Član Glavnog odbora DPS-a dr Elvir Zvrko ocijenio je na mreži X da Crna Gora ulazi u period ekonomske usporenosti i rastućih fiskalnih rizika, dok, kako navodi, Vlada uporno odbija da tu realnost prizna.
Zvrko ističe da prihodi države slabe nakon reformi „Evropa sad“, dok rashodi rastu, a doprinosi za PIO bilježe značajan pad – sa 6,6% na 4,5% BDP-a:
– To nije slučajnost, to je rezultat loše ekonomske politike.
On ukazuje da, dok Albanija ostvaruje najdinamičniji postpandemijski rast turizma u regionu, Crna Gora stagnira bez jasne strategije razvoja.
Posebno upozorava na drastičan rast cijena nekretnina:
– Cijene nekretnina porasle su 128% od 2020. godine, a Vlada ni danas nema plan kako da zaštiti domaće građane od pregrijanog tržišta.
Zvrko podsjeća i na upozorenja Međunarodnog monetarnog fonda:
– MMF upozorava da se mora obuzdati rast plata u javnom sektoru, ali Vlada i dalje vodi politiku potrošnje bez pokrića.
Zaključuje da trenutni ekonomski kurs zemlje vodi pogoršanju ključnih fiskalnih pokazatelja:
– Ovo nije put održivog razvoja. Ovo je put ka većim deficitima, većem dugu i većoj nejednakosti. Crna Gora zaslužuje odgovornu ekonomsku politiku, a ne improvizaciju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Zvrko: Crna Gora ulazi u ekonomsko usporavanje, a Vlada poriče rastuće fiskalne rizike

Bolnice bez ljekova i kadra, pacijenti bez terapije, a ministar zdravlja bez odgovora. Dok se nižu smrtni slučajevi i alarmi iz zdravstvenih ustanova, Vojislav Šimun službeno je odsutan i to polovinu mandata. Zdravstveni sistem, upozoravaju stručnjaci, sve dublje tone u krizu.
<h2>Tragične posljedice</h2>
Smrt porodilje Drite Tafe iz Ulcinja gotovo da je izblijedila iz javnog sjećanja. Skoro godinu kasnije, slovenačka komisija potvrdila je ono što su mnogi sumnjali, da su u njenom liječenju napravljeni propusti. I? Tišina. Ministar nastavlja da ćuti, a sistem da ponavlja iste greške.
U jednoj sedmici krajem oktobra, u nikšićkoj bolnici umrlo je novorođenče, a zatim 35-ogodišnja pacijentkinja. I opet se čeka nalaz komisije, a ministar je opet odsutan.
- Mi za sobom imamo puno smrtnih slučajeva, nekoliko preminulih beba, trudnice, djecu sa neprepoznatim endokarditisom, toliko alarma, ministar se nije udostojio ni da se pojave. Kad se desilo na Cetinju šta se desilo, ljekari su mi rekli da se nikad nije pojavio ni u Domu zdravlja, ni u bolnici. Sad u Nikšiću vidite direktora bolnice koji sam stoji i sam iznosi situaciju.. Šta je on uradio da se svi osjetimo malo sigurnije? Ništa. Dok su bili požari, ministar je ležao na plaži ispred Splendida, kad se desio masakr na Cetinju ministar se sakrio, kad se desilo ovo u Nkšiću ministar je bio u Kopenhagenu, pa u Budimpešti - kazala je u emisiji "Reflektor" na TV Vijesti doktorka Milena Popović Samardžić.
Na saslušanje skupštinskog Odbora za zdravstvo nije došao jer je, kako je rečeno, morao da prisustvuje međunarodnom forumu o vodi, koji je održan dva dana kasnije.
<h2>Davljenje u političkim vodama</h2>
Istovremeno, zdravstveni sistem davi se u političkim vodama. Fond za zdravstveno osiguranje traži dodatna sredstva, nestašice ljekova postaju svakodnevica, pacijenti terapiju plaćaju iz svog džepa. Na listama čekanja hiljade ljudi, mnogi mjesecima bez pregleda. Ljekari odlaze.
- Zdravstveni sistem više ne može da čeka, nije pitanje ima li problema, već koliko može da izdrži ovaj odnos vlasti. Svjedočilii smo da su najteži pacijenti ostajali bez terapije, da su ljekovi skuplji i da je veći skok nego u EU, a građani plaćaju iz svog džepa 40 odsto - kazao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), doktor Elvir Zvrko.
Dok građani broje živote izgubljene u bolničkim sobama, zadnje pare za terapiju i mjesece do hitnog pregleda, ministar se bavi političkim kadrovanjem i putnim nalozima.
Smijenjeni direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Vuk Kadić kazao je da iza nezakonite smjene vidi politički uticaj ministra zdravlja Vojislava Šimuna i istakao da je smjena povezana sa njegovim upozorenjima o lošem finansijskom stanju Fonda.
<h2>Sistem na aparatima</h2>
Fond nema novca, dugovi rastu, a sistem se održava na aparatima.
- Može se obezbjedjivati sve dok budu imali mogućnost za zaduživanje i zaduživaće se sve više, a zdravstveni sistem ne funkcioniše. Prošle godine imali smo kupovinu ljekova iz džepa u visini od 60 miliona eura, što je tri puta više nego par godina ranije. 2019. su privatne zdravstvene usluge radile s minusom, a sad imamo procvat privatnih zdravstvenih ustanova. Sve to govori da naš zdrvastveni sistem loše funkcioniše - ocijenio je bivši direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Sead Čirgić.
Pacijenti u svemu postaju dio statistike države u kojoj je zdravlje postalo privilegija, a tragedije samo još jedna tačka u arhivi Ministarstva zdravlja.

Amra Tahirović

1084x550

Ministar ćuti i putuje, a zdravstveni sistem "na aparatima"

Glavni odbor Demokratske partije socijalista (DPS) usvojio je prijedlog predsjednika stranke Danijela Živkovića da za članove Predsjedništva budu izabrani poslanici prof. dr Elvir Zvrko i Zoja Bojanović-Lalović.
- Na sjednici GO DPS-a je posebno bilo riječi o aktuelnim dešavanjima uz poseban osvrt na selektivno postupanje Državnog tužilaštva i očiglednu namjeru da se zloupotrebom u postupanju, uz represivno djelovanje sektora bezbjednosti, nastoji nanijeti šteta rejtingu Demokratske partije socijalista - saopšteno je iz te stranke.
Kako je navedeno, na sjednici su razmatrane i ostale aktuelne teme i tom prilikom iskazana zabrinutost povodom narušene ekonomske situacije uz rast inflacije koja sistemski uništava životni standard građana, promašene migracione politike Vlade, kao i potencijalnih izazova koje stoje na putu punopravnog članstva Crne Gore u Evropskoj uniji.

1250x600

Zvrko i Bojanić Lalović novi članovi Predsjedništva DPS-a

Klub Demokratske partije socijalista (DPS) traži da skupštinski Odbor za zdravstvo, rad i socijalno staranje hitno zakaže kontrolno saslušanje ministra zdravlja Vojislava Šimuna uz prisustvo ministra finansija Novice Vukovića, direktora Montefarma Aleksandra Bogavca, kao i čelnika Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) Vuka Kadića - poručio je poslanik te partije Elvir Zvrko nakon što je jučerašnja sjednica otkazana.
&nbsp;Ministri Šimun i Vuković obavijestili su predsjednika skupštinskog Odbora Dražena Petrića da zbog službenih obaveza ne mogu prisustvovati sjednici, a direktor FZO nedugo zatim je rekao da se obaveze na koje aludira ministar zdravlja odnose na događaj pod pokroviteljstvom UNECE i WHO/Europe koji se održava od srijede 5. novembra u Mađarskoj. On je ironično poručio da je očigledno da je Šimun krenuo na put već u poneđeljak kako bi se „adekvatno pripremio“ za teme iz svog resora.
No, kako je Zvrko podvukao na današnjoj konferenciji, građani traže red u bolnicama, ljekove u apotekama i povjerenje u ljekare.&nbsp;
- To su tri stvari koje nijedan ministar ne smije da im uskrati, i zato nam je potrebno kontrolno saslušanje - jasan je Zvrko.
Zdravstveni sistem više, poručuje on, ne može da čeka.
- Danas više nije pitanje da li ima problema - već koliko dugo može da izdrži ovakav odnos vlasti prema zdravlju građana. Juče smo svjedočili odlaganju saslušanja na Odboru za zdravstvo, a svjedočimo oštrim kritikama direktora Fonda na račun ministra zdravlja - što jasno govori da ključni doniosici odluka u zdravstvenom sistemu ne funkcionišu kao tim. Zato su nam potrebna pojašnjenja ministra - ocijenio je Zvrko na današnjoj pres konferenciji.
<h2>Funkcionisanje sistema do kraja godine</h2>
Razlog za salsušanje je, kaže on, neadekvatno snabdijevanje zdravstvenih ustanova ljekovima.
- Na brojne zahtjeve Fonda, Vlada je reagovala tek 15. oktobra odobrivši 30 miliona eura za nabavku ljekova, medicinskog materijala i pomagala. Sigurni smo da tih 30 miliona eura nije dovoljno i zato su nam potrebna pojašnjenja: kako se vidi funkcionisanje zdravstvenog sistema do kraja godine - naveo je Zvrko.
Svjedočili smo, kako je ukazao, brojnim natpisima u medijima da su najteži pacijenti ostajali bez ljekova u prethodnom periodu.&nbsp;
- Blagovremeno smo ukazivali da će posebno biti problematično finansiranje zdravstvenog sistema u posljednjem kvartalu ove godine, ali vidimo da su reakcije Vlade bile kasne. Ljekovi su danas skoro 13 odsto skuplji nego na početku godine, a građani danas iz svog džepa plaćaju 40 odsto za usluge u zdravstvenom sistemu - rekao je poslanik DPS-a.
<h2>Odliv kadra</h2>
Idući problem je, navodi on, odliv kadra.
- Prema dostupnim podacima zdravstveni sistem napustilo je 250 radnika, među njima oko 70 specijalista. Sam direktor Kliničkog centra (KCCG) Aleksandar Radović kazao je da je danas konkurencija privatnih ustanova postala nelojalna i da se otvaranjem novih privatnih bolnica očekuje odliv ljekara i medicinskih sestara iz javnog sektora. Ovo treba svakoga da zabrine jer zdravstveni radnici napuštaju javni sektor jer ne funkcioniše adekvatno - istakao je Zvrko.
Ako direktor KCCG zna sve ovo i upozorava javnost, sigurno, cijeni on, zna i ministar zdravlja.
- A za nas je važno koje će korake preuzeti i da li će podržati naš prijedlog zakona za povećanje plata srednjem medicinskom kadru - koji će uskoro biti u proceduri - naglasio je on.
<h2>Falsifikovane diplome i liste čekanja</h2>
Dodatni problem, poručuje Zvrko, su lažne falsifikovane dipome.
- Imamo informaciju da je takvih najviše u zdravstvenom sektoru i obrazovanju, ali ne vidimo reakciju ministra zdravlja - dodao je poslanik DPS-a.
Pacijenti se, ukazuje on, susrijeću sa sve dužim listama čekanja.
- Prema zvaničnim podacima danas se na specijalističke preglede čeka do šest mjeseci, najduže na kardiolgiji, reumatologiji, endokrinologiji u KCCG, i sada možemo da zamislimo ako se toliko čeka u KCCG - koliko se čeka u bolnicama u unutrašnjosti Crne Gore - rekao je on.
<h2>Smrt novorođenčeta nije nemili događaj nego tragedija</h2>
On je poručio i da činjenica da je zdravo novorođenče preminulo u nikšićkoj bolnici ne može da se tretira kao nemili događaj.
- To je tragedija koja mora da pokrene čitav zdravstveni sistem. Od ministra očekujemo da se sprovedu procedure i da ispita odgovornost unutar sistema, kao i provjeru kvaliteta rada u porodilištima - decidan je Zvrko.
Ovakvi događaji, dodaje on, znaju da naruše povjerenje u zdravstveni sistem.
- I ne možemo da dozvolimo da građani gube povjerenje u ljekare i zdravstvene radnike - zaključio je on.

Anja Ivanović

Zvrko: Odbor da hitno zakaže kontrolno saslušanje Šimuna, zdravstveni sistem više ne može da čeka

Nefunkcionisanje jedne preglomazne Vlade oslikava se negativno na zdravstveni sistem - kazao je u jutarnjem programu Televizije E , Budilnik, profesor doktor Elvir Zvrko. 
Pojašnjava da su iz poslaničkom klubu Demokratske partije socijalista već nekoliko puta u Skupštini problematizovali prebacivanje odgovornosti, te se stiče utisak da svi donosioci odluka ne rade sinhronizovano i ne vode zajedno u rješavanje problema.
- Ono što je činjenica na koju smo ukazali, to je i kolega (Jevto) Eraković potencirao, a što su kolege iz vladajućih partija na Odboru za zdravstvo podržale, jeste da se pod hitno održi jedno konsultativno saslušanje donosioca odluka u zdravstvenom sistemu kako bi se analizirala situacija. Vidimo da Vlada prepoznaje taj problem, odobrava dodatnih 30 miliona sredstava za zdravstveni sistem, ali se plašim da to nije dovoljno - naveo je Zvrko. 
Podsjeća na situaciju u aprilu kada nije bilo dovoljno sredstava u budžetu i onkološki pacijenti su tada ostajali bez terapije.
- Imamo situaciju da je tada oko 40 pacijenata koji se liječe u Brezoviku, prema dostupnim informacijama iz medija, ostalo bez terapije. Zdravstveni sistem ne može da uđe u neke kolone koje postoje u eksel tabelama i da se samo prema zadatom broju liječe pacijenti, zato što dinamika nije nešto što je moguće uvijek predvidjeti. Liječenje u zdravstvenom sistemu ne može da ide kroz kvote - ističe Zvrko.
Podsjeća da su Ministarstvo finansijsa i Fond zdravstva prema priznanju iz KCCG uveli mjesečne kvote koliko neka zdravstvena ustanova može da ima sredstava za liječenje u toku određenog mjeseca i to je naravno izazvalo određene probleme. 
- Nerješavanje problema u proteklom periodu vodi ovoj kulminaciji i nedostatku sredstava. Vjerujem da ovih 30 miliona koji su opredijeljeni do kraja godine neće biti dovoljni da se podmire sve potrebe u zdravstvenom sistemu - rekao je Zvrko.
Želi da vjeruje da će medicina ostati atraktivna našim mladim generacijama. 
- Naši mladi koji trebaju da izaberu svoju profesiju vide stanje u zdravstvenom sistemu. Broj ljekara u Crnoj Gori jeste pocećan. Prema dostupnim podacima, 2010. je bilo nešto manje od 1.300 ljekara, a 2022. negdje oko 1.800 ljekara. Treba imati u vidu da ovaj broj nije dovoljan - ističe Zvrko.
Mi smo po broju ljekara, kada se preračuna po broju stanovnika prema evropskom standardu, ispod prosjeka. 
- Nama ne ide u prilog činjenica da mladi ljudi ne vide perspektivu u zdravstvenom sistemu u Crnoj Gori. Imamo sve više mladih koji poslije završenog fakulteta žele da napuste Crnu Goru i da profesionalno stvaraju u nekim drugim sredinama. To će se sigurno odraziti na naš zdravstveni sistem uklaskom u EU - ocijenio je Zvrko.
Nedavno je usvojen Zakon o označavanju i priznavanju kvalifikacija koji se odnosi na zdravstvene radnike, što će, kako dodaje, omogućiti slobodu kretanja u periodu koji je pred nama. 
- Upozoravam da taj zakon ne znači slobodu odlaska iz Crne Gore. Crna Gora ne smije da bude samo zemlja gdje će se ljekari školovati, a zatim ići iz zemlje. Moramo da budemo spremni na te izazove. Ne vidimo značajno angažovanje od Ministarstva zdravlja da ponude mjere kojima će motivisati ljekare da ostanu da rade u Crnoj Gori. Potrebne su i podsticajne mjere za mlade ljekare koji bi ostali, jer smo svjedoci da mnoge zdravstvene ustanove u unutrašnjosti imaju nedovoljan broj ljekara i zdravstvenih radnika - ističe Zvrko.
 To je problem sa kojim ćemo se sigurno značajnije sresti. 
- Prema dostupnim podacima, u protekle tri godine oko 2.590 zdravstvenih radnika je napustilo Crnu Goru, od kojih je oko 70 ljekara. Moramo da budemo spremni na sve izazove koji nas čekaju kako bi zadržali zdravstvene radnike u godinama koje su ispred nas - naglasio je Zvrko.
Pita šta će biti ako zdravstvene ustanove ostanu bez osnovnih sredstava za rad.
- O tom scenariju ne želim da razmišljam. Nestašice koje su bile u prethodnom periodu su se prevazilazile na određene načine, ali ne smijem da zamislim šta bi se zaista desilo. Želim da vjerujem da će u Ministarstvu finansija imati sluha za potrebe zdravstvenog sistema, kako bi se pravovremeno reagovalo - rekao je Zvrko. 
Ono što ne ohrabruje je, prema njegovim riječima, reakcija koja kasni.
- Već na početku godine kada je usvojen budžet se pričalo da će se u posljednjem kvartalu pojaviti nestašica. Od tada je Fond za zdravstveno osiguranje da će biti potreban rebalans budžeta. Mi smo kao opozicioni političari tada upozoravali da se mora pravovremeno reagovati kako ne bi bilo ugroženo funkcionisanje zdravstvenog sistema. Prva projekcija Fonda za zdravstveno osiguranje je da je potrebno oko 535 miliona u budžetu za 2025. Odobreno je nešto manje od 450 miliona. Da li je potrebna racionalizacija sredstava u zdravsrvenom sistemu? Apsolutno jeste - kategoričan je Zvrko.
Postoji više načina i mehanizama kako se može racionalizovati potrošnja, kako ona može biti efikasnija.
- Ono što nije dobro jeste kada se ne pristupa problemu sistematično. Onda se vremenom ti problemi nagomilavaju i dolazi do ovakve situacije. Mi smo nažalost i u prethodnom periodu imali pacijente koji su morali da kupuju ljekove u zemljama okruženja. Ovdje posebno ističem onkološle pacijente sa tumorima. Liječenje ovih pacijenata se vrši isključivo po protokolima koji su važeći. Tu ne smije biti odstupanja kako bi primijenjena terapija bila efikasna - naglaiso je Zvrko. 
Ne smije biti ciklusa prilikom primijene terapije. 
- Potreban je odgovoran pristup. Zdravstveni sistem zahtijeva povećanje sredstava. Sa jedne strane ljekovi su skuplji, procedure bivaju skuplje, uvode se nove procedure i tehnologije i sve su to razlozi za ovo. Neefikasan zdravstveni sistem u Crnoj Gori pokazuje da su troškovi građana između 36 i 40 odsto u liječenju. Standard bi trebao da bude oko 15 odsto. Procjenjuje se da svaki građanin godišnje troši 400 eura za liječenje od sopstvenih sredstava. To je problem koji zabrinjava i koji traži da mu se pristupi sistemski - naveo je Zvrko. 
Na taj način bi se, kako dodaje, eliminisao još jedan faktor koji doprinosi osiromašenju građana. 
- Lažnih diploma prema procjenama ima nažalost najviše u zdravstvenom sistemu. Ovo je izuzetan problem koji zahtijeva angažovanje više različitih sektora. To automatski znači i nedostatak kvaliteta u radu - kazao je Zvrko. 
Medicinski radnici, tehničari, zdravstveni radnici su nezamjenjiv dio zdravstvenog sistema i nosioci značajnog dijela posla. 
- U praksi smo imali da jedno neplansko uvećavanje plata i neujednačavanje različitih platnih razreda dovelo do toga da nisu povećanja plata bila podjednaka shodno kvalifikacijama i obrazovanju. Zato su se kasnije pojavljivali problemi. Na to smo ukazivali, ali nije imao ko da čuje. Podržavam da se radi na poboljšanju standarda naših medicinskih sestara i tehničara. Zalažem se za kvalitet u radu, što se odnosi na kvalitetnu edukaciju a to će dovesti da imamo kvalitetne profesionalce - zaključuje Zvrko. 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DY1e7Xck2ZKM&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Zvrko: Nefunkcionisanje jedne preglomazne Vlade oslikava se negativno na zdravstveni sistem

Klub poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) će inicirati izradu i usvajanje Zakona o znakovnom jeziku, saopštio je poslanik te partije u Skupštini Crne Gore i predsjednik Opštinskog odbora DPS Bijelo Polje Elvir Zvrko.&nbsp;
Prema njegovim riječima, Crna Gora je danas jedina zemlja u regionu koja još uvijek nema Zakon o znakovnom jeziku.&nbsp;
- Više od 16.000 građana sa oštećenjem sluha, od kojih oko 1.000 koristi znakovni jezik kao glavni i jedini način komunikacije, svakodnevno se suočava sa diskriminacijom i institucionalnom nevidljivošću, jer država ostaje nijema pred njihovim osnovnim potrebama - istakao je Zvrko.&nbsp;
Kako je kazao, zbog nepostojanja zakona, gluve osobe u Crnoj Gori nailaze na barijere na svakom koraku: u bolnicama nemaju prevodioce, u sudnicama ne mogu da prate postupke, u školama nemaju jednak pristup nastavi.&nbsp;
- Time su isključeni iz obrazovanja, zdravstva, pravosuđa i medija, iako im ta prava garantuju Ustav i međunarodne konvencije koje je Crna Gora potpisala - pojasnio je Zvrko.&nbsp;
Kako je objasnio, ovim zakonom znakovni jezik biće priznat kao jezik u službenoj upotrebi, a gluvim i nagluvim osobama biće garantovan prevodilac u zdravstvu, obrazovanju, pravosuđu, državnim organima i medijima.
- Evropski put Crne Gore se ne mjeri samo otvorenim poglavljima, već i time da li država vidi i čuje svoje najranjivije. Dok nema zakona o znakovnom jeziku, država jasno poručuje da ne vidi i ne čuje hiljade svojih građana. Usvajanjem ovog zakona, Crna Gora će napraviti važan korak ka društvu jednakih šansi - zaključio je Zvrko.&nbsp;

Zvrko: Crna Gora jedina u regionu nema Zakon o znakovnom jeziku, pripremićemo to zakonsko rješenje

Da Vlada Crne Gore ne umije da vodi kapitalne projekte i dovrši planirane investicije, pokazuje i najnoviji slučaj Ski Centra Durmitor, kazao je poslanik Demokratske partije socijalista, Elvir Zvrko.
- Vrijednost ovog projekta procijenjena je na 19 miliona eura, ali je u prvih šest mjeseci potrošeno svega 84,70 eura. Ovakvom dinamikom Vladi će trebati 111.000 godina da zavrsi projekat. Ništa paf-paf- skrenuo je pažnju Zvrko na mreži X.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fzvrkoe%2Fstatus%2F1967999469779292671%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Zvrko: Za projekat Ski centar Durmitor od predviđenih19 miliona, dosad utrošeno svega 84,79 eura

Seoske teme za odgovornog političara &nbsp;imaju za cilj unaprjeđenje života seoskog stanovništva kroz razvoj poljoprivrede, izgradnju infrastrukture, očuvanje sela i tradicije, komentarisao je poslanik Demokratske partije socijalista Elvir Zvrko današnju izjavu premijera Milojka Spajića.
- Djurišić je ratni zločinac, odlikovan 1944. od Hitlera i puno je više od seoske teme u . Ali, nije lako… iznošenjem stava treba naljutiti mentore i nalogodavce pa je bolje držati se seljačkih zadruga- poručio je Zvrko.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fzvrkoe%2Fstatus%2F1965015471209459743%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Zvrko o izjavi premijera: Bolje držati se seljačkih zadruga nego iznošenjem stava naljutiti mentore

Znamo da smo dugo imali samo šest sudija, a ne sedam, tako da je vrlo nezahvalno u ovom trenutku predviđati kako će se dvojac Spajić-Mandić odnijeti prema ovom problemu - poručio je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Elvir Zvrko govoreći o izboru sudija Ustavnog suda.
Da im je bio interes da se izaberu sudije Ustavnog suda, kako je rekao Zvrko za RTCG, to je moglo da se uradi i ranije.
Ipak, kaže da, ukoliko postoji konstruktivan pristup, prije svega parlamentarne većine, jer ga opozicija, kako je rekao, ima u svim procesima oko izbora sudija kada se poštuju procedure, potpuno je siguran da Skupština može do kraja jula da završi procedure.
Od 13 kandidata koji su se prijavili za sudije Ustavnog suda, nadležni odbor bi u srijedu trebalo da izabere dvoje i pošalje predlog Skupštini na dalje odlučivanje.
- Na istoj toj sjednici, u Skupštini je moguće izabrati predlog, odnosno kandidata kojeg je predložio predsjednik države, tako da je realno očekivati da ćemo do kraja jula izabrati troje sudija Ustavnog suda. To je vrlo važno za naš institucionalni i pravni poredak, da imamo kompletiran Ustavni sud, a veoma je važno i za naš evropski put", kazala je poslanica DNP-a Jelena Božović.
Iako dijele optimizam povodom izbora sudija, u vlasti i opoziciji međusobno se optužuju zbog čega taj proces kasni.
- Da im je bio interes da se izaberu sudije Ustavnog suda mogao bi taj izbor da se radi i ranije, znamo da smo dugo imali samo šest sudija, a ne sedam, tako da je vrlo nezahvalno u ovom trenutku predviđati kako će se dvojac Spajić-Mandić odnijeti prema ovom problemu - ističe Zvrko.
I Božović je mišljenja da se ova procedura mogla završiti i mnogo ranije.
- Zbog određenih proceduralnih okolnosti, DPS je to iskoristio kako bi blokirao i rad parlamenta i izbor sudija Ustavnog suda. Smatram da je to bilo neodgovorno i evo nakon mišljenja Venecijanske komisije svi imamo priliku da se do kraja jula izjasnimo i da dobijemo funkcionalan i kompletan Ustavni sud - ocjenjuje Božović.
No, upravo bi različito tumačenje mišljenja Venecijanske komisije povodom penzionisanja sutkinje Dragane Đuranović ponovo moglo da uspori rad odbora. Dok predsjednica tvrdi da je sve rađeno u skladu sa zakonom, iz opozicije ponavljaju da su prekršene procedure.
- Vrlo je jasno u mišljenju Venecijanske komisije da nigdje nijesu izričito rekli da je prekršen Ustav, da jeste prekršena određena procedura, ali ne možemo da očekujemo da će iz DPS-a i opozicije prihvatiti grešku koju su napravili, ali ono što se sada od njih očekuje jeste da ne opstruiraju ovaj proces i da u parlamentu izaberu sudije zajedno s nama - kaže Božović.
Zvrko smatra da je "ono što bi bilo za očekivati je da se uvaži mišljenje Venecijanske komisije i da se sutkinja Đuranović vrati na svoje radno mjesto".&nbsp;
- Podsjećam da je parlamentarna većina potpisnica zajedničkog dokumenta gdje je dogovoreno da će se uvažiti mišljenje Venecijanske komisije, a ono što je vrlo bitno u tom mišljenju jeste da su prekršene procedure prilikom izbora sudija Ustavnog suda - ističe Zvrko.&nbsp;
Ustavni sud trenutno ima četvoro od ukupno sedam sudija. Nedavno je uslov za penziju stekao sudija Budimir Šćepanović, a do kraja godine to pravo trebalo bi da ostvari i sutkinja Desanka Lopičić.
Parlament je u decembru donio neustavnu odluku o penzionisanju sutkinje Dragane Đuranović, a prije nje penzionisan je i Milorad Gogić, čiji nasljednik još nije izabran.

Zvrko o izboru sudija US: Nezahvalno predviđati kako će se odnijeti dvojac Spajić-Mandić, ako postoji konstruktivan pristup do kraja jula se mogu završiti procedure

Opštinski odbor Demokratske partije socijalista (DPS) u Bijelom Polju će, kada se zvanično upozna sa inicijativom za oduzimanje nagrade „Risto Ratkovic“ Radovanu Karadžiću, na organima partije zauzeti jasan stav &nbsp;i o tome obavijestiti javnost.
To je Televiziji E rekao Elvir Zvrko iz te partije.
- S maksimalnom pažnjom uvažavamo incijative koje dolaze iz nevladinog sektora i to će biti i ovoga puta - poručio je Zvrko za ETV.
Javnosti je, kako je dodao, poznat stav DPS prema presuđenim ratnim zločincima, genocidu u Srebrenici, zločinu u Štrpcima i drugim događajima iz naše bliže prošlosti.
Ovu inicijativu je 26. juna pokrenuo civilni sektor, na čelu sa Centrom za građansko obrazovanje (CGO), a kako je kazao Zvrko, iz medija saznajemo da je danas sličnu inicijativu uputio i Opštinski odbor Bošnjačke stranke u Bijelom Polju.

Arnela Hajdarpašić

Zvrko: Zauzećemo jasan stav o inicijativi za oduzimanje nagrade „Risto Ratkovic“ Radovanu Karadžiću

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Predsjednik Savjeta AMU Branko Boškovič podnio &nbsp;je ostavku na mjesto predajednika na današnjoj sjednici Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sjednica Savjeta AMU"> </figure>  Ipak, Bošković ostaje član Savjeta. Prije šest dana o tome je &nbsp;obavijestio Savjet AMU.&nbsp; Kako je istakao, ostavku podnosi kao moralni čin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCaX65hqLfw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Andrijana Nikolić, članica Savjeta upitala je Boškovića šta je sa svim odlukama koje je potpisao, da li su sad one ništavne? - Imamo odluku ASK iz 2021. gdje piše da će ASK sprovesti postupak ispitivanja legalnosti izbora predsjednika Savjeta AMU- kazala je. Bošković je odgovorio da je siguran da nema ništa sporno za sve odluke koje smo donijeli jer smo mi kolektivi organ. - &nbsp;Poštujete odluke institucija j smatram da je odluka odgovorna. Zahvaljujem predsjedniče na onome što ste do sada uradili, imali sjajne rezultate, a nadam se da će Agencija i nakon ove odluke nastaviti da radi jednako dobro- rekao je član Savjeta Edin Koljenovič: Bošković je kazao da je predsjednik Savjeta samo neko ko formalno upravlja i dio je kolektiva.&nbsp; - Ova Agencija je najbolji reprezent medijske regulacije- poručio je. Podsjećamo, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je javni funkcioner Branko Bošković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta AMU, odnosno tadašnje Agencije za elektronske medije (AEM). U odluci donesenoj 12. novembra 2025. godine, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.

Predsjednik Savjeta AMU Branko Bošković podnio ostavku

Opštinska izborna komisija (OIK) Kotor je na današnjoj sjednici utvrdila rezultate glasanja na lokalnim izborima koji su održani 29. septembra prošle godine.
Prema podacima iz zvaničnog izvještaja, najviše glasova osvojila je lista "Kotor prije svega! DPS – Nedeljko Moškov" (2.834 glasa), koja ima deset mandata, kao i koalicija "Vladimir Jokić – Dobar glas – Demokrate – PES" (2.583 glasa).
Sa po tri mandata slijede: "Za budućnost Kotora – Grad svih nas" (937 glasova), "Grbaljska lista – Tvoja, moja, naša" (908), te "Demokratska alternativa – dr Davor Kumburović – Da se Kotor pita" (888).
Lista "Evropski savez (SD, SDP, LP i građani) – Zasjat' će Kotor" osvojila je dva mandata (525 glasova), a po jedan mandat Hrvatska građanska inicijativa (452) i lista "Kotorski pokret – Siniša Kovačević" (306).
Ispod cenzusa su bile liste "U akciju – Budi svoj! Biraj CGA!" sa 170 glasova, "Čuvari grada – lista građana" (167), "Socijalistička narodna partija (SNP) – Demokratska srpska stranka (DSS) – Odgovorno" (163) i lista "Za Kotor" (71 glas).
Tokom razmatranja izvještaja, članovi OIK-a nisu imali prigovora na utvrđivanje rezultata izbora.
Ustavni sud juče je odbio žalbu kotorskog odbora DPS-a, podnijetu prošle jeseni, da se ponovi glasanje na dva birališta u Kotoru, čime su se stekli uslovi za proglašenje konačnih rezultata izbora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fustavni-sud-odbio-zalbu-dps-a-nema-ponovnog-glasanja-u-prcanju-i-mircu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: elvir-zvrko