Ekološka inspekcija je za sedam mjeseci sprovela gotovo 800 inspekcijskih nadzora i podnijela 32 krivične prijave, saopštio je ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić. 
 
Kako je rekao, iako ima svega osam ekoloških inspektora, rezultati pokazuju da se, i u uslovima ograničenih kapaciteta, može djelovati odlučno, organizovano i sa konkretnim efektima na terenu. 
 
- Broj podnesenih krivičnih prijava jasno šalje poruku svima koji još uvijek misle da je ekološki prestup “bezopasan” ili zanemarljiv - nećemo i ne možemo tolerisati zloupotrebu prirodnih resursa - kazao je Ćulafić. 
 
On je naveo da šteta koju takvi postupci nanose, pogađa cijelu zajednicu: narušava kvalitet zemljišta i voda, direktno ugrožava turizam, poljoprivredu i zdravlje ljudi. 
 
Ćulafić je istakao da građani sve češće pokazuju da žele da budu dio rješenja, a ne nijemi posmatrači. 
 
- Prijave koje dolaze s terena sve češće stižu upravo od onih koji ne žele da ćute na devastaciju prostora oko sebe. To je najbolji dokaz da ekološka svijest raste, i da zaštita životne sredine postaje stvar lične kulture i svakodnevne odgovornosti - naveo je Ćulafić. 
 
Prema njegovim riječima, borba za očuvanje životne sredine mora ostati visoko na listi državnih prioriteta. 
 
- U Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera nastavićemo da ulažemo napore u jačanje inspekcijskog nadzora, bolju koordinaciju institucija i edukaciju javnosti - poručio je Ćulafić. 
 
On je podsjetio da je na sjednici Biroa za operativnu koordinaciju organa obavještajno bezbjednosnog sektora donijeta važna odluka o formiranju posebnog tima unutar Sektora za borbu protiv kriminala u Upravi policije, koji će se baviti isključivo suzbijanjem ekološkog kriminala. 
 
- Posebno značajnu ulogu ima i platforma Čuvaj.me, jedan od prvih rezultata nacionalne kampanje “Čuvaj da te čuva”. Građani putem nje mogu prijaviti nelegalnu eksploataciju i druge ekološke probleme, ali i pratiti šta se dešava s njihovom prijavom - dodao je Ćulafić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ekološka inspekcija za sedam mjeseci podnijela 32 krivične prijave

Ekološka inspekcija je, od 1. januara do 30. juna, izvršila ukupno 691 inspekcijski pregled, tokom kojih su utvrđene 244 nepravilnosti, saopšteno je iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera. 
 
Iz tog Vladinog resora su rekli da je 295 pregleda bilo planirano kao redovno, 289 je sprovedeno po inicijativi građana i institucija, a 107 je imalo kontrolni karakter. 
 
- Tokom nadzora utvrđene su 244 nepravilnosti. U cilju njihovog otklanjanja, inspektori su izdali 135 ukazivanja i donijeli 63 rješenja- kaže se u saopštenju. 
 
Navodi se da je podnijeto 26 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, a izdato je i 16 rješenja o novčanom kažnjavanju, u ukupnom iznosu od 29.050 EUR. 
 
- U istom periodu, zbog težih povreda zakona, podnijeto je 26 krivičnih prijava- dodaje se u saopštenju. 
 
Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić istakao je da su ti rezultati posebno važni, jer dolaze iz tima sa ograničenim kadrovskim kapacitetima. 
 
- Imamo mali, ali izuzetno posvećen tim od svega sedam inspektora, koji svakodnevno izlaze na teren i radom pokazuju koliko je nadzor važan za zaštitu životne sredine- rekao je Ćulafić. 
 
Kako je naveo, uprkos čestim kritikama i pokušajima da se ospori rad inspekcije, podaci govore suprotno. 
 
- Ekološka inspekcija postupa pravovremeno, odlučno i u skladu sa svojim zakonskim ovlašćenjima- rekao je Ćulafić. 
 
U saopštenju MERS-a se navodi da su se nepravilnosti u najvećem broju slučajeva odnosile na obavljanje djelatnosti bez potrebnih dozvola i saglasnosti nadležnih organa, kao i na ispuštanje tehnoloških voda koje nijesu ispunjavale zakonske uslove za ispuštanje u kanalizaciju ili prirodne recipijente. 
 
Iz tog resora su kazali da su, takođe, zabilježeni slučajevi obavljanja djelatnosti u zaštićenim prirodnim dobrima bez odobrenja, držanja zaštićenih vrsta u zatočeništvu bez dozvola ili u neadekvatnim uslovima, kao i ispuštanja gasova iz ložišta i drugih izvora koji nijesu bili u skladu sa zakonskim standardima. 
 
Oni su naveli da je inspekcija utvrdila i nepravilnosti koje se odnose na nepreduzimanje mjera iz Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu, nepropisno upravljanje otpadom, nepostupanje po planovima i programima koje su odobrili nadležni organi, kao i nesprovođenje monitoringa segmenata životne sredine. 
 
Iz MERS-a su kazali da su zabilježeni i slučajevi povećanog nivoa buke, kao i nedostavljanja podataka iz katastra zagađivača. 
 
- Dodatno, evidentirani su propusti u oblasti zračenja, uključujući nevršenje zdravstvenih pregleda profesionalno izloženih lica, izostanak dozimetrijskih ispitivanja i mjerenja radne sredine, kao i korišćenje izvora jonizujućeg zračenja bez odgovarajućih rješenja- kaže se u saopštenju. 
 
Navodi se da su nepravilnosti uočene i u vezi sa skladištenjem i prometom hemikalija bez dozvola, kao i zbog nepostupanja u skladu sa obavezama koje se odnose na seveso postrojenja i mjerenje nivoa nejonizujućeg zračenja. 
 
Iz MERS-a su poručili da će ekološka inspekcija nastaviti s intenzivnim nadzorima, s ciljem unapređenja stanja u oblasti zaštite životne sredine, smanjenja rizika po zdravlje građana i obezbjeđivanja poštovanja zakonskih propisa. 
 
Ćulafić je naveo da je, od 1. januara do 31. decembra prošle godine, izvršen ukupno 1.831 inspekcijski pregled. 
 
- Zaštita životne sredine nije stvar izbora, već zakonska i moralna obaveza. Ekološka inspekcija je prva linija odbrane od neodgovornog ponašanja prema prirodi- poručio je Ćulafić.

MERS: Ekološka inspekcija za pola godine izvršila skoro 700 pregleda

Što je bio uzrok pomora ribe u rijeci Lješnici 5. jula u dijelu toka koji prolazi kroz Petnjicu i dalje je nepoznanica, a odgovor bi trebalo da pruži Centar za ekotoksikološka ispitivanja, proizilazi iz onoga što je Portalu ETV danas saopšteno iz Ekološke inspekcije na pitanja koja smo im uputili 6. jula, a naglasili su i da sve okolnosti ovog ekološkog incidenta treba da utvrdi tužilaštvo.
- Dana 06. 07. 2025. godine Ekološkoj inspekciji prijavljena je pojava uginule ribe u rijeci Lješnici, a od strane Ribilovačkog društva „Sinjavac“ iz Bijelog Polja. U vezi sa prije navedenim dana 06. 07. 2025. godine izvršen je obilazak dijela korita rijeke Lješnice odnosno pojedinih lokacija u koritu rijeke Lješnice kojima se moglo prići. Obilazak je započet od mosta na lokalnom putu koji vodi od objekta „fabrika košulja“ ka Bioči, Bijelo Polje. U toku tog obilaska u koritu rijeke i vodi Lješnici nijesu uočene uginule ribe, ali ni ribe u vodi, takođe nijesu uočeni ni drugi uginuli organizmi. Nije uočena promjena boje vode ili prisustvo mirisa - ističe se u pisanim odgovroima koje nam je danas dostavila koordinatorka Ekološke inspekcije Vesna Bigović.
Objašnjava da „nizvodno od mjesta Tucanje (lokacija kamenoloma), Petnjica, od strane Ekološke inspekcije nije vršen obilazak korita rijeke Lješnice, a iz razloga što je dobijena informacija od inspektora za slatkovodno ribarstvo Vukajla Đalovića i predsjednika Ribolovačkog društva „Sinjavac“ Ismeta Softića da je taj dio korita rijeke pregledan od strane članova i ribočuvara ovog ribolovačkog društva i da je u toku tog obilaska vršeno kupljenje ribe koja je pronađena“.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 68.75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmirkovic-zastide-potrovase-nas-bez-ikakve-odgovornosti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Nakon ovoga, od strane ekološkog inspektora zajedno sa inspektorom za slatkovodno ribarstvo Vukajlom Đalovićem i predsjednikom Ribolovačkog društva „Sinjavac“ Ismetom Softićem, izvršen je obilazak dijela korita rijeke Lješnice na ušću potoka Jaštak i dijela korita potoka Jaštak neposredno iznad ušća. U toku nadzora na lokaciji ušća potoka Jaštak u rijeku Lješnicu uočeno je prisustvo zelene boje na kamenju u koritu potoka Jaštak, a koja je prouzrokovana obrastanjem algama. Nije uočena promjena boje vode, niti prisustvo nekog mirisa. Potok Jaštak je vodotok koji dolazi iz zone iznad koje se nalazi fabrika HI Poliex ad Berane, na udaljenosti od oko dva kilometra. Na ušću potoka Jaštak u rijeku Ljašnicu bila je prisutna voda i ista je tekla - piše u odgovorima.
Bigović ističe da je i kompanija „Polieks“ bila „predmet inspekcijskog nadzora“.
- Dana 06. 07. 2025. godine pravno lice HI Poliex ad Berane nije radilo, pa u cilju utvrđivanja potpunog činjeničnog stanja inspekcijski nadzor je ponovljen dana 07. 07. 2025. godine i tada je od strane pravnog lica Centar za ekotoksikološka ispitivanja doo Podgorica izvršeno uzimanje uzoraka vode iz potoka Jaštak (u zoni ušća), te rijele Lješnice (prije i nakon ušća), kao i otpadnih voda iz kompleksa HI Pliex ad Berane. Dana 07. 07. 2025. godine u trenutku inspekcijskog nadzora od lokacije na kojoj se vrši ispust otpadnih voda iz kompleksa HI Poliex ad Berane nije bile vode u koritu koje ide ka potoku Jaštak, odnosno iz ispusta je bila mala količina voda koja se ubrzo po isticanju gubila i korito je nizvodno bilo suvo – objasnila je Bigović.
Ukazuje da „Polieks“ posjeduje vodnu dozvolu Uprave za vode u skladu sa Zakonom o vodama.
- O događaju koji je predmet vašeg interesovanja, obaviješteno je ODT Berane od strane ribilovačkih društava, tako da će dalje postupanje Ekološke inspekcije biti usmjereno na informisanje istog o utvrđenim činjenicama i prikupljenim informacijama posredstvom OB Berane, te drugih nadležnih organa ukoliko za tim bude postojala potreba, shodno činjeničnom stanju i u slučaju utvrđivanja nepravilnosti u odnosu na propise iz nadležnosti Ekološke inspekcije na
preduzimanju upravnih mjera i radnji u cilju otklanjanja istih – zaključila je Bigović.
Portal ETV objavio je 6. jula da je poljoprivredni inspektor koji je zadužen za nadzor i kontrolu sprovođenja Zakona o slatkovodnom ribarstvu obišao, nakon prijave akcidenta, rijeku Lješnicu, i konstatovao je pomor ribe i drugih organizama u dužini od tri kilometra nizvodno
Generalna direktorica Direktorata za ribarstvo Katarina Burzanović tada je našem portalu saopštila, da „se špekuliše ko bi mogao biti eventualni počinilac, ali je slučaj prijavljen policiji i tužilaštvu koji će se u daljem toku istrage baviti pronalaženjem počinioca“.
- Iz domena naše nadležnosti uzeti su uzorci vode, kao i uzorci uginulih riba koji će se poslati na dalju analizu kako bi se utvrdile prave činjenice - kazala je ona i naglasila da će Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede insistirati da se slučaj ispita do kraja i zatražiće pojačane kontrole u narednom periodu za sve inspekcije iz oblasti zaštite prirode i zaštite životne sredine i zaštite zdravlja ljudi.
Mještanin Petnjice Vuk Mirković kazao je tada Portalu ETV da se ovakav incident u rijeci Lješnici ne dešava prvi put.
- Institucije moraju da reaguju i kazne zagađivače. Mi znamo ko je glavni zagađivač naših rijeka. Lješnica je nekad bila spas za cijeli ovaj kraj, a sad je ruglo – od smeća i kesa koje se bacaju, do ekoloških katastrofa. Sa te rijeke nekada smo pili vodu. Ovo sad je katastrofa, zastiđe, potrovaše nas bez ikakve odgovornosti - rekao je Mirković.

Kaćuša Krsmanović

Tužilaštvo će koordinirati „potragom“ za trovačem rijeke

&nbsp;Ekološka inspekcija je, u prva četiri mjeseca ove godine, izvršila 503 inspekcijska pregleda i utvrdila 166 nepravilnosti, saopštio je ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić.
Kako je kazao, od 1. januara do 30. aprila, izvršeno 237 redovnih, 77 kontrolnih pregleda i 189 inspekcija po inicijativi, a sa ciljem osiguravanja poštovanja zakonskih propisa i očuvanja životne sredine.
- Utvrđeno je 166 nepravilnosti, a u cilju njihovog otklanjanja, inspektori su izrekli mjere ukazivanja 93 puta i donijeli 37 rješenja - rekao je Ćulafić.
Prema njegovim riječima, u izvještajnom periodu, izdato je 12 rješenja o novčanom kažnjavanju i izrečeno 23 hiljade EUR novčanih kazni rješenjem.
- Podnijeto je 16 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, kao i 15 krivičnih prijava - naveo je Ćulafić.
Kako je istakao, Ekološka inspekcija prošle godine je izvršila ukupno 1.831 pregled i utvrdila 708 nepravilnosti.
&nbsp;- Ovi podaci pokazuju da smo krenuli u odlučnu borbu protiv ekološkog kriminala, koji decenijama predstavlja jednu od najvećih prepreka očuvanju prirodnih resursa i životne sredine u Crnoj Gori - rekao je Ćulafić.
Prema njegovim riječima, korupcija u životnoj sredini je problem koji utiče na održivi razvoj, zaštitu prirodnih resursa i zdravlje građana.
- Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera preduzima niz konkretnih mjera, s ciljem efikasne prevencije i suzbijanja ekoloških prekršaja - poručio je Ćulafić.
On je kazao da ekološki inspektori svakodnevno rade na identifikaciji i sankcionisanju nelegalnih aktivnosti, kao što su nelegalna sječa šuma, nepropisno odlaganje otpada, zagađenje voda i vazduha.
- U proteklom periodu sproveden je niz aktivnosti u cilju usaglašavanja nacionalnog zakonodavstva sa pravom Evropske unije, a takođe kontinuirano su sprovođene obuke preko Centra za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu, ali i kroz podršku OESC-a (OEBS) ili određenih specijalizovanih projekata - naveo je Ćulafić.
Misija je, kako je kazao, da Crna Gora postane primjer održivog razvoja i ekološke odgovornosti.
- A to možemo ostvariti samo zajedničkim djelovanjem države, institucija i građana - zaključio je Ćulafić.

Ekološka inspekcija za četiri mjeseca utvrdila 166 nepravilnosti

Ekološka inspekcija donijela je juče naredbu o obustavi radova na bungalovima na Karuču koji od oktobra prošle godine narušavaju izgled i ugrožavaju bezbjednost u srcu Nacionalnog parka Skadarsko jezero.
- Pripadnici Službe zaštite NP Skadarsko jezero i ekološki inpektori juče su izašli na teren i preduzeli mjere i radnje iz svoje nadležnosti. Nakon obavljenog nadzora, inspektori su donijeli usmeni nalog o obustavi radova na objektima na Karuču - rekao je Portalu ETV direktor Nacionalnog parka Skadarsko jezero Nenad Ivanović.
Ivanović je podsjetio da Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju izviđa ovaj slučaj i očekuje da ubrzo utvrdi da li u gradnji plutajućih drvenih bungalova ima elemenata krivičnog djela.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.089%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbungalovi-prkose-zakonu-plutajuca-crna-tacka-u-srcu-prirodnog-bisera-crne-gore&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<h2>Uporna borba</h2>
Nadzornici NP Skadarsko jezero više puta su obilazili ovaj kraj, evidentirali napredovanje radova na bungalovima i objavještavali nadležne organe o stanju na terenu.
Na bespravne graditelje i uzurpatore Karuča u kontinuitetu ukazuje i bračni par Janko i Kerolajn Jovićević koji od 2004. godine žive na Skadarskom jezeru i revnosno rade na zaštiti svog kraja.
Samo u slučaju plutajućih bungalova četiri puta su pisali državnom vrhu, nadležnim institucijama i ambasadama, ukazujući na ozbiljnu ekološku prijetnju ovom zaštićenom prostoru i tražeći adekvatnu reakciju.
Jovićevići su i medijima u više navrata dostavili foto i video materijal koji dokumentuju narušavanje ovog prirodnog dobra tokom prethodnih osam mjeseci.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-praznik-devastacije-na-karucu-izvidaj-i-vaskrs-ne-remete-gradnju-bungalova&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Nakon 20 godina besoumučne borbe, Janko i Kerolajn osjećaju da je juče odlukom Ekološke inspekcije postignuta mala pobjeda, ali su svjesni da će bitka za očuvanje crnogorskog bisera trajati.&nbsp;
<h2>Ko će povući krajnji potez?</h2>
Stava su da su nelegalni objekti u NP Skadarsko jezero postali metafora za disfunkciju i entropiju u crnogorskoj Vladi, ali se uzdaju u Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje je pomjerilo stvari sa mrtve tačke.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbracni-par-jovicevic-kako-vlada-misli-da-uspjesno-vodi-megaprojekat-u-ulcinju-ako-ne-moze-da-ukloni-dva-nelegalna-bungalova&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Ovaj slučaj mogao bi postaviti temelj za dosljednije sprovođenje zakona u Nacionalnom parku. Sada bar imamo jedno Ministarstvo koje je preuzelo dio odgovornosti, ali još ne znamo ko će preuzeti odgovornost za ukljanjanje bungalova, odnosno obaviti posao koji i dalje svi izbjegavaju - istakli su Jovićevići za Portal ETV.
Oni su mišljenja da su ekološki inspektori još u oktobru prošle godine morali sankcionisati vlasnike nelegalnih bungalova i time spriječiti da se objekti čak četiri puta odvežu i nekontrolisano plutaju po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu.&nbsp;
- Da pojasnimo, naših 20 godina borbe za zaustavljanje ilegalnih aktivnosti u zalivu Karuč uvijek je išla u smjeru da se natjeraju Vlada, institucije, ministarstva, Prijestonica Cetinje da preuzmu odgovornost za sprovođenje zakona u NPSJ. Ironično, kao odgovorni i aktivni građani, neprestano moramo da se borimo kako bismo natjerali Vladu i institucije da rade svoj posao - zaključuju Jovićevići za naš portal.
Udruženim glasom, ekološki aktivisti i Nacionalni park Skadarsko jezero pozivaju državne organe da, u okviru svojih nadležnosti, istrajno rade na očuvanju oka Karuč i odlučno se suprotstave nelegalnoj gradnji u ovom zaštićenom području.

Tamara Klikovac

Inspekcija naredila obustavu radova na plutajućim bungalovima

Zatvaranje kompanije Port of Adria u ovom trenutku nije opcija, a koncentracije teških metala oko Luke Bar su ove godine dovedene u granične vrijednosti, kazala je u emisiji “Mreža”na TVCG ekološka inspektorka Slavena Vuković.
U emisiji je saopšteno i da je kod 54 radnika, te barske kompanije, ustanovljeno postojanje olova u krvi u količini koja je veća od dozvoljene.
Ekološka inspekcija, kako kaže, redovno prati rad na području Luke Bar, gdje kompanije Luka Bar i Port of Adria vrše pretovar ruda, zbog čeka se i vrše mjerenja i kontrole.
- Istina je da je bilo prekoračenja ne samo u 2023, nego i u 2022. - kazala je ona.
U maju 2023. inspekcija je, kako navodi, sprovela upravnu aktivnost – pokretanje štete u životnoj sredini, shodno zakonu.
Potom je, kako kaže Vuković, prema Luci Bar pokrenuta i krivična prijava ODT-u u Baru, a nakon toga su održali i niz sastanaka sa predstavnicima Luke Bar.
- Provjereno je na terenu, dva puta u toku 2024, da su emisije polutanata doveli u neke granične vrijednosti. Naravno da će biti i u narednom periodu predmet naše kontrole - poručila je Vuković.
<h2>Tužilaštvo od febrauara ne odgovara na prijavu</h2>
Na pitanje da li je naloženo zatvaranje kompanije Port od Adria, Vuković kaže da to može biti opcija.
- Ali se trenutno za to nijesmo opredijelili. Opredijelili smo se za preventivnu mjeru kako da se ublaži emisija polutanata u vazduhu. Gašenje i zatvaranje nijesu opcija - poručila je Vuković.
U vazduhu je bilo povećane koncentracije olova, arsena i nikla, kaže Vuković i dodaje da su takvo stanje pokazala mjerenja.
Ona je saopštila da se mjerenja vazduha rade od 2021. i da su rezultati emisije polutanata u 2024. mnogo bolji.
- Očekujemo četvrto mjerenje u 2024. i ja vjerujem da će nalaz biti mnogo bolji… Očekujem da ODT odreaguje na našu krivičnu prijavu koja je podnesena 5. februara ove godine, nijesam dobila nikakav poziv iz tužilaštva. Očekujem reakciju Agencije za zaštitu životne sredine koja ne reaguje od 3. maja 2023. godine osim putem medija, kao juče. U mom radu dosta zavisi kako će se oni odrediti da bih ja mogla dalje preduzimati uprave postupke - poručila je Vuković.
<h2>Kod 54 radnika povišena koncentracija olova</h2>
Predsjednik Sindikalne organizacije zaposlenih u AD “Port of Adria” (PoA) Zoran Martinović kaže da su testirana 63 radnika, a kod 54 ustanovljeno je postojanje olova u krvi u količini koja je veća od dozvoljene, dok su kod njih 10 pronađene uvećane količine cinka.
Kako navodi grupa od šest ili sedam radnika kompanije “Port of Adria” večeras će krenuti za Beograd na dalje kontrole i eventualna liječenja.
On je saopštio da u ovom trenutku ne mogu da kažu gdje je napravljen propust u zaštiti na radu.
- Ljudi su tražili samo da se liječe da taj višak olova izbace iz sebe - kazao je Martinović, za emisiju “Mreža”.

Ekološka inspekcija: Koncentracije metala oko Luke Bar u graničnim vrijednostima

Više od 180 migranata prešlo je u Poljsku kroz tunel skriven u šumi na granici sa Bjelorusijom, saopštila je u petak pogranična straža.
Oko 130 njih je zadržano u Poljskoj nakon što je prolaz otkriven u četvrtak, ali su ostali i dalje u bjekstvu, navela je Pogranična straža Poljske u saopštenju, prenosi Rojters.
Objavili su snimak tunela iskopanog kroz korenje i golu zemlju. Tunel je poduprt drvenim gredama i metalnim šipkama i visok samo 1,5 metara – nedovoljno da većina ljudi prođe bez pognutog držanja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DqAQ6qm1XJg8&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poljska, članica Evropske unije, suočava se sa migrantskom krizom na svojoj granici sa Bjelorusijom još od 2021. godine.
Optužila je Bjelorusiju i Moskvu, savezniku Minska, da pokušavaju da destabilizuju Poljsku tako što podstiču ljude, uglavnom sa Bliskog istoka i iz Afrike, da pređu granicu.
Bjelorusija i Rusija više puta su odbacile ove optužbe.
Pogranična straža saopštila je da je ovo četvrti tunel otkriven ove godine u zapadnom regionu Podlaskie.
Stražari su takođe priveli 69-godišnjeg Poljaka i 49-godišnjeg Litvanca koji su došli da pokupe migrante, dodaje se u saopštenju.
- Skriveni ulaz u šumi nalazio se otprilike 50 metara od granične ograde na bjeloruskoj strani granice, dok se izlaz nalazio otprilike 10 metara od barijere na poljskoj strani - navela je Pogranična straža.
Službenici su koristili elektronske sisteme da utvrde koliko je ljudi prošlo kroz tunel, a vojska i policija pridružile su se potrazi za migrantima koji su pobjegli, dodaje se.
Poljska je 2022. započela izgradnju svoje granične ograde duge 180 km.

(VIDEO) U Poljskoj otkriven tunel kojim su migranti dolazili iz Bjelorusije

Sjedinjene Američke Države su tokom administracije predsjednika Džoa Bajdena privremeno obustavile dijeljenje dijela ključnih obavještajnih podataka s Izraelom zbog zabrinutosti u vezi s načinom vođenja rata u Pojasu Gaze, otkrilo je šest izvora upoznatih sa slučajem.
Prema izvorima koji su govorili za Rojters, u drugoj polovini 2024. godine SAD su na nekoliko dana isključile prenos uživo videosnimka s američkog drona koji je nadlijetao Gazu, a koji je izraelska vlada koristila u potrazi za taocima i pripadnicima Hamasa. Istovremeno, Vašington je ograničio i način na koji Izrael može koristiti određene obavještajne podatke prilikom ciljanih operacija protiv visokorangiranih vojnih meta u Gazi.
Svi izvori su govorili pod uslovom anonimnosti, navodeći da su odluke donesene unutar američke obavještajne zajednice zbog rastuće zabrinutosti oko broja poginulih civila u izraelskim vojnim operacijama, ali i zbog sumnji u postupanje izraelske sigurnosne agencije Shin Bet prema palestinskim zatvorenicima.
Američki zvaničnici su, kako navode izvori, smatrali da Izrael nije dao dovoljne garancije da će američke obavještajne podatke koristiti u skladu s pravilima ratnog prava. Prema zakonima SAD-a, takve garancije su obavezne prije dijeljenja osjetljivih informacija s bilo kojom stranom državom.
Iako je Bajdenova administracija javno zadržala politiku kontinuirane podrške Izraelu, uključujući vojnu i obavještajnu saradnju, odluka o privremenom uskraćivanju dijela informacija bila je ograničena i taktičke prirode. Cilj je bio osigurati da se američki obavještajni podaci koriste u skladu s međunarodnim pravom, navode izvori.
Jedan od izvora ističe da obavještajne agencije imaju određeni stepen autonomije da u realnom vremenu donose odluke o dijeljenju informacija, bez direktne naredbe Bijele kuće. Rojters nije mogao utvrditi da li je Bajden bio upoznat s konkretnim odlukama u trenutku njihovog donošenja, a njegov portparol nije odgovorio na upite za komentar.
Dijeljenje obavještajnih podataka obnovljeno je nakon što je Izrael dao dodatna uvjeravanja da će poštovati američka pravila. Izraelska vojska je saopštila da je sigurnosna saradnja sa SAD-om trajala tokom cijelog rata, navodeći da je "strateška obavještajna saradnja nastavljena", ali nije direktno komentarisala slučajeve privremene obustave.
Stručnjaci ističu da je uskraćivanje obavještajnih podataka savezniku tokom aktivnog sukoba neuobičajeno i ukazuje na ozbiljne tenzije.
- Dijeljenje obavještajnih podataka je gotovo sveto, posebno s bliskim saveznikom u nestabilnoj regiji - rekao je Daniel Hofman, bivši visoki operativac CIA-e za Bliski istok.
Nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine, Bajden je potpisao memorandum kojim je naložio proširenje obavještajne saradnje s Izraelom. U tom periodu SAD su uspostavile tim analitičara koji su, koristeći dronove MQ-9 Reaper, Izraelu dostavljali prenose uživo kako bi pomogli u lociranju boraca Hamasa i pronalasku talaca.
Međutim, krajem 2024. godine američki obavještajci su dobili informacije koje su otvorile ozbiljna pitanja o tretmanu palestinskih zatvorenika. Prema navodima izvora, Shin Bet nije pružio zadovoljavajuće garancije da ne dolazi do zlostavljanja, što je dovelo do privremenog isključivanja pristupa snimcima s dronova.
Rat u Gazi, prema podacima zdravstvenih vlasti u toj enklavi, odnio je više od 70.000 palestinskih života, većinom civila. Tokom sukoba, američki obavještajni analitičari kontinuirano su procjenjivali da li postupci Izraela i Hamasa ispunjavaju američku definiciju ratnih zločina. Iako su te procjene otvorile ozbiljna pitanja o mogućim kršenjima ratnog prava, pravni timovi administracije su zaključili da Izrael formalno nije prekršio međunarodno pravo.
U završnim sedmicama Bajdenovog mandata, visoki zvaničnici za nacionalnu sigurnost razmatrali su mogućnost formalnijeg ograničavanja obavještajne saradnje s Izraelom. Ipak, Bajden je odlučio da to ne učini, procijenivši da bi eventualna nova administracija tu saradnju obnovila, te da ne postoje pravni osnovi za potpunu obustavu.

Procurili tajni podaci: Bajden tokom svog mandata obustavio dio vojne saradnje s Izraelom zbog Gaze

Na mjestu odakle je kao desetogodišnjak u oktobru 1992. pogođen snajperom, Elvedin Suljić danas stoji mirno, razmišljajući o licu koje nikad nije vidio. Ko je čovjek koji je pucao na njega i još stotine djece tokom opsade Sarajeva?
Špicasta stijena bila je jedno od snajperskih legla tadašnje Vojske Republike Srpske.
S tog mjesta snajperisti su imali pogled na Elvedinovu ulicu u starogradskom naselju Sedrenik. 
 
- Ja sam bio ovako okrenut leđima i tu sam se igrao s djecom. Čuo sam kao neki rafal. Sva djeca su pobjegla, razbježala se, ali ja sam bio pogođen - prisjeća se Elvedin ranjavanja 1992. godine.
Kaže, snajperista nije stao na jednom pogotku.
- Pokušavao je i dalje da me dokrajči, da me ubije ciljano - rekao je on.
Da je snajperista bio uporan u svom naumu da ubije dijete zna i Hasan Jusović, Elvedinov komšija, taksista.
- Samo se čuo jauk. Kažu, ranjeno dijete - priča on.
Hasan je imao auto i odlučio je da Elvedina odvede do bolnice.
- Kreće pucanje ponovo, ja se okrenem, dijete na zadnjem sjedištu, leži, svo je krvavo, da kažem, rasporeno, sve se vidi krv po sjedištu. Ja zaturiram auto i pod punim gasom pođem prema bolnici. Dijete je jaukalo, bilo je pri svijesti. Rasu mi se zadnja šoferšajba, pogodi me. Probušio mi blatobran tad - priča on. 
 
Tokom gotovo četiri godine opsade Sarajeva, u okruženju Vojske Republike Srpske, prema podacima udruženja žrtava i presudama međunarodnih sudova, svako deseto dijete, od njih više od 1.600, ubijeno u gradu pogođeno je snajperskim hicem. Više od 14.000 djece je ranjeno.
Elvedin nikad nije saznao ko je čovjek koji ga je ranio. Nijedan snajperista Vojske RS-a nije procesuiran iako je, prema presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, snajperska kampanja imala za cilj terorisanje civila u Sarajevu, gdje je ubijeno više 11.000 ljudi.
Više od trideset godina kasnije, mediji u BiH, ali i cijelom svijetu ponovo pišu o ubijanju građana Sarajeva snajperom. Ovaj put, teror, kao da nije sam po sebi bio dovoljan, dobio je i novu dimenziju, i to nakon pokretanja istrage tužilaštva u Milanu o takozvanim snajper turistima i snajper safariju.
<h2>Istraga otvorena pred objavu knjige</h2>
Početkom novembra italijanski mediji objavili su da je milansko tužilaštvo pokrenulo istragu o „vikend snajperistima“ koji su, prema prijavi pisca i novinara Ezija Gavazenija, plaćali velike sume novca kako bi dolazili na položaje Vojske Republike Srpske oko Sarajeva i snajperom, uglavnom „iz zabave“, ubijali građane u opkoljenom Sarajevu.
Gavazeni je, nakon nekoliko pokušaja Radija Slobodna Evropa da ga intervjuiše, posredno poručio da ne želi da govori. U međuvremenu je održao konferenciju za medije u Milanu, gdje je rekao da u februaru objavljuje knjigu o „snajper safariju“.
Gavazeni je prve navode o dolasku stranaca na ratište vidio 1995. godine u tekstu objavljenom u listu Corriere della Sera, nakon čega je počeo da piše triler na tu temu. Kaže da je ubrzo shvatio da zna premalo, pa je odustao – sve do 2022. godine i dokumentarnog filma „Sarajevo safari“ slovenskog reditelja Mirana Županiča.
I u filmu, ali i nakon prijave iz 2025. godine, ključna osoba je Edin Subašić, penzionisani oficir Armije BiH, koji je ispričao da su informacije o dolascima iz Italije obavještajne službe Armije BiH dobile nakon hapšenja srpskog dobrovoljca iz Paraćina 1993. godine u sarajevskom naselju Hrasno Brdo.
- Tada smo saznali da postoji "safari" na ljude, odnosno da su ti ljudi plaćali tu uslugu da pucaju, za razliku od ostalih plaćenika. Upoznali smo obavještajne službe Italije, koje su tada bile u sastavu UNPROFOR-a u Sarajevu. Dali smo im podatke i tražili da se taj slučaj istraži i vrlo brzo, otprilike početkom 1994. godine, dobili smo odgovor da je pronađeno mjesto u Italiji odakle je sve kretalo i da je intervencijom italijanskih vlasti to prekinuto - ponavljao je Subašić više puta medijima u novembru i decembru, nakon informacija da je istraga pokrenuta.
Ono što niko ne nudi i o čemu se ne govori jeste odgovor na pitanje zašto Italija već tada, nakon jezivih saznanja o tim odlascima, nije pokrenula istragu i procesuirala organizatore i one koji su odlazili.
Radio Slobodna Evropa odgovore je tražio od obavještajnih agencija Italije, tužilaštva u Milanu, kao i preko Ambasade Italije u Sarajevu i generalnog konzula BiH u Milanu, ali niko od navedenih nije ponudio nikakav komentar.
Gavazeni sada iznosi podatke da su se učesnici sastajali u Trstu prije nego što bi putovali u Beograd, a potom u Sarajevo, do snajperskih položaja, odakle su, prema prijavi, mogli pucati na Sarajlije.
Sa Aerodroma u Trstu za RSE kažu da nemaju podatke o letovima tokom devedesetih godina. Ako su i postojali, čuvani su svega dvije godine.
- Shvatićete, stoga, da baš sve, ali baš sve što se odnosi na letove od prije više od trideset godina više ne postoji, čak ni u sjećanju. Čak su i statistike saobraćaja iz tih godina koje su danas dostupne i sačuvane u našim sistemima ograničene na opšte podatke, podijeljene na domaće i međunarodne, kao i na redovne i čarter letove, bez navođenja porijekla i destinacija, prevoznika i slično - odgovorili su sa Aerodroma na pitanje RSE o bilo kakvim podacima ili svjedočenjima o zlokobnim odlascima „snajper turista“.
Ono što Gavazeni ne govori jeste da li je poznat identitet bilo koje od osoba koje tužilaštvo istražuje zbog sumnje na „ubistvo s predumišljajem, otežano okrutnošću i niskim pobudama“.
<h2>O „safariju“ pred Sudom u Hagu</h2>
Riječ „safari“, kao opis dolazaka onih koji su iz zabave pucali na opkoljeni grad, pomenuta je 2003. godine pred Haškim tribunalom, tokom svjedočenja zaštićenog svjedoka C-017 na suđenju Slobodanu Miloševiću, tadašnjem predsjedniku Srbije, optuženom za ratne zločine.
Svjedok je imenovao Nikolasa Ribića, zvanog Kanada, jer je došao iz Kanade, navodeći da je došao na „safari, da lovi ljude“.
Kako i kada je Ribić došao nije moguće sa sigurnošću utvrditi, ali je poznato da je riječ o čovjeku porijeklom iz Bosne i Hercegovine.
Ribić se kasnije pridružio Specijalnoj jedinici Vojske Republike Srpske – Beli vukovi, koja je formirana 1993. godine i u čijem je sastavu proveo rat. Ova jedinica bila je dio Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a i djelovala je sa srpskih položaja na Trebeviću, Moševačkom brdu, kao i na Jevrejskom groblju, poznatom snajperskom uporištu.
„Vjerovatno ga je nešto povuklo korijenima i zato je i pristupio srpskoj vojsci da dođe iz daleke Kanade; roditelji su mu bili iz Kanade, a porijeklom je bio iz BiH“, kaže Janko Šešlija, nekadašnji pripadnik Belih vukova, koji negira da je bilo turista koji su za novac pucali na stanovnike Sarajeva.
Međutim, stranih dobrovoljaca jeste bilo. Prema Šešliji, oni su dolazili iz ideoloških razloga da ratuju.
„Bilo je dobrovoljaca iz Rusije, iz Ukrajine, iz istočnih zemalja. Čak je bio i jedan Francuz – ako hoćete konkretno, bio je i Francuz. Pravi Francuz, nije bio srpskog porijekla.“
Da je Ribić ostao duže od jednog vikenda potvrđuju i snimci uzimanja pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za taoce na Palama, kao i kasniji sudski proces u Kanadi. Zbog vezivanja pripadnika mirovnih snaga za bandere, s ciljem da spriječi tada planirane NATO udare na srpske položaje, Ribić je u Kanadi osuđen na tri godine zatvora.
Međutim, nije samo Ribić s kanadskim pasošem bio na srpskim položajima iznad Sarajeva.
Emir Ramić, direktor Instituta za istraživanje genocida Kanada, kaže za Radio Slobodna Evropa da imaju saznanja da je riječ o više osoba.
„Imamo informacije da se radilo o vikendima, znači petak, subota i nedjelja. Koliko je to tačno i kada se tačno dešavalo, nemamo pouzdane podatke. Takođe imamo informaciju da su u tome učestvovali kanadski državljani koji danas ne žive u Kanadi, već se nalaze na drugim mjestima“, kaže Ramić i dodaje da ima saznanja da će kanadsko pravosuđe započeti pripremne istražne radnje u vezi s ovim odlascima.
<h2>Domaći i strani „četnici“ na Grbavici</h2>
Jedinog čovjeka koji se imenom pominje u kontekstu „safarija“, Nikolu Ribića, poznavao je i pamti ga Slavko Aleksić, četnički vojvoda i jedan od ključnih ljudi tokom rata u okupiranom sarajevskom naselju Grbavica, iznad kojeg se nalazilo jedno od snajperskih uporišta na Jevrejskom groblju.
Aleksić je početkom rata predvodio paravojnu jedinicu pod nazivom Četnički odred Novog Sarajeva, koja je kasnije stavljena pod okrilje Vojske Republike Srpske.
Kontroverzan i nakon rata, Aleksić je osuđivan zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti.
Radio Slobodna Evropa stupio je s njim u kontakt telefonom dok se nalazio u bolnici u Beogradu. U njegovoj jedinici, kako kaže za RSE, bilo je stranaca, ali ne onih o kojima se danas govori.
- Kod mene je bilo Rusa, prošlo ih je pedesetak, ali ih je u svakom trenutku bilo oko dvadeset na terenu. To su bili dobrovoljci, a ne ubice. Što se tiče ovih bogatih koji su navodno dolazili, nikada nikoga nijesmo vidjeli, niti se iko ikada javio ni meni lično, ni komandi sektora - rekao je Aleksić.
Za razliku od Aleksića, u Hagu je 2007. godine svjedočio Džon Džordan, američki vatrogasac, koji je tokom ratnih godina obilazio položaje srpskih snaga iznad Sarajeva.
Kaže da je tamo vidio strane „safari ubice“ i čuo da su im djeca i lijepe žene bili najtraženiji trofeji.
Iako nikada nije vidio da neko od njih puca, svjedočio je načinu na koji su s njima postupali i kako su ih premještali između poznatih snajperskih položaja.
- Bilo je sasvim očigledno da je osoba koju su vodili ljudi koji su poznavali teren bila potpuno neupoznata s okruženjem, a način oblačenja i oružje koje su nosili naveli su me da povjerujem da se radi o turistima-strijelcima. Taj izraz sam prvi put čuo u Bejrutu, gdje smo vidjeli da se ista stvar dešava oko zelene linije - rekao je tada Džordan.
Florens Hartman, bivša portparolka Haškog tribunala, rekla je za RSE da su i oni imali saznanja o tome, ali ne i o načinu organizacije.
- Izuzetno je važno što je pokrenuta pravosudna istraga i što se mora utvrditi ko su bili organizatori - kazala je ona.
<h2>Snajperista pitao stranog reportera da li želi da neko bude ubijen i snimljen</h2>
Strani novinari i fotoreporteri su gotovo tokom cijelog rata, od 1992. do kraja 1995. godine, povremeno boravili na položajima srpskih snaga oko Sarajeva.
Radio Slobodna Evropa stupio je u kontakt s nekima od njih, ali niko nije mogao potvrditi da je ikada vidio stranca koji je platio da dođe i puca.
Peter Kulman prvi put je došao 1992. godine kao fotograf agencije Rojters. Tokom zime te godine, negdje oko Božića, kaže da je i sam bio meta snajpera dok je s novinarom Rojtersa Kurtom Šorkom pokušavao da napusti tadašnju bazu UN-a u Sarajevu.
- Hodali smo preko jednog parkinga i snajperski metak je prošao između mene i Kurta, između naših glava. Bio je namijenjen jednom od nas dvojice, ali smo imali sreće - prisjetio se za RSE.
U narednim mjesecima Kulman je s novinarom Njujork Tajmsa Džonom Burnsom prvi put otišao na jedno od snajperskih uporišta srpskih snaga na Jevrejskom groblju.
Tamo ga je, neočekivano, dočekao maternji njemački jezik. Radilo se o ljudima porijeklom s Balkana koji su živjeli i radili u njemačkim gradovima. Pamti one koji su dolazili iz Štutgarta, gdje je on odrastao, nakon završetka posla petkom, na obruče opkoljenog grada.
- Dolazili su u grupama. Odmah poslije posla, u petak naveče, autobus bi ih preko noći dovezao do Sarajeva. Proveli bi dva dana na liniji, a onda bi se noću vraćali nazad i u ponedjeljak na vrijeme bili na svojim radnim mjestima. Bili su poznati kao vikend-četnici - ispričao je za RSE.
Prisjeća se da su nosili oružje i da su bili spremni da pucaju.
- Dešavalo se da me neko od njih pita da li želim da pucaju i da li mogu to da snimim svojom opremom. Naravno, rekao sam da ne rade to. Postajete veoma napeti i blizu panike, jer bi bila prava noćna mora da neko bude pogođen dok novinar ili fotograf sjedi pored snajperiste koji želi da se pohvali koliko je dobar. Problem je što ne smijete da naljutite te ljude, ali istovremeno morate smisliti razlog zbog kojeg to ne bi trebalo da urade - prisjetio se Kulman.
Ispričao je RSE-u da su na njega i Burnsa pucali kada su, nakon silaska s Jevrejskog groblja, ušli u Sarajevo. Kada su se sljedeći put vratili, pitali su zašto je otvorena vatra na njihovo vozilo, jasno označeno natpisom Njujork Tajms, odmah nakon što su napustili njihove položaje.
- Rekli su da jesu pucali jer im je to bilo zabavno. Mislili su da je smiješno, da ih to zabavlja - kazao je on.
<h2>Italijanski fotograf upoznao Grka koji se borio protiv „muslimana i Jevreja“</h2>
Mario Boća kaže da je obišao gotovo sva ratišta u bivšoj Jugoslaviji, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.
Na ratne turiste iz Italije, tvrdi, nije nailazio, jer bi o tome odmah izvještavao. Međutim, susretao je strane borce u BiH.
- Na Grbavici sam upoznao i fotografisao Grka i čovjeka koji je tvrdio da je iz Sjedinjenih Američkih Država. Obojica su bili izrazito ideološki motivisani i nijesu imali problem da se predstave kao strani borci. Amerikanac je rekao da je unuk četnika koji su pobjegli iz Jugoslavije nakon Drugog svjetskog rata. Grk se nazivao "nacistom" koji se borio protiv "muslimana i Jevreja" - ispričao je on.
<h2>„Kakvi su to ljudi?“</h2>
„Kakav je to čovjek koji je pogodio nju od tri godine?“, pitao se na snimku od 7. maja 1992. godine Rifat Bajrović, otac djevojčice Senide, ranjene snajperskim hicem u sarajevskom naselju Hrasno Brdo. Na tom je mjestu godinu dana kasnije uhapšen srpski dobrovoljac iz Paraćina, prema čijoj su izjavi u Sarajevo dolazili stranci kako bi ubijali ljude.
Slično kao i Rifat tada, s pitanjima i posljedicama tog monstruoznog čina i danas živi Elvedin.
- Dođem jednostavno da to vidim, da doživim njegov osjećaj kakav je imao u tom trenutku. Najviše bih volio da mogu da ga vidim ovdje. Pitao bih ga o čemu je razmišljao u tom trenutku dok je pucao na mene. I ne znam – da li mu je žao ili mu je drago što sam ostao živ, što sam preživio - priča Rifat.
Tužilaštvo u Milanu trebalo bi da o rezultatima istrage obavijesti javnost u martu 2026. godine. Ukoliko podigne optužnicu i dokaže krivicu, biće to prvi slučaj u Evropi u kojem se pred sudom odgovara za snajperska ubistva civila u Sarajevu.
U međuvremenu, pravosuđe Bosne i Hercegovine provjerava navode, ali do sada nijedan snajperista nije procesuiran zbog ubistava civila, naročito djece, u Sarajevu.

"Snajper turisti' i "vikend četnici": Ko su bili stranci na srpskim položajima oko Sarajeva?

Rusija je danas osudila ključne sudije Međunarodnog krivičnog suda (ICC) i glavnog tužioca na zatvorske kazne, kao odgovor na nalog za hapšenje predsjednika Vladimira Putina zbog rata u Ukrajini.
Godine 2023. tužilac Karim Kan optužio je Putina za nezakonito deportovanje djece s teritorija Ukrajine pod ruskom okupacijom. Moskva je potom otvorila predmet protiv njega.
Moskovski gradski sud saopštio je da je "tužilac ICC-a Karim Kan nezakonito gonio ruske građane u Hagu" i da je ICC "naložio sudijama u vijeću da izdaju očigledno nezakonite naloge za hapšenje."
Rusija nije članica ICC-a, a niko od optuženih nije bio prisutan u sudnici.
Kan, 55-godišnjak, osuđen je u odsustvu na 15 godina zatvora, dok je osam službenika ICC-a, uključujući bivšeg predsjednika suda Pjotra Hofmanskog, dobilo kazne od 3,5 do 15 godina.
Kan je trenutno suspendovan s dužnosti zbog unutrašnje istrage u vezi s optužbama za seksualno uznemiravanje, koje on negira.
Od početka vojne intervencije u Ukrajini, Rusija je više puta izricala kazne u odsustvu disidentima, novinarima, opozicionim ličnostima i stranim političarima izvan njenog domašaja.
Kan je takođe pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država zbog istraga ICC-a o američkim i izraelskim zvaničnicima. Ni SAD ni Izrael nisu članice ICC-a, koji danas ima 125 država članica.

Rusija osudila glavnog tužioca Međunarodnog krivičnog suda

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: ekoloska-inspekcija