Da Crna Gora živi potpunu institucionalnu anarhiju i da nosioci vlasti u ovoj zemlji ne haju za zakone i propise, već se vode isključivo ličnim i partijskim interesima, po kojem „ključu“ dijele pozicije, pokazuje i slučaj Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava koji je nevjerovatnih mjesec bez direktora i maltene blokiran od 30. aprila, a nakon što je istekao „vd“ mandat Agronu Ibrahimiju. Na koji način funkcioniše ova institucija, s obzirom na to da nemaju direktora i da samim tim u Fondu niko ne smije potpisati bilo kakav akt, Portal ETV nije dobio odgovore na pitanja koja smo im uputili još prije dvije sedmice. Prema riječima nezvaničnih izvora Portala ETV, u ovakvu situaciju Fond je došao, jer Bošnjačka stranka, „preko svojih ljudi u Upravnom odboru nije dozvolila izbor vršioca dužnosti, a kako bi instalirala svoga čovjeka“. &nbsp; - Sjednica Upravnog odbora Fonda održana je 25. aprila kada je konstatovano da Ibrahimiju ističe mandat vršioca dužnosti 30. aprila, pa je donešen zaključak da se u narednih nekoliko dana zakaže elektronska sjednica na kojoj bi bio izabran novi v.d, a na osnovu prijedloga članova Upravnog odbora. Tadašnji predsjednik Đorđije Brujić, međutim, nije poštovao taj zaključak i nije zakazao elektronsku sjednicu – kažu nezvanični sagovornici Portala ETV iz Fonda za manjine. Objašnjavaju da je Brujić novu sjednicu zakazao za 8. maj sa prijedlogom za određivanje vršioca dužnosti. - Međutim, kako nije postojalo većinsko raspoloženje da se za „vd“ izabere jedina prijavljena iz reda zapošljenih Emina Skenderović nije ni bilo glasanja, jer su neki članovi Upravnog odbora napuštili sjednicu – kažu naši sagovornici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250527220536_0db75ec9f08c368e017c774d372d1e7674746999aa92bd94de117b5809fa116d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250527220536_0db75ec9f08c368e017c774d372d1e7674746999aa92bd94de117b5809fa116d" data-rendition-name="original" width="900" height="600" loading="lazy" alt="Emina Skenderović"> <figcaption>BEZ PODRŠKE UPRAVNOG ODBORA: Emina Skenderović(Photo: PR Centar)</figcaption> </figure>  Brujić je potom 23. maja zakazao elektronsku sjednicu, ali samo sa tačkom koja se odnosila na prestanak njegovog mandata. - Tada je imenovana nova predsjednica Upravnog odbora Suada Begović i nije bilo riječi o izboru direktora Fonda – objašnjavaju naši izvori. A članovima Upravnog odbora juče je stigao dopis Uprave za ljudske resurse, kojim obavještavaju Brujića, koji više nije predsjednik Upravnog odbora, da dostavljaju „listu kandidata“, iako nema nikakve liste već je jedan kandidat – Dženis Nurković, za direktora Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava, a po javnom konkursu objavljenom još 2. oktobra prošle godine. Nevjerovatnih čak sedam mjeseci bilo je potrebno Upravi za ljudske resurse da okonča procedure i dostavi Fondu listu kandidata.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250527220536_283e07e82c645fda128e597f3b777e8aa694e711e0312fa2306ec95f00321241.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250527220536_283e07e82c645fda128e597f3b777e8aa694e711e0312fa2306ec95f00321241" data-rendition-name="original" width="1692" height="2048" loading="lazy" alt="JEDINI KANDIDAT: Dženis Nurković"> <figcaption>JEDINI KANDIDAT: Dženis Nurković(Photo: Radio Rožaje)</figcaption> </figure>  Ova uprava tek 16. maja je utvrdila listu kandidata, odnosno jednog kandidata, čije kompetencije, znanje i sposobnosti je testirala dan ranije – 15. maja. U dopisu Upravnom odboru Fonda za maninje nijesu objasnili zašto im je bilo potrebno čak sedam mjeseci da organizuju testiranje.&nbsp; - Jasno je nama u Fondu zašto se to desilo. Trebalo je vremena Albanicima i Bošnjacima da se nagode ko će biti na čelu ove institucije. To je njihov politički plijen. A Bošnjačka stranka godinama „ima tapiju“ da organizacije i pojedinci koji su joj bliski dobijaju novac Fonda za projekte. Fond je njihova „zlatna koka“. Izborom Nurkovića za direktora imaće punu konrolu. Zato nije mogla da prođe Emina Skenderović – kategorični su naši sagovornici. Sljedeća sjednica Upravnog odbora biće održana u petak, 30. maja. - Ibrahimi je odustao od kandidature nakon što su se Albanci i Bošnjaci, odnosno njihovi politički lideri dogovorili da Nurković bude izabran za direktora Fonda. Ibrahimi je u međuvremenu, 15. maja imenovan za državnog sekretara u Ministarstvu socijalnog staranja, brige o porodici i demografije – kažu naši sagovornici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250527220536_fb253022c036d7c80598d32a15992edd61e08d916e1750c544bbbe000ad356c3.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250527220536_fb253022c036d7c80598d32a15992edd61e08d916e1750c544bbbe000ad356c3" data-rendition-name="original" width="828" height="549" loading="lazy" alt="NOVA FUNKCIJA: Agron Ibrahimi"> <figcaption>NOVA FUNKCIJA: Agron Ibrahimi(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Hoće li Nurković biti izabran za novog direktora Fonda za manjine izvori Portala ETV nemaju pouzdane informacije. Upravni odbor ima 12 članova, tako da bi on trebalo da dobije podršku najmanje sedam. Dženis Nurković je član Glavnog odbora Bošnjačke stranke. On je predsjednik Komisije za vrjednovanje projekata Fonda za manjine, na čiji rad svi nacionalni savjeti imaju brojne prigovore.

Kaćuša Krsmanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Bošnjačka stranka ne da svoju „zlatnu koku“

Danas odajemo počast žrtvama zločina u Štrpcima, jednom od najmračnijih događaja naše novije istorije. Danas, više od tri decenije kasnije, bol nije manja, a praznina koju su stradali iza sebe ostavili i dalje je prisutna. Njihova jedina "krivica" bila je ime i prezime. Ništa više. I ništa manje - kazala je portparolka Savjeta muslimanskog naroda Crne Gore Emina Skenderović.
Crna Gora se, prema njenim riječima, nažalost, nije suočila s prošlošću.&nbsp;
- Koncept suočavanja s ratnim zločinima, koji je ključan za ozdravljenje društva, ovdje još uvijek nije zaživio. Još je teže prihvatiti činjenicu da su današnje političke elite sklonije ignorisanju ovih tema nego ikada ranije - ističe Skenderović.&nbsp;
Sve češće, kako navodi u saopštenju, čujemo poruke da su ovo "teme koje dijele", kao da bi guranje pod tepih moglo izbrisati bol i nepravdu.
- Neki to čine namjerno, svjesno i proračunato, dok drugi možda iz neznanja. No, posljedica je ista – zločini ostaju neprocesuirani, a žrtve se pokušavaju zaboraviti. Zato danas ispred Savjeta Muslimanskog naroda u Crnoj Gori, želimo naglasiti da je najvažnije da se žrtava sjećamo kao gradjana koji su nevino stradala, kao naših komšija, prijatelja,kumova rođaka - rekla je Skenderović.&nbsp;
Naše društvo se, kako dodaje, često suočava s iskušenjem da događaje iz prošlosti posmatra kroz prizmu nacionalnosti i identiteta.
- I dok je važno priznati i razumjeti istorijski i identitetski kontekst, još je važnije da ne dozvolimo da nas te odrednice dijele i udaljavaju od suštine – od ljudskosti. Zločin u Štrpcima nije bio samo napad na pojedince, već i na ideju zajedništva, mira i suživota. Njihovo stradanje nije bilo pitanje nacionalnosti, već pitanje ljudskosti - naglasila je Skenderović.
Žrtve zločina u Štrpcima, kako ističe, nisu samo broj, nisu samo ime na spisku, niti su pripadale samo jednoj naciji.
- One pripadaju svim nama – našoj zajedničkoj memoriji, našoj kolektivnoj odgovornosti i našoj ljudskosti. Naša odgovornost je da njihovo stradanje ne postane sredstvo za politička prepucavanja, već da ostane trajno upozorenje koliko zlo može biti veliko kada mržnja nadvlada razum - kazala je Skenderović.
Kao društvo, kako je naglasila, moramo graditi kulturu sjećanja koja se temelji na pravdi, istini i pomirenju.&nbsp;
- To znači da ne smijemo dozvoliti da se žrtve svojataju, niti da se njihova patnja koristi za političke ili nacionalističke svrhe. Moramo ih se sjećati kao ljudi koji su nevino stradali, kao simbola onoga što nikada više ne smije da se ponovi - poručila je Skenderović.

Portal ETV

Skenderović povodom 32 godine od otmice iz voza u Štrpcima: Njihova jedina "krivica" bila je ime i prezime

Spasioci i mještani brojnih podgoričkih naselja i večeras se suočavaju sa vatrenom stihijom i spremaju na još jednu besanu noć, a situacija je posebno kritična u Donjim Mrkama, javlja Antena M.
Snimak iz vazduha koji je objavio podgorički radio prikazuje razmjere požara sa kojim će se i večeras suočiti profesionalci i volonteri.&nbsp;
Teren je nepristupačan i gasi se se naprtnjačama, a ranije je izgorio jedan pomoćni objekat i dio vinograda.&nbsp;

Večeras kritično u Donjim Mrkama

Američki predsjednik Donald Tramp spreman je da Ukrajini pruži sigurnosne garancije, kazao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. - Moraju postojati zaista pouzdane sigurnosne garancije. Inače, danas je Tramp govorio o svojoj podršci ovome i spremnosti Amerike da učestvuje - rekao je Zelenski na zajedničkoj konferenciji za novinare s njemačkim kancelarom Fridrihom Mercom u Berlinu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250813220832_146dd2ab4f969ad0d752fd6016bd8d4c540cb1f3cb565fa14be87ec5bd40b020.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250813220832_146dd2ab4f969ad0d752fd6016bd8d4c540cb1f3cb565fa14be87ec5bd40b020" data-rendition-name="original" width="8380" height="5586" loading="lazy" alt="Zelenski i Merc"> <figcaption>Zelenski i Merc na konferenciji za medije(Photo: Ebrahim Noroozi)Copyright 2025 The Associated Press. All rights reserved</figcaption> </figure>  Tokom brifinga, održanog nakon video konferencije u kojoj su učestvovali on, Tramp, Fridrih Merc i drugi evropski lideri, Zelenski je rekao da su se dogovorili o pet zajedničkih principa za okončanje rata u Ukrajini, uoči sastanka Trampa i njegovog ruskog kolege Vladimira Putina na Aljasci u petak, prenosi Anadolija. Zelenski je rekao da se nada da će centralna tema sastanka između Trampa i Putina biti trenutni prekid vatre u Ukrajini i potvrdio da se pitanja vezana za teritorijalni integritet države ne mogu razmatrati bez volje Ukrajine, ukrajinskog naroda i bez uvažavanja Ustava te države. On je kazao da njegov stav u vezi s istočnom ukrajinskom regijom Donbas ostaje „nepromijenjen“ jer se zasniva na Ustavu. - Sve dok Ustav države ostaje nepromijenjen, stav garanta ovog Ustava se ne može promijeniti - dodao je Zelenski. On tvrdi da sankcije moraju biti pojačane ako Rusija ne pristane na prekid vatre na Aljasci, dodajući da Putin „blefira“ kada kaže da sankcije Moskvi ne funkcionišu. Zelenski je istakao da je potrebno da se pripreme za sastanak u trilateralnom formatu koji uključuje njegove američke i ruske kolege. Kako je rekao, Trampu je predložio da ga kontaktiraju nakon sastanka na Aljasci i da odrede svoje „sljedeće korake“ nakon samita. Sastanak Trampa i Putina na Aljasci biće prvi između aktuelnih američkih i ruskih predsjednika od početka rata u Ukrajini.

Zelenski: Tramp spreman da pruži sigurnosne garancije Ukrajini

Građani i studenti okupili su se večeras u više gradova širom Srbije, a protesti su na pojedinim lokacijama protekli uz incidente i sukobe sa policijom. Najnapetije je bilo u Beogradu, Novom Sadu i Nišu, dok su protestne šetnje održane i u Kraljevu, Kragujevcu, Somboru, Kikindi, Čačku i Pančevu. Prema izvještajima sa terena, u Novom Sadu su okupljeni građani ponovo bili zasuti pirotehničkim sredstvima iz prostorija Srpske napredne stranke (SNS) što policija mirno posmatra. Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je da je u ovom gradu povrijeđen jedan policajac, navodeći da je došlo do “masovnog napada”, te pozvao sve učesnike da se raziđu i izbjegnu provokativne akcije. Na Novom Beogradu došlo je do direktnog okršaja građana i policije. Kordon Žandarmerije zaustavio je protestnu kolonu, dok su se iza policijskog obezbjeđenja nalazili maskirani aktivisti SNS. Sa lica mjesta javljeno je da je bačena baklja, a kod zgrade Ustavnog suda u Beogradu poletjele su flaše nakon što je Žandarmerija blokirala prolaz. Na društvenim mrežama pojavio se snimak kako brat predsednika Srbije Andrej Vučić predevodi ljude u Pionirski park, odnosno "Ćacilend".  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250813220812_dcd50c5cb26a99aa7d9a5dc829592279ab4b5fc1e61f4b90108d197e670f3022.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250813220812_dcd50c5cb26a99aa7d9a5dc829592279ab4b5fc1e61f4b90108d197e670f3022" data-rendition-name="original" width="1262" height="833" loading="lazy" alt="Andrej Vučić"> <figcaption>Andrej VUčić u Ćacilendu</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDNTofecsBb8%2F%3Futm_source%3Dig_web_copy_link&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> U Kraljevu su demonstranti, nakon što im je policija onemogućila pristup prostorijama SNS-a, krenuli u šetnju do prostorija Socijalističke partije Srbije (SPS). U Nišu je protest protekao pod jakim policijskim i žandarmerijskim obezbjeđenjem. Studenti su poručili da se okupljaju “zbog napada na građane od strane kriminalne organizacije SNS”, pozivajući na mirno okupljanje. U Somboru, Kikindi i Kragujevcu policijski kordoni razdvajali su okupljene građane i pristalice SNS-a. Slična situacija zabilježena je i u Čačku, gdje je, prema riječima jednog od okupljenih, “zemlja na ivici građanskog sukoba zbog jednog čovjeka”. Protesti su večeras održani i u Pančevu, gdje su se građani okupili ispred zgrade Gradske uprave. Organizatori protesta – među kojima su studenti okupljeni pod sloganom “Probudi se” – ranije su objavili spisak lokacija i vremena okupljanja u više gradova.&nbsp; <h2>Vučić čeka demonstrante u Ćacilendu</h2> Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić stigao je oko 22 sata do Pionirskog parka i šatorskog naselja poznatog kao Ćacilend. On se oglasio na društvenoj mreži "Instagram" i poručio da "je tu sa svojim narodom koji samo čuva svoje, ne napada nikoga". - Evo 15 do 10 je, ja sam ispred Skupštine Srbije, na ivici Ćacilenda. Došli ljudi, ja sam došao da budem sa narodom, sa narodom koji samo čuva svoj, ne dira nikom, ne napada nikoga - rekao je Vučić. - Strašne su stvari činili večeras u Novom Sadu i dalje ih čine, ali kad pokažete volju i želju da mirom, strpljivošću i istrajnošću rješavate stvari. Rekli su da će da ih napadaju pa sam došao da budem sa narodom koji samo čuva svoje, ne napada nikoga - rekao je on.

Protesti širom Srbije: Sukobi građana i policije, incidenti u više gradova

Potpredsjednik Vlade Crne Gore za vanjske i evropske poslove dr Filip Ivanović zahvalio se prijateljskim državama na pomoći i solidarnosti u borbi protiv požara koji pogađaju Crnu Goru.&nbsp;
Ivanović je na mreži na X istakao da su, posredstvom mehanizama međunarodne pomoći, danas djelovali Kanader Republike Hrvatske sa 10 naleta i 70 tona ispuštene vode, helikopter Republike Srbije sa 60 naleta i 210 tona vode, te helikopter Mađarske sa 12 naleta i 36 tona vode.
Dodao je da je u večernjim časovima u Crnu Goru stigao i helikopter Bosne i Hercegovine, dok se tokom noći očekuje dolazak 50 vatrogasaca iz Austrije sa 15 vozila. Od sjutra će biti na raspolaganju i 19 vatrogasaca iz Švajcarske sa tri protivpožarna vozila.
- Crna Gora još jednom izražava duboku zahvalnost prijateljskim državama na pomoći i solidarnosti - poručio je potpredsjednik Ivanović.

Međunarodna solidarnost na djelu – Ivanović zahvalio na pomoći Crnoj Gori

Društvenim mrežama kruži skandalozna fotografija ministra odbrane Dragana Krapovića na plaži. Nije skandal to što je ministar na odmoru — već to što, ako je ova fotografija zaista današnja, onda ministar nema ni trunke empatije. Jer, to bi značilo da, dok vojnici rizikuju živote i ginu u paklu vatrene stihije, dok nebo bruji od helikoptera, a zemlja vrišti pod plamenom – ministar odbrane se sunča. Opušten. Nasmijan. Među talasima. Kao da tragedija nije ni zakucala na vrata njegovog resora. Samo dan ranije, govorio je o smrti vojnika Dejana Božovića. Govorio je tiho, gotovo potreseno: “Ova nesreća je podsjetnik da iza uniformi stoje ljudi, spremni da rizikuju svoje živote kako bi pomogli zajednici.“ Govorio je – i odmah zaboravio. Istu tu zajednicu. Te iste vojnike. Prepustio ih je samima sebi, dok je on birao između koktela i lagodnosti. Sramno. Dok ljudi danima gube sve – domove, prirodu, dah i sigurnost – dok vojska i građani rame uz rame brane ono što je još ostalo, njihov ministar je daleko. Nije uz njih. Nije na terenu. Nije ni blizu odgovornosti. On je zauzet – odmorom. Ovo nije političko pitanje. Ovo je pitanje osnovnog ljudskog dostojanstva. Kada gori zemlja – ministar ne smije biti na plaži. Kada ginu vojnici – ministar ne smije biti u hladu. Kada narod vapi za pomoći – ministar ne smije biti nedostupan. Ovo nije propust. Ovo je srozavanje funkcije. Nedostojno ponašanje čovjeka koji vodi Ministarstvo odbrane. Jer ovako se država ne brani. Zato pitamo javno, jasno i bez zadrške: Da li ovakvi ljudi zaslužuju da vode ijedan državni resor, a kamoli onaj koji odlučuje o bezbjednosti? Jer, nije više riječ samo o neodgovornosti. Riječ je o poruci koja se šalje svakom vojniku: Ti možeš da goriš – dok tvoj ministar pliva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250813170856_a7f8d28a082cca33af06093a3f3b53e975ab86bebd3f941b295f9d88d4db2da3.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250813170856_a7f8d28a082cca33af06093a3f3b53e975ab86bebd3f941b295f9d88d4db2da3" data-rendition-name="original" width="732" height="758" loading="lazy" alt="tvit krapović"></figure>

Fotografija zbog koje bruji internet: Dok Crna Gora gori, Krapović se sunča

Povampirene velikosrpske i četničke falange nemaju problem sa razumom i logikom. Razuma kod njih manjka od samog starta, jer da se javlja makar u česticama, ne bi danas novočetnici jednako voleli saradnike nacista (četnike, JVuO) i potomke dela onih koji su nacizmu stali nogom za vrat (Ruse, odnosno Putina).&nbsp;
Na logici tek padaju. Tvrde da su poštovaoci "prvog gerilskog antifašističkog pokreta u Evropi", misleći na formacije Draže Mihailovića. I dok su Mihailovićeve četničke formacije imale bar neke dve istorijski potvrđene bitke protiv nacista, pre nego što su postale njihova verna pomoćna vojska i koljači civila, današnji simpatizeri pokreta DM ne vide contradictio in adjecto čak ni u činjenici da sebe nazivaju antifašističkim pokretom, a podižu spomenik fašisti koga je odlikovao Adolf Hitler.
Ta bi zbrka u glavama pojedinaca bila lako rešiva na nivou Toponica ili Kovin u Srbiji, odnosno Dobrota u Crnoj Gori, da nosioci političke vlasti u ove dve države ne igraju "stiskavac" upravo s baštinicima tih retrogradnih ideja. Trljkajući se znojavim telima s dlakavim četništvom u ritmu "drma mi se na šubari cveće", političari u stvari plešu s najprimitivnijim i najzaostalijim, shodno tome i najkrvoločnijim, delom biračkog tela.&nbsp;
Tim trulim kompromisom trenutno obezbeđuju sebi glasove, ali istovremeno guraju obe države u živi pesak velikosrpskog šovinizma, iz koga se u ranijim, ne tako davnim prilikama, izlazilo teškom mukom i uz velike žrtve. I kako sada vidimo - samo privremeno.
No, pisali smo već o minornom intelektualnom i moralnom kapacitetu ljudi koji su se, u tranzicionom periodu i usled prirodnog nezadovoljstva nedovoljnim napretkom dvaju država pod demokratskim vlastima, dočepali političke vlasti. Njihov je učinak - u Srbiji od 2012, a u Crnoj Gori od 2020. - merljiv vekovima: države su civilizacijski i ekonomski vratili u XVIII, a građane mentalno i logički u XIII vek.
Danas ćemo se pozabaviti njihovim drugim trulim kompromisom, erotski vrućim plesom s organizacijom koja je poslednjih godina pedantno očistila svoje redove od svih progresivnih, slobodnomislećih i zdravorazumskih ljudi. Onom koja upravo ovih dana u Beogradu završava javni inkvizitorski obračun s poslednjom dvojicom teologa koji su se usudili da je kritikuju: s Vukašinom Milićevićem i Blagojem Pantelićem. Dakle, pozabavićemo se organizacijom koja sebe naziva "Srpska pravoslavna crkva", dočim je u međucrkvenoj komunikaciji to Crkva Srbije.
Iako je već od početka devedesetih SPC korisno poslužila balkanskom kasapinu Slobodanu Miloševiću u nastojanju da ratom i etničkim čišćenjem zadrži "sve Srbe u jednoj državi", ta je crkva tek od demokratskih promena 2000. godine postala zaista država u državi. Ne samo da ne plaća nikakav porez na svoju razgranatu privrednu delatnost, nego država pokriva doprinose sveštenika za penziono i zdravstveno osiguranje. Najzad, malo-malo Vlada opredeli neka sredstva za gradnju ili renoviranje hramova, izdaju se i obavezne doplatne poštanske markice, a stižu i bogate donacije iz inostranstva, najviše od ruske države i crkve.
<h2>ĆAR ZA VAJDU</h2>
Kako neki čitalac ovakvog pisanja uvek kaže ono čuveno "da, ali", da ga predupredimo: slične privilegije u Srbiji imaju i ostale verske zajednice. Ipak, slika davanja i uticaja biće potpuna tek kada kažemo da se po popisu 2022. u Srbiji čak 81,1 odsto građana izjasnilo kao pravoslavac, dok sve ostale verske zajednice i ateisti i agnostici zajedno čine preostalih 18,9 procenata.&nbsp;
Doduše, u praksi, većina deklarativnih vernika ne ponaša se kao vernik, pa crkve zvrje prazne. SPC zato od ideje da živi od parohijala, a ne od državnih davanja i oprosta troškova, beži kao đavo od krsta. I tu da bacimo dodatno svetlo podsećanjem na činjenicu da je u deset godina koje su prethodile tom popisu, u Srbiji izgrađeno oko hiljadu crkava, i samo 13 škola.
Dakle, davanjima pravoslavnoj crkvi, političari obezbeđuju njenu podršku, a s obzirom na razgranatost crkvenog sistema i veliki uticaj u narodu, to je možda i investicija s najbržim povratom u poslovnom okruženju. Iako je Ustavom crkva odvojena od države, normalizuje se neformalni političko-crkveni brak iz interesa, i tako sveštenstvo podržava galantnost trenutne vladajuće političke opcije, podržavajući njenu politiku.
U praksi, bar u Srbiji, popovi SPC postali su vrhovni autoritet za sve. Od abortusa do dogmatizovanog Kosova, od vaspitanja dece do nacionalnih pitanja koja su, od 2012. posebno, izgrađena na velikosrpskom šovinizmu i težnji za hegemonijom. Iako bi državne institucije morale da budu laičke, svaki državni organ ili opština imaju slavu, vojska se koristi u verskim ceremonijama, vreme se meri po verskom kalendaru, politički funkcioneri pokazuju svoju religioznost u svakoj situaciji, nema manifestacije kojoj vrh crkve nije gost, a redovno se ide kod patrijarha po duhovni savet.&nbsp;
U Crnoj Gori, opet, svedoci smo posebnog apsurda. Crkva koja zvanično ne priznaje postojanje čitavog jednog naroda (što sadrži i elemente krivičnog dela), koja teritoriju Crne Gore tretira kao teritoriju Srbije, aktivno učestvuje u političkom životu, "komanduje" političkim strankama i njihovim liderima, javno demonstrirajući prezir prema svakom obliku državne vlasti i državnim simbolima Crne Gore. Nema bolje ilustracije za to od odnosa Ljubiše Ostojića - Metodija prema podizanju spomenika ratnom zločincu i saradniku okupatora, kojom je prilikom intonirana i himna strane države, Srbije. Tim stavom, on nije samo bacio pod noge i hrišćanstvo i moral, on je bacio pod noge državu, i tu, u stvari, dolazimo do suštine problema.
Ne postoji, niti u modernom demokratskom društvu sme da postoji, verska ili bilo kakva druga organizacija, koja je "starija" od države. Ne po godini osnivanja, koja je nebitna, već po statusu. Ono šta je ključno je da je država po svojoj suštini zajednica svih njenih građana, dok je crkva - kao i svaka druga uža organizacija (udruženje, klub, savez...) - zajednica tek jednog dela stanovnika države. I u tom je smislu država "starija": zakoni države (moraju da) se primenjuju (i) na crkve i na vernike, crkveni "zakoni" važe samo interno, za one koji su "članovi" crkve i time njene "zakone" prihvataju.
Ne postoji, i ne sme da postoji, nekakav "temeljni ugovor" ili bilo kakav drugi akt ili dokument, koji pripadnicima jedne organizacije (verske, ili bilo koje druge), daje veća prava i manje obaveza nego ostalim građanima. Odnosno, ako tako šta postoji, Ustavni sud mora da reaguje i obezbedi jednakost svih pred Ustavom.
<h2>ISKAČE OSIGURAČ</h2>
Naravno, treba imati u vidu i činjenicu da su svojim ustavima i Srbija i Crna Gora definisane kao sekularne, odnosno, da je crkva odvojena od države. Otuda je u obe zemlje nedopustivo - a da je demokratske i parlamentarne svesti bilo bi i politički kažnjivo - svako koketiranje političara sa religijskom (ili najzad i bilo kojom drugom) organizacijom, kojim se jedan deo društva favorizuje. Jer, političar - posebno onaj na vlasti - obavlja funkciju od javnog interesa i predstavlja i zastupa jednako sve građane, a ne samo svoje simpatizere i ne samo vernike "svoje" crkve. Vera je, kao i kod svakog drugog građanina, njegova privatna, intimna stvar. I ona, u stvari, ostaje na vratima verskog hrama i privatnog doma.
Treba li, najzad, uopšte naglašavati da religijska pravila dotiču samo vernike i da ni u kom obliku i ni na koji način ne smeju da postanu uobičajena za celo društvo, a nekmoli opšteobavezna? Treba li pominjati da crkvi nije mesto u politici, ni u kom obliku ili formi?
Srbija i Crna Gora, na žalost, prečesto i previše se manifestuju kao prepolitička društva. Lično konjukturno i opšte moderno u ove dve države su izgleda uobičajeni motivi delovanja. Interes države i nacije je uvek u senci lukrativnog. Kako se svojevremeno pohrlilo u kom-partiju zarad vajde, sada se trči u religiju zbog ćara. Vera i versko se potežu u cilju jačanja nacionalizma i pravdanja nepočinstava koja se rade, ili tek planiraju.
Pravo verništvo i "snaga vere" u obe države bi se lako izmerili ukidanjem državnih sredstava verskim organizacijama (sem za verske objekte pod zaštitom države, kad važe posebna pravila) i uvođenjem parohijala. Što će reći: ako si član crkve, to članstvo moraš da platiš; koliko članova, toliki je i crkveni guber.&nbsp;
Do tog momenta je, međutim, još dalek put. Na njemu se crkva pruža onoliko koliko joj politika, vođena sopstvenim sebičnim ili na drugom mestu isplaniranim interesima, dopušta. Nekad uspe da "ukoči", svesna sopstvenih religijskih i moralnih normi, ali u poslednje vreme sve češće "iskače osigurač". A to onda nije samo unutarcrkveno pitanje, to je pitanje dalekosežnih i krupnih posledica.
Crkva mora da se vrati u pravni poredak i u okvire suštine sopstvenog postojanja. Ako to nije moguće, zabrana delovanja - bar tamo gde nije u matičnoj državi, plus ispitivanje poslovanja, odgovornost za narušavanje zakonom zaštićenih verskih objekata, pa čak i krivično gonjenje crkvenih velikodostojnika, uprkos odredbama nekakvih ugovora, uopšte nisu nerealna opcija.

Vrele igre pod mantijom

Deset maskiranih osoba sa bijelim majicama prevučenim preko glave pokušalo je danas da podmetne požar na brdu Gorica - potvrdio je za Portal ETV komandir Službe zaštite i spasavanja Glavnog grada Nikola Bojanović.
Dežurne službe koje čuvaju Park šumu Goricu su, kako ističe, na vrijeme primijetile maskirane osobe i spriječile ih u naumu da podmetnu požar.
Podsjećamo, od juče je na snazi zabrana ulaska u park-šumu Gorica i na brdo Ljubović zbog povećanog rizika od izbijanja požara i nepovoljnih vremenskih uslova i visokih temperatura, dok su od danas arheološki lokaliteti Duklja i Medun privremeno zatvoreni za posjetioce.
Ovu je odluku donio gradonačelnik Podgoric Saša Mujović sa ciljem zaštite života, zdravlja i bezbjednosti građana, kao i očuvanja prirodnih i kulturnih dobara.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fsluzbenici-uprave-policije-istrazuju-uzroke-pozara-i-identifikuju-potencijalne-osumnjicene-kompletan-raspolozivi-sastav-na-terenu&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Na teritoriji Glavnog grada, kao i teritorije države, već nekoliko dana bjesne požari. Iz Uprave policije su juče kazali da njihovi službenici preduzimaju sve neophodne mjere i radnje sa ciljem utvrđivanja uzroka požara koji su posljednjih dana aktivni na teritoriji više opština i regija širom države, a angažovani su helikopter, dronovi i kompletan raspoloživi sastav policije.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvojinovic-najkompleksnija-situacija-u-podgorici-aktivni-pozari-u-danilovgradu-niksicu-bijelom-polju-i-savniku-stize-pomoc-iz-madarske&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Načelnik Područne jedinice Direktorata u Podgorici Vojin Vojinović kazao je ranije na vanrednoj konferenciji za medije Ministarstva unutrašnjih poslova da je situacija s požarima u Crnoj Gori i dalje najteža u glavnom gradu.
Trenutno su aktivni požari na Staroj Zlatici, Funtini, Kučkim Koritima, Medunu i Dinosi. Požar na Staroj Zlatici je, uz pomoć aviona za gašenje požara, uspješno lokalizovan.
J. B.

Bojanović: Deset maskiranih osoba pokušalo da podmetne požar na brdu Gorica

U piperskom naselju Đurkovići buknuo je danas požar velikih razmjera, a na licu mjesta su, pored vatrogasnih kola, i dvije Bemax cistijerne koje stalno dopremaju vodu.&nbsp; U jednu cistijernu može da stane 22 kubika vode. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FX_KThiBPHQI%3Fsi%3DNpbmJXuzX1k9ZqJM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FARvl8zV5ipc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Video: TAMARA KLIKOVAC </div> &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FgREl-KFy8aM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Video: TAMARA KLIKOVAC </div> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FB336uL9N-5w&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Video: Tamara Klikovac </div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081118088_fea20e983423b3e0049c86176de9ef8c4690be05eb8fa487a224cdb132d37c99.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025081118088_fea20e983423b3e0049c86176de9ef8c4690be05eb8fa487a224cdb132d37c99" data-rendition-name="original" width="1600" height="1100" loading="lazy" alt="Punjenje cistijerne "> <figcaption>Punjenje cistijerne (Photo: Tamara Klikovac )</figcaption> </figure>