lija Mandić, sin predsjednika Skupštine Crne Gore i Nove srpske demokratije (NSD) Andrije Mandića, zaposlen je u Elektroprivredi Crne Gore (EPCG), filijala Beograd.
Predsjednik Borda direktora EPCG Milutin Đukanović u dokumentarno-istraživačkom filmu META - država rođaka &nbsp;rekao je da je „Ilija veoma talentovan za te poslove“.
- To je naša firma u Beogradu koja radi, funkcioniše i tu je sve po zakonu urađeno - dodao je Đukanović.
Upitan da li je to nepotizam, odgovorio je da misli da nije.
- Mislim da nije. Ima li pravo sin Andrije Mandića da se zaposli? Mislimo da je Ilija veoma talentovan i ta firma ima vrlo specifičnu djelatnost. Ta firma ostvaruje sjajne poslovne rezultate i mislilmo da će sin Andrije Mandića biti vrhunski stručnjak.. - rekao je, između ostalog, Đukanović.
Na sajtu EPCG Beograd piše da je njihovaosnovna delatnost trgovina električnom energijom i podsticanje izgradnje proizvodnih kapaciteta u oblasti obnovljivih izvora energije (OIE) u Srbiji i drugim državama regiona centralne i jugoistočne Evrope.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Mandićev sin zapošljen u filijali EPCG u Beogradu, Đukanović: Veoma je talentovan

Iznos povećanja cijena struje tokom sljedeće godine može ali i ne mora biti konačan, kazao je poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša.
Cijena struje od januara 2025. godine biće veća 3,41 odsto za sva domaćinstva sa dvotarifnim brojilom, saopšteno je iz Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (REGAGEN).
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 51.6827%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fod-januara-struja-skuplja-3-41-odsto-za-skoro-sva-domacinstva&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
U ovu kategoriju spadaju skoro sva domaćinstava u Crnoj Gori. Kada su u pitanju potrošači sa jednotarifnim brojilom, njima će računi biti uvećani 2,93 procenata.
Mugoša kaže da Elektroprivreda (EPCG) nije dio ovog povećanja cijena struje, jer ona odluku o povećanju svoje stavke na računu - aktivne energije može donijeti bilo kada, bez potrebne saglasnosti regulatorne agencije ako su joj povećani troškovi proizvodnje ili kupovine struje iz uvoza.
Prema tome, kako kaže Mugoša, ovo može ali i ne mora da bude konačno povećanje cijene struje tokom 2025. godine.
- Ovo je posebno važno ako se zna da će zbog ekološke rekonstrukcije TE Pljevlja od aprila do polovine novembra 2025. nastati deficit električne energije iz razloga što će TEP biti u planiranom zastoju. Nedostajuća količina električne energije u tom periodu biće po planu, prema navodima resornog ministra, nadomještena kupovinom odnosno uvozom električne energije - zaključio je Mugoša.

Mugoša: Iznos povećanja cijena struje ne mora biti konačan

Prosječan oktobarski račun za električnu energiju za domaćinstva na nivou Crne Gore iznosi 27,90 eura, saopštila je Elektroprivreda (EPCG).
Domaćinstva su, u oktobru 2024. godine potrošila 100.196.872 kWh (kilovatsati) električne energije, što je 5,85 odsto manje u u odnosu na potrošnju ostvarenu u oktobru, a u odnosu na oktobar 2023. potrošnja je veća 6,49 odsto.
- Prosječan oktobarski račun za električnu energiju za domaćinstva na nivou Crne Gore (ukoliko se izuzmu neočitana mjerna mjesta u objektima koji nijesu stalno nastanjeni) iznosi 27,90 eura. Domaćinstva u Mojkovcu bilježe najnižu prosječnu potrošnju u vrijednosti od 21,84 eura, dok je najveća prosječna potrošnja prethodnog mjeseca očitana u Nikšiću gdje su domaćinstva u prosjeku potrošila električne energije u vrijednosti od 32,53 eura - navedeno je u saopštenju EPCG.
Iz kompanije navode da 68,1 odsto domaćinstava dobiće račun u vrijednosti do 30 eura, od 30 do 50 eura 17,8 odsto potrošača, od 50 do 100 eura 11,7 odsto kupaca, dok je potrošnja preko 100 eura očitana kod 2,4 odsto kupaca.
- Broj potrošača koji su dobili popust je 213.076 odnosno 53,51 odsto domaćinstava u Crnoj Gori - naveli su iz EPCG.

Prosječan oktobarski račun za struju 27,90 eura

Elektroprivreda (EPCG) procjenjuje da će za pet godina za zarade zaposlenih izdvojiti 165,3 miliona eura, odnosno prosječno godišnje oko 33 miliona eura, saopšteno je iz Akcije za socijalnu pravdu (ASP).
Iz ASP-a se navodi da je u to uračunat i trošak osoba angažovanih po ugovorima o djelu, dok bi otkup radnih mjesta iznosio dodatnih 3,1 milion.
- U ovoj godini je EPCG projektovala zaposlenje 40 novih osoba, a do kraja godine prosječan broj zaposlenih predviđa na 1,29 hiljada, uključujući i 70 angažovanih po ugovorima o djelu, za šta će biti izdvojeno oko 33,3 miliona eura. To su projekcije iz prvog dijela ove godine“ - navodi se u saopštenju.
EPCG tokom petogodišnjeg perioda od ove do 2028. godine planira prirodni odliv 92 zaposlena zbog odlaska u penziju, kao i otkup 105 radnih mjesta, sa prosječnim neto troškom otpremnine od 30 hiljada EUR, dok je planirani broj angažovanih po ugovorima o djelu svake godine po 70 osoba.
EPCG godinama ima izuzetno visoke zarade zaposlenih, imajući u vidu ostatak države, koja slovi za prilično siromašnu, a u prilog visokim zaradama pokazuju podaci u posjedu Akcije za socijalnu pravdu, koja će navesti samo nekoliko primjera.
- Sredinom ove godine je osnovica za obračun poreza i doprinosa za predsjednika Borda direktora Milutina Đukanovića iznosila bezmalo sedam hiljada eura, a za izvršnog direktora Ivana Bulatovića je osnovica za obračun bila nepunih šest hiljada eura - dodaje se u saopštenju.
U menadžerskom timu deset rukovodilaca ima sredinom godine osnovicu za obračun između pet i pet i po hiljada eura, jednom je osnovica četiri i po hiljade, a jednom tri hiljade EUR. U isto vrijeme, ostali članovi Odbora direktora imaju osnovicu za obračun od hiljadu i po eura do tri i po hiljade eura.
- Shodno poslovnim projekcijama EPCG, a računajući odlive, na kraju naredne godine bi u energetskoj kompaniji prosječno bilo 1,27 hiljada zaposlenih, na kraju 2026. bilo bi 1,26 hiljada zaposlenih, godinu kasnije 1,25 hiljada uposlenih, a na kraju 2028. godine bi bilo 1,22 hiljade zaposlenih - rekli su iz ASP-a.
U naredne tri godine bi trošak za zarade i ugovore o djelu iznosio oko 33 miliona eura godišnje, a u 2028. godini bi bio 32,7 miliona eura. Državna energetska kompanija planira prosječno uvećanje zarada na godišnjem nivou od 0,75 odsto, a zbog uvećanja radnog staža.
- U pogledu otkupa radnih mjesta, EPCG projektuje da ove godine otkupi 25 radnih mjesta, što će koštati 750 hiljada eura, a u naredne četiri godine po 20 radnih mjesta godišnje, za šta će biti izdvojeno po 600 hiljada na godišnjem nivou, pa je ukupni trošak 3,1 milion eura - navodi se u saopštenju.
Iz ASP-a su rekli da je nejasno da li će zakon o državnim preduzećima, koji se najavljuje, onemogućiti angažovanje zaposlenih po ugovorima o djelu posredstvom agencija za zapošljavanje, što je do sada u velikoj mjeri korišteno od državnih kompanija.
- Time se direktno omogućavala zarada agencijama za zapošljavanje, a sa druge strane izbjegavao transparentan način angažovanja radne snage i prikazivao manji broj uposlenih od stvarnog - zaključuje se u saopštenju.

ASK: EPCG godišnje angažuje 70 osoba po ugovoru o djelu

Radnici Željezare treba da intenziviraju izradu konstrukcija za solarne panele, što će biti osnova za ulazak u reprogram poreskog duga kompanije, rekao je ministar energetike Saša Mujović. 
 
Mujović je, nakon sastanka sa radnicima i rukovodostvom Željezare Nikšić i Elektroprivrede, podsjetio da Željezara ima veliki problem sa nagomilanim poreskim dugom, koji je u ovom momentu preko 1,5 miliona EUR. 
 
- Onako kako bi to po zakonu bilo, slijedila bi blokada, odnosno uvođenje stečaja u Željezari - rekao je Mujović u izjavi dostavljenoj medijima. 
 
Kako je kazao, to bi se negativno odrazilo na zaposlene u Željezari, pa su u srijedu imali plodotvoran sastanak sa direktorom Poreske uprave, Savom Laketićem i potrudili se da pronađu kompromisno rješenje, kako bi radnicima u budućem periodu bile isplaćivane plate.
- Zadatak radnika Željezare jeste da intenziviraju aktivnosti na izradi konstrukcija za solarne panele i betonskih blokova i ono što je vrlo važno i kao zaključak tog sastanka je da se tačno zna koliki mora biti prihod radnika Željezare na mjesečnom nivou kako bi kompanija poslovala na adekvatan način i kako bi zaposleni zarađivali za bruto lične dohotke - rekao je Mujović. 
 
On je dodao da će to biti osnova kako bi se moglo ući kasnije u reprogram poreskog duga i kako bi radnici i svi zaposleni bili zadovoljni i ostvarivali pravo na lični dohodak. 
 
Mujović je naveo da je danas bio nastavak tog razgovora, gdje je razgovarao sa radnicima i predočio im situaciju. 
 
- Predočio sam im da je situacija veoma teška i složena, pozvao ih da zbijemo redove i da jednostavno na mjesečnom nivou radnici proizvode konstrukcija i betonskih stubova za potrebe instalacija tri megavata solarnih panela - rekao je Mujović. 
 
Kako je kazao, radnici su to prihvatili. 
 
- Zaista se nadam da će rješenje biti kvalitetno i održivo na duže staze - poručio je Mujović.

Mujović: Intenzivirati izradu konstrukcija za solarne panele

U energetici fokus mora biti na OIE, naročito na solare, jer u ovom regionu postoji ogromni solarni potencijal i to je nešto što se mora iskoristirati, a istovremeno predstavlja razlog zašto se ne moramo oslanjati na gas, kazao je Ivan Bulatović, izvršni direktor EPCG na panelu Akt o balansiranju: Navigacija tranzicije sa uglja na OIE,naspram strategije na zapadnom Balkanu koji se juče održao u okviru dvodnevne konferencije Energy Week Western Balkans. Bulatović je kazao da je otvoreno pitanje kako da energiju proizvedenu u termoelektrani zamijenimo nekim drugim izvorom. - To nije lak posao, jer to nije samo energetsko, već i socijalno pitanje. Tranzicija ka zelenoj energiji je nezaustavljiv proces, koji se nastavlja i to treba da bude osnovni zadatak svih nas, zaključio je Bulatović. Bulatović je istakao da EPCG akcenat stavlja na vjetro i solarne mogućnosti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241010111028_f987fc2c25f85ba121645acae1da51f195ad894eb735001acd94b1d95e4b1dac.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241010111028_f987fc2c25f85ba121645acae1da51f195ad894eb735001acd94b1d95e4b1dac" data-rendition-name="original" width="2500" height="1842" loading="lazy" alt="Ivan Bulatović"> <figcaption>Ivan Bulatović(Photo: EPCG)</figcaption> </figure>  - Gas se može ispitivati od strane privatnih investitiora i ukoliko postoji dobar projekat mi ćemo biti svakako podrška, istako je prvi čovjek izvršnog menadžmenta, smatra Bulatović. Osvrnuo se i na vodonik, kao energent. Istakao je da za sada za to ne postoji strategija te da je to tekući proces, ali da postoji zainteresovanost privatnih kompanija za istraživanje mogućnosti korišćenja vodonika u Crnoj Gori. Dušan Živković, generalni direktor EPS-a, smatra da je energetska sigurnost tema koja će privlačiti veliku pažnju i u narednom periodu. Smatra da će svaka kompanija u skladu sa svojim resursima tražiti najbolja rješenja i ići putem tranzicije koji je dugotrajan, ali ispravan korak. Na sesiji su govorili i Dražen Jakšić, sa Instituta Hrvoje, Ivan Koprivica, tehnički direktor ERS-a i Petar Šainović, generalni direktor Siemensa. Energy Week važan događaj za Crnu Goru služi kao ključna platforma za privlačenje investitora za obnovljive izvore energije, ali i podsticanje regionalne saradnje među zemljama Zapadnog Balkana. Na konferenciji su otvorena brojna pitanja važna za energetski sektor država regiona, među kojima je važno pitanje ono koje se odnosi na isključivanje uglja iz energetskog miksa.

Bulatović: Postoji ogromni solarni potencijal koji se mora iskoristirati, to je razlog zašto se ne moramo oslanjati na gas

Elektroprivreda (EPCG) je, u periodu od 1. oktobra do 31. decembra, ponudila povlašćene uslove za otplatu zaostalog duga i potrošačima iz privrede. 
 
- Za tu kategoriju kupaca maksimalni broj rata je 30, minimalna rata iznosi 50 EUR, a u zavisnosti od visine duga, potrošačima iz privrede ponuđeno je više opcija za otplatu, počev od četvrtine duga odnosno 25 odsto, trećine, 33 odsto, i polovine do ukupnog iznosa duga - navodi se u saopštenju. 
 
U naznačenom periodu koliko traje akcija, EPCG će informisati kupce o povoljnostima i uslovima priključenja akciji. 
 
Pravo priključenja akciji Sporazum po povlašćenim uslovima - za potrošače iz privrede stiču kupci koji su platili posljednju fakturu izdatu u mjesecu potpisivanja sporazuma, kao i kupci koji poštuju Sporazum o izvršavanju obaveza po osnovu duga za utrošenu električnu energiju. 
 
- Sporazumom je omogućena otplata dijela duga uz priznanje ukupnog duga. Ponuđene opcije otplate četvrtine duga, trećine, polovine i ukupnog duga - navodi se u saopštenju. 
 
Iz EPCG su rekli da je minimalna rata za otplatu duga ovom vrstom sporazuma 50 EUR. 
 
- Maksimalan broja rata definisan ovom vrstom sporazuma je 30, a u periodu otplate duga uz uredno izmirivanje obaveza po sporazumu kupcu se neće obračunavati zatezna kamata - kazali su iz EPCG. 
 
Iz kompanije su naveli da se povlače predlozi za izvršenje kod nadležnih sudova koji su podnijeti radi prinudne naplate potraživanja kod kupaca, kao i za izvršenje kod javnih izvršitelja koji su podnijeti radi prinudne naplate potraživanja kod kupaca nakon plaćanja predujmljenih troškova. 
 
- EPCG, FC Snabdijevanje neće primjenjivati mjere prinudne naplate odnosno obustavu snabdijevanja električnom energijom i podnošenje predloga za izvršenje, dok dužnik uredno ispunjava sporazumom definisane obaveze - zaključuje se u saopštenju.

Povlašćeni uslovi za otplatu duga za potrošače iz privrede

Na javni poziv Državne revizorske institucije (DRI) civilnom sektoru, akademskoj zajednici, strukovnim udruženjima i medijima da predlože koje bi sve revizije trebalo sprovesti, stiglo je devet prijedloga – rečeno je na jučerašnjem okruglom stolu koji je DRI organizovala radi konsultacija u susret izradi godišnjeg plana revizija za iduću godinu, prenosi Pobjeda.
Prijedloge su dostavili Institut za poslovnu i finansijsku pismenost, Balkanska istraživačka mreža Crne Gore (BIRN), Grupa za razvoj i unapređenje sporta, CEE Brankwatch Network, NVO Akcija za socijalnu pravdu i Institut alternativa. Prijedlozi su stigli i od Instituta sertifikovanih računovođa, predstavnika Univerziteta Mediteran i novinara.
Iz BIRN-a su predložili da iduće godine revizori uđu u elektroenergetske kompanije Elektroprivredu, EPCG Solar gradnju i EPCG Željezaru, dok iz Grupe za razvoj i unapređenje sporta predlažu da se uradi revizija u dijelu dodjele sredstava za projekte nevladinim organizacijama u Ministarstvu zdravlja. Tvrde da postoje privilegovane NVO koje godinama dobijaju novac za projekte i to preko limita, ukazujući na višegodišnju zloupotrebu u ovom resoru kada je riječ o ovoj problematici.
Urednik u listu Dan Draško Milačić je predložio da revizori iduće godine kontrolišu upotrebu službenih platnih kartica u državnim preduzećima, podsjećajući na slučaj bivšeg predsjednika borda direktora Željezare koji je službenu karticu koristio za kockanje. Osim toga, predložio je i da DRI ispita način na koji se određuju naknade za članove odbora direktora u državnim preduzećima, ocjenjujući da se u svakom državnom preduzeću to različito reguliše. Ostali prijedlozi odnose se na kontrolu upravljanja investicijama i uspješnost realizacije infrastrukturnih i kapitalnih projekata i revizije sprovođenja međunarodnih projekata, odnosno korišćenja sredstava iz projekata podrške.
Predsjedavajući Senatom DRI senator Nikola N. Kovačević je ocijenio da se uključivanjem ključnih ciljnih grupa ostvaruje uzajamna korist, jer se kroz njihovo angažovanje utiče na povećanje javne odgovornosti kroz praćenje sprovođenja revizorskih preporuka, podiže se svijest o značaju uloge revizije i jača vidljivost rezultata revizije. Dodao je da je do sada saradnja sa civilnim društvom i medijima bila uspješna, dodajući da je DRI uradila više revizija na osnovu prošlogodišnjih prijedloga.
-Tako je ove godine sprovedena revizija na osnovu prijedloga civilnog društva u oblasti jednostavnih nabavki, revizija CEDIS-a, Rudnika uglja, dok je u toku revizija Pošte Crne Gore. U prethodnom periodu, kada je riječ o revizijama uspjeha, fokus našeg rada su bile teme, koje se tiču zaštite životne sredine, poljoprivrede, socijalne pravde, rodno odgovornog budžetiranja – kazao je Kovačević dodajući da će sve prijedloge analizirati tokom postupka ocjene rizika koji se sprovodi prilikom pripreme plana za naredni revizorski ciklus.
Ključno je, kako je ocijenio, da se sastanci organizuju i nakon sprovedene revizije, koja je pokrenuta na osnovu prijedloga, jer je od značaja pratiti način realizacije preporuka.
-U slučaju da nemamo pozivanje subjekta revizije na odgovornost kroz konsultativna parlamentarna saslušanja, od značaja je da civilni sektor i mediji ulože napore da zajednički izvršimo pritisak na parlamentarne odbore da pravovremeno organizuju saslušanja kako bi se pozvale institucije na odgovornost prema javnosti - poručio je Kovačević.
Prema riječima senatora Zorana Jelića DRI je prošle godine u godišnji plan uvrstila deset odsto prijedloga civilnog sektora.
-Želimo proaktivnu saradnju sa civilnim sektorom, medijima, svima kako bi stepen realizacije preporuka bio na višem nivou, iako iz godine u godinu imamo sve zapaženije rezultate u stepenu realizacije preporuka – kazao je Jelić.

Predloženo da državni revizori uđu u Elektroprivredu

Premijer Milojko Spajić objavio je na mreži X da je ozvaničena saradnja EPCG i najveće energetske kompanije u Evropi Electricité de France (EDF).
To će, kako je rekao Spajić, obilježiti novu eru u razvoju energetskog sektora Crne Gore.
- Ovo su rezultati koji imaju potencijal da pozitivno utiču na generacije koje dolaze, podrže zelenu tranziciju i doprinesu punoj valorizaciji naših energetskih potencijala. Danas su i naše dvije zemlje još snažnije povezane kao izraz međusobnog povjerenja i zajedničke perspektive u EU - poručio je Spajić na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1837120409407475750%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1837120409407475750%7Ctwgr%5E6100c6ff87b9c981b1a9d87107a0a4347affb92f%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Spajić: Saradnjom EPCG i Electricité de France počinje nova era u razvoju energetskog sektora

Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) i Investiciono-razvojni fond (IRF) potpisali su Ugovor za finansiranje projekta Solari 5000+ 70MW, vrijedan deset miliona eura.
Ugovor su potpisali predsjednik Odbora direktora i izvršni direktor EPCG, Milutin Đukanović i Ivan Bulatović, i izvršni direktor IRF-a, Nikola Tripković.
Iz EPCG je saopšteno da je projekat Solari 5000+ 70MW počeo i da je već instalisana snaga od 18,627 MW, odnosno 21,366 MWp.
- Podrazumijeva posredovanje u finansiranju, nabavci i puštanju u rad fotonaponskih sistema domaćinstvima i poslovnim subjektima u Crnoj Gori. Projektom je obuhvaćeno preko 5000 individualnih i 500 pravnih lica, a njegova vrijednost maksimalno može iznositi 82 miliona eura - navodi se u saopštenju.
Đukanović je rekao da je zadovoljan što partner u projektu nastavlja da bude IRF i da se nada da će i u budućnosti zajedno razvijati i brojne druge projekte zelene energije.
- Pobjednik u zelenoj tranziciji će biti onaj koji će moći da sam proizvodi električnu energiju, a svijetla budućnost leži u solarnoj energiji i razvoju obnovljivih izbora energije - smatra Đukanović.
Iz EPCG su rekli da podaci pokazuju da je preko 19 hiljada domaćinstava i pravnih lica iskazalo interesovanje za ovaj projekat.
- EPCG će budućim vlasnicima fotonaponskih sistema obezbijediti popust od deset odsto od ugovorene vrijednosti investicije, što uz dest odsto koji obezbjeđuje Eko-fond, predstavlja čak 20 odsto popusta - naveli su iz kompanije.
Bulatović je istakao da projekat Solari 5000+ 70MW predstavlja značajan iskorak ka energetskoj tranziciji u Crnoj Gori i da je jedna je od najznačajnijih investicija u energetskom sektoru posljednjih četrdeset godina.
On je podsjetio da je prije nekoliko mjeseci sa Eko fondom potpisan sporazum o zajedničkom finansiranju i realizaciji projekta „Solari 5000+ 70MW i istakao da se nada da će udruženim snagama uspješno biti realizovan i ovaj projekat.
- Interesovanje je veliko, a plan je da se počne gradnja sistema kako za domaćinstva, tako i za privredu, pri čemu će biti sve izvedeno u skladu sa tehničkim mogućnostima i zahtjevima budućih korisnika - kazao je Bulatović.
Tripković je kazao da je IRF, kao vodeća institucija u zelenom finansiranju, prepoznao značaj finansijske podrške projektu Solari 5000+70MW u okviru strategije prelaska na zelenu ekonomiju i efikasno korišćenje obnovljivih izvora energije.
- Na ovaj način obezbjeđujemo kontinuitet projekta koji je već ostvario izuzetne rezultate i doprinosimo povećanju korišćenja obnovljivih izvora energije, uvođenju energetski efikasnih mjera i smanjenju troškova za mnoga domaćinstva i mala i srednja preduzeća u Crnoj Gori - rekao je Tripković.
On je istakao da raduje činjenica da je do sada kroz ove projekte podržano preko tri hiljade domaćinstava i pravnih lica, a da će kreditiranjem projekta ta brojka biti znatno veća.
Predsjednik Odbora direktora IRF-a, Predrag Drecun, koji je prisustvovao potpisivanju Ugovora, naveo je da IRF prepoznaje zeleno finansiranje kao ključnu razvojnu šansu za crnogorsku privredu, ali i pomoć stanovništvu.
- U tom pravcu, kao buduća Razvojna banka, oslanjamo se na institucionalne mehanizme i međunarodno finansiranje kako bi primijenili najbolje prakse državnih razvojnih banaka u podršci održivom razvoju Crne Gore - kazao je Drecun.
Iz EPCG su rekli da su potrošači električene energije u Crnoj Gori, koji ispune uslove neophodne za korišćenje energije sunca, učešćem u projektu, u prilici da od potrošača i kupaca postanu proizvođači električne energije, da proizvode električnu energiju za sopstvene potrebe, a eventualno ostvarene viškove prodaju nacionalnoj elektroenergetskoj kompaniji.
- Potpisivanje ovog ugovora je potvrda da je i prethodni aranžman, vrijedan 30 miliona eura, u potpunosti opravdao visoka očekivanja - navodi se u saopštenju.

EPCG i IRF potpisali ugovor za projekat Solari 5000+ 70MW vrijedan deset miliona eura

Iako je zapisnikom Budžetske inspekcije Ministarstva finansija još 19. juna konstatovano da su čelnici Ministarstva odbrane, Olivera Injac 2021, Filip Adžić 2022. i Dragan Krapović 2023. godine - nezakonito isplaćivali naknade zaposlenima, ministar Novica Vuković je objavu nalaza odobrio nakon 120 dana čekanja, početkom novembra - kada su okončani izbori u Podgorici. Iz Ministarstva finansija to negiraju, ali je jasno da je ključni motiv odgađanja objave nalaza bila namjera da se partijama parlamentarne većine ne nanese velika politička šteta pred izborno odmjeravanje u Glavnom gradu. &nbsp; DRŽAVNE PARE SU NAJEFTINIJE&nbsp; Kada se detaljnije pogledaju nalazi koje potpisuju glavna inspektorka mr Jelena Perućica, budžetska inspektorka Gordana Janjić, te dvoje ovlašćenih za vršenje inspekcijskog nadzora - Olga Uskoković i Stevan Brnović - sasvim je jasno zbog čega se četiri mjeseca (!) odgađalo da se crnogorska javnost upozna sa potezima Injac, Adžića i Krapovića kojima je budžet oštećen za višemilionski iznos.&nbsp; Inspekcija Ministarstva finansija ,,češljala“ je puna tri mjeseca dokumentaciju Ministarstva odbrane, a konačni nalaz je precizno otkrio pozamašan iznos novca koji je isplaćen nezakonito.&nbsp; -Isplatom novčanih sredstava u decembru 2021, 2022. i 2023. godine po Rješenjima br. 15-810721-10374 od 30.12.2021. godine, br. 1502-430722-4711-1 od 21.12.2022. godine i br. 1502-430/23-1565 od 18. 12. 2023. godine, izvršena je nenamjenska i nezakonita potrošnja bužetskih sredstava u ukupnom iznosu od 3.219.220 eura – zaključuje se, između ostalog, u nalazu napisanom na više od 20 strana.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241121011112_86f8af9ad9f88488de29ce6c1add0c19779f04d50c5b7d1275a4e58d8e309ccd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241121011112_86f8af9ad9f88488de29ce6c1add0c19779f04d50c5b7d1275a4e58d8e309ccd" data-rendition-name="original" width="1071" height="762" loading="lazy" alt="Olivera Injac, Filip Adžić i Dragan Krapović "> <figcaption>DOSLJEDNOST U NEZAKONITOM POSTUPANJU: (Photo: Olivera Injac, Filip Adžić i Dragan Krapović)</figcaption> </figure>  INJAC NAJMANJE, KRAPOVIĆ NAJVIŠE... Praksu nezakonite dodjele novca počela je tadašnja ministarka, sadašnja gradonačelnica Podgorice Olivera Injac.&nbsp; Dva dana pred Novu godinu, odlučilla je da sve zapošljene u Ministarstvu odbrane – ali i sebe - nagradi sa po 60 eura. Uz obrazloženje da su ,,radili u uslovima koji su nerijetko zahtijevali vanredno angažovanje, pokazali visok nivo profesionalizma i maksimalnu posvećenost izvršavanju zadataka". Tako je iz državnog budžeta isplaćeno - 135.000 eura. Bio je to tek početak i podsticaj za mnogo veće ,,poduhvate“ budućih ministara odbrane.&nbsp; Kada je, odlukom Vlade premijera Dritana Abazovića, tadašnji ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić određen za rukovodioca u Ministarstvu odbrane, funkcioner Ure je na kraju godine odlučio da časti sve zapošljene pod krovom MO.&nbsp; Desetak dana prije Nove godine, 21. decembra 2022, častio je sve zapošljene sa po 700 eura, čime je državnu kasu ,,olakšao“, kako se konstatuje u inspekcijskom nalazu, za 1.521.160 eura, jedanaest puta više nego ministarka Injac. Kako nije bio zapošljen u MO, Adžić nije sebi, poput Injac, isplatio naknadu.&nbsp; Naredne godine je i Dragan Krapović, iako je tada imao tek nekih četrdesetak dana ministrovanja, odlučio da ne cicijaši sa državnim parama. Odlukom od 18. decembra isplaćeno je po 700 eura svim zapošljenima za nesebičan rad tokom 2023. godine. Osim zapošljenima, Krapović je 700 eura isplatio i sebi, iako je te godine bio ministar nešto duže od mjesec?! A državni budžet je ,,olakšan“ za 1.563.120 eura.&nbsp; Nije teško zbrojiti: za tri godine, ministarka i dva ministra, bez pravnog osnova, ,,spiskali su“ čak 3.219.220 eura!&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241121011120_709367d7c576cd38c3a5a656eb0d66113e34607057d45d464463de064a60cca4.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241121011120_709367d7c576cd38c3a5a656eb0d66113e34607057d45d464463de064a60cca4" data-rendition-name="original" width="857" height="810" loading="lazy" alt="Zapisnik Budžetske inspekcije, prva strana"> <figcaption>DOKUMENTOVANE NEZAKONITOSTI: (Photo: Zapisnik Budžetske inspekcije, prva strana)</figcaption> </figure>  U nalazu budžetske inspekcije od 19. juna konstatuje se da su svi ti državni novci isplaćeni nezakonito. Međutim, niko u široj crnogorskoj javnosti nije znao da se ova velika afera zluopotrebe državnih sredstava skriva u fiokama Ministarstva finansija.&nbsp; Prema informacijama Portala ETV, ministar Vuković je bio informisan o nalazu Budžetske inspekcije, ali nije poznato da li je obavijestio premijera Spajića i ministre u 44. Vladi Crne Gore.&nbsp; Sudeći po tajmingu objave početkom novembra, poslije podgoričkih izbora, ćutanje Ministarstva finansija bilo je stvar dogovora da se – objavljivanjem zloupotreba – ne šteti strankama parlamentarne većine.&nbsp; Kada je, konačno, objavljen nalaz Budžetske inspekcije, Ministarstvo odbrane, po nalogu ministra Krapovića, odmah je zvanično pisalo prigovore, ali je sve primjedbe - koje je potpisala državna sekretarka Jadranka Vojinović – odbacila Budžetska inspekcija Ministarstva finansija.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241121011120_7cdd8fd39026836cf5b504f11f40c5ca034d2fea6bd48c6b5116e24177c2591b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241121011120_7cdd8fd39026836cf5b504f11f40c5ca034d2fea6bd48c6b5116e24177c2591b" data-rendition-name="original" width="225" height="225" loading="lazy" alt="Specijalno državno tužilaštvo"> </figure>  ,,TIHOVANJE“ &nbsp;I SELEKTIVNOST TUŽILAŠTVA&nbsp; Iako je informacija o nezakonitostima u Ministarstvu odbrane uzburkala javnost, prvih nekoliko dana nije bilo ikakve reakcije iz Specijalnog državnog tužilaštva na čijem je čelu Vladimir Novović.&nbsp; Ipak, nijesu mogli dugo ćutati. Pogotovu nakon brojnih medijskih upita i &nbsp;žestokih prozivki, prvenstveno Demokratske partije socijalista i Evropskog saveza, portparol SDT Vukas Radonjić je konačno 14. novembra obznanio da je ,,formiran krivični predmet radi utvrđivanja postojanja osnova sumnje da je učinjeno krivično delo iz njegove nadležnosti“. <blockquote>Iako je, prema dokumentaciji Portala ETV, za tri godine ukupno iz državnog budžeta potrošeno, očigledno bez pravnog osnova, više od 4.200.000 eura, nema reakcije ni SPO ni SDT?!</blockquote> Da li će biti narednog koraka, hoće li, nakon famoznog ,,formiranja predmeta“, Specijalno državno tužilaštvo preduzeti neke druge radnje - za sada nije poznato. Ne zna se i da li je SDT uopšte saslušalo troje političara, od kojih su Krapović i Injac na moćnim državnim pozicijama, dok je Adžić poslanik Ure i zamjenik predsjednika Odbora za bezbjednost i odbranu.&nbsp; Da li su te političke i državne funkcije Injac, Adžića i Krapovića osnovni razlog zbog čega Specijalno državno tužilaštvo nije do sada reagovalo, iako je riječ o nalazu državnog organa – Budžetske inspekcije Ministarstva finansija – koji govori o zloupotrebi položaja i nezakonitom trošenju više od tri miliona eura državnog novca?&nbsp; U slučaju Jelene Perović, bivše direktorice Agencije za sprječavanje korupcije, Specijalno državno tužilaštvo nije časilo časa – samo nekoliko dana nakon objave Budžetske inspekcije - reagovalo je Specijalno policijsko odjeljenje Predraga Šukovića pa je, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, spektakularom akcijom uz učešće desetine specijalaca uhapsilo Perović - na radnom mjestu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241121011120_54d07f01e9837422dfa49578bf4f5f534f398bd326d1694cbbdc350d96c4082c.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241121011120_54d07f01e9837422dfa49578bf4f5f534f398bd326d1694cbbdc350d96c4082c" data-rendition-name="original" width="941" height="574" loading="lazy" alt="Jelena Perović, nekadašnja direktorica ASK-a"> <figcaption>MEDIJSKO TARGETIRANJE PA PROCES: (Photo: Jelena Perović, nekadašnja direktorica ASK-a)</figcaption> </figure>  Bivša čelnica ASK-a duže od sedam mjeseci se nalazi u kućnom pritvoru, zabranjeno joj je da zakorači preko ulaznih vrata, a sve to zbog odluke da isplati varijabile zaposlenima u Agenciji, u ukupnom iznosu od nekih devedeset hiljada eura.&nbsp; Tako je Perović, koju je još ranije targetirala nevladina organizacija Mans, preko supruge tadašnjeg sudije, sadašnjeg glavnog specijalnog tužioca Novovića, sada na svojevrsnom odsluženju kazne zbog navodne zloupotrebe više desetina hiljada eura.&nbsp; Istovremeno, troje ministara koje državna inspekcija tereti za zloupotrebu položaja i štetu u državni budžet u iznosu od tri miliona i dvjesta hiljada eura – nijesu ni pozvani da, u svojstvu građanina, daju izjave?!&nbsp; Čudni su ti crnogorski ,,slučajevi pravde“.&nbsp; ,,ČAŠĆAVANJE" U MUP-U 2023. GODINE Posebno ako se zna da nijedan nadležni organ, ni policija ni tužilaštvo, nijesu već dvije godine ni pokušali da, tragom prijave, ispitaju je li decembra 2022. godine ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić, mimo zakona, podijelio milion eura zapošljenima u MUP-u?&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241121011124_724728b2d2369313787432d6ad81dbce7af0a5f8e666d8bd91e190df072fce6d.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241121011124_724728b2d2369313787432d6ad81dbce7af0a5f8e666d8bd91e190df072fce6d" data-rendition-name="original" width="600" height="339" loading="lazy" alt="Filip Adžić i Dritan Abazović"> <figcaption>UIGRANI TANDEM URE: (Photo: Filip Adžić i Dritan Abazović)</figcaption> </figure>  Januara 2023. godine novinar Pobjede Duško Mihailović je u istraživačkom tekstu otkrio da su ministarstva unutrašnjih poslova i odbrane, kojima je tada rukovodio Urin ministar Adžić, uoči Nove godine linearno, za oko 7.000 zapošljenih u oba resora, uključujući pripadnike Vojske Crne Gore i policijske službenike, isplatila oko 2,4 miliona eura u neto iznosu državnog novca. Danas, kada je poznat nalaz Budžetske inspekcije jasno je da je više od milion i po eura Adžić ,,preraspodijelio“ za zapošljene u Ministarstvu odbrane kojim je tada rukovodio. Zapošljenima u MUP-u i Upravi policije podijeljeno je manje novca, jer je više zapošljenih: po 200 eura isplaćeno za više od 5.000 zaposlenih u MUP-u i policiji. Kad se sve sabere, novogodišnji poklon za ,,plavce“ bio je u iznosu od – milion eura.&nbsp; Prema izvorima Portala ETV, odluka koju je Adžić donio za Ministarstvo unutrašnjih poslova bila je istovjetna sa onom iz Ministarstva odbrane, što znači da je postupak bio suprotan članu 31 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru.&nbsp; Odluka o raspodjeli novca donijeta je prije dvije godine – i nije nikakva tajna – bivši ministar Adžić nije, kao ni ostali ministri, pozvan na razgovor u Specijalno državno tužilaštvo.&nbsp; Iako je za tri godine ukupno iz državnog budžeta potrošeno, očigledno bez pravnog osnova, više od 4.200.000 eura?!&nbsp;

Ako je ministar Vuković četiri mjeseca čekao da prođu izbori u Podgorici, što sada čeka Specijalno državno tužilaštvo?

Novoizabrani američki predsjednik Donald Tramp odabrao je bivšeg vršitelja dužnosti državnog tužitelja Metjua Vitakera za novog ambasadora pri NATO-u.
- Met je snažan ratnik i rodoljub, koji će osigurati da interesi Sjedinjenih Američkih Država budu unaprijeđeni i branjeni - rekao je Tramp.
Dodao je da će njegov izbor ojačati odnose SAD sa saveznicima u NATO-u i da će biti čvrst naspram prijetnji miru i stabilnosti.
- On će staviti Ameriku na prvo mjesto - ocijenio je Tramp.
Metju Vitaker je bio v.d. američkog državnog tužitelja od novembra 2018. do februara 2019. godine. Bio je šef osoblja glavnog tužitelja Džefa Sešnsa.

Tramp imenovao novog ambasadora pri NATO: Metju Vitaker će braniti interese SAD

U saobraćajnoj nezgodi koja se desila na putu Podgorica - Danilovgrad ima povrijeđenih - saopšteno je Portalu ETV iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije (OKC).
Udes se dogodio u 22 sata i 14 minuta.
U OKC-u nijesu imali informacije koliko ljudi je povrijeđeno, niti o stepenu povreda koje su zadobili.

Udes na putu Podgorica - Danilovgrad, ima povrijeđenih

Budilnik na Televiziji E otvaramo pričom o Svjetskom danu televizije. Sa novinarima kojim imaju dugogodišnji staž razgovaraćemo o ulozi televizije u modernom društvu.&nbsp;
Bavićemo se problemom koje ima društvo u Crnoj Gori, jer podaci Monstata pokazuju da je čak trećina građana neudata ili neoženjena - što ovi podaci govore o društvenim trendovima i promjenama.
Dio programa posvetićemo jednom od najznačajnijih crnogorskih umjetnika, Voju Staniću. Kroz njegove slike i priče, vidjećemo kako je bilježio duh vremena u kojem je stvarao. Budite uz nas od sedam sati!
O životu i djelu umjetnika Voja Stanića biće riječi i u emisiji Srećan dan, odmah nakon Budilnika. Ugostićemo umjetnicu Danijelu Drakulović, a o novoj izložbi “Dodiri svjetlosti” govoriće autor, Dževdet Nikočević. Naš gost biće reper, Dejan Dedović Dedduh, on i DJ Mono objavili su singl "Ol skul". U Srećnom danu saznajte kako su povezani ljubomora i astrološki znaci. Ne propsutite druženje na Tv E od devet do 11 sati!

U Budilniku o Svjetskom danu televizije, u Srećnom danu o životu i djelu Voja Stanića

Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, Sveto Baković, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.
On i predsjednik MZ Štitarice Radovan Rakočević govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.
- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza Nikole Petrovića Njegoša, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.
<h2>Razdor</h2>
Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.
- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.
Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.
- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.
Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.
- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.
Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

&nbsp;U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.
Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.
Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.
Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.
Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.
No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;
Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.
U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;
&nbsp;

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.
To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.
U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!
Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.
Zoran Ćoćo Bećirović, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.
Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.
Ana Raičković, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede Draška Đuranovića.
Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.
Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.
A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.
Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.
Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.
To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.
Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.
Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana
u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.
Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.
Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.
To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.
A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...
Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.
Jer, kako reče veliki crnogorski glumac Veljko Mandić u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Selo je blokirano jakim policijskim snagama. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili. Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu. Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom. Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.

Tag: epcg