Brod Katrin, njemačke kompanije Konkord Šiping, sa tovarom eksploziva namijenjenom za Izrael, trebalo je da uplovi u crnogorsku luku Bar - ali je, nakon što su Crnogorci to odbili, krenuo ka Kopru. Zaglavio je ispred hrvatskih teritorijalnih voda, za koje očigledno nije dobio dozvolu za ulazak.

Brod Katrin, manje od sat vremena nakon što je pomorski HR objavio članak i uputio upit o slučaju Ministarstvu mora, napustio je položaj uz granicu Hrvatske, 12 nautičkih milja južno od Lastova, i pomjerio oko 10 milja jugoistočno. 
I tada je brod bio u zoni Hrvatske, ali na standardnom međunarodnom plovnom putu.
<h2>Nezakonito isključen AIS?</h2>
Juče je poslije 23 časa ponovo promijenio poziciju i prema sistemu za praćenje brodova sistema automatske identifikacije (AIS), brod je još jednom zacrtao rutu do crnogorske luke Bar, ali tamo nije stigao. 
Umjesto toga se zaustavio usred Jadrana upravo u pograničnom području dva ekonomska pojasa, italijanskog i hrvatskog.

Zanimljivo je i da je ovo bila posljednja pozicija zabilježena 4. oktobra u šest sati ujutro po hrvatskom vremenu. Položaj svakog broda, osim vojnih, morao bi da bude u kontinuitetu vidljiv i ako je isključio AIS, ovaj broj je to učinio protivzakonito.
<h2>Brod trenutno bez zastave?</h2>
Nataša Posel iz slovenačkog Amnesti Internationala otkrila je za N1 da je prema posljednjim informacijama brod sada navodno bez zastave.

- Portugal je povukao zastavu pod kojom je plovio brod Katrin nakon što je brod pre nekoliko dana odjavljen na Madeiri. Brod sada nije registrovan ni u jednoj zemlji i ne plovi ni pod kakvom zastavom i kao takav ne može da uđe u more nijedne zemlje - rekla je Posel.

Kada plovilo nije označeno, to može značiti da nije registrovano i stoga nema kontrole nad plovilom, oprema posade možda nije sertifikovana, ili može biti problema sa bezbjednošću ili zagađenjem. 
Tehnički gledano, ako se takav brod bez zastave nađe u bilo kojoj oblasti teritorijalnog mora ili ekonomske zone neke zemlje, ta država ima pravo da ga zaplijeni prema međunarodnom pomorskom pravu.

Naime, Konvencija UN o pomorskom pravu (UNCLOS) i međunarodno običajno pravo predviđaju da, uz nekoliko značajnih izuzetaka, država zastave ima isključivu jurisdikciju nad svojim plovilima na otvorenom moru. Plovila bez državljanstva na otvorenom moru ne uživaju pravnu zaštitu koja se daje plovilima pod zastavom prema međunarodnom pravu. Kao takvi, oni podliježu ekstrateritorijalnoj jurisdikciji bilo kog organa na mjestu događaja.
<h2>Srbija u septembru već bila upozorena iz UN na izvoz u Izrael</h2>
Sadržaj brodskog tereta je poznat, ali ne i kuda teret konačno putuje nakon što stigne u luku.

Podsjetimo, prema navodima namibijske vlade i portugalskog ministra spoljnih poslova, teret motornog broda Katrin uključuje eksploziv namijenjen Izraelu.
Vlasti Namibije odbile su da dozvole da brod uđe u njihovu glavnu luku (op.a. = Valvis Bej) u avgustu. Saopštenja iz kabineta slovenačkog premijera i portugalskog ministra spoljnih poslova ukazuju da brod ide ka Crnoj Gori i slovenačkoj luci Kopar, gdje je trebalo da iskrca svoj teret. Nejasno je kako će teret stići do Izraela.
- Nekoliko zemalja je nedavno optuženo za snabdijevanje oružjem Izraelu. Jedna od njih je Italija, koja je to u manjoj mjeri uradila, a s obzirom na to da brod Katrin ne ide ni u jednu njihovu luku, nema logike da uplovi u crnogorski Bar ili slovenački Kopar - rekao je urednik. šef Morskog HR portala za srpski N1, Jurica Gašpar.

S obzirom da je vlasnik broda njemačka kompanija, spekulacije idu u tom pravcu. 
- Još jedna od zemalja u koju bi ovakav teret mogao da ode je Srbija. Naime, uprkos upozorenjima Ujedinjenih nacija da bi trebalo obustaviti prodaju oružja Izraelu zbog mogućih ratnih zločina nad civilima u Gazi, Srbija je nastavila da izvozi oružje u tu zemlju - saopštila je Balkanska istraživačka mreža (BIRN) u saradnji sa izraelski list Haaretz početkom septembra. 
U prethodnoj zajedničkoj istrazi, novinari mreže BIRN i jednog izraelskog lista identifikovali su šest letova u februaru, martu i maju koji odgovaraju podacima o izvozu srpske kompanije za trgovinu oružjem, municijom i vojnom opremom, objasnio je Gašpar.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Jutros nezakonito isključen sistem za praćenje broda sa oružjem za Izrael?

01.01.
13:08h
Čitali ste Šekspirova "Dva viteza iz Verone".
Oba plemići.
Zvali su se Valentin i Protej.
Nepokolebljivo prijateljstvo je to bilo.
Onda se pojavila Julija i Protej se zaljubio.
Bili su oni skupa, družili se i dalje.
Ali, trebalo je i za Juliju da se nađe vremena.
Zaljubi se i Valentin u Silviju, ćerku milanskog vojvode.
Eh, da je Valentin danas u Crnoj Gori, on bi se bavio politikom.
I zaljubio u Ustavni sud, zbog jednog Bjelopoljca.
Taj sud bi doživio momentalnu vivisekciju i brzom intervencijom Valentina, spasao bi naum advokata Turija da Bjelopoljac bude na slobodi.
Kod Valentina nema da se pitaju spisi, zakoni, dokazi, zdrav razum.
Valentin ima svoju agendu, gdje je samo sama agenda važna.
Tu su Šekspirove sudije nijemi posmatrači Valentinovih egzibicija.
P.S: Razočara Novović juče ove Šekspirove junake. Odgovarajući na pitanja novinara jednog portala, zašto nema optuženja u dva predmeta (novinar imenuje lica), on kaza da istraga nije završena i kad se sve prikupi, donijeće ODLUKU.
Nije rekao, kakvu.
Izostavljajući riječi - podići optužnicu, bacio je u trans i Proteja i Valentina i Bjelopavlića i pomoćnika spikera u Skupštini Crne Gore i jednoga iz Banjana.
Da, i jednog pogubljenog viteza. Nije Šekspirov.
Iz Pinješa je.
P.S. 2: Dobro je Vlado prošao. Od sve muke zbog kriminala po Crnoj Gori, pitan je samo za dvije osobe.
I to zbog jedne od njih.
Simpatično, a?

Šekspir i Ustavni sud

Maloljetnik (13) iz Kotora osumnjičen je da je 9. decembra uputio poruku prijeteće sadržine na zvaničnu adresu Osnovne škole "Njegoš" u Kotoru, a protiv staratelja biće podnešena krivična prijava, saopšteno je iz Uprave policije.
Maloljetnik je, kako se navodi u saopštenju, slanje prijeteće poruke izvršio na način što je kreirao imejl nalog, te sa njega uputio prijetnje čiji sadržaj se odnosio na postojanje opasnosti po učenike i zahtjev za evakuaciju iz školskog objekta.
- Privremeno je oduzet elektronski uređaj sa kojeg su upućene prijetnje, prikupljeni su podaci i obavještenja, kao i materijalni dokazi sa kojima je upoznato Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru koje se izjasnilo da maloljetnik nije krivično i prekršajno odgovoran - rekli su iz Uprave policije.
Protiv staratelja ovog maloljetnika, kako dodaju, biće podnešena prekršajna prijava shodno Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici.
- Još jednom apelujemo na roditelje da uspostave kontrolu i nadzor nad aktivnostima koje djeca preduzimaju u sajber prostoru, kako bi se zajedničkim snagama izborili sa negativnim efektima tehnologije i uticajem društvenih mreža - poručili su iz Uprave policije.

Maloljetnik osumnjičen da je poslao prijeteći mejl na adresu OŠ "Njegoš", prekršajna prijava protiv staratelja

Pet osoba je poginulo u novogodišnjoj noći u različitim oblastima u Njemačkoj tokom paljenja snažnog vatrometa, a jedan policajac je teško povrijeđen u Berlinu, pogođen pirotehničkim sredstvom, objavile su 1. januara njemačke vlasti.
U Berlinu, gdje su snažne snage reda bile mobilisane u strahu od nereda, privedeno je oko 330 osoba, saopštila je policija, prenosi AFP.
Ukupno 13 policajaca je povrijeđeno, od kojih jedan teže i morao je da bude operisan. On je pogođen pirotehničkim sredstvom ilegalne proizvodnje, rekao je portparol policije.
Više policajaca i spasilaca pogođeno je pirotehničkim sredstvima tokom intervencija u toku novogodišnje noći, rekao je portparol, ali je dodao da za razliku od nekih ranijih godina u Berlinu nije bilo nasilja niti većih incidenata.
Nijemci tradicionalno slave Novu godinu uz posebno intenzivnu upotrebu vatrometa, koji redovno podstiče raspravu o zabrani najjačih sredstava zbog povećanog broja povreda, ali i zbog zagađenja, i jake buke koje proizvode, podsjeća AFP.

Pet osoba poginulo u Njemačkoj tokom paljenja pirotehničkih sredstava

Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić su pretresom stana Z. P. (40) pronašli dva pištolja i 78 komada municije, a kod V. B. (50) 33 komada municije, a tužilaštvo će se izjasniti naknadno o kvalifikaciji.
Kako je precizirano, postupajući po prijavi iz oblasti nasilja u porodici, u koordinaciji sa Osnovnim državnim tužilaštvom u Nikšiću, a shodno izdatoj naredbi Osnovnog suda, izvršili su pretres stana i drugih prostorija koje koristi Z. P.&nbsp;
- Pronađena su dva pištolja i 78 komada muniicije. Za jedan od pištolja Z. P. nije posjedovao odgovarajuću dokumentaciju. Sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću koji će se o pravnoj kvalifikaciji događaja izjasniti nakon sprovedenih vještačenja i prikupljenih dodatnih obavještenja - navodi se u saopštenju.
Osim toga, kako dodaju, policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić su, preduzimajući mjere i radnje iz svoje nadležnosti sa ciljem suzbijanja krivičnih djela i procesuiranja osoba zbog posjedovanja oružja u ilegalnom posjedu, izvršili pretres porodične kuće koju koristi V. B.
- Pretresom je policija pronašla 33 komada municije, te je sa događajem upoznat tužilac koji će se o pravnoj kvalifikaciji događaja izjasniti nakon sprovedenih vještačenja i prikupljenih dodatnih obavještenja - rekli su iz UP-

U Nikšiću pretresima pronađeno oružje i municija, kvalifikacija nakon vještačenja

Službena prepiska koju Portal ETV posjeduje pokazuje da je predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko svjesno obmanula javnost izjavom da je troje sudija Ustavnog suda pravovremeno i zvanično obavijestila o zahtjevu Ustavnog odbora i njenom dopisu predsjednici tog parlamentarnog odbora Skupštine Crne Gore Jeleni Božović.&nbsp; Armenko se popodne, nakon pisma troje sudija Ustavnog suda, Budimira Šćepanovića, Dragane Đuranović i Desanke Lopičić, oglasila tvrdnjom da su ,,neistiniti navodi da je podatke o godinama i stažu sudija dostavila samoinicijativno ili u dogovoru sa Jelenom Božović“.&nbsp; - Zabrinjava činjenica da takve informacije javnosti iznose upravo potpisane sudije, štiteći isključivo svoje lične interese i želeći da pogaze ustavne norme i moralne postulate prava, očito sa ciljem degradacije pozicije predsjednika Ustavnog suda - navela je Armenko u reagovanju.&nbsp; <blockquote>Punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginacama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a" data-rendition-name="original" width="1099" height="920" loading="lazy" alt="Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama"> <figcaption>OBAVJEŠTAVANJE SA PET DANA KAŠNJENJA: Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Istakla je da obraćanje predsjednice Ustavnog suda predsjednici Ustavnog odbora Skupštine - ,,nije nepoznato ovim sudijama“, uz isticanje nade da će ,,sve pravne nedoumice u pogledu ovog pitanja, biti riješene kako unutar Ustavnog suda, tako i pred nadležnim državnim organima, isključivo u skladu sa Ustavom, važećim pravnim poretkom, transparentno, bez senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“.&nbsp; Iako Snežana Armenko navodi da želi istinito obavještavanje javnosti, bez ,,senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“, dopisi u koje je Portal ETV imao uvid dokazuju da se upravo predsjednica Ustavnog suda služila svjesno plasiranim obmanama i lažnim konstatacijama.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa" data-rendition-name="original" width="909" height="1014" loading="lazy" alt="Zahtjev Jelene Božović, predsjednica Ustavnog odbora"> <figcaption>Zahtjev Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prvi dopis Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore, zaveden pod rednim brojem 00-63/24-1 i datumom 10. decembar 2024. godine.&nbsp; - Za potrebe Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore neophodno je da nam dostavite podatke o datumu rođenja, o radnom stažu, stažu osiguranja, odnosno biografije za sve sudije Ustavnog suda Crne Gore – piše u dopisu predsjednice Ustavnog odbora Božović.&nbsp; Već sljedećeg dana, 11. decembra, dopisom zavedenim pod brojem 962/24-1, Armenko odgovara i dostavlja ,,tražene podatke sudijama Ustavnog suda“. I sve je to predsjednica Ustavnog suda uradila – bez sazivanja sjednice u plenumu sudija, što je bila njena zakonska i ustavna odredba!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670" data-rendition-name="original" width="862" height="1084" loading="lazy" alt="Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda"> <figcaption>Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da je pokušala da obmane javnost pokazuje još jedan dopis – onaj koji nosi jučerašnji datum, 16. decembar, u kojem Armenko ističe da sudijama na njihov ,,usmeni zahtjev“ dostavlja dopise od 10. i 11. decembra.&nbsp; Dakle: punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginicama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!&nbsp; Osim toga, Armenko je prećutala bitnu činjenicu: Ustavni sud a ne predsjednica kao pojedinac obavještava Ustavni odbor Skupštine koji nikada nije Ustavom ili zakonima bio određen kao nadzorni organ, jer Ustavni sud je institucija sui generis koja se, po slovu Ustava Crne Gore, bavi zaštitom ustavnosti i zakonitosti.&nbsp; &nbsp;

SKANDALOZNO: Dokumenta otkrivaju lažnu objavu Snežane Armenko!

Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko odbila je danas na plenarnoj sjednici da usvoji prijedlog sudija Budimira Šćepanovića, Desanke Lopičić i Faruka Resulbegovića da se predsjedniku države Jakovu Milatoviću pošalje obavještenje o penzionisanju sudije Šćepanovića u maju naredne godine. &nbsp; Sudije koje su bile za dopunu dnevnog reda argumentovale su svoj stav činjenicom da je Ustavni sud u obavezi da na sjednici utvrdi ispunjenost uslova za prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda zbog sticanja uslova za starosnu penziju, shodno Zakonu o radu, i da o tome obavijesti ovlašćenog predlagača, kao i da je Ustavni odbor preuzeo ulogu Ustavnog suda jer je donio zaključak o ispunjenosti uslova za prestanak sudijske funkcije bez prethodno dobijenog obavještenja od strane Ustavnog suda o tome. Tako je sjednica Ustavnog suda Crne Gore, na kojoj je, saglasno dnevnom redu, bila predviđena 41 tačka za odlučivanje, prekinuta i odlučeno je da se nastavi 25. decembra. Prema informacijama Portala ETV, Armenko, kada je vidjela da je uz nju još samo sudija Momirka Tešić, pozvala se na odredbu da nema dovoljno glasova za usvajanje odluke, s obzirom na to da je sinoć, silom glasova poslanika Ustavnog odbora, Skupština konstatovala da je sudija Dragana Đuranović stekla uslov za penziju na osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osigiranju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2" data-rendition-name="original" width="2500" height="1850" loading="lazy" alt="Ustavni sud "> <figcaption>ZLOUPOTREBLJENA INSTITUCIJA: Ustavni sud(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  To je prvi put u šest decenija postojanja Ustavnog suda Crne Gore da sudija nije penzionisan po Zakonu o radu. Doskorašnji predsjednik Ustavnog suda Milorad Mićo Gogić nedavno je otišao u penziju upravo na osnovu Zakona o radu. &nbsp; U međuvremenu je postao savjetnik predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i, prema informacijama Portala ETV, upravo je Gogić sugerisao Mandiću način na kojim će blokirati rad Ustavnog suda i metode na koji će Mandićeva politička ekipa ostvariti uticaj na rad Ustavnog suda Crne Gore. &nbsp; Inače, većinski stav u Ustavnom sudu je da sudije tog suda u penziju idu po Zakonu o radu. Sudije ostalih sudova u penziju idu po Zakonu o PIO. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Iako u manjini, Armenko po nalogu Mandića i savjetnika Gogića beskrupulozno odbila prijedlog da Ustavni sud pošalje obavještenja predsjedniku Milatoviću

Prorektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr Veselin Mićanović, najavio je inicijativu za izmjenu članova tek formirane Redakcije Enciklopedije Crne Gore, koju realizuje Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU). On je to saopštio gostujući u emisiji Stav na RTCG, kao "predstavnik dijela akademske zajednice" koji je nezadovoljan sastavom Redakcije.
Mićanović nije odgovorio na pitanje koji je tačno dio javnosti i akademske zajednice nezadovoljan, niti je želio da imenuje nijednog od potpisnika inicijative koju je najavio, a koja će uskoro biti predata na razmatranje Skupštini ili Vladi Crne Gore.
- Inicijativa je široko obuhvatila različite pripadnike akademske zajednice, koji nijesu uže posmatrano nacionalno prepoznatljivog srpskog identiteta. Pokušavam u ovoj priči da ne istaknem srpski jezik ili srpsku zajednicu kao oštećenu u tom dijelu, već prosto da u tom Redakcijskom odboru treba da se nalaze i ljudi iz drugih konstitutivnih elemenata u Crnoj Gori, koji su sastavni dio crnogorskog društva – kazao je Mićanović.
<h2>Projekat</h2>
Projekat Encklopedija Crne Gore pokrenut je ove godine, prvi sastanak Redakcija je imala u septembru, a trebalo bi bude realizovan do 2028. godine. O Enciklopediji Crne Gore govori se već decenijama, tačnije od 1969. godine, a sada je, kroz rad i program nove Redakcije, realizacija dugo čekane Enciklopedije najbliža ostvarenju.
U avgustu 2024. godine Predsjedništvo CANU je imenovalo 18 članova Redakcije, a Vlada je za ovaj projekat već izdvojila finansijska sredstva.
Na čelu Redakcije, kao glavni i odgovorni urednik, se nalazi doskorašnji predsjednik CANU, akademik Dragan K. Vukčević, a ostali članovi su: akademici Đorđe Borozan, Aleksandar Čilikov, Pavle Goranović, Niko Martinović, Predrag Miranović, Žarko Mirković, Vukić Pulević, Dragan Radonjić, Šerbo Rastoder, Zoran Rašović, Nenad Vuković, kao i vanredni član CANU, prof. dr Ilija Vujačić, te redovni profesori i profesoke sa Univerziteta Crne Gore prof. dr Živko Andrijašević, prof. dr Goran Barović, prof. dr Vesna Karadžić, prof. Radmila Vojvodić i prof. dr Boris Vukićević.
Međutim, kako se već od septembra špekulisalo u pojedinim prosrpskim medijima, a prije dvije noći potvrdio prorektor Mićanović, „dio javnosti“ je nezadovoljan sastavom Redakcije Enciklopedije. Dvije ključne tačke koje se uzimaju kao sporne su objektivnost i naučna utemeljenost projekata, te sam sastav Redakcije, odnosno njeni pojedini članovi.
<h2>Ideološko upodobljavanje</h2>
- Sagledavajući u posljednje vrijeme određene reakcije društva, upitan je sastav Redakcije u pogledu ideološkog gledišta na određene, u crnogorskom kontekstu vrlo značajne elemente, jer u tom sastavu bi trebalo da ima konstitutivnih elemenata svih entiteta. Šta to znači? Mi, recimo, gledano sa stanovišta Redakcije, jasno prepoznajemo da Uredništvo u svom sastavu nema vrlo značajan procenat koji bi bio iz reda značajne sprske populacije, koji u Crnoj Gori broji trećinu stanovištva, a u jezičkom kontekstu to je još više, skoro pa polovina. To znači da će produkt takve Enciklopedije biti vrlo upitan iz ugla srpskog entiteta – tvrdi prorektor.
Mićanović je istakao da svakako treba raditi na izradi Enciklopedije, ali da treba prihvatiti društvenu stvarnost, po kojoj Redakciju treba da čine predstavnici svih entiteta koji postoje u Crnoj Gori, te da se sa tog stanovišta izaberu kompetentni ljudi i stručnjaci, a njih vidi, kako je posebno istakao, u kadrovima sa Univerziteta Crne Gore.
On nije želio da navede ko to tačno u trenutnoj Redakciji nije kompetentan i stručan, posebno imajući u vidu da je čine većinom redovni i vanredni članovi Akademije. Prorektor je dalje ponudio ljude sa Univerziteta kao stručnjake koji bi mogli da uđu u sastav Redakcije, iako se u njenom trenutnom sastavu već nalaze univerzitetski profesori (sadašnji i bivši).&nbsp;
Mićanović je međutim istakao da su članovi Redakcije sigurno stručni u svojim oblastima rada i vrijedni poštovanja, ali je problematizovao njihovu objektivnost u dijelu odnosa i prihvatanja srpskog jezika i srpskog entiteta.
Ipak, prorektor nije objasnio koji su to ideološki stavovi i postulati Redakcije CANU koji konkretno smetaju srpskom entitetu. Nije odgovorio ni na potanje da li iza ove inicijative stoje i neke političke partije, crkva, ili Matica srpska, koja se još u oktobru oglašavala kritikujući sastav Redakcije Enciklopedije Crne Gore.
- Ja želim objektivno da pristupim objašnjenju problema koji će nastupiti ako budemo rasipali sredstva, a budemo uzimali u obzir sve konstitutivne elemente crnogorskog društva. Ne želim tu da istaknem samo srpski, već i bošnjački, albanski, hrvatski, crnogorski, svi ti entiteti su prepoznatljivi i kao multikulturno društvo trebali bismo da pokažemo zrelost i uvažimo sve ove vrijednosti savremenog društva. Da li postojeći redakcijski odbor odgovara tome, da ne pominjemo imena, to ćete vidjeti prema jasnim izjavama pojedinaca iz sastava Redakcije i možete očekivati kakav će biti ishod.
Pored Enciklopedije, Crnogorska akademija nauka i umjetnosti, u sprezi sa više od 700 saradnika, aktivno radi na izradi leksikona iz različitih oblasti, vezanih za crnogorsku likovnu umjetnost, diplomatiju, botaniku, etnologiju i slično.
Mićanović je član uredništva na Leksikonu školstva, a takođe je i zamjenik glavnog i odgovornog urednika Leksikona nauke i visokog obrazovanja.
Na pitanje zašto je on lično i dalje na ovim projektima i drži visoke funkcije, umjesto da podnese ostavku, ako se ne slaže sa politikom CANU-a, nije konkretno odgovorio, komentarišući samo toliko da su to leksikoni čiji sadržaji ne štete nijednom entitetu u Crnoj Gori.&nbsp;
<h2>Ugroženo "srpsko biće" i strah od Crnogorca Njegoša&nbsp;</h2>
Mićanović je na kraju naglasio da se ovdje svakako radi o ugroženosti sprskog nacionalog bića u Crnoj Gori, ako ova Redakcija bude radila na Enciklopediji, uzimajući kao primjer te ugroženosti Petra II Petrovića Njegoša, koji bi po njemu, izgleda, mogao da bude protumačen kao crnogorski vladar i pjesnik.&nbsp;
- Ne da se plašim, više sam nego siguran da će biti ugrožen, i da neće biti objektivno zastupljen. Vi kao član ovog društva ste svjedok različitog interpretiranja nekog koga prihvatamo kao najveću vrijednost našeg društvenog produkta, Njegoša, ''Gorskog vijenca'', imamo različita gledišta. Ako se taj ''Gorski vijenac'' bude interpretirao na jedan način, mislim da smo već u problemu, mislim da smo stvorili razliku u društvu umjesto da je pomirimo. Na te probleme ja ukazujem i govorim o stvarima da, ako radimo nešto i ulažemo određena sredstva, da ona ne budu uzaludna.&nbsp;
<blockquote>Mićanović nije želio da navede ko to tačno u trenutnoj Redakciji nije kompetentan i stručan, posebno imajući u vidu da je čine većinom redovni i vanredni članovi Akademije</blockquote>
Iako imena idejnih tvoraca i potpisnika ove inicijative još uvijek nijesu poznata javnosti, vrijedi napomenuti da je trenutni potpredsjednik Vlade za nauku, obrazovanje i odnos sa vjerskim zajednicama, dr Budimir Aleksić, izabran u naučno zvanje i zaposlen kao naučni saradnik na Istorijskom institutu Univerziteta Crne Gore upravo u vrijeme dok je prorektor Mićanović upravljao ovom univerzitetskom jedinicom kao v.d. direktor.
Procedura izbora Aleksića u naučno zvanje na Istorijskom institututu u oblasti &nbsp;Kulturno nasljeđe Crne Gore u drugoj polovini XX vijeka od početka je bila nepravilna, a konkursna oblast pogrešno adresirana, jer ona ne pripada istorijskim već kulturološkim naukama.
Takođe, Aleskić niti je istoričar niti kulturolog, a osnovne, magistarske i doktorske studije završio je iz oblasti nauke o književnosti. Doktorirao je na temi „Fantastika i naučna fantastika u romanima za djecu i omladinu Čeda Vukovića“. Sâm Aleksić u biografiji koju je objavio na sajtu Cetinjske bogoslovije kaže da su mu oblasti interesovanja: istorija srpske književnosti i kulture i dječija književnost.
Čak su i u recenzentsku komisiju bili imenovani profesori sa Fakulteta dramskih umjetnosti i akademik SANU od kojih ni jedan nema zvanje iz oblasti za koju se Aleksić prijavio, čime je prekršen član 88 Statuta Univerziteta Crne Gore koji propisuje da najmanje dva recenzenta moraju imati zvanje iz oblasti za koju se kandidat prijavljuje, dok ni sam Aleksić nema naučnih istorijskih radova.
Tako se akademik SANU Slavenko Terzić u recenziji bavio Aleksićevim književnim radovima „Mojkovačka bitka u srpskoj hroničarskoj epici“ i „Njegoš i Lovćen kao pjesnička inspiracija Momira Vojvodića“, koji nemaju nikakve veze sa istorijskom naukom, kulturnim nasljeđem Crne Gore i Istorijskim institutom.&nbsp;
Iz Crnogorske akademije nauka i umjetnosti nijesu željeli da komentarišu ovu inicijativu ni navode prorektora Mićanovića.

Mićanović bi da nacionalno i ideološki upodobi Redakciju Enciklopedije Crne Gore "srpskom biću"

Ne, ona grinta poslanice Jelene Nedović, onoliki jed i žarka želja poslanika Borisa Pejovića da zaključci Ustavnog odbora budu jači i od Ustava, kamoli od opozicije ili ustavnih sudija pred penziju - a, ne to poslanici PES-a nijesu radili zbog para koje su im obećali za podršku Mandićevoj ideji obesmišljavanja Ustavnog suda.&nbsp;
Ne, naravno da ne, bože-me-sačuvaj, sve je to bilo, pogađate, radi principa. Preciznije: radi gaženja principa, onako kako to gaze svi oni ljudi kojima upravljaju drugi, moćniji. I kada kaže, recimo Nedović, da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu i samo istinu... Kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!&nbsp;
<blockquote>Početna zamisao ustavnog puča je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav Manda želi, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja...</blockquote>
I ne, definitivno ne, Snežana Armenko, mlađana predsjednica Ustavnog suda, koja u karijeri sudije Osnovnog suda u Podgorici nije imala deset bitnijih suđenja ili presuda, nije sve ovo, svih ovih dana, radila samo zbog opstanka na sadašnjoj poziciji koja joj očito ne pripada ni po znanju i ni po etici.&nbsp;
Naravno da ne, daleko bilo, nije to bio samo nesavjesan rad u službi ili zloupotreba službenog položaja, već nešto mnogo, u moralnom smislu, gore od toga - sve je Armenko svjesno radila po nalogu svetosavske, litijaške parlamentarne većine. Da, predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi.&nbsp;
Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;
Tako je sedmoro poslanika na Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore glasalo da se - ne poštuje Ustav, da Crna Gora ne bude pravna država. Njih sedmoro je glasalo kako je i dogovoreno, kako su im rekli da glasaju. Kako su oni pristali da glasaju kako im je rečeno. Poput kamikaza koji ginu da bi potopili neprijateljski brod, poslanici parlamentarne većine obavili su moralno samoubistvo da bi potopili crnogorski Ustav.&nbsp;
I sve to da bi se – poštovali interesi srpskog sveta, koji može postojati samo ako ne bude crnogorskog svijeta. Plan iz Beograda koji Andrija Mandić, Milan Knežević, ali i Milojko Spajić i ostali Vučićevi pioni sprovode u Crnoj Gori, od avgusta 2020. godine.
<blockquote>Kada Jelena Nedović kaže da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu - kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!</blockquote>
Jučerašnja dešavanja na Ustavnom odboru, pokazala su kako se glasanjem mimo zakona i moralnih normi može obesmisliti demokratski princip glasanja; kako se principi parlamentarne demokratije mogu izokrenuti u parlamentarnu diktaturu. &nbsp;
Parlamentarna diktatura, sjećate li se tog pojma?&nbsp;
Da, od prije deset godina, iz vremena sukoba tadašnjeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i tadašnjeg predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića, kada je parlamentarna većina, koju je jednokratno omogućio tadašnji SDP, usvojila zaključke o Kombinatu aluminijuma Podgorica, mimo volje i glasova DPS-a. Tada je, preglasan u parlaemntu, Đukanović gorko govorio o neprincipijelnoj većini koja je uvela parlamentarnu diktaturu.&nbsp;
Eh, i to je bila parlamentarna diktatura? Vjerovatno se danas sam Đukanović gorko osmjehuje vlastitim ocjenama od deceniju ranije. Glasanje i postupanje današnje parlamentarne većine mnogo više sliči klasičnoj diktaturi većine koja zloupotrebljava institucije radi ličnih, grupni, partijskih interesa.&nbsp;
<blockquote>Predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi. Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;</blockquote>
Baš tako: diktatura parlamentarne većine. Sinoćna dešavanja u parlamentu pokazuju kako to stvarno izgleda. I kakve su moguće posljedice. Neustavnim, nasilnim penzionisanjem jedne sudije Ustavnog suda, Mandić i njegovi litijaški saborci, ali i Spajić i njegovi kripto-borci ostvarili su ono što su htjeli – brojčanu premoć u politizovanom Ustavnom sudu.&nbsp;
U početku, zamisao je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav žele, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja, da usvajaju podzakonska akta do mile volje parlaementarne većine...&nbsp;
Da, litijaška većina danima i sedmicama je pripremala klasični ustavni puč, pretvaranjem Ustavnog suda u partijski aparat. &nbsp;
Nakon žestoke reakcije opozicije, od sinoć se prešlo na plan B, neustavno penzionisanje jednog sudije i najavu penzionisanja još dvoje. Bolje rečeno, planiraju puzajući puč pred očima javnosti. Drugim riječima: ono što su planirali do juče – da zgaze u jednom jurišu politički i pravni sistem u Crnoj Gori, sada će morati fazno, u etapama.&nbsp;
Nešto će ići sporije, računaju premijer Spajić i šef parlamenta Mandić, ali će ipak biti strašno efikasno – puzajući puč koji pravo i pravdu ostavlja van institucija.&nbsp;
I sada više nije mnogo bitno kako će se ovo političko stanje od sinoć nazvati, da li je to parlamentarna većina izvela državni udar, je li se radi o razaranju Ustavnog suda i svojevrsnom ustavnom puču ili je na sceni parlamentarna diktatura... Ključno pitanje je: da li demokratska Crna Gora ima snage da se, institucionalno ili vaninstitucionalno, odupre pogubnoj imperijalnoj politici razaranja, uništavanja države i društva? Ili, poetičnije rečeno: ima li nas dovoljno da kažemo – NE? &nbsp;
&nbsp;

Tag: eksploziv-za-izrael

Jutros nezakonito isključen sistem za praćenje broda sa oružjem za Izrael?

Šekspir i Ustavni sud

Maloljetnik osumnjičen da je poslao prijeteći mejl na adresu OŠ "Njegoš", prekršajna prijava protiv staratelja

Pet osoba poginulo u Njemačkoj tokom paljenja pirotehničkih sredstava

U Nikšiću pretresima pronađeno oružje i municija, kvalifikacija nakon vještačenja

PRATITE TVe UŽIVO