Turski tužioci zatražili su potencijalnu kaznu zatvora od više od 2.000 godina za gradonačelnika Istanbula Ekrema Imamoglua.
Podsjećamo, Imamoglu je uhapšen u martu i suočava se s optužbama za korupciju koje on i njegova glavna opoziciona stranka poriču.
Optužnicom se Imamoglu i 401 drugih osoba terete za učešće u mreži korupcije koja je navodno prouzrokovala štetu državi od 160 milijardi lira (3,81 milijardi dolara) tokom perioda od 10 godina.
Stotine članova i izabranih lidera Imamogluove glavne opozicione Republikanske narodne stranke (CHP) suočavaju se s nizom optužbi za korupciju u obračunu koji stranka naziva politiziranim i antidemokratskim.
Imamoglu važi za najvećeg protivnika turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana. Njegovo hapšenje u martu izazvalo je najveće proteste u zemlji u posljednjih deset godina i dovelo do naglog pada turske lire.
Od Imamogluovog hapšenja, deseci zvaničnika iz općina pod kontrolom CHP-a suočili su se s talasima hapšenja u sklopu istraga o navodnom namještanju konkursa i podmićivanju.
Imamoglu je optužio pravosuđe da djeluje pod pritiskom vlade.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Tužilaštvo traži više od 2.000 godina zatvora za glavnog Erdoganovog rivala Imamoglua

Turski sud je naredio pritvor za 18 službenika opštine Istanbul koji čekaju suđenje zbog optužbi za korupciju, javljaju mediji.
Ova objava dolazi u sred političkog pritiska na opoziciju u Turskoj i nakon hapšenja gradonačelnika Istanbula Ekrema Imamoglua.
Imamoglu, glavni politički rival turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana, zatvoren je u martu i sada čeka suđenje po optužbama za korupciju. Optužen je i za pomaganje terorističkoj grupi.
Imamoglu je negirao sve optužbe, a njegovo hapšenje izazvalo je najveće proteste u Turskoj u posljednjih deset godina, nerede i optužbe za politizovano pravosuđe.
Turska Vlada negira sve ove optužbe i kaže da je pravosuđe nezavisno.
Emiter NTV je izvijestio da su 34 od 52 osobe koje su uhapšene tokom vikenda puštene uz kauciju.
Turski mediji su u subotu izvijestili da su vlasti privele desetine zaposlenih u opštini Istanbul u sklopu sudske istrage usmjerene na Imamoglua, čime se proširuje obračun protiv opozicije koji je započeo prošle godine.
Među uhapšenim zvaničnicima su i generalni sekretar opštine, Imamogluov šef kabineta, predsjednik i zamjenik predsjednika Uprave za vode Istanbula, te šef ovog odjeljenja.

1250x600

1084x550

Turski sud naredio pritvor za 18 službenika opštine Istanbul

Desetine traktora blokiralo je puteve u centru Turske pridruživši se novim antivladinim demonstracijama u organizaciji glavne opozicone socijaldemokratske partije CHP.
Okupljanje u gradu Jozgatu održano je mjesec nakon hapšenja popularnog opozicionog gradonačelnika Istanbula Ekrema Imamoglua, najvećeg političkog rivala predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana.
Imamogluovo hapšenje pokrenulo je najveće demonstracije koje je Turska imala u posljednjih deset godina, što je izazvalo represiju vlasti koje su uhapsile gotovo 2.000 ljudi.
Iako su se velike demonstracije smirile, u zemlji se i dalje održavaju demonstracije studenata i srednjoškolaca, dok je šef CHP-a Ozgur Ozel pozvao na nedjeljne proteste širom zemlje.
Ozel je danas vozio traktor do Jozgata, na čelu konvoja. Hiljade demonstranata mahalo je zastavama na okupljanju u ovom duboko konzervativnom poljoprivrednom centru, gdje je narod dugo podržavao islamističku konzervativnu partiju AKP predsjednika Erdogana i njegove nacionalističke saveznike.
„Vlada – ostavka“, uzvikivali su demonstranti, prenose opozicioni mediji.
- Upozoravam vlasti koje smatraju stanovnike Jozgata mravima i pokušavaju da ih zgaze, nećemo vam dozvolliti da zgazite ove poljoprivrednike koji tako teško rade - rekao je Ozel okupljenoj masi.
Supruga gradonačelnika Istanbula Dilek Imamoglu reagujući na današnje demonstracije rekla je da ljudi žele promjene u Turskoj.
- Radnici, poljoprivrednici, studenti, žene i muškarci koji grade našu budućnosti rekli su "dosta, dosta je" danas u Jozgatu. Milioni ljudi žele ujedinjenu zemlju u kojoj vlada pravda i pravo - napisala je ona na mreži Iks.
U martu je desetak lokalnih poljoprivrednika kažnjeno zato što su organizovali demonstracije na traktorima, poslije hapšenja Imamoglua.
Na skupu su organizatori pročitali pismo Imamoglua u kome on zahtijeva vanredne izbore.

Desetine traktora blokiralo puteve na demonstracijama opozicije u Turskoj

Desetine ljudi, uključujući novinare, pojavilo se u petak, 18. aprila pred sudom u Istanbulu. Optuženi su da su prisustvovali zabranjenim demonstracijama i da nijesu poslušali policijska naređenja da se raziđu tokom antivladinih protesta koji su bili izazvani zatvaranjem opozicionog gradonačelnika Ekrema Imamoglua, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Imamoglu, koji se smatra glavnim oponentom 22-godišnje vladavine predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana, uhapšen je 19. marta i zatvoren nekoliko dana kasnije zbog optužbi za korupciju.
Podsjećamo, njegovo zatvaranje je široko viđeno kao politički motivisano i izazvalo je proteste širom zemlje. Vlada insistira da je tursko pravosuđe nezavisno i da sudovi rade samostalno bez uplitanja vlasti.
Ukupno 189 optuženih, većinom studenata, počelo je da se brani po optužbama za učešće u zabranjenim protestima i nepoštovanje naređenja da se raziđu. Neki su optuženi i za nošenje oružja.
Sudilo se i četvorici fotoreportera i trojici novinara koji su pratili demonstracije. Sud je, međutim, u petak odlučio da njihov predmet odvoji od glavnog pretresa.
Optuženi su među više od 2.000 ljudi koji su privedeni zbog učešća u najvećim masovnim demonstracijama u zemlji u više od jedne decenije.
Advokati su tokom uvodnog ročišta tražili oslobađajuću presudu za svih 189 optuženih.

Istanbul: Desetine profesora i studenata uhapšeno zbog podrške Imamogluu

Više stotina hiljada ljudi protestovalo je u Istanbulu zbog hapšenja gradonačelnika Ekrema Imamoglua, glavnog političkog rivala turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana.
Na skupu je pročitano Imamogluovo pismo uz klicanje demonstranata, prenio je Rojters.
- Nemam straha, vi ste iza mene i uz mene. Nemam straha jer je nacija ujedinjena. Nacija je ujedinjena protiv tlačitelja - naveo je.
Imamoglu je dodao da mogu da ga "strpaju u zatvor i sude koliko hoće, ali da je nacija pokazala da će razbiti sve zamke i spletke."
Stotine hiljada ljudi širom Turske odazvalo se pozivu opozicije na demonstracije otkako je Imamoglu priveden prošle nedjelje, zbog optužbi za korupciju.
Protesti su uglavnom bili mirni, ali je privedeno gotovo 2.000 ljudi.
Glavna opoziciona Republikanska narodna partija (CHP), druge opozicione stranke, grupe za ljudska prava i neke zapadne zemlje slučaj protiv Imamoglua karakterišu kao politički pokušaj da se eliminiše potencijalna prijetnja Erdoganu na zborima.
Vlada negira bilo kakav uticaj na pravosuđe i tvrdi da su sudovi nezavisni.
Stotine hiljada demonstranata koji su mahali turskim zastavama i transparentima okupili su se na azijskoj strani Istanbula na subotnjem skupu "Sloboda za Imamoglua", koji je organizovao CHP.
Policija je uvela strogo obezbjeđenje oko mjesta gdje su se okupljale pristalice opozicije.
- Ne plašim se i nastaviću da pružam otpor. Pozivam sve da se ne plaše.... Otpustili su me (sa posla), ali jednog dana će pravda biti zadovoljena - rekao je za Rojters Gunaj Jildiz, bivši radnik istanbulske opštine Esenjurt.
Buniamin Turan, učitelj u penziji, rekao je: "Kada pogledamo istoriju čovječanstva, u svim zemljama, svim administracijama, svim režimima gdje je bilo takvog ugnjetavanja, prije ili kasnije, pobijedili su ljudi i oni koji su se opirali ugnjetavanju".
CHP je podržala Imamoglua kao svog kandidata na narednim predsjedničkim izborima najavljenim za 2028. godinu.
Međutim CHP poziva na vanredne izbore, tvrdeći da je Vlada izgubila legitimitet.
CHP je pozvao na bojkot medija, brendova i prodavnica za koje navode da su bliske Erdoganovom režimu.
Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan, koji dominira turskom politikom više od dvije decenije, odbacio je proteste kao "predstavu", upozorivši na pravne posljedice i pozvao CHP da prestane da "provocira" Turke.
Od pritvaranja Imamoglua, turska finansijska aktiva je naglo pala, što je primoralo centralnu banku da koristi rezerve kako bi podržala liru. Ova kriza je izazvala potrese u privatnom sektoru.
Vlada je saopštila da će uticaj biti ograničen i privremen. Centralna banka je navela da osnovni ekonomski pokazatelji nisu ugroženi, ali da će preduzeti dodatne mjere ako bude potrebno.

Masovni skup u Istanbulu zbog uhapšenog gradonačelnika

Više stotina hiljada ljudi protestovalo je danas u Istanbulu zbog hapšenja gradonačelnika Ekrema Imamoglua, glavnog političkog rivala turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana.
Oni su nosili turske zastave i transparente na azijskoj strani grada na skupu pod nazivom „Sloboda za Imamoglua“. U toj oblasti su raspoređene jake policijske snage.
Na skupu je pročitano Imamogluovo pismo, prenosi Rojters.
- Nemam straha, vi ste iza mene i uz mene. Nemam straha jer je nacija ujedinjena. Nacija je ujedinjena protiv opresora. Mogu da me strpaju u zatvor i da mi sude koliko hoće, nacija je pokazala da će razbiti sve zamke i spletke - naveo je u pismu.
Stotine hiljada ljudi širom Turske odazvalo se na demonstracije na koje je pozvala opozicija otkako je Imamoglu priveden prošle nedjelje, zbog optužbi za korupciju.
Protesti su uglavnom bili mirni, ali je privedeno gotovo 2.000 ljudi.
Glavna opoziciona Republikanska narodna partija (CHP), druge opozicione stranke, grupe za ljudska prava i neke zapadne zemlje slučaj protiv Imamoglua karakterišu kao politički pokušaj da se eliminiše potencijalna pretnja Erdoganu na izborima.
Lider CHP-a Ozgur Ozel, govoreći na mitingu, rekao je da milioni Turaka traže Imamogluovo oslobađanje i izbore.
On je rekao da su optužbe protiv gradonačelnika neosnovane i politički motivisane, a CHP je pozvao na bojkot medija, brendova i prodavnica za koje navode da su bliske Erdoganovom režimu.
CHP je podržala Imamoglua kao svog kandidata na narednim predsjedničkim izborima najavljenim za 2028. godinu.
Međutim CHP poziva na vanredne izbore, tvrdeći da je vlada izgubila legitimitet.

Više stotina hiljada ljudi ponovo izašlo na ulice Istanbula

Gradonačelnik Istanbula Ekrem Imamoglu, koji je u pritvoru, izjavio je danas da je njegov advokat uhapšen i zatražio da odmah bude pušten na slobodu, a novinarska udruženja su saopštila da su još dvije novinarke uhapšene zbog izvještavanja o protestima.
- Ovog puta, moj advokat Mehmet Pehlivan je uhapšen, a razlozi za hapšenje su izmišljeni - napisao je na mreži Iks (X) opozicioni gradonačelnik Istanbula, koji je smijenjen sa funkcije i pritvoren u nedjelju.
Jutros su uhapšene i dvije novinarke koje su izvještavale o demonstracijama koje potresaju Tursku od hapšenja Imamoglua 19. marta.
Turski sindikat novinara (TGS) saopštio je da su one uhapšene u zoru.
Deset novinara uhapšenih i zatvorenih ranije ove nedjelje pušteno je na slobodu juče, uključujući i fotografa agencije Frans pres.
Vlasti, suočene sa talasom protesta bez presedana od 2013, saopštile su juče da su uhapsile 1.879 osoba od 19. marta.
Među njima, 260 je u pritvoru dok je više od 950 pušteno, rekao je turski ministar unutrašnjih poslova Ali Jerlikaja.

Gradonačelnik Istanbula iz pritvora javio da mu je uhapšen advokat, privedene i dvije novinarke

Turska policija je upotrijebila biber sprej i vodene topove protiv demonstranata u Ankari.
Studentski demonstranti pokušali su jutros da marširaju i okupili su se da pročitaju saopštenje u blizini kapija Bliskoistočnog tehničkog univerziteta, izvejštavaju proopoziciona televizija Halk TV i lokalni mediji.
Policija je protiv studenata upotrijebila vodene topove i biber sprejeve, dok su se studenti krili iza kontejnera, a na kraju su privedeni.
Demonstracije su počele prošle nedjelje nakon hapšenja gradonačelnika Istanbula Ekrema Imamoglua, glavnog rivala predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana.
Imamoglu je bio u zatvoru do suđenja po optužbama za korupciju koje mnogi smatraju politički motivisanim, a optužen je i za podržavanje terorizma.
Vlada insistira da je pravosuđe nezavisno, ali kritičari kažu da su dokazi zasnovani na tajnim svjedocima i da im nedostaje kredibilitet.
Studentski demonstranti pokušali su jutros da marširaju i okupili su se da pročitaju saopštenje u blizini kapija Bliskoistočnog tehničkog univerziteta, izvjeeštavaju proopoziciona televizija Halk TV i lokalni mediji.
Melih Meric, poslanik Imamogluove Republikanske narodne partije, viđen je natopljen vodom i patio od izloženosti biber spreju.
- Moji prijatelji studenti samo su htjeli da daju izjavu za medije, ali policija to striktno nije dozvolila i ovo je rezultat - rekao je Melih Meric poslanik Imamogluove Republikanske narodne partije.
Ministar unutrašnjih poslova Ali Jerkikaja rekao je danas da je skoro 1.900 ljudi uhapšeno u proteklih osam dana na demonstracijama.
On je rekao da je privedeno 1.879 osumnjičenih, uključujući 260 koji će biti u zatvoru do suđenja.
Još 468 pušteno je pod sudsku kontrolu dok se njihovi predmeti nastavljaju. U toku je postupak za još 662 osobe.

U Turskoj policija upotrijebila vodene topove protiv studenata

Masovni antivladini protesti u Turskoj, nakon hapšenja gradonačelnika Istanbula, mogu se pratiti samo preko nekoliko kablovskih kanala i novina, dok provladini mediji prikazuju potpuno drugačiju sliku stvarnosti.
Dok se s ulica Istanbula čulo lupanje šerpi, predsjednik Redžep Tajip Erdogan je na državnoj televiziji govorio o dostignućima svoje vlade i zapošljavanju nastavnika, dok je provladin kablovski kanal NTV prenosio vijesti o naporima ministra finansija da stabilizuje ekonomiju.
Nijedan kanal nije emitovao snimke s protesta niti su intervjuisali demonstrante, prenosi Gardijan, dodajući da je NTV prenio izjavu ministra unutrašnjih poslova da je uhapšeno više stotina ljudi.
S druge strane, opozicione novine Džumhurijet prenijele su vijesti o uslovima u maksimalno obezbijeđenom zatvoru gdje se nalazi gradonačelnik Istanbula Ekrem Imamoglu, kao i govore drugog opozicionog lidera pred hiljadama demonstranata.
Erol Onderoglu iz organizacije "Reporteri bez granica" izjavio je da je ovo negativna posljedica onoga što je Erdogan gradio dvije decenije, a to je „visoko polarizovano, toksično medijsko okruženje“ u kojem je mreža kablovskih kanala i medijskih kompanija u dugogodišnjim finansijskim vezama s vladom.
- Ako slušate provladine medije, čujete da su demonstranti gomila vandala koji vrijeđaju Erdogana - rekao je Somer, dodajući da se demonstranti opisuju kao „agresivni i neprijateljski nastrojeni, ali takođe slabi i nesposobni da prihvate da je Imamoglu počinio krivično djelo.
Gardijan navodi i da je tursko regulatorno tijelo za medije RTUK zabranilo prenošenje protesta uživo, što je izazvalo podjele unutar te agencije, čije članstvo treba da odražava sastav turskog parlamenta.
Somer smatra da bi prenosi protesta demantovali većinu onoga što provladini mediji govore o njima.
- Emitovanje uživo bi prikazalo dobro posjećen miran događaj. Juče je hiljade ljudi pjevalo i skoro je ličilo na koncert. Ali oni to ne mogu da prikažu. To je dezinformacija, tako je jednostavno - rekao je Somer.
Proteste je izazvalo hapšenje Imamoglua, glavnog političkog rivala Erdogana, pod optužbom za korupciju.
Tokom protesta uhapšeno je deset fotoreportera koji su izvještavali s demonstracija, a za nekoliko njih određen je pritvor.
Većina građana Turske i dalje se informiše putem televizije, dok su rijetki kanali koji su kritični prema režimu ili bliski opoziciji stalno meta velikih kazni regulatora.
Taj pritisak se dodatno pojačao od početka protesta, obuhvatajući zabranu prenosa uživo, nove kazne i hapšenja zaposlenih u opozicionim medijima.

Turski provladini mediji izbjegavaju izvještavanje o protestima, demonstrante prikazuju kao prijetnju

Ekrem Imamoglu, gradonačelnik Istanbula najveći je rival predsjednika Erdogana. Sada je na meti pravosuđa – kritičari tvrde da je to politički motivisano. Ko je Ekrem Imamoglu?
Djeluje opušteno i moderno: Ekrem Imamoglu zna kako da priča sa ljudima. I trudi se da priča sa svima, da nikoga ne isključi i ne uvrijedi. To bi se moglo shvatiti i kao reakcija na stil vlasti predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana. U turskoj politici sasvim je uobičajena praksa podjela na „nas“ i „njih“, uz brojne uvrede.
Imamoglu je sada uhapšen pod optužbama za korupciju i sumnju na terorizam. Sud je već odbacio optužbe za terorizam. Njegovo hapšenje izazvalo je najveće opozicione proteste u Turskoj od Gezi protesta 2013. godine. Uprkos snažnom policijskom prisustvu, hiljade ljudi izašle su na ulice širom zemlje.
<h2>Do 2019. – nepoznat</h2>
Velika većina Turaka nije čula za Imamoglua do 2019. On je bio načelnik istanbulskog okruga Bejlikduzu kada je Republikanska narodna stranka (CHP) iznenađujuće objavila da će ga istaći kao kandidata za mjesto gradonačelnika metropole.
U početku je bilo oštrih kritika jer su mnoge pristalice opozicije smatrale da nema šanse protiv kandidata vladajuće AKP, koja je do tada vodila Istanbul.
No Imamoglu je pobijedio na gradskim izborima i vratio kemalistima metropolu kojom su 25 godina upravljali konzervativni islamisti.
Imamoglu je zapravo pobijedio – dvaput. Najpre u martu 2019. sa 13.000 glasova prednosti, ali su ti izbori poništeni. To je razljutilo birače, te su na ponovljenim izborima podarili Imamogluu ubjedljivu pobjedu sa razlikom od 800.000 glasova.
<h2>Čovek koji ne odustaje</h2>
Do danas Imamogluova pobjeda važi kao dokaz da je turska demokratija još uvijek pomalo živa, i da se na izborima može pobijediti naizgled svemoćna AKP.

Ko je Ekrem Imamoglu – uhapšena nada opozicije u Turskoj

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica podnijeli su krivičnu prijavu Višem državnom tužilaštvu u Podgorici protiv državljanke Bosne i Hercegovine M. M. (36) zbog sumnje da je počinila krivično djelo trgodina ljudima na štetu svojih maloljetnih sinova (11 i 16 godina), saopšteno je iz Uprave policije.
Krivična prijava podnijeta je, kako se navodi u saopštenju, u saradnji sa službenicima Odsjeka za suzbijanje krivičnih djela trgovine ljudima, krijumčarenja ljudi i ilegalnih migracija.
- M. M. se sumnjiči da je od septembra do oktobra ove godine, sa ciljem sticanja protivpravne imovinske koristi, oštećene tjerala na prinudni rad, zloupotrebljavajući njihove teške životne prilike i odnos zavisnosti, na način što im je pripremala hranu koju su oni prodavali prolaznicima, ispred jednog tržnog centra u Podgorici, nakon čega su zarađeni novac predavali osumnjičenoj - precizirano je u saopštenju.
Uprava policije će nastaviti sa prioritetnim djelovanjem na identifikaciji žrtava, otkrivanju i procesuiranju krivičnih djela iz oblasti trgovine ljudima, kao jednog od nacionalnih prioriteta, uz pojačane aktivnosti u borbi protiv svih oblika trgovine ljudima i kršenja osnovnih ljudskih prava.
- Fokus Uprave policije usmjeren je na maloljetne žrtve trgovine ljudima, imajući u vidu težinu ovog krivičnog djela kojim se ugrožava dostojanstvo, sigurnost, zdrav i bezbjedan razvoj djece - istakli su u sauopštenju.

Krivična prijava protiv državljanke BiH: Osumnjičena da je tjerala djecu na prinudni rad

Mobilna jedinica saobraćajne policije uhapsila je dva vozača na auto-putu zbog prekoračenja brzine.
Uhapšen je Beranac Đ.L. (19) koji je upravljao vozilom brzinom od 215 km/h.
Takođe, priveden je i M.T. (35) iz Tuzi koji se kretao brzinom od 189 km/h.

Dva hapšenja na auto-putu: Vozili 215 i 189 km/h

Grupa građana koja protestuje na Kruševom ždrijelu saopštila je da će privremeno obustaviti proteste nakon što su u policiji potvrdili da Goran Jokić više nije načelnik RCB Centra. Poručili su da je njihova mala pobjeda tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese.
Više od deset mjeseci traje neprekidna i uporna borba građana Cetinja koji traže pravdu i istinu za sve stradale i ranjene u dva masovna zločina na Cetinju.
Na žalost, kako je grupa građana navela u saopštenju, institucijama sistema i najodgovornijima je trebalo deset mjeseci, nakon ćutanja i ignorantskog odnosa prema protestu, da sankcioniše samo jednu od karika u sistemu odgovornosti, odgovornoj za seriju propusta kada su ova dva zločina u pitanju.
Na drugoj strani, oni su, kako kažu, pokazali da upornost u duhu crnogorskog trajanja daje rezultate, te poručuju da neće stati na ovome.&nbsp;
- Vjerujemo da će sudske institucije i Ministarstvo pravde imati u vidu našu odlučnost i upornost, kao i težinu slučaja koji je pred njima i da neće dozvoliti naš povratak na Kruševo ždrijelo. Za razliku od onih kojima je bio cilj da ovaj grad izumre, mi smo za život, da život traje i bude najveća vrijednost i zato u prilog predstojećim, za nas bolnih, božićnih i novogodišnjih praznika privremeno obustavljamo protest,sa porukom, naša mala pobjeda je tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese - poručili su u saopštenju za javnost.
Zahvalili su se svima koji su im dali podršku, kako sa Cetinja tako i iz svakog crnogorskog grada, na bilo koji način, pa i onima koji su, kako kažu, izašli iz kolone zaustavljenih vozila i stali nekoliko minuta i dali riječ podrške.
- Značilo je. Zahvaljujemo se i onima koji su našem protestu dali početni inpuls, kad smo se kupilim u daleko većem broju. Posebnu zavalnost dugujemo pripadnicima MUP-a Crne Gore koji su na profesionalan i prije svega ljudski način vodili blokadu puta u cijelom trajanju - zaključili su u saopštenju.

Privremeno obustavljene blokade na Kruševom ždrijelu: "Naša mala pobjeda tek korak ka onome što će se desiti kroz sudske i druge procese"

Šefica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas izjavila je u subotu da SAD ostaju najveći saveznik Evrope, nakon što je administracija predsjednika Donalda Trampa u važnom strateškom dokumentu navela da se Evropa suočava s "civilizacijskim brisanjem" i da bi jednog dana mogla da izgubi status pouzdanog saveznika.
Nova Nacionalna bezbjednosna strategija SAD, objavljena na sajtu Bijele kuće rano u petak, kritikuje Evropsku uniju kao antidemokratsku, navodeći da Evropi nedostaje samopouzdanja, kao i da cilj SAD treba da bude da "pomognu Evropi da ispravi svoju trenutnu putanju".
- Ima mnogo kritika, ali mislim da su neke od njih i tačne, ako pogledate Evropu, ona je potcjenjivala sopstvenu moć prema Rusiji - rekla je Kalas na panelu na Doha forumu u Kataru.
Navodeći da bi Evropa trebalo da bude samouvjerenije, ona je rekla da su "SAD i dalje naš najveći saveznik".
- Mislim da se nismo uvijek slagali po različitim temama, ali mislim da je opšti princip i dalje tu. Mi smo najveći saveznici i trebalo bi da se držimo zajedno - rekla je Kalas.
Nova Nacionalna bezbjednosna strategija Vašingtona kritikuje Evropu uz ocjenu da je previše regulisana i da se suočava s "civilizacijskim brisanjem" zbog imigracije.
U dokumentu je praktično stavljen na papir zaokret Trampove administracije u odnosu na Evropu, koju su SAD optužile da zloupotrebljava američku velikodušnost, u radikalnom odstupanju od prethodne politike SAD.

Kalas: SAD ostaju najveći saveznik Evrope

Moje mimoilaženje sa stavovima bivše partije trajalo je mjesecima unazad, a mogu reći i godinama - poručio je Nikola Janović koji je juče podnio ostavku u Demokratskoj partiji socijalista (DPS).
Na pres konferenciji je rekao da nije želio da paradira sa razlikama.
- Moji stavovi uvijek su bili jasni. Vremenom nijesam primijetio da su se razlike u tim stavovima smanjivale, pa sam smatrao da je vrijeme da se raziđemo i da svako ide svojim putem - istakao je Janović.
Ostavku je, kaže, dostavio organima stranke.
- I dao mogućnost raspolaganja mjestima u odborima gdje me je DPS birao. Nastaviću dalji politički rad kao nezavisni opozicioni poslanik - naveo je Janović.&nbsp;
Smatra da je važno da sve ono što su bile njegove vrijednosti i principi za koje se borio. Za to će se, poručuje, i dalje zalagati.
- Moje stavove imate mogućnost da čujete u javnom prostoru. Crna Gora je danas u velikom problemu, razapeta je sa jedne strane na populizam i nacionalizam, a sa druge strane postoji letargija i pasivnost kod svih nas u opoziciji. Država truli iznutra u ekonomskom, društvenom i vrjednosnom smislu. Zato smatram da, kao nezavisni poslanik treba da se borim za vrijednosti na kojima počiva Crna Gora, da treba da pokažemo drugačiju politiku - naveo je on.
Svi na crnogorskoj političkoj sceni, cijeni on, pričaju isto.
- Mora da se pokaže više ljudskog integriteta. Smtram da treba da se okrećemo mladim ljudima, ne treba da ih opterećujemo istrošenim pričama što je bilo prije 10, 20, 30 godina. Želim da ih ohrabrim da svako ko može da doprinese - treba da radimo zajedno - istakao je Janović.
Želi, kaže, da Crna Gora bude što bolja.
- Svjestan sam da će biti raznih špekulacija i teorija zavjere, da li sam sa ovim ili onim, jedina konstanta je da sam svoj i da sam pokazao u DPS-u i sada i u budućnosti da razmišljam svojom glavom i da nijesam ničiji - decidan je Janović.
Tako će se, kaže, ponašati i u budućnosti.
- Jasno je da neko vrijeme postoji mimoilaženje, sve što sam rekao o tome šta bi i kako trebalo sam rekao kad sam bio u DPS-u. Iz ličnog dostojanstva ne želim da govorim u negativnom kontekstu, želim da nastavim drugim putem i da bude drugačije. Samim tim što ću nastaviti kao nezavisni poslanik govori o tome da imam namjeru da se bavim politikom - rekao je Janović.
Ne može, naglašava, reći u kom fotmatu će biti njegov rad u budućnosti.
- To zavisi od okolnosti - dodao je on.
Građanska, antifašistička, evropska Crna Gora su, poručuje, vrijednosti koje brani.
- To je najvažnije što je državi potrebno - naveo je Janović.
Na pitanja o tajmingu ostavke je rekao da nije čovjek prijeke naravi i nestrpljiv.
- Imam dovoljno političkog iskustva da dam vremena. Kad sam procijenio da naše mimoilaženje nije manje - odlučio sam se na ovaj potez - rekao je on.
Bez obzira o kojoj se partiji radi svjedoci smo, jasan je Janović, da postoji partijsko zapošljavanje ko god je na vlasti.
- To je problem sa kojim moramo da se borimo, generalno mora da se politka vodi na drugi način i da bude bazirana na ljudskom integritetu. Važno je da se takvu ljudi uključuju, koji i nijesu iz politike, i da gradimo bolju državu - rekao je on.
Komentarišući reakcije nekih poslanika Pokreta Evropa sad (PES), Janović je rekao da ga je život naučio da bude oprezan sa pohvalama, te da nije posebno obraćao pažnju na to.
Na pitanje da li se njegovi razlozi poklapaju sa onim koje je navela Drita Lola kad je napuštala partiju, Janović je rekao da sve što je imao da kaže je govorio dok je bio u DPS-u.
- Sad kada više nijesam, to nije više ni tema - zaključio je Janović.

Janović: Moje mimoilaženje sa DPS-om trajalo godinama, jedina konstanta je da sam svoj

Koliko je funkcionerima i funkcionerkama „postavgustovskih vlasti“ teško da se odvoje od „fotelja“ pokazuje i primjer bivše direktorice Muzeja i galerija Budve Lucije Đurašković, koja je zaključala kancelariju i odbila da preda ključ, kako bi spriječila novoimenovanu vršiteljku dužnosti direktorice Ivanu Ćupić da preuzme funkciju?! Đurašković je, čak, na društvenoj mreži Fejsbuk u srijedu pozvala Budvane na protest da je podrže?! - Gdje ste Budvani da branite kulturu grada – napisla je ona, pored ostalog. Budvani se, ipak, nijesu odazvali, pa je Ćupić, nakon što je u srijedu provela nekoliko sati u hodniku ustanove čekajući da joj se omogući pristup radnom mjestu, tek juče, ipak, uspjela da uđe u svoju kancelariju. Prema informacijama Portala ETV, angažovan je bravar, formirana je i petočlana komisija da isprati otključavanje vrata, a ovom činu prisustvovala je i većina zapošljenih, kao i članovi Savjeta ustanove i kancelarija je otključana. Brava je zamijenjena, tako da bi Ćupić jutros trebalo do radnog mjesta da dođe bez problema. Čitav slučaj prijavljen je policiji, a tužilaštvo će u narednim danima odlučiti da li je u postupcima Đurašković bilo elemenata na osnovu kojih mogu pokrenuti postupak protiv nje. Međutim, nije upitno samo odbijanje Đurašković da oslobodi „direktorsku fotelju“, već je veoma sporna i njena pozicija direktorice u prethodnih četiri godine i duže. Ona je na čelo Muzeja i galerija Budve imenovana u avgustu 2017. na četvorogodišnji mandat, ali je ostala i narednih četiri godine i koji mjesec duže.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>DUŽE OD ČETIRI GODINE BEZ RJEŠENJA UPRAVLJALA USTANOVOM: Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Novi konkurs nije raspisivan, niti je ona, prema dostupnim informacijama, sve to vrijeme imala bilo kakvo rješenje za tu funkciju. Zbog toga se otvara pitanje validnosti svih akata koje je potpisivala u prethodnih četiri godine i tri mjeseca. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko želi. Upitno je i kako Đurašković može dobiti rješenje o razrješenju kada nije ponovo imenovana nakon što joj je istekao mandat. Prema nezvaničnim informacijama, Đurašković prijeti krivičnim prijavama. Predsjednica Savjeta Muzeja i galerija Branka Čvorović najavila je juče u izjavi za Pobjedu da će to tijelo danas održati sjednicu, ali nije komentarisala hoće li se raspravljati o statusu Đurašković, kojoj su, kako je kazala, po kuriru, dostavljene odluke o njenom razrješenju i imenovanju Ćupić. - Ona je četiri godine i dva-tri mjeseca preko radila, a da nije imenovana za direktoricu, niti za vršiteljku dužnosti. Za ovaj period od četiri godine ona nijedan Savjet, koji je bio imenovan u skladu sa rezultatima na izborima, nije upisivala u Centralni registar privrednih subjekata, jer je tako mogla da radi kako je radila. Ovo je prvi Savjet koji nije odustao. Mi smo stvarno istrajali zato što smo sto posto sigurni da ispravno postupamo, jer može da vam se sviđa odabir nekoga ili ne, ali morate da poštujete odluku lokalnog parlamenta - kazala je Čvorović Pobjedi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Branka Čvorović"> <figcaption>ODLUKE ZAKONITE: Branka Čvorović(Photo: RTV Budva)</figcaption> </figure>  Rekla je i da je Đurašković bilo ponuđeno da prihvati Savjet, a da je oni imenuju za vršioca dužnosti na šest mjeseci, jer u februaru naredne godine ide u penziju. - Ona je to odbila. Predsjednik opštine joj je nudio da nastavi da prima platu od 2.500 eura, koliko iznose njena sadašnja primanja, do odlaska u penziju i da se dogovore o otpremnini iako ona na nju nema pravo, jer joj je 2021. godine istekao zvanični direktorski mandat. Ona je i to odbila. Predsjedniku opštine je rekla da njoj ne treba novac, već da hoće moć - kazala je Čvorović. S druge strane, Đurašković je ovom mediju rekla da osporava sve odluke, kako je istakla, nezakonitog Savjeta. - Sve je nezakonito, počevši od Savjeta koji je nezakonito imenovan - kazala je ona. Nova direktorica Muzeja i galerija Budve Ivana Ćupić juče nije željela da komentariše događaje u ustanovi i ponašanje Đurašković. Prije nekoliko dana za naš Portal je rekla da da joj je velika čast, ali i odgovornost „voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju“. - Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve - kazala je ona. Poručila je da želi da zajedno izgrade „snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji“.

Ćupić preuzela kancelariju, Đurašković prijeti prijavama

Politikološkinja za informisanje, novinarka, bivša odbornica u nikšićkom parlamentu Tatjana Knežević Perišić obratila se juče otvorenim pismom predsjedniku Donjeg doma Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva (House of Commons) Lindziju Hojlu, protestnom notom Britanskoj ambasadi u Podgorici i otvorenim pismom Laburističkoj partiji Ujedinjenog Kraljevstva iskazujući oštar protest zbog toga što je Hojl od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića na dar prihvatio sliku kapele na Lovćenu koju je podigao srpski kralj Aleksandar Karađorđević 1918. godine, umjesto Njegoševe kapele i kao simbol strahovlade silom oružja je nametnuo Crnogorcima u nasilno aneksiranoj Crnoj Gori i koja je do danas, kako je istakla, prepoznata kao oličenje negiranja crnogorskog istorijskog identiteta. U pismu Hojlu, ona ističe da „kao građanka Crne Gore, najstarije države na Balkanu, koja se u svojoj hiljadugodišnjoj istoriji, uz pet kraljevskih dinastija, vječito borila za slobodu“, protestvuje zbog toga što je od predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, prihvatio sliku kapele, gdje je sahranjen naš najveći pjesnik i filozof Petar II Petrović Njegoš.&nbsp; &nbsp;SIMBOL STRAHOVLADE - Ta slika se odnosi na drugu kapelu, koju je nekadašnji kralj Jugoslavije Aleksandar Karađorđević, sagradio za svog sina i silom oružja, nametnuo Crnogorcima kao simbol njegove strahovlade, nakon 1918. godine, kada je, odlukom Velikih sila, moja država nestala sa mape svijeta! Taj kralj je u mom narodu poznat kao „Aco palikuća“, jer su njegovi žandarmi i odredi u Crnoj Gori, sve do 1929. ubijali protivnike bezuslovnog ujedinjenja Crne Gore i Srbije, palili kuće njihovim porodicama, mučili i zlostavljali nevine ljude, koji su se izjašnjavali kao Crnogorci - a koliko je ta Karađorđevićka vlast bila besramna, svjedoče istorijske činjenice da su crnogorsku kapu, kao dio nacionalne nošnje Crnogoraca, skidali sa glava domaćina i stavljali na svinje – upozorila je Knežević Perišić britanskog zvaničnika na istorijske činjenice&nbsp; Objasnila je da je „Mandić predstavnik partija koje u Crnoj Gori pokušavaju da uvedu 'srpski svet', što je pandan za suštinsku nacionalnu kapitulaciju i nestanak crnogorskog identiteta“.&nbsp; - Njihove slike i replike te druge kapele, na vrh Lovćena, svete planine za Crnogorce, simbolizuju politiku koja čini sve da zatre sve crnogorsko, otme našu istoriju, predstavljajući je kao srpsku i da vrate upravo tu kapelu, pored davno izgrađenog Mauzoleja, kako bi se tako vratio simbol srpske okupacije Crne Gore – naglasila je ona.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205161232_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205161232_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="mandić"> <figcaption>SIMBOL SLOMA CRNE GORE: Hojl i Mandić (Foto: Skupština Crne Gore)Skupštna.me</figcaption> </figure>  Podsjetila je Hojla da su i britanski „ugledni zvaničnici, zgroženi nad sudbinom Crne Gore, obavještavali svoj Parlament o tadašnjem umiranju jedne države“. - Preporučujem da pročitate izvještaj gofa John Francis Charles de Salisa, koji je služio kao izvanredni izaslanik i ministar plenipotencijar Ujedinjenog Kraljevstva u Kraljevini Crnoj Gori, poznat po svom izvještaju Britanskom parlamentu iz 1919. godine o situaciji u Crnoj Gori nakon njene aneksije od strane Srbije. A o tome kako Crnogorci vole svoju državu i zašto su njeni preci ginuli, te zašto Vam se ja obraćam, možete pročitati u pismu, koje je crnogorski knjaz Danilo Petrović Njegoš poslao u maju 1856. godine londonskom Tajmsu, a Tajms objavio 30. septembra 1856. godine. U njemu se, uz ostalo kaže: „466 godina crnogorski narod odbija da se podredi bilo čijoj moći ili da prizna vlast bilo kojeg gospodara; naprotiv, on se otimao za nezavisnost s oružjem u ruci, i radosno je prolio svoju krv po oltaru slobode. Četiri i po vijeka crnogorski narod trpio je neprestanu borbu s Turskom imperijom, nekada najmoćnijom u Evropi, pred kojom su drhtale sve države Evrope. Krv njenih junaka pala je na svaki kamen njenih visokih planina, i Crna Gora je sačuvala svoju dragocjenu slobodu. Politika velikih Sila bila bi jako pogrešna kada one ne bi uzele u obzir žrtve koje je njen narod podnio u ime Hrišćanstva – taj narod koji se, između Srpskog kraljevstva, Vizantijskog carstva, kraljevstava Bugarske, Bosne i Epira, koji su svi podlegli napadima Turaka, ponosno branio među svojim bezvodnim planinama, i koji je znao kako da sačuva, uprkos svom siromaštvu i oskudici, najsvetiji posjed koji jedna nacija može da ima – svoju nezavisnost“ – napisala je Knežević Perišić. Istakla je da se ništa nije promijenilo ni danas.&nbsp; - Molim vas, zato, da poštujete osnovno pravo, dato svim nacijama svijeta - da postoje. Prihvatanjem ove slike, Vi ste pokazali da ne poštujete to pravo Crnoj Gori i Crnogorcima. Vaša je dužnost, kao visokog znaničnika jedne velike nacije, da sramni poklon vratite onima koji sjede na čelu države, koju pokušavaju da unište. Nemojte biti njihov saučesnik – zaključila je Knežević Perišić.&nbsp; &nbsp;PROTESTNA NOTA U pritestnoj noti Britanskoj ambasadi u Podgorici Knežević Perišić je istakla da upućuje „protest povodom nedavnog prihvatanja poklona, slike kapele na Lovćenu, od strane predsjednika Donjeg doma britanskog Parlamenta, gospodina Lindsaya Hoylea, a koju mu je uručio predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić“. - Slika prikazuje kapelu koju je nakon ukidanja crnogorske državnosti 1918. godine podigao kralj Aleksandar Karađorđević, kao simbol političkog pritiska i nametanja nove vlasti, nakon što je srušio staru, Njegoševu kapelu, gdje je on bio sahranjen. Ova građevina, čiju je sliku primio g. Hoyl, nikada nije predstavljala izraz crnogorske tradicije i do danas je u javnosti prepoznata kao simbol negiranja crnogorskog istorijskog identiteta – istakla je ona. Uručenje slike ove kapele od strane političara koji otvoreno zastupa koncept „srpskog sveta“, političkog projekta usmjerenog na brisanje crnogorskog identiteta, poručila je Knežević Perišić, predstavlja čin sa snažnom političkom porukom. - Njeno prihvatanje, ukoliko ostane bez reakcije, može biti pogrešno shvaćeno kao znak britanske podrške tim politikama. Britanija je u prošlosti bila važan posmatrač i svjedok dramatičnih događaja u Crnoj Gori, o čemu govori i izvještaj grofa Johna de Salisa iz 1919. godine. Upravo zbog te istorijske povezanosti i reputacije Ujedinjenog Kraljevstva kao države koja dosljedno brani demokratske standarde, ljudska prava i suverenitet naroda, ovakav gest je izazvao zabrinutost među građanima Crne Gore – naglasila je u protestnoj noti Knežević Perišić. Iskazala je očekivanje „da Ambasada o ovome obavijesti relevantne institucije u Londonu i ukaže na osjetljivost ovog pitanja, kako se slični previdi ne bi ponavljali“.&nbsp; - Uvjerena sam da Ujedinjeno Kraljevstvo ne želi biti dovedeno u poziciju da nenamjerno podrži politike koje dovode u pitanje identitet i državnost Crne Gore – zaključila je u protestnoj noti. U pismu Laburističkoj partiji Ujedinjenog Kraljevstva istakla je da im se obraća kao građanka Crne Gore kako bi izrazila duboku zabrinutost zbog nedavnog prihvatanja poklona, slike kapele na Lovćenu, od strane visokog zvaničnika Ujedinjenog Kraljevstva, gospodina Lindsaya Hoylea, koju mu je uručio predsjednik Skupštine Crne Gore, Andrija Mandić. - Ovaj čin je izazvao snažnu uznemirenost kod mnogih građana Crne Gore, jer se prikazana kapela ne odnosi na prvobitnu kapelu gdje je sahranjen naš najznačajniji književnik i filozof, Petar II Petrović Njegoš, već na građevinu koju je nakon ukidanja crnogorske države 1918. godine sagradio kralj Aleksandar Karađorđević, srušivši staru, Njegoševu kapelu, postavljajući tu, prikazanu na slici, koja je simbol negiranja crnogorske državnosti – objasnila je ona. Predsjednik Skupštine Crne Gore, koji je poklon uručio, naglasila je u pismu, predstavlja političke strukture koje se otvoreno zalažu za brisanje crnogorskog nacionalnog identiteta i za koncept tzv. „srpskog sveta“, koji je, dodala je, u potpunosti suprotan demokratskim vrijednostima, ravnopravnosti naroda i savremenim evropskim principima. - Prihvatanje ovakvog poklona, ma koliko nenamjerno, može se protumačiti kao podrška politikama koje negiraju pravo Crnoj Gori da se razvija kao samostalna i međunarodno priznata država sa sopstvenim identitetom. Od partije koja pripada demokratskoj, progresivnoj tradiciji, očekujemo senzibilitet prema pitanjima državnosti malih naroda i razumijevanje za istorijske okolnosti koje prate naše odnose sa susjednim državama. Ljubazno Vas molim da o ovome obavijestite nadležne organe partije i da se, u okviru vaših mogućnosti, zauzmete za jasniji, senzibilniji i informisaniji pristup kada je riječ o Crnoj Gori i pitanjima njenog identiteta – zaključila je Knežević Perišić. Mnadić je tokom posjete Donjem domu Parlamenta UK na dar uručio Hojlu sliku kapele na Lovćenu i tom prilikom krivotvorio istorijske činjenice, kako se zaključuje iz saopštenja njegovog kabineta, saopštavajući visokom zvaničniku „da je nekadašnja totalitarna vlast prije pedesetak godina fizički uklonila sa mjesta na kojem je sagradio naš veliki Vladar i Vladika Petar II Petrović Njegoš, a koji je testamentom odredio da u njoj bude i sahranjen“.&nbsp;

Knežević Perišić poručila Hojlu: Nemojte biti saučesnik onima koji pokušavaju da unište Crnu Goru

Specijalno državno tužilaštvo, odnosno postupajući tužioci su, shodno nekim svojim vremenskim mogućnostima obavili saslušanje predloženih svjedoka predmetu okrivljenih i na taj način dali su mogučnost sudijama za istragu Višeg suda da donesu rješenje kojim se ova lica puštaju na slobodu, što je legitimno i zakonito, kazao je advokat odbrane Nikola Ivanović komentarišući današnju odluku Višeg suda u Podgorici da ukine pritvor biznismenima &nbsp;Ranku Uboviću i Vladanu Ivanoviću.
- Smatram, prije svega, da uopšte nije bilo razloga za određivanjem pritvora ovim licima, niti da se razmatra ili uzima u obzir samo njihovo pritvaranje. Smatram da ne postoji osnovana sumnja da su izvršili neko krivično djelo, posebno ne ovo, ali biće prilike da se o tome razmatra u sudnici kada za to dođe vrijeme i ukoliko do toga dođe- kazao je advokat Ivanović.
Komentarišući saopštenje Specijalnog državnog tužilaštva da je ukidanje pritvora Uboviću i Ivanoviću &nbsp;bilo nezakonito, advokat je kazao da je iznenađen jer je ovo zakonski i praksa i nepisano pravilo u sličnim predmetima.&nbsp;
Nije želio dalje da komentariše saopštenje SDT-a navodeći da je odluka potpuno osnovana i zakonita, te da će ona biti predmet provjere ukoliko SDT uloži žalbu na nju.
- Ostaje da se vidi koje mišljenje će imati neke više instance vezano za ovo. Zakon propisuje takvu mogućnost. Ovo saopštenje me čudi, ali ostajemo otvoreni, i neke više instance će dati odgovor na to- poručio je Ivanović.

Tag: ekrem-imamoglu