NVO Ekološko društvo „Breznica“ pozvala je nadležne organe da hitno reaguju povodom sve učestalijih i ozbiljnih ekoloških incidenata na području sjeverne i sjeveroistočne Crne Gore, postavljajući ključno pitanje: da li su Specijalno odjeljenje za suzbijanje ekološkog kriminala i posebna jedinica policije za otkrivanje i procesuiranje ekoloških krivičnih djela zvanično počeli sa radom. Iz organizacije poručuju da, ukoliko jesu, ove specijalizovane jedinice moraju odmah biti uključene u sve slučajeve koji, kako navode, ukazuju na elemente ozbiljnog ekološkog kriminala, koji prevazilaze domete standardnog inspekcijskog nadzora. NVO je Ekološkoj inspekciji uputila hitan zahtjev za koordinisanu, sveobuhvatnu i intersektorsku institucionalnu intervenciju, navodeći više slučajeva koji već duže predstavljaju ozbiljnu prijetnju po životnu sredinu, zdravlje građana i pravni poredak. 1. Mojkovac – hitno angažovanje ekološke i građevinske inspekcije a) Deponija otpada Usaopštenju se upozorava da se na privatnom zemljištu, pored spomenika Junacima Mojkovačke bitke, formira divlja deponija na kojoj se nekontrolisano odlaže komunalni, građevinski, kabasti i klanični otpad. Kako navodi „Breznica“, riječ je o trajnom izvoru kontaminacije vazduha, zemljišta i vodotokova: - psi lutalice i ptice raznose životinjske ostatke - postoji opasnost od širenja zaraza - otpad dovoze kamioni izvođača radova na rekonstrukciji trga i Komunalnog preduzeća Ovo, tvrde iz NVO, predstavlja direktno kršenje Zakona o upravljanju otpadom i Zakona o zaštiti životne sredine. b) Radovi na rekonstrukciji trga Iz organizacije navode da se radovi izvode: - bez istaknute projektne dokumentacije, - bez utvrđenih ekoloških uslova, - bez kontrolisanog odlaganja otpada, - uz nekontrolisanu emisiju prašine i čestica. Posebno se ističe problem nepropisnog skladištenja materijala na privatnom imanju, kao i izostanak zaštitnih ograda, čime se ugrožavaju građani, privrednici i posjetioci centra Mojkovca. 2. Bijelo Polje – dramatično aerozagađenje i ekološki kriminal NVO upozorava da se Bijelo Polje tokom zimskog perioda suočava sa „tradicionalno dramatičnim nivoima zagađenja“, usljed: - spaljivanja guma, plastike, tekstila, - korišćenja otpada kao goriva, - spaljivanja rabljenog ulja u automehaničarskim radionicama i ložištima, - spaljivanja otpada iz zanatskih i proizvodnih pogona. Takve radnje, upozoravaju iz „Breznice“, predstavljaju krivično djelo ekološkog kriminala, jer se oslobađaju dioksini, furani i teški metali koji ugrožavaju zdravlje hiljada ljudi. Traže se: - pojačane noćne kontrole policije, - hitan inspekcijski nadzor, - trenutno procesuiranje svih počinilaca. 3. Berane – spaljivanje otpada na buvljoj pijaci Ekološko društvo „Breznica“ navodi da se na prostoru buvlje pijace u Beranama redovno pale plastika, sintetika, tekstil i elektronski otpad, pri čemu se oslobađaju izuzetno opasne materije. Organizacija zahtijeva: - hitnu intervenciju komunalne i ekološke inspekcije, - uključivanje policije i jedinice za ekološki kriminal, - identifikovanje počinilaca i izricanje maksimalnih kazni. - Pitanja nadležnim institucijama NVO „Breznica“ zahtijeva hitno i javno objašnjenje: Da li su specijalizovane jedinice za ekološki kriminal zvanično počele sa radom? Ako jesu – zašto nisu angažovane u ovim slučajevima? Ako nijesu – ko odgovara za kašnjenje u njihovom formiranju i kada će biti operativne? Zahtjev za hitnu institucionalnu reakciju Organizacija poziva sve nadležne institucije – inspekcije, policiju, tužilaštvo i lokalne samouprave – da bez odlaganja preduzmu zakonom propisane mjere: - zaštite javnog interesa, - spriječe dalje uništavanje prirode, - sankcionišu počinioce, - obezbijede transparentno informisanje javnosti. „Ovo su slučajevi koji ne trpe odlaganje. Svaki dan nečinjenja znači novu štetu po zdravlje ljudi, ekosisteme i buduće generacije“, poručuju iz NVO Ekološko društvo „Breznica“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112115114_b7ccc0df1fcdff1de78efe4c1b095de03869f4c650c9168177d85cc15afc5c47.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025112115114_b7ccc0df1fcdff1de78efe4c1b095de03869f4c650c9168177d85cc15afc5c47" data-rendition-name="original" width="1920" height="1920" loading="lazy" alt="ekološki incident"></figure>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

NVO "Breznica": Sjever Crne Gore pogođen ozbiljnim ekološkim incidentima, potrebno uključivanje specijalnih jedinica za ekološki kriminal

U mjestu Dobra Voda, kod Bara, danas su u more ispuštene velike količne otpadnih voda, svjedoče fotografije koje su Portalu ETV dostavili mještani, koji su ogorčeni i tvrde da ovo nije prvi put.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250723180724_b455afd12836424b5283766533a0b870ffa485b4311a40c2bf5f8831dbc93b17.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250723180724_b455afd12836424b5283766533a0b870ffa485b4311a40c2bf5f8831dbc93b17" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="Otpadne vode u moru u Dobroj Vodi"> </figure>  Prema njihovim riječima, otpadne vode u more ispušta neki od hotela ili apartmana na obali i pozivaju institucije na hitnu reakciju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250723180728_a6fd8140d06a75c68bb8f390ef36a57c93e94bf1f6b5d912df25a1f541119945.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250723180728_a6fd8140d06a75c68bb8f390ef36a57c93e94bf1f6b5d912df25a1f541119945" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="Otpadne vode u moru u Dobroj Vodi"> </figure>  - Kakva je ovo slika crnogorskog mora u jeku turističke sezone. Turisti su šokirani. Ovakvo ponašanje tjera turiste sa naših plaža - kazali su mještani Portalu ETV. Oni su danas o ekološkom incidentu obavijestili Komunalnu službu Bara.

Kaćuša Krsmanović

Otpadne vode u moru rastjeruju turiste

Jedan od plutajućih bungalova u zoni stroge zaštite Nacionalnog parka Skadarsko jezero, koji su već devet mjeseci predmet spora i simbol institucionalne nemoći, potonuo je 17. jula u Karučkom oku. Ekološki aktivista Aleksandar Dragićević događaj je nazvao „ekološkom katastrofom“, ističući da se „izliva ulje i gorivo, a mineralna vuna tone“. On je naveo da se radi o objektu od oko 50 kvadrata, koji su vlasnici mjesecima premještali po jezeru, dok nadležne institucije nijesu našle način da spriječe štetu. Dok ekološki aktivisti upozoravaju da su bungalovi izgrađeni nelegalno i da predstavljaju ozbiljnu prijetnju zaštićenom prirodnom području, vlasnica tvrdi da njeni objekti ni na koji način ne ugrožavaju ni okolinu, ni imovinu, ni ljude. Ističe da nastoji da posluje u skladu sa zakonom, predala je krajem prošle godine zahtjeve za legalizaciju, ali navodi da se našla u pravnom vakuumu zbog izostanka novog zakonskog rješenja za šta smatra odgovornim neažurne nadležne organe. Iz Javnog preduzeća za nacionalne parkove Crne Gore (JPNPCG) poručili su da je nakon prevrtanja objekta njihova Služba zaštite NP Skadarsko jezero odmah intervenisala na terenu i utvrdila da nije došlo do izlivanja bilo kakve tečnosti – ni goriva ni ulja. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpotopljen-ilegalni-bungalov-u-karuckom-oku-izlivaju-se-ulje-i-gorivo-iz-buradi&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - Naša služba je još u oktobru 2024. godine sačinila zapisnik o dva nelegalna plutajuća objekta i proslijedila dokumentaciju Komunalnoj policiji Prijestonice Cetinje. Iako su u početku reagovali, sredinom januara 2025. proglasili su se nenadležnim - saopštili su iz JPNPCG. Ističu da zaposleni u Nacionalnim parkovima nemaju zakonska ovlašćenja za uklanjanje objekata, te da su više puta apelovali na nadležne organe – od Lučke kapetanije do Ministarstva prostornog planiranja – da se pronađe rješenje. - Ekološka inspekcija je više puta izlazila na teren, izdala dvije prijave i dala usmeno naređenje za uklanjanje objekata, ali vlasnici nijesu postupili po njima- navode iz JPNPCG i dodaju da očekuju „brzo institucionalno rješenje koje će konačno definisati nadležnosti i omogućiti efikasno uklanjanje nelegalnih objekata“. <h2>Vlasnica bungalova: Prijavila sam vandalizam, institucije nijesu reagovale</h2> Aleksandra Šofranac, vlasnica potopljenog bungalova, za Portal ETV tvrdi da je žrtva sabotaže, te da su nepoznate osobe nekoliko dana prije incidenta izbušile rupe na objektu. - 07.07. sam prijavila vandalizam nad kućicama, da su NN lica izbušila rupe, nakon čega je bungalov počeo da tone. Prijavila sam slučaj cetinjskoj policiji, molila ih da izađu na uviđaj, ali se niko nije pojavio - kaže Šofranac. Tvrdi da ovo nije prvi put da je izložena napadima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250718210724_1dca760e6504098cd7599c280658132f07b544efa6c4ce4727c72964318ae139.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250718210724_1dca760e6504098cd7599c280658132f07b544efa6c4ce4727c72964318ae139" data-rendition-name="original" width="314" height="463" loading="lazy" alt="prijava"></figure>  - Bušili su mi gume, krali tablice, potopili motor, ali policija nikada nije reagovala- ističe Šofranac. Dodaje da je pokušala da spriječi dalje tonjenje angažujući stručnjake. - Zvala sam nautički inžinjering da se sanira šteta, ali su mi rekli da moramo čekati ljepše vrijeme zbog jakog vjetra i kompleksnosti zahvata. U međuvremenu se bungalov prevrnuo. Tek tada se pojavila kriminalistička inspekcija koja mi je rekla da ranije nijesu ni bili upoznati sa slučajem - kazala je vlasnica bungalova. <h2>Nema motora, nema goriva – nema ekološke katastrofe</h2> Govoreći o tvrdnjama o ekološkoj katastrofi, Šofranac kategorično odbacuje mogućnost zagađenja. - Na tim bungalovima nema motora, pa samim tim ni ulja, ni kanalizacionih odvoda. Zbog toga i ne možemo da dobijemo dozvolu za rad. Stari zakon je istekao u decembru 2024, a novi još nije usvojen. Čekamo zakon koji mora biti usklađen sa EU standardima, tako su mi objasnili - naglašava Šofranac. Dodaje da je sva potrebna dokumentacija već predata, te da „sve što radi – radi legalno“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250718210724_a56dcfb4f5ba74f8b2a831ca5ef615d69daa96ae7d270058e6ca650e7304dd06.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250718210724_a56dcfb4f5ba74f8b2a831ca5ef615d69daa96ae7d270058e6ca650e7304dd06" data-rendition-name="original" width="358" height="306" loading="lazy" alt="zahtjv"></figure>  <h2>„Ne osjećam se bezbjedno – nisam prihvaćena ovdje“</h2> Šofranac ističe da je nakon posljednjih dešavanja zabrinuta za svoju bezbjednost i bezbjednost svoje porodice. - Podnosila sam prijave više puta ali sve je ostalo na tome. Iz cetinjske policije su mi savjetovali da podnesem i krivičnu prijavu protiiv NN lica. Ja sam doseljenica, nisam prihvaćena ovdje od mještana od samog početka i više se ne osjećam sigurno - zaključila je Šofranac u izjavi za Portal ETV. Posljednja informacija koju ima naš portal jeste da ODT na Cetinju još izviđa da li u gradnji plutajućih drvenih bungalova ima elemenata krivičnog djela. Podsjećamo, na pitanja o bungalovima, koje je Portal ETV još 27. maja uputio ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma vezano za slučaj plutajućih bungalova, nijesmo dobili nikakav odgovor ali se, nakon posljednjeg incidenta, ministarstvo oglasilo saopštenjem za javnost. - Nije bilo nikakvog ekološkog incidenta, već je ćinjenica da se jedan od privremenih objekata prilikom uklanjanja od strane njegovog vlasnika prevrnuo u vodu, na što je ekološka inspekcija promptno regovala i utvrdila da nije bilo nikakvog izlivanja ulja i gorva. Objekat će biti blagovremeno uklonjen iz jezera - navodi se u saopštenju MERS-a.

Danijela Jovanović

Tamara Klikovac

Potopljeni bungalov u srcu Skadarskog jezera čeka ko će preuzeti odgovornost

Ministarstvo energetike i rudarstva, na čijem je čelu Admir Šahmanović, naložilo je privremenu obustavu izvođenja rudarskih radova na određenim dijelovima flotacionih jalovišta u okviru rudnika olova i cinka „Šuplja stijena“, saznaje Portal ETV.
Ova odluka donesena je nakon inspekcijskog nadzora koji je sprovela rudarska i geološka inspekcija, a uslijed ekološkog incidenta koji je doveo do kontaminacije rijeke Ćehotine i narušavanja životne sredine.
Rudnikom upravlja kompanija Gradir Montenegro d.o.o. iz Pljevalja.
Privremena mjera ne znači potpuno zatvaranje rudnika, već je uvedena kao preventivna i zaštitna mjera kako bi se spriječile dalje posljedice po okolinu.

Miraš Dušević

Nakon ekološkog incidenta u Pljevljima: Obustavljeni radovi na rudniku "Šuplja stijena"

Požar na jahti "Ramonda" ugašen je sinoć nakon višesatne borbe sa vatrom, a blagovemenom akcijom nadležnih službi spriječen je ekološki incident, odnosno potonuće jahte i izlivanje nafte u more, saopšteno je iz Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama (UPSUL).
Navodi se da je pomorsko-operativni centar UPSUL-a primio je poziv u četvrtak u 18 sati i 25 minuta da gori jahta "Ramonda" u Portonovi Marini.
Ističe se da je požar gašen sa kopna jer je jahta bila na vezu u toj luci.
Iz UPSUL-a su kazali da je u gašenju požara učestvovala Služba zaštite i spašavanja Porto Novi, kao i Služba zaštite i spašavanja iz Herceg Novog.
Na mjesta događaja, kako su naveli, bio je i čamac EKO1 Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama, sa opremom i sredstvima za borbu protiv zagađenja mora, jer se u jahti nalazilo osam tona goriva.
UPSUL je odmah nakon poziva u marinu uputio i spasilački čamac SAR 1 u cilju obezbjeđenja mjesta na kojem je izbio požar i sprečavanja da se proširi na druge brodove.
Navodi se da je koncesionar jahtu oteglio oko 150 metara od obale, a da je Portonovi Marini naloženo da angažuje sva raspoloživa sredstva, uključujući i vatrogasni čamac za gašanje požara.
Pored službi zaštite i spašavanja, podršku u gašenju požara pružili su i privatni subjekti sa svojom opremom.
- Zbog potencijalne opasnosti od izlivanja nafte u more, pripadnici UPSUL-a su sve vrijeme bili pripravni, kao o inspektori sigurnosti plovidbe i PSC inspektori. Pripadnicu službi zaštite i spašavanja dežurali su cijelu noć u marini - navodi se u saopštenju.

Spriječen ekološki incident nakon izbijanja požara na jahti

Iz nevladine organizacije Euromost saopšteno je da su nakon pet godina nadležni otkrili da jedna firma u Bijelom Polju ispušta bijelu tečnost u rijeku Lim, zbog čega su u policiji saslušane dvije osobe. U Euromostu su rekli da je nepoznata tečnost ispuštena juče u periodu od 12 do 14 sati, čemu, kako dodaju, svjedoče fotografije i video materijal koji su dostavili medijima. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DkqGtkn2rIoU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Odmah smo obavijestili inspektora za vode i Centar bezbjednosti Bijelo Polje, koji je obavijestio dežurnog tužioca, a isti dao nalog službenicima za privredni kriminal da uđu u firmu za koju se sumnjalo da ispušta. Oni su odmah postupili po naređenju i u saradnji sa inspektorom za vode Omarom Bašićem otkrili, nakon pet godina, gdje se ispušta bijela tečnost, jer je ta firma godinama negirala da je oni ispuštaju. To je bio razlog da se u Centru bezbjednosti saslušaju i dva lica - navedeno je u saopštenju Euromosta. Odmah nakon saznanja o ekološkom incidentu na Limu, uključio se i Centar za ekotoksikološka ispitivanja koji je juče uputio svoj tim iz Podgorice u Bijelo Polje i uzeo uzorak sa mjesta ispuštanja vode.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240908140936_63d322c9b86394be2cb9d6e0540f4b3f40c53c44d0303396d6279aaa93c567c7.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240908140936_63d322c9b86394be2cb9d6e0540f4b3f40c53c44d0303396d6279aaa93c567c7" data-rendition-name="original" width="1600" height="959" loading="lazy" alt="Euromost"> </figure>  Kako kažu iz NVO,,Euromost", 2019. godine se desio pomor ribe u istom mjesecu i sumnjalo se da je sa iste cijevi ispuštena tečnost. Tim povodom se još vodi sudski postupak.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240908140936_12cb578e9620891c94d5a8da6feaeedda52283b1b2085f2c31b095fe33addced.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240908140936_12cb578e9620891c94d5a8da6feaeedda52283b1b2085f2c31b095fe33addced" data-rendition-name="original" width="1600" height="906" loading="lazy" alt="Euromost"> </figure>  - Trenutno je vodostaj Lima na najnižem nivou i svaki dan je rizik da se ponovo desi pomor ribe na području Opštine Bijelo Polje zbog velike zagađenosti ove rijeke. Iz tog razlog pozivamo sve državne institucije, inspekcije, organizacije, ribolovce i građane, da obrate pažnju vi zajedno kao u ovom slučaju djeluju, u cilju zaštite ove rijeke i ribljeg fonda - kazali su iz Euromosta.

Euromost: Otkriveno koja firma ispušta bijelu tečnost u Lim, saslušane dvije osobe

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Predsjednik Savjeta AMU Branko Boškovič podnio &nbsp;je ostavku na mjesto predajednika na današnjoj sjednici Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sjednica Savjeta AMU"> </figure>  Ipak, Bošković ostaje član Savjeta. Prije šest dana o tome je &nbsp;obavijestio Savjet AMU.&nbsp; Kako je istakao, ostavku podnosi kao moralni čin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCaX65hqLfw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Andrijana Nikolić, članica Savjeta upitala je Boškovića šta je sa svim odlukama koje je potpisao, da li su sad one ništavne? - Imamo odluku ASK iz 2021. gdje piše da će ASK sprovesti postupak ispitivanja legalnosti izbora predsjednika Savjeta AMU- kazala je. Bošković je odgovorio da je siguran da nema ništa sporno za sve odluke koje smo donijeli jer smo mi kolektivi organ. - &nbsp;Poštujete odluke institucija j smatram da je odluka odgovorna. Zahvaljujem predsjedniče na onome što ste do sada uradili, imali sjajne rezultate, a nadam se da će Agencija i nakon ove odluke nastaviti da radi jednako dobro- rekao je član Savjeta Edin Koljenovič: Bošković je kazao da je predsjednik Savjeta samo neko ko formalno upravlja i dio je kolektiva.&nbsp; - Ova Agencija je najbolji reprezent medijske regulacije- poručio je. Podsjećamo, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je javni funkcioner Branko Bošković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta AMU, odnosno tadašnje Agencije za elektronske medije (AEM). U odluci donesenoj 12. novembra 2025. godine, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.

Predsjednik Savjeta AMU Branko Bošković podnio ostavku

Opštinska izborna komisija (OIK) Kotor je na današnjoj sjednici utvrdila rezultate glasanja na lokalnim izborima koji su održani 29. septembra prošle godine.
Prema podacima iz zvaničnog izvještaja, najviše glasova osvojila je lista "Kotor prije svega! DPS – Nedeljko Moškov" (2.834 glasa), koja ima deset mandata, kao i koalicija "Vladimir Jokić – Dobar glas – Demokrate – PES" (2.583 glasa).
Sa po tri mandata slijede: "Za budućnost Kotora – Grad svih nas" (937 glasova), "Grbaljska lista – Tvoja, moja, naša" (908), te "Demokratska alternativa – dr Davor Kumburović – Da se Kotor pita" (888).
Lista "Evropski savez (SD, SDP, LP i građani) – Zasjat' će Kotor" osvojila je dva mandata (525 glasova), a po jedan mandat Hrvatska građanska inicijativa (452) i lista "Kotorski pokret – Siniša Kovačević" (306).
Ispod cenzusa su bile liste "U akciju – Budi svoj! Biraj CGA!" sa 170 glasova, "Čuvari grada – lista građana" (167), "Socijalistička narodna partija (SNP) – Demokratska srpska stranka (DSS) – Odgovorno" (163) i lista "Za Kotor" (71 glas).
Tokom razmatranja izvještaja, članovi OIK-a nisu imali prigovora na utvrđivanje rezultata izbora.
Ustavni sud juče je odbio žalbu kotorskog odbora DPS-a, podnijetu prošle jeseni, da se ponovi glasanje na dva birališta u Kotoru, čime su se stekli uslovi za proglašenje konačnih rezultata izbora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fustavni-sud-odbio-zalbu-dps-a-nema-ponovnog-glasanja-u-prcanju-i-mircu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: ekoloski-incident