pitanja, demografski trendovi i ekonomska bezbjednost sve snažnije utiču na dugoročnu stabilnost Crne Gore. Odliv stanovništva, starenje populacije i strukturne ekonomske ranjivosti direktno utiču na održivost institucija, kapacitete sistema bezbjednosti i ukupnu otpornost društva, te se moraju tretirati kao integralni dio bezbjednosnog planiranja.
U takvom međunarodnom i regionalnom okruženju, diplomatija dobija proširenu i suštinsku bezbjednosnu dimenziju. Njena uloga prevazilazi tradicionalnu diplomatsku reprezentaciju i obuhvata aktivno upravljanje reputacijom države, pravovremeno signaliziranje bezbjednosnih rizika partnerima i očuvanje međunarodnog povjerenja. Nedovoljno koordinisana ili reaktivna diplomatija u ovim okolnostima može postati dodatni izvor ranjivosti.
Zaključno, kako se smanjuje intenzitet spoljnog političkog i bezbjednosnog pokroviteljstva, raste značaj unutrašnje institucionalne snage Crne Gore. Evropska orijentacija, članstvo u NATO-u, otpornost obavještajno-bezbjednosnog sistema, efikasno upravljanje granicama, regionalna stabilnost, demografska i ekonomska održivost, snažna društvena kohezija i aktivna diplomatija moraju se posmatrati kao međusobno povezani elementi jedinstvenog bezbjednosnog okvira. Puna integracija sistema nacionalne bezbjednosti, uz jasno definisane nadležnosti, procedure odlučivanja i upravljanja krizama, predstavlja imperativ institucionalne efikasnosti i dugoročne otpornosti države.
Vrijeme je za strateško otrežnjenje – jer niko neće rješavati naše probleme.

Crna Gora u novom geopolitičkom vrtlogu

Dobro je da ćemo zatvoriti pet, odnosno onoliko poglavlja koliko je u posljednje vrijeme i najavljivano, ističe poslanik Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša.
No, kako dodaje, nema prostora niti za radovanje, niti za manipulacije da je nekome krivo što će biti zatvorena i dva poglavlja iz poljoprivrede.&nbsp;
- Nije ovo vrijeme za dnevnopolitička sitničarenja i nezrela hvalisanja. Ostalo je jos 21 poglavlje medju kojima su i najkompleksnija. Kao što sam više puta ukazivao, proces proširenja nije samo donošenje zakona, podzakonskih akata, strategija, popunjavanje upražnjenih mjesta u raznim institucijama, bez obzira na kvalitet kandidata- dodaje on.
Proces evropskih integracija, kaže Mugoša, podrazumijeva adekvatnu primjenu propisa, izgradnju institucija odnosno stručnih kadrovskih kapaciteta, finansijsku stabilnost i održivost sistema i njegovu pripremljenost za zajedničko evropsko tržište, kao i jasnu političku volju zemalja članica.
- Ono što posebno zabrinjava je olako shvatanje nakompleksnije faze u procesu pregovaranja. To papagajisanje kako smo mi najuspješniji u regionu je daleko od dovoljnog da kompletiramo i ovu poslednju fazu EU integracionog procesa. Teza mi smo otvorili toliko a vi kad ste bili na vlasti toliko poglavlja je argument za “malu djecu” i pokazatelj odsustva odgovornosti i ozbiljnosti u mnogim segmentima sistema. Zatvaranje poglavlja ne smije da bude maska za stavljanje pod tepih brojnih izazova sa kojima se suočava naše društvo i nesprovođenje suštinskih strukturnih reformi- naveo je on.
Veoma je bitno kada ćemo, ali i kao kakva ćemo država ući u EU, smatra Mugoša.
- Zato 2026. mora biti godina suštinskih reformi i promjene mnogih loših praksi- zaključio je on. 
&nbsp;

Mugoša: Nema prostora za nezrela hvalisanja i olako shvatanje najkompleksnije faze pregovora

U Splitu je potvrđen izolovani slučaj gube, odnosno lepre, prenosei Index.hr.
Riječ je o stranom radniku iz Nepala koji već dvije godine živi u Hrvatskoj sa porodicom, a nadležni uvjeravaju kako je situacija pod kontrolom te da nema razloga za paniku. Zadnji slučaj gube u Hrvatskoj je bio 1993. godine
Guba, poznata i kao lepra, hronična je zarazna bolest koju uzrokuje bakterija Mycobacterium leprae. Najčešće zahvata kožu i periferne živce, a neliječena može dovesti do trajnih oštećenja i invaliditeta. Iako je stoljećima bila sinonim za stigmu i izolaciju, danas se guba uspješno liječi kombinacijom antibiotika te predstavlja izlečivu bolest. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, većina oboljelih uz pravovremeno liječenje može voditi normalan život bez rizika za okolinu.

Hrvatska: Registrovan slučaj gube kod radnika iz Nepala

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu Marka Tošića u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja Alena Sulejmanovića. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dostavio je Portalu ETV pozivno pismo predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića da prisustvuje tradicionalnoj svečanoj večeri ove organizacije u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, demantujući Sulejmanovićeve tvrdnje na društvenoj mreži Fejsbuk da Vraneš nije bio lično pozvan već da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“.&nbsp; - Ako ovo nije poziv za lično prisustvo, onda ne znam šta jeste. Gospodin Sulejmanović da ne zloupotrebljava Udruženje Pljevljaka u Sarajevu u političke svrhe. Uvijek ću štiti interese Pljevalja i Crne Gore i beskompromisno se boriti protiv zloupotreba izbornog procesa – saopštio je Vraneš u reagovanju dostavljenom našem portalu. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, dva dana kasnije na Fejsbuku je napisao da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - ... Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika Opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk. Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je on. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Pozivno pismo, međutim, kaže drugačije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a" data-rendition-name="original" width="1114" height="1600" loading="lazy" alt="pismo"> <figcaption>Ilustracija – Pozivno pismo Udruženja Pljevljaka u Sarajevu</figcaption> </figure>  - Istovremeno očekujemo da „Dan Pljevalja u Sarajevu“ svojim prisustvom uveliča predsjendik Općine g. Vraneš Dario sa svojim saradnicima i da nam tom prilikom predstavi naša Pljevlja danas, kao i budući razvoj sa prijedlozima i sugestijama kako Pljevljaci iz dijaspore mogu pomoći u realizaciji planova razvoja našeg zavičaja – piše, pored ostalog, u pozivnom pismu koje je Portalu ETV na uvid dostavio Vraneš. A njegovo gostovanje na večeri u Sarajevu izazvalo je veliku pažnju, ne samo u Pljevljima, već i među iseljenicima koji su bili na večeri. Tako se na snimku koji je Portalu ETV dostavio čitalac čuje komentar: „Dario u Sarajevu“, a na kojem se vidi Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Mnogi su, međutim, ogorčeni što je Vraneš pozvan, a zbog ksenofobnih ispada prema Bošnjacima/Muslimanima i veličanja fašističkog četničkog pokreta koji je na teritoriji Pljevalja tokom Drugog svjetskog rata počinio jezive zločine. Četnici Pavla Đurišića 1943. napravili su pokolj u tom kraju, kada su klali i bebe u kolijevkama.&nbsp; Vraneš u kabinetu drži minijaturu biste četničkog vođe zločinca Dragoljuba Draže Mihailovića. U izbornom danu 30. avgusta 2020. godine, tada zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“... A njegovo gostovanje kod sarajevskih Pljevljaka inspirisalo je šefa Odborničkog kluba Demokratske partije socijalista Marka Tošića da juče, tokom sjednice Skupštine opštine, Vranešu daruje rever značku sa državnom zastavom Crne Gore. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu. Vraneš je prihvatio Tošićev poklon. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Vraneš: Ako ovo nije poziv za lično prisustvo, onda ne znam šta jeste

Crna Gora zatvoriće pet poglavlja na Međuvladinoj konferenciji 16. decembra, nakon intenzivne diplomatske misije premijera Milojka Spajića i njegovog tima, javio je dopisnik RTCG iz Brisela. Kako javlja TVCG, sve zemlje članice saglasne su da Crna Gora treba da zatvori planiranih pet poglavlja.
Crna Gora će zatvoriti poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom: poglavlje 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), poglavlje 4 (Slobodno kretanje kapitala) i poglavlje 6 (Pravo privrednih društava). Iako je Francuska na jučerašnjoj sjednici Radne grupe Savjeta EU – COELA blokirala zatvaranje poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo), kako javlja TVCG, zemlje članice ipak će dati zeleno svjetlo i za njih.
Premijer Spajić, kako je najavljeno, dolazi 16. decembra u Brisel, gdje će na konferenciji za medije nakon formalne ceremonije zatvaranja poglavlja govoriti sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

Tag: epcg-zeljezara