Ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović u izjavi za Portal ETV kaže da raskid ugovora za EPCG Željezaru nije prijatna vijest, ali s obzirom na tok dosadašnje saradnje, nije ni iznenađenje.&nbsp;
- Sada je ključno pitanje kako dalje, kako obezbijediti da ova kompanija, kao dio EPCG grupacije, dobije novu razvojnu šansu - naveo je on.&nbsp;
Ministar kaže kako očekuje da EPCG razmotri moguće opcije i ponudi konkretan prijedlog za dalji put, bilo kroz novi poslovni model, strateško partnerstvo ili drugi održiv koncept.
- Moj zadatak, kao ministra energetike, &nbsp;nije da biram investitore, već da stvaram predvidiv i podsticajan okvir za svaku inicijativu koja donosi vrijednost. I u tom smislu, Ministarstvo će pružiti punu podršku svakom ozbiljnom i odgovornom rješenju koje ima za cilj da obezbijedi stabilna radna mjesta i siguran prihod za zaposlene - podvukao je ministar u izjavi za Portal ETV.&nbsp;
&nbsp;Kako je zaključio, napori moraju ići dalje od gašenja požara.
- Neophodno je da se otvori ozbiljan dijalog o dugoročno održivim rješenjima - poručio je ministar Šahmanović.&nbsp;
Odbor direktora EPCG AD Nikšić 23. jula dostavio je kompaniji 8B Capital SA zvanično obavještenje o jednostranom raskidu Ugovora o zakupu proizvodnih kapaciteta Željezare Nikšić, a zbog nepoštovanja ugovorniih obaveza.&nbsp;
- Kao odgovoran vlasnik značajnih resursa, EPCG je bila prinuđena da aktivira zakonske mehanizme koji joj stoje na raspolaganju, kako bi zaštitila interese kompanije, ali i šire ekonomske i energetske stabilnosti. Konkretno, do raskida ugovora došlo je usljed višestrukog nepoštovanja ugovornih odredbi od strane zakupca, pri čemu posebno ističemo izostanak redovnog izmirivanja zakupnine, kao i nepoštovanje materijalnih obaveza u vezi sa plaćanjem po osnovu ustupanja zaposlenih - kazali su iz EPCG, a objavila je TVCG.&nbsp;

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Šahmanović za Portal ETV: Željezara mora dobiti novu šansu

Odbor direktora EPCG AD Nikšić 23. jula dostavio je kompaniji 8B Capital SA zvanično obavještenje o jednostranom raskidu Ugovora o zakupu proizvodnih kapaciteta Željezare Nikšić, a zbog nepoštovanja ugovorniih obaveza.&nbsp;
- Kao odgovoran vlasnik značajnih resursa, EPCG je bila prinuđena da aktivira zakonske mehanizme koji joj stoje na raspolaganju, kako bi zaštitila interese kompanije, ali i šire ekonomske i energetske stabilnosti. Konkretno, do raskida ugovora došlo je usljed višestrukog nepoštovanja ugovornih odredbi od strane zakupca, pri čemu posebno ističemo izostanak redovnog izmirivanja zakupnine, kao i nepoštovanje materijalnih obaveza u vezi sa plaćanjem po osnovu ustupanja zaposlenih - kazali su iz EPCG za TVCG.&nbsp;
Dodaju da uprkos više puta izraženoj spremnosti EPCG da kroz dijalog i konstruktivan odnos prevaziđe izazove u realizaciji ugovora, dogovoreni uslovi nisu ispunjeni, što je i dovelo do pokretanja postupka raskida.
- U narednom periodu, prioritet EPCG biće da, u okvirima zakona, zaštiti svoja ugovorna i imovinska prava, uz odgovoran odnos prema daljoj sudbini proizvodnih kapaciteta, naročito Čeličane i Kovačnice. Svjesni značaja koji Željezara ima – ne samo za lokalnu zajednicu, već i za crnogorsku ekonomiju u cjelini – intenzivno ćemo raditi na pronalaženju održivog i strateški opravdanog modela za revitalizaciju proizvodnje. Cilj nam je da se, kroz pažljivo osmišljene korake, stvore uslovi za pokretanje procesa koji će omogućiti novu fazu razvoja ovog industrijskog kompleksa - navode.
Paralelno s tim, kažu da EPCG, zajedno sa svojim kćerkama firmama EPCG-Solar-Gradnja i EPCG Željezara Nikšić, nastavlja da ostvaruje izuzetne rezultate u oblasti razvoja obnovljivih izvora energije, s posebnim fokusom na projekte iz oblasti solarne energije.
- Time potvrđujemo stratešku orijentaciju ka diversifikaciji proizvodnih kapaciteta i modernizaciji energetskog sektora Crne Gore - ističu.
Podsjećamo, zakupac je imao obavezu da mjesečno plaća zakupninu u iznosu od 31 hiljadu eura, počev od 1. oktobra.
Što se tiče broja radnika, za pola godine su morali, prema ugovoru, da preuzmu 150 zaposlenih, a zakupac nije preuzeo nijednog već su plate zaposlenima isplaćivane iz sredstava EPCG, a oni su bili angažovani na izgradnji solarnih elektrana i betonskih blokova.
Ugovor sa 8B Capital je potpisan u julu prošle godine na period od 50 godina, a švajcarska kompanija se obavezala da u roku od godinu od datuma potpisivanja ugovora i pokretanja proizvodnje uloži 7,75 miliona, dok će za pet godina, kako su naveli u ponudi, uložiti 36,85 miliona.

Portal ETV

Prekinuta saradnja sa 8B Capital: EPCG traži nove opcije za Željezaru

Švajcarska kompanija "8B Capital" prekršila je Ugovor o zakupu nikšićke Željezare jer pola godine ne plaća zakupninu od 31.000 eura, mjesečno. Uz to, u istom periodu nije preuzela ni 150 radnika, što je bila u obavezi. Željezara je kćerka državne Elektroprivrede koja je jula 2024. sklopila ugovor o zakupu sa ruskim biznismenom, sa izraelskim pasošem, Igorom Shamisom vlasnikom "8B Capital". Ugovor o zakupu na 50 godina odnosi se na dva Željezarina pogona, za proizvodnju i preradu čelika. Shamis se obavezao da u prvoj godini pokrene proizvodnju i investira oko sedam miliona eura, odnosno 37 u prvih pet godina. Od toga ništa nije urađeno, kaže Ivan Vujović predsjednik Sindikata Željezare za Radio Slobodna Evropa (RSE). - Mi njega više ne smatramo zakupcem, od novembra ne plaća zakup - kaže Vujović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506080548_45fa7bc76b45920ac8d545fd5bdd242fa9622162cb649079e059d8fc02a9e8b5.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250506080548_45fa7bc76b45920ac8d545fd5bdd242fa9622162cb649079e059d8fc02a9e8b5" data-rendition-name="original" width="907" height="406" loading="lazy" alt="ugovor"><figcaption>Detalj iz Ugovora o zakupu proizvodnih kapaciteta Elektroprivreda Željezara Nikšić, jul 2024.(Photo: RSE)</figcaption></figure>  <h2>Sindikat o situaciji u Željezari</h2> On kaže da Shamis povremeno dolazi u fabriku, ali da nije u kontaktu sa radnicima. - Iako i dalje nije raskinut ugovor o zakupu, Shamis apsolutno nijednim svojim gestom nije pokazao da je sposoban da pokrene proizvodnju - kaže Vujović. Smatra da je pitanje za Elektroprivredu zbog čega nije raskinut ugovor sa njim. Da li će pokrenuti raskid ugovora zbog neplaćanja zakupnine, pitanje je na koje RSE nije dobio odgovor iz Elektroprivrede. - Ako on nije u stanju da plati mjesečni zakup 31.000 eura za ogromnu imovinu kojem raspolaže Željezara, kako je onda u stanju da realizuje investicije - navedeno je u odgovoru EPCG. Vujović kaže da fabrički sindikat interesuje samo status radnika i dodaje da su svi uposleni preko Elektroprivrede. - Ako se zakupac pojavi radnici mogu ostati u matičnoj kompaniji (Elektroprivredi) jer je potrebana njihova pisana saglasnost da bi prešli kod zakupca. Nadamo se da će država, to jest Elektroprivreda, stati na kraj ovom zakupcu i početi raskidanje ugovora jer radnici smatraju da nije sposoban da pokrene proizvodnju - kaže Vujović. <h2>U Vladi zabrinuti ali ne reaguju?</h2> Da Shamis od starta ne poštuje ugovor potvrdio je crnogorski premijer Milojko Spajić prilikom posjete nikšićkoj fabrici, 9. aprila. - To je zabrinjavajuće. Ali postoji ugovor koji tačno određuje šta može da se desi u takvim slučajevima - kazao je Spajić. Istovremeno je poručio da će država iskoristiti sva pravna sredstva da osigura da se obaveze ispunjavaju. A da li su i koja pravna sredstva do sada upotrijebili, RSE nije dobio odgovor iz Spajićevog kabineta. Shamis takođe, nije odgovarao na upit RSE zašto ne poštuje ugovor o zakupu. <h2>Shamisovi poslovi</h2> Shamis je, prvi put prije 20 godina bio jedan od vlasnika Željezare, preko internacionalne "Midland grupe". Ta kompanija se povezuje sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Naime, 2004. "Midland grupa" je za 1.000 eura kupila većinski dio u Željezari od Vlade Mila Đukanovića, uz obavezne investicije od 30 miliona eura za pet godina. Nakon dvije godine, novembra 2006. napustili su Željezaru, a Vlada je saopštila da su ostavili poreski dug oko 2,7 miliona eura i uvećali gubitke fabrike na preko 12 miliona eura. Uoči potpisivanja aktuelnog Ugovora o zakupu Željezare, jula prošle godine, Shamis je za RSE potvrdio da je u "Midland grupi" imao 33 odsto vlasništva. Istovremeno je negirao veze sa Putinom, ali nije rekao je li napustio "Midland". - Moj povratak u fabriku u Nikšiću motivisan je mojim poznavanjem njenog investicionog potencijala - kazao je Shamis za RSE. Shamis tada nije odgovorio na pitanje RSE da li je bio privođen u Hrvatskoj zbog načina poslovanja u šibenskoj Tvornici lakih metala. Nije odgovorio ni da li je tokom njegovog poslovanja u češkom gradu Plzenu navodno bilo koruptivnih radnji i pranja novca. Iz Elektroprivrede su, uoči potpisivanja ugovora o zakupu, za RSE kazali da su provjerili kredibilitet zakupca. - Shamis je dostavio dokaze da nikada nije osuđivan u Hrvatskoj niti u Francuskoj, što potvrđuju izvodi iz kaznene evidencije ovih država. Dostavio je i dokumentaciju da nema poreskih dugovanja u Rusiji - naveli su tada iz Elektroprivrede. Iz kabineta premijera Spajića nijesu odgovorili na upit RSE da li će tražiti odgovornost menadžmenta Elektroprivrede, budući da je Shamisovo poslovanje u Hrvatskoj i Češkoj upućivalo da neće poštovati ugovor o Željezari. Na čelu Odbora direktora Elektroprivrede je Milutin Đukanović iz proruske Nove srpske demokratije, članice bivšeg Demokratskog fronta. Vladi, Shamisu i Elektroprivredi je RSE poslao upite prije deset dana, 25. aprila. Državna Elektroprivreda je vlasnik Željezare Nikšić od kraja 2022. kada je za 20 miliona kupila od turske Tosjali grupe.

Rus sa izraelskim pasošem ne plaća zakupninu Željezare u Nikšiću, Vlada ćuti

EPCG Željezarana Nikšić od jutros ima vršioca dužnosti (v.d.) direktora, ali i zakupca, švajcarsku kompaniju 8B Capital S.A.
Diplomirani saobraćajni inženjer Miloš Nikolić izabran je vd izvršnog direktora Željezara Nikšić. To je, kako je Portalu RTNK nezvanično saopšteno, odluka jutros održane sjednice Odbora direktora nikšićke fabrike koji je ujedno prihvatio zahtjev za razješenje koje je prije više od mjesec predala doskorašnja izvršna direktorica Željezare Nevenka Janković.
Kompanija 8B Capital, koju zastupa Igor Šamiz zakup željezarinih proizvodnih pogona započeće od 1.novembra. Ugovor su sa rukovodstvom EPCG, kako saznaje RTNK, potpisali prije dva dana, a jutros i notarski zapis kojim je taj dokument i pravno validan.
Šamiz je tražio da već od 1. novembra preuzme 25 radnika Željezare, a za šest mjeseci uposliće ih 150.
Mjesto izvršnog direktora Željezare Milošu Nikoliću nuđeno je i prije više od mjesec kada je Janković tražila da je razriješe sa te funkcije, ali je on tada odbio.
U Željezari inače na odgovornim mjestima radi već godinama.

Željezara dobila izvršnog direktora, Šamiz u fabriku ulazi 1. novembra

Informativnu emisiju „24 sata“ večeras vodi Amra Tahirović, a gost u studiju je Johan Satler, ambasador Evropske unije u Crnoj Gori.
Centralna tema emisije biće „Kočnice na EU putu“, uz fokus na odluku Francuske da blokira zatvaranje dva pregovaračka poglavlja u pristupnom procesu Crne Gore. Ukoliko Pariz ne promijeni svoj stav, Crna Gora će na međuvladinoj konferenciji zakazanoj za utorak zatvoriti samo tri od planiranih pet poglavlja. Ministar poljoprivrede Vladimir Joković ocijenio je da je zatečen ovom odlukom, dok brojni analitičari smatraju da je riječ o jasnoj političkoj poruci.
U emisiji će biti riječi i o drugim aktuelnim temama. Građani Zete uputili su kritike gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću zbog njegovog nastupa na konferenciji za medije sa ministrom ekologije Damjanom Ćulafićem, navodeći da se javnost obmanjuje i da se umanjuju potencijalni rizici planirane spalionice u okviru postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
Gledaoci će moći da vide i prilog o umjetniku Iliji Šoškiću, koji je bio gost festivala „Ubrzaj“, gdje su njegov performans, izložene fotografije i dokumentarni film izazvali snažne reakcije i oduševljenje publike.
Emisija donosi i izvještaj iz regiona – novosadski studenti organizovali su protestnu šetnju pod nazivom „Jer je odgovornost put do pravde“, povodom, kako navode, policijske brutalnosti i neadekvatnog postupanja tokom prethodnih protesta širom Srbije. Protestna šetnja završena je kod Željezničke stanice u Novom Sadu.
Emisija „24 sata“ na programu je večeras na Televiziji E.

Informativna emisija „24 sata“: Gost Johan Satler, ambasador Evropske unije u Crnoj Gori

Odluka Francuske da zadrži rezervu prema privremenom zatvaranju pregovaračkih poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo) u procesu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji ne predstavlja iznenadan politički potez niti poruku usmjerenu protiv Crne Gore, ocijenili su iz STEGA-e.
Kako navode u saopštenju, riječ je o očekivanom ishodu procesa u kojem Evropska unija sve manje vrednuje formalno ispunjavanje kriterijuma, a sve više insistira na dokazima da sistemi u praksi funkcionišu i da su institucije sposobne da preuzmu obaveze koje proizilaze iz članstva.
STEGA upozorava da veći problem od same rezerve jedne države članice predstavlja pogrešno razumijevanje prirode političke podrške Evropske unije u dijelu domaćih institucija.
– U prethodnom periodu stvoren je utisak da je evropska podrška Crnoj Gori gotovo bezuslovna i da je ulazak u EU oko 2028. godine politički izvjestan. Umjesto toga, ta podrška mora se shvatiti kao prilika i odgovornost da se ispune svi kriterijumi i sprovedu dubinske reforme – navodi se u saopštenju.
Iz STEGA-e poručuju da oslanjanje na povoljan geopolitički trenutak nosi ozbiljne rizike, jer se političke okolnosti unutar Evropske unije i njenih država članica mogu promijeniti, a tada očekivanja ostaju bez oslonca ukoliko nijesu potkrijepljena konkretnim rezultatima.
Posebno zabrinjava, kako ističu, insistiranje Vlade na narativu da je Crna Gora „interno spremna“, zasnovanom na sopstvenim procjenama, uz istovremeno zanemarivanje jasnih poruka koje dolaze iz Evropske unije.
– Stanje u poglavljima 11 i 13 daleko je od idealnog. Riječ je o oblastima koje podrazumijevaju značajne finansijske tokove, upravljanje prirodnim resursima i visok stepen kontrole, zbog čega Unija insistira na funkcionalnim, a ne samo formalno uspostavljenim sistemima – navode iz STEGA-e.
Dodaju da je Crna Gora imala dovoljno signala da je ovakav scenario moguć, te da izostanak pravovremene i jasne komunikacije o potencijalnim rezervama, uz istovremeno podizanje očekivanja u javnosti, ukazuje na nedostatak ozbiljnog pristupa upravljanju evropskim procesom i rizicima koje on nosi.
STEGA podsjeća da se evropske integracije ne mogu svesti na usvajanje zakona i strategija u zadatim rokovima, već da je ključno pitanje da li država ima kapacitete da te propise dosljedno primjenjuje, obezbijedi efikasan nadzor, funkcionalne institucije i stručne kadrove.
– Bez toga, svaka država članica ima legitiman osnov da zatraži odlaganje zatvaranja poglavlja, naročito u osjetljivim oblastima poput poljoprivrede i ribarstva – ističu iz STEGA-e.
U saopštenju se ukazuje i da se Crna Gora nalazi na kraju 2025. godine u kojoj je izvjesno zatvaranje samo četiri pregovaračka poglavlja, dok za 2026. ostaje čak 23 poglavlja, među kojima su i ona najzahtjevnija u cjelokupnom pregovaračkom procesu.
STEGA upozorava da traženje izgovora u navodnim bilateralnim odnosima ili unutrašnjim političkim prilikama država članica ne može zamijeniti preuzimanje odgovornosti za ispunjenje evropskih obaveza.
– Umjesto relativizacije i spinovanja, neophodna je ozbiljna i transparentna analiza stvarnog stanja u pregovaračkim poglavljima, jasna podjela odgovornosti i ubrzanje reformi koje će pokazati da je Crna Gora spremna ne samo da zatvori poglavlja, već i da kao buduća članica dosljedno primjenjuje pravila i standarde Evropske unije – zaključuje se u saopštenju.
Iz STEGA-e poručuju da evropski put Crne Gore ostaje njen najvažniji strateški interes, ali da taj put ne vodi kroz pretpostavljenu političku naklonost, već kroz ispunjene kriterijume, funkcionalne institucije i vjerodostojnu posvećenost reformama.

STEGA: Rezerva Francuske upozorenje da EU traži funkcionalne, a ne formalne reforme

Mjesne zajednice nijesu tehničko pitanje, već prva linija demokratije, saopštio je odbornik Preokreta u Skupštini Glavnog grada Mirza Krnić, povodom izbora predsjednika mjesnih zajednica u v.d. stanju.
“Upravo zato način na koji vlast postupa prema njima razotkriva njen stvarni odnos prema zajednici. Umjesto da organizuje izbore u mjesnim zajednicama, na šta se sama obavezala, vlast je krenula putem partijskog zauzimanja prostora koji bi morao pripadati građanima. Imenovani su vršioci dužnosti predsjednika savjeta mjesnih zajednica, bez elementarno adekvatne konsultacija sa zajednicom i uprkos jasno iskazanoj većinskoj volji u pojedinim mjesnim zajednicama”, izričit je Krnić.
Sve ovo je, kaže, formalno moguće jer je vlast izmjenama Odluke o mjesnim zajednicama omogućila da se predsjednici savjeta mjesnih zajednica biraju u v.d. mandatu od strane skupštinskog odbora, na predlog predsjednice Skupštine, bez rasprave na plenumu.
“Time je građanima oduzeto pravo da biraju, a Skupštini dato pravo da odlučuje punim legitimitetom. Simbolične nadoknade za predsjednike savjeta mjesnih zajednica dodatno poručuju da se ne želi snažna, odgovorna lokalna samouprava, već struktura koju vlast može podrediti svojoj političkoj volji. To radi ista ona vlast koja je glasala protiv i da predsjednici mjesnih zajednici budu pozivani na sjednice Skupštine Glavnog grada”, naveo je Krnić.
Ovime, kako kaže, aktuelna podgorička vlast potvrđuje tezu, bježeći od izbora, da namjerava da mjesne zajednice pretvori u partijsku ispostavu.
“Time nije samo prekršeno obećanje, već je unaprijed u značajnoj mjeri obesmišljen i svaki budući izborni proces za predsjednike savjeta mjesnih zajednica. Čak i ako bi se izbori naknadno organizovali, a trebalo ih je sprovesti u četrdeset mjesnih zajednica do maja naredne godine, stvorena je očigledna “institucionalna prednost” za one koji su već postavljeni u v.d. statusu”, navodi Krnić.
Posmatrajući ovaj šablon komunikacije, kaže on, ne čudi što se od problema do problema građani postavlaju sa velikim nepovjerenjem prema aktulenoj vlasti.
“Rješenje je upravo u organizovanju direktnih izbora u mjesnim zajednicama bez v.d. demokratije, već sa glasovima građana. Upravo iz ovog razloga Preokret je već podnio inicijativu za ocjenu ustavnosti amandmana koji ovoj vlasti omogućava da određuje predsjednika savjeta MZ bez neposrednih izbora”, zaključio je Krnić.

Krnić: Građanima oduzeto pravo da biraju predsjednike MZ

Specijalno državno tužilaštvo formiralo je krivični predmet nakon što im je Agencija za sprkečavanje korupcije dostavila dokumentaciju povodom, navodno, neprijavljenih ručnih satova bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića.
- Na osnovu tih spisa je formiran krivični predmet - &nbsp;pojasnio je tužilac Vukas Radonjić za Adriju.
Podsjetimo, ASK je nedavno utvrdila kako Đukanović navodno nije prijavio sedam satova čija je vrijednost nešto veća od 200.000 eura.
Vrijednost su utvrdili vještačenjem fotografija iz medija, no Đukanović je poručio kako ASK falsifikuje nalaze vještaka. On je optužio ASK da djeluje zlonamjerno.

SDT: Formiran predmet povodom Đukanovićevih satova

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: epcg-zeljezara