Nacionalni antikorupcijski biro Ukrajine (NABU) saopštio je da sprovodi "veliku operaciju" zajedno sa Specijalizovanim antikorupcijskim tužilaštvom, s ciljem razotkrivanja korupcije u koju je uključena "visokorangirana kriminalna organizacija" u energetskom sektoru.
NABU je 10. novembra na društvenim mrežama objavio da istraga traje već 15 mjeseci, te da je prikupljeno oko 1.000 sati audio snimaka.
- Dokumentovane su aktivnosti visokorangirane kriminalne organizacije - navodi se u saopštenju.
Dodaju da su njeni članovi izgradili široku korupcionu šemu kako bi uticali na strateška preduzeća u javnom sektoru, posebno na akcionarsko društvo "Energoatom".
Biro ne otkriva detalje o tekućim istragama, ali je saopštio da će ih objaviti naknadno.
Poslanik u parlamentu Jaroslav Železniak potvrdio je da se pretresi sprovode u kompaniji Energoatom i u rezidenciji bivšeg ministra energetike Hermana Haluščenka, koji obavlja funkciju ministra pravde.
Navodno je pretresena i kuća biznismena i suvlasnika studija "Kvartal 95" Timura Mindiča.
Iako je Ukrajina pohvaljena zbog napretka u suzbijanju korupcije, zapadne vlade, antikorupcijski nadzornici i analitičari smatraju da je potrebno još rada kako bi se korupcija u potpunosti iskorijenila.
OECD je ranije ove godine u izvještaju naveo da su "rizici od korupcije i dalje visoki u kontekstu ruske invazije punog razmjera na Ukrajinu".
Istraga objavljena 10. novembra dodatno naglašava zašto su građani Ukrajine i zapadne vlade ranije ove godine izvršili pritisak na predsjednika Volodimira Zelenskog da povuče zakon koji je umanjivao nezavisnost vodećih antikorupcijskih tijela u zemlji.
Taj potez, koji je kasnije povučen, izazvao je najveće proteste u Ukrajini od početka ruske invazije 2022. godine.
U julu, istraživanje Radija Slobodna Evropa (RSE) otkrilo je da porodica jednog visokog ukrajinskog carinskog zvaničnika posjeduje portfelj luksuznih nekretnina i automobila.
Anatolij Komar je bio šef odjela Carinske službe zaduženog za naplatu carina na uvoz i izvoz nafte, gasa i druge energije u februaru 2022. godine, neposredno prije početka ruske invazije punog razmjera.
U to vrijeme, Komarova mjesečna plata iznosila je oko 2.000 dolara, dok je glavni izvor prihoda porodice dolazio od njegove supruge, Marije, koja radi kao turistički vodič i nudi onlajn kurseve. Njen prijavljeni prihod bio je znatno veći - oko 8.000 dolara mjesečno.
Međutim, detaljna analiza porodičnih troškova sugeriše da bi za takav stil života bio potreban znatno veći prihod.
Na pitanje kako se finansira luksuzan način života, Komar je za Radio Slobodna Evropa rekao da ne želi komentarisati lične stvari. Kada je dodatno pritisnut izjavio je da troškove pokriva "kum" koji je "prilično imućna osoba", ali nije dao dodatna pojašnjenja.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Velika antikorupcijska operacija u ukrajinskom energetskom sektoru

Crnogorski energetski sektor ima ogroman potencijal, ali i izazove koje mora rješavati, saopštio je ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović i dodao da podrška institucija, poput Evropske banke za obnovu i razvoj, znači potvrdu kredibiliteta Crne Gore kao pouzdanog partnera.
On je kazao da se izazovi energetskog sektora moraju rješavati odgovorno i odlučno.
- Ograničen kapital zahtijeva pametno balansiranje između sopstvenih resursa, međunarodnih kredita i strateških partnerstava. Proces EU integracija nas dodatno obavezuje i traži ubrzanu tranziciju, ulaganja u obnovljive izvore, modernizaciju mreže, digitalizaciju i jačanje regulatornog okvira - rekao je Šahmanović listu Elektroprivreda.
On je dodao i da se ubrzano radi na tome da Crna Gora bude spremna za integraciju u jedinstveno evropsko energetsko tržište, uz očuvanje sigurnosti snabdijevanja i stabilnosti sistema.
Šahmanović smatra da je ova godina bila jedna od najizazovnijih u poslovanju Elektroprivrede (EPCG), prije svega zbog ekološke rekonstrukcije Termoelektrane (TE) Pljevlja, ali i velikih ulaganja i investicija.
- EPCG pokazuje da zna da se nosi sa izazovima i da paralelno gradi temelje energetske tranzicije. Projekti poput vjetroelektrane Gvozd, ulaganja u solarne kapacitete i razvoj baterijskih sistema potvrđuju da postoji vizija i odlučnost - naveo je Šahmanović.
On je dodao da je EPCG, kao državna kompanija, uspjela da očuva stabilno poslovanje, zadrži kontrolu nad ključnim resursima i otvori se prema međunarodnim partnerstvima.
- To je pravac koji vodi ka sigurnosti, konkurentnosti i dugoročnoj održivosti našeg energetskog sistema, a Vlada će biti snažan oslonac na tom putu - poručio je Šahmanović.
On je saopštio i da je povezivanje sa Italijom kroz market coupling do 2027. godine strateški cilj, te da dinamika aktivnosti ide u dobrom pravcu.
- Drugi krak kabla ima ogroman značaj, donosi sigurniji sistem, veći kapacitet za izvoz viškova energije iz obnovljivih izvora i snažniju poziciju Crne Gore na zapadnom tržištu - &nbsp;objasnio je Šahmanović.
On je naveo da je prvi kabl već pokazao kolika je njegova vrijednost, te da će je drugi višestruko uvećati.
- To je investicija u našu energetsku budućnost i međunarodnu ulogu Crne Gore - poručio je Šahmanović.
On je saopštio da je podrška institucija, poput EBRD, ključna za realizaciju projekata.
- Ona ne znači samo finansijska sredstva, to je i ekspertiza, iskustvo i potvrda kredibiliteta Crne Gore kao pouzdanog partnera. Takva saradnja pokazuje da naš energetski sektor ima perspektivu koja prevazilazi nacionalne granice i da smo prepoznati kao država koja zna da planira i sprovodi velike projekte - rekao je Šahmanović.
On je dodao i da interesovanje EDF-a za projekte u oblasti hidroenergije, posebno projekte hidroelektrana (HE) Komarnica i Kruševo, potvrđuje da Crna Gora ima projekte od evropskog značaja.
- HE Komarnica nosi ogromne potencijale, ali želim jasno da naglasim da se nijedan projekat neće raditi ukoliko se ne dobije zeleno svijetlo institucija koje su nadležne za zaštitu životne sredine. To je princip od koga ne odstupamo - &nbsp;kazao je Šahmanović.
On je podsjetio da je HE Kruševo projekat sa širom podrškom, te da će biti predmet daljih aktivnosti.
- Možda i najteži dio posla kod realizacije novih investicija jeste pronaći balans između ekonomskog i energetskog razvoja s jedne strane i očuvanja prirodnih bogatstava države s druge. Upravo u tom balansu leži snaga održive energetske politike koju vodimo - naveo je Šahmanović.
Kada je riječ o baterijskim sistemima, on je kazao da je EPCG već pokrenula aktivnosti vezano za izgradnju dva takva, te da Ministarstvo obezbjeđuje regulatorni okvir za njihov razvoj.
- Baterije su ključ za balansiranje sistema zasnovanog na obnovljivim izvorima. One omogućavaju skladištenje viškova energije i daju mreži fleksibilnost. Bez takvih tehnologija nema ozbiljne energetske tranzicije i zato ćemo ovaj pravac razvoja snažno podržavati i ubrzavati - saopštio je Šahmanović.
On je dodao i da je Nacrt strategije zelenog vodonika za period od ove do 2030. godine već na javnoj raspravi, te da se usvajanje očekuje do kraja godine.
- Vodonik vidimo kao energent budućnosti i priliku da Crna Gora bude prepoznata kao pionir u regionu. Naša ambicija je da, kroz ovaj strateški dokument, otvorimo novo poglavlje energetske tranzicije i stvorimo prostor za inovacije, investicije i nova radna mjesta - &nbsp;zaključio je Šahmanović.

1250x600

1084x550

Šahmanović: Energetski sektor ima ogroman potencijal

Advokat Veselin Radulović podnio je drugu krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu protiv Demokratske Crne Gore, ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, više NN službenika Ministarstva unutrašnjih poslova koji su bili zaduženi za sprovođenje postupka javne nabavke, funkcionera – odgovrnih osoba u CEDIS-u (članova političke partije Demokrate) zbog više krivičnih djela ukazujući taksativno na sve moguće zloupotrebe od partijskog zapošljavanja, nezakonitog trošenja novca iz budžeta, kupovini vozila za Upravu policije od kompanije čija je ponuda morala biti odbijena, jer je u suprotnosti sa uslovima iz dokumenatacije za nadmetanje.&nbsp; Advokat ukazuje i na postavljanja stacionarnog radara u Podgorici bez javnog poziva i taj posao je bio povjeren kompaniji sa veoma spornim referencama "MMSCODE" iz Banja Luke. Radulović objašnjava da prijavu podnosi zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja u produženom trajanju, zloupotreba u vezi sa javnom nabavkom u produženom trajanju, neovlašćeno prikupljanje i korišćenje ličnih podataka u produženom trajanju i povreda prava iz rada u produženom trajanju. Advokat Radulović, u prijavi u koju je Portal ETV imao uvid, navodi da su od kraja oktobra 2023. godine do podnošenja ove krivične prijave, svjesni svojih djela i čije su izvršenje htjeli, postali članovi kriminalne organizacije koju je za sada neutvrđenog dana nakon 2020. godine organizovala za sada nepoznata osoba pojašnjavajući da je mogući organizator neko od prijavljenih članova političke partije Demokratska Crna Gore. Cilj organizacije je, prema dokumentima koje podnosi advoka Radulović, bio stvaranje nezakonite dobiti i moći u korist "Demokrate Demokratska Crne Gora" i u korist drugih prijavljenih, a na štetu državnog budžeta, gdje je svaki član organizacije imao unaprijed određeni ili odredivi zadatak.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250829130848_bf5dbed89171e99cc0fef5c43ec5acde1c50592bfc659a8df01493929f8c7ab3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250829130848_bf5dbed89171e99cc0fef5c43ec5acde1c50592bfc659a8df01493929f8c7ab3" data-rendition-name="original" width="569" height="823" loading="lazy" alt="krivična prijava"> <figcaption>Nova krivična prijava advokata Radulovića(Photo: Stop kadar)</figcaption> </figure>  <h2>O ZAPOŠLJAVANJI I NEZAKONITIM DOBITIMA</h2> - Prijavljena politička partija "Demokrate Demokratska Crne Gora" u kriminalnoj organizaciji imala je ulogu i zadatak da, nakon podjele resora u Vladi Crne Gore, u bezbjednosnom sektoru predloži prijavljenog Šaranovića koji će zloupotrebom položaja, odnosno iskorišćavanjem službenog položaja i prekoračenjem ovlašćenja i zloupotrebama u vezi sa javnom nabavkama sticati nezakonitu dobit u korist te političke partije, u korist drugih prijavljenih osoba i u korist subjekata u čiju korist će se donositi nezakonite odluke i istovremeno pričinjavati štetu državnom budžetu - piše u prijavi. Advokat Radulović smatra da su Demokrate u kriminalnoj organizaciji imale i zadatak da nakon podjele resora u Vladi Crne Gore i ranije političke podjele funkcija u drugim sektorima, u sektoru energetike – državnoj kompanji CEDIS imenuje svoje funkcionere koji su iskorišćavali službeni položaj i prekoračivali ovlašćenja, nezakonito trošili povjerena sredstva i nezakonito nijesu obezbijeđivalu jednaku dostupnost radnih mjesta nezaposlenim osobama. Na taj način su, prema navodima prijave, diskriminisali osobe koje traže posao, uskratili im i ograničili pravo koje im pripada, pa su na osnovu sporazuma o preuzimanju zaposlenih i bez javnog oglasa zapošljavali osobe koje podržavaju tu političku partiju. Radulović ističe da je uloga Šaranovića bila da u Ministarstvu protivpravno sprovede postupak javne nabavke vozila za potrebe Uprave policije i sa predstavnicima kompanije "Auto Čačak" prilagodi uslove toj kompanjiji i zaključiti ugovor na osnovu ponude koja je u suprotnosti sa uslovima iz dokumenatacije za nadmetanje. <h2>SPORNE NABAVKE</h2> - Dokumentacija je nepravilno sačinjena i morala se odbaciti, a oni su sve uradili kako bi je prihvatili i kako bi unparijed pripremljen lager vozila &nbsp;marke Škoda bio isporučen Ministarstvu unutrašnjih poslova – objašnjava Radulović.&nbsp; On dodaje da umjesto performansi kupljenih vozila, kao najvažniju karakteristiku službenih automobila javnosti je predstavljeno da će natpisi na automobilima biti na ćirilici i na latinici. Uloga Šaranovića, prema dokumentacju koju je predao advokat SDT-u, bila je i da eksperimentalni postupak postavljanja stacionarnog radara u Podgorici sprovede bez javnog poziva i tajno, povjeri ga kompaniji sa veoma spornim referencama "MMSCODE" iz Banja Luke, blisko povezanom sa porodicom bivšeg Milorada Dodika bivšeg predsjednika BiH entiteta Republike Srpske pa je zajedno sa drugim prijavljenim omogućio da se prihvati ponuda iz pisma namjere ove kompanije o ustupanju opreme na 90 dana kako bi se upoznali sa konceptom realizacije sistema u dijelu obrade podataka, izuzimanja fotografija, snimaka i drugim tehničkim karakteristikam.&nbsp; Sve je to, kako piše, suproto članu 9. stav 1. tačka 2 Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, prijavljeni su "vršili obradu i korišćenje ličnih podataka, odnosno lične podatke prikupljali, obrađivali i koristili nezakonito i te podatke saopštili, odnosno učinili dostupnim drugom – uključujući i strane državljane i komapanije“. Advokat Radulović takođe ističe da su NN službenici Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije u kriminalnoj organizaciji imali uloge i zadatke da preduzimaju radnje kako bi se eksperimentalni postupak postavljanja stacionarnog radara u Podgorici sproveo tajno, bez javnog poziva suprotno Zakonu o zaštiti podataka o ličnosti. - Osim toga prijavljeni NN službenici Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije imali su uloge i zadatke da pripremaju tendersku dokumentaciju i sprovode postupak kako bi se donijela unaprijed dogovorena odluka da se izabere ponuda kompanije "Auto Čačak", koja je bila neispravna i koja se morala odbaciti i da se sa tom kompanijom nezakonito zaključi ugovor i izvrši nabavka na lageru unaprijed pripremljenih vozila – navodi se u prijavi. U prijavi ukazuje i da je više NN osoba funkcionera političke partije "Demokrate Demokratska Crne Gora" u kriminalnoh organizaciji imalo ulogu i zadatak da nakon izbora i imenovanja u sektoru energetike – državnoj kompanji CEDIS iskorišćaju službeni položaj, prekoračuju ovlašćenja, nezakonito troše povjerena sredstva i nezakonito zapošljavaju lica koja podržavaju tu politilčku partiju, pa se svjesno nijesu pridržavali zakona ili drugih propisa, kolektivnih ugovora i drugih opštih akata o pravima iz rada i na taj način drugima uskratili i ograničili pravo koje im pripada. Ovo je druga prijava koju je podnio advokat Raulović. &nbsp;Prvom su obuhvaćene Demokrate Demokratska Crna Gora, ministar Šaranović, vršioc dužnosti Lazar Šćepanović, potpredsjednik Vlade za bezbjednost Aleksa Bečić, poslanika i poslanice Demokrata Borisa Bogdanović i Anđela Vojinović, članovi Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji i više NN osoba – službenika Uprave policije koji su bili zaduženi za unošenje operativnih podataka u sistem Uprave policije.

Marija Žižić

Radulović ukazao na partijsko zapošljavanje u sektoru energetike, nezakonito trošenje budžetskog novca, spornoj nabavci vozila iz Srbije i poslovima sa kompanijom iz Banja Luke

Vlada Sjedinjenih Američkih Država (SAD) želi da bude partner u budućem razvoju energetskog sektora u Crnoj Gori, poručila je američka ambasadorka u Podgorici, Džudi Rajzing Rajnke.
Delegacija Ambasade SAD u Crnoj Gori, predvođena Rajzing Rajnke, boravila je danas u radnoj posjeti HE “Piva”.
Kako je saopšteno iz Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), Rajzing Rajnke je obišla postrojenje i detaljnije se upoznala sa aktuelnim stanjem i planovima razvoja tog značajnog hidroenergetskog objekta.
U HE “Piva”, prošle godine finalizovan je višegodišnji projekat modernizacije koji se sprovodio od 2005. godine, a koji je obuhvatio temeljnu rekonstrukciju upravljačkog sistema, razvodnih postrojenja visokog i srednjeg napona, sistema sopstvene potrošnje i monitoringa.
Takođe, revitalizovani su generatori te zamijenjen blok transformator na agregatu A1 i završen kapitalni remont trafoa na agregatu A2. U narednom periodu planirana je i zamjena transformatora na agregatu A3, kao i završetak projekta klimatizacije Elektrane.
Iz EPCG su u saopštenju istakli da HE “Piva” naredne godine obilježava pet decenija uspješnog rada, tokom kojih je proizvela i crnogorskom energetskom sistemu isporučila oko 367 hiljada GWh električne energije.
Rajzing Rajnke se u razgovoru sa rukovodstvom EPCG informisala i o ključnim razvojnim projektima Kompanije, s posebnim akcentom na projekte iz oblasti obnovljivih izvora energije (OIE).
- Razmotrene su i mogućnosti potencijalnog partnerstva i podrške SAD u Crnoj Gori - navodi se u saopštenju.
Predsjednik Odbora direktora EPCG Milutin Đukanović zahvalio je na interesovanju Ambasade SAD za projekte koji doprinose energetskoj stabilnosti i održivosti Crne Gore.
Đukanović je podsjetio da je EPCG uspostavila saradnju sa renomiranom američkom kompanijom UGTR koji se odnosi na spremnost za zajedničku realizaciju projekata u oblasti OIE i posebno izgradnju baterijskih sistema.
- Sa UGTR-om potpisali smo Memorandum o saradnji. U međuvremenu, promijenjena su i neka zakonska rješenja i otvoren put za konkretizaciju i dinamiziranje saradnje između naših dvaju kompanija - kazao je Đukanović.
Izvršni direktor EPCG Ivan Bulatović ocijenio je posjetu diplomatskih predstavnika SAD u Crnoj Gori kao gest dodatne podrške u realizaciji projekata u oblasti OIE i održivog razvoja, koji su prepoznati kao prioritetan dio poslovne politike kompanije.
Rajzing Rajnke je kazala da je svjesna važnosti energetskog sektora za građane Crne Gore i crnogorsku ekonomiju i da, u tom smislu, Vlada AD želi da bude partner u uspješnoj saradnji i budućem razvoju, kako je navela, "krvnog sistema" Crne Gore.
On je izrazila zadovoljstvo što joj se ukazala prilika da poslije šest godina boravka u Crnoj Gori posjeti hidroenergetski objekat kakav je HE "Piva".

Rajzing Rajnke: Želimo da budemo partner u razvoju energetskog sektora u Crnoj Gori

Pokretanje aukcijskog procesa otvoriće vrata za više stotina miliona eura novih investicija, čime se stvaraju pretpostavke za ubrzani razvoj energetskog sektora, otvaranje novih radnih mjesta i jačanje energetske nezavisnosti Crne Gore, saopštio je ministar energetike i rudarstva, Admir Šahmanović, prenosi Mina biznis.
On je, na pitanje šta konkretno donosi aukcijski model koji je Ministarstvo pokrenulo, odgovorio da je to prelomni trenutak.
- Prvi put uvodimo tržišno zasnovan, fer i transparentan sistem podrške za projekte iz obnovljivih izvora energije. Pokretanjem aukcijskog procesa, gradimo modernu energetsku arhitekturu u kojoj najbolji projekti pobjeđuju jer nude najpovoljnije uslove za građane i državu - rekao je Šahmanović.
Ministarstvo energetike i rudarstva je u petak objavilo javni poziv za dodjelu tržišnih premija za projekte obnovljivih izvora energije, čime se i zvanično otvara prvi aukcijski proces u istoriji crnogorskog energetskog sektora. Ta važna faza uslijedila nakon što je Vlada u četvrtak usvojila Tendersku dokumentaciju i set pratećih akata, čime su ispunjeni svi regulatorni preduslovi za pokretanje tog strateški važnog mehanizma.
Šahmanović je naveo da se procjenjuje da će aukcija otvoriti vrata za više stotina miliona eura novih investicija, čime se stvaraju pretpostavke za ubrzani razvoj energetskog sektora, otvaranje novih radnih mjesta i jačanje energetske nezavisnosti Crne Gore.
- To je konkurencija u službi javnog interesa. A benefiti su višestruki: jačamo sigurnost snabdijevanja, otvaramo prostor za nove investicije, podižemo konkurentnost tržišta i jasnim pravilima gradimo povjerenje investitora - kazao je Šahmanović.
Na pitanje koliko je ovaj proces važan za građane, Šahmanović je odgovorio da to znači veću stabilnost, bolju otpornost sistema i dugoročno stabilnije cijene.
- Energetika ne funkcioniše izolovano. Kada ona raste, povlači i druge sektore: industriju, građevinarstvo, inženjering i turizam. To su nova radna mjesta, veći prihodi i održivi razvoj - naveo je Šahmanović.
Na pitanje koliko su ti reformski iskoraci zahtijevali sistemsku pripremu, Šahmanović je odgovorio da je iza njih temeljna, intenzivna i zajednička institucionalna reforma.
- Usvojen je Zakon o korišćenju energije iz OIE, donesen Zakon o energetici, potpuno usklađen sa EU, a završili smo čitav set podzakonskih akata u rekordnom roku - rekao je Šahmanović.
Prema njegovim riječima, to nije rezultat improvizacije, već timskog rada i odlučne vizije.
- Iskreno zahvaljujem svim koleginicama i kolegama iz Ministarstva, ali i našim partnerima: Elektroprivredi (EPCG), Crnogorskom elektroprenosnom sistemu (CGES), Crnogorskom elektrodistributivnom sistemu (CEDIS), Crnogorskom operatoru tržišta električne energije (COTEE) i Berzi električne energije (BELEN). Posebnu zahvalnost dugujemo i Evropskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD), koji nam je bio strateški oslonac u ovom procesu - dodao je Šahmanović.
On je, govoreći o o društvenoj dimenziji energetske politike, kazao da za njih energetska politika mora imati i socijalnu komponentu.
- Zato smo usvojili Pravilnik o energetskom siromaštvu, prvi sistemski mehanizam zaštite najugroženijih građana. To je politika koja vodi računa o svakom domaćinstvu, ne samo o statistikama - objasnio je Šahmanović.
On je naveo da uskoro očekuju i pozitivno mišljenje Evropske komisije (EK) o Zakonu o prekograničnoj razmjeni električne energije i gasa, čime zaokružuju harmonizaciju s takozvanim Čistim energetskim paketom EU. To ih, kako je dodao, vodi ka zatvaranju pregovaračkog Poglavlja 15 – Energetika.
- Fokus nam je trostruk, a odnosi se na regulatornu reformu, razvoj konkretnih projekata i evropsku integraciju - poručio je Šahmanović.
Do kraja godine, kako je naveo, planiraju usvajanje Nacionalnog energetskog i klimatskog plana (NECP), dokumenta koji definiše pravce razvoja do 2030. godine. Paralelno razvijaju projekte u saradnji s EPCG-om i strateškim partnerima, vodeći računa da svaki model donese korist građanima i državi.
Na pitanje je li realno da Crna Gora budel lider u regionu, Šahmanović je odgovorio apsolutno.
- Crna Gora ima prirodne preduslove za proizvodnju zelenog vodonika, sunce, vjetar i vodu. Uz NECP i Program razvoja zelenog vodonika, radimo na postavljanju temelja za pilot-projekte koji bi nas mogli pozicionirati kao regionalnog pionira u ovoj tehnologiji - precizirao je Šahmanović.
On je naveo da rade i na daljoj integraciji s EU tržištem električne energije i to kroz market coupling s Italijom i pripremu nove faze razvoja projekta druge žile podmorskog kabla.
Mehanizam za prekogranično prilagođavanje ugljenika (CBAM) i dekarbonizacija su izazovi za cijeli region. Na pitanje kako se nosimo s tim, Šahmanović je odgovorio da je CBAM realnost.
- Posebno će pogoditi energetski intenzivne industrije. Zato ubrzavamo tranziciju, jer samo one ekonomije koje sada ulažu u OIE i niskougljenične tehnologije, mogu ostati konkurentne. Današnja reforma nije samo pitanje energetske politike, već i ekonomske strategije i klimatske otpornosti - rekao je Šahmanović.
On je poručio da zna da je pred njima puno posla.
- Ali takođe znam da imamo viziju, ozbiljan tim i jaku podršku partnera. Ovaj trenutak pokazuje da znamo gdje idemo, otvaramo tržište, jačamo stabilnost, ulažemo u budućnost - naveo je Šahmanović.
Crna Gora, kako je poručio, ima potencijal da postane energetski hab regiona, most prema EU tržištu i lider u tranziciji.
- Sada je vrijeme da ubrzamo. Da vjerujemo u svoje resurse. I da zajedno gradimo energetski snažnu i suverenu Crnu Goru - zaključio je Šahmanović.

Šahmanović: Aukcija otvara vrata za više stotina miliona eura novih investicija

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Predsjednik Savjeta AMU Branko Boškovič podnio &nbsp;je ostavku na mjesto predajednika na današnjoj sjednici Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sjednica Savjeta AMU"> </figure>  Ipak, Bošković ostaje član Savjeta. Prije šest dana o tome je &nbsp;obavijestio Savjet AMU.&nbsp; Kako je istakao, ostavku podnosi kao moralni čin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCaX65hqLfw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Andrijana Nikolić, članica Savjeta upitala je Boškovića šta je sa svim odlukama koje je potpisao, da li su sad one ništavne? - Imamo odluku ASK iz 2021. gdje piše da će ASK sprovesti postupak ispitivanja legalnosti izbora predsjednika Savjeta AMU- kazala je. Bošković je odgovorio da je siguran da nema ništa sporno za sve odluke koje smo donijeli jer smo mi kolektivi organ. - &nbsp;Poštujete odluke institucija j smatram da je odluka odgovorna. Zahvaljujem predsjedniče na onome što ste do sada uradili, imali sjajne rezultate, a nadam se da će Agencija i nakon ove odluke nastaviti da radi jednako dobro- rekao je član Savjeta Edin Koljenovič: Bošković je kazao da je predsjednik Savjeta samo neko ko formalno upravlja i dio je kolektiva.&nbsp; - Ova Agencija je najbolji reprezent medijske regulacije- poručio je. Podsjećamo, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je javni funkcioner Branko Bošković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta AMU, odnosno tadašnje Agencije za elektronske medije (AEM). U odluci donesenoj 12. novembra 2025. godine, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.

Predsjednik Savjeta AMU Branko Bošković podnio ostavku

Opštinska izborna komisija (OIK) Kotor je na današnjoj sjednici utvrdila rezultate glasanja na lokalnim izborima koji su održani 29. septembra prošle godine.
Prema podacima iz zvaničnog izvještaja, najviše glasova osvojila je lista "Kotor prije svega! DPS – Nedeljko Moškov" (2.834 glasa), koja ima deset mandata, kao i koalicija "Vladimir Jokić – Dobar glas – Demokrate – PES" (2.583 glasa).
Sa po tri mandata slijede: "Za budućnost Kotora – Grad svih nas" (937 glasova), "Grbaljska lista – Tvoja, moja, naša" (908), te "Demokratska alternativa – dr Davor Kumburović – Da se Kotor pita" (888).
Lista "Evropski savez (SD, SDP, LP i građani) – Zasjat' će Kotor" osvojila je dva mandata (525 glasova), a po jedan mandat Hrvatska građanska inicijativa (452) i lista "Kotorski pokret – Siniša Kovačević" (306).
Ispod cenzusa su bile liste "U akciju – Budi svoj! Biraj CGA!" sa 170 glasova, "Čuvari grada – lista građana" (167), "Socijalistička narodna partija (SNP) – Demokratska srpska stranka (DSS) – Odgovorno" (163) i lista "Za Kotor" (71 glas).
Tokom razmatranja izvještaja, članovi OIK-a nisu imali prigovora na utvrđivanje rezultata izbora.
Ustavni sud juče je odbio žalbu kotorskog odbora DPS-a, podnijetu prošle jeseni, da se ponovi glasanje na dva birališta u Kotoru, čime su se stekli uslovi za proglašenje konačnih rezultata izbora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fustavni-sud-odbio-zalbu-dps-a-nema-ponovnog-glasanja-u-prcanju-i-mircu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: energetski-sektor