Ekološka inspekcija je za sedam mjeseci sprovela gotovo 800 inspekcijskih nadzora i podnijela 32 krivične prijave, saopštio je ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić. 
 
Kako je rekao, iako ima svega osam ekoloških inspektora, rezultati pokazuju da se, i u uslovima ograničenih kapaciteta, može djelovati odlučno, organizovano i sa konkretnim efektima na terenu. 
 
- Broj podnesenih krivičnih prijava jasno šalje poruku svima koji još uvijek misle da je ekološki prestup “bezopasan” ili zanemarljiv - nećemo i ne možemo tolerisati zloupotrebu prirodnih resursa - kazao je Ćulafić. 
 
On je naveo da šteta koju takvi postupci nanose, pogađa cijelu zajednicu: narušava kvalitet zemljišta i voda, direktno ugrožava turizam, poljoprivredu i zdravlje ljudi. 
 
Ćulafić je istakao da građani sve češće pokazuju da žele da budu dio rješenja, a ne nijemi posmatrači. 
 
- Prijave koje dolaze s terena sve češće stižu upravo od onih koji ne žele da ćute na devastaciju prostora oko sebe. To je najbolji dokaz da ekološka svijest raste, i da zaštita životne sredine postaje stvar lične kulture i svakodnevne odgovornosti - naveo je Ćulafić. 
 
Prema njegovim riječima, borba za očuvanje životne sredine mora ostati visoko na listi državnih prioriteta. 
 
- U Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera nastavićemo da ulažemo napore u jačanje inspekcijskog nadzora, bolju koordinaciju institucija i edukaciju javnosti - poručio je Ćulafić. 
 
On je podsjetio da je na sjednici Biroa za operativnu koordinaciju organa obavještajno bezbjednosnog sektora donijeta važna odluka o formiranju posebnog tima unutar Sektora za borbu protiv kriminala u Upravi policije, koji će se baviti isključivo suzbijanjem ekološkog kriminala. 
 
- Posebno značajnu ulogu ima i platforma Čuvaj.me, jedan od prvih rezultata nacionalne kampanje “Čuvaj da te čuva”. Građani putem nje mogu prijaviti nelegalnu eksploataciju i druge ekološke probleme, ali i pratiti šta se dešava s njihovom prijavom - dodao je Ćulafić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ekološka inspekcija za sedam mjeseci podnijela 32 krivične prijave

Ekološka inspekcija je, od 1. januara do 30. juna, izvršila ukupno 691 inspekcijski pregled, tokom kojih su utvrđene 244 nepravilnosti, saopšteno je iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera. 
 
Iz tog Vladinog resora su rekli da je 295 pregleda bilo planirano kao redovno, 289 je sprovedeno po inicijativi građana i institucija, a 107 je imalo kontrolni karakter. 
 
- Tokom nadzora utvrđene su 244 nepravilnosti. U cilju njihovog otklanjanja, inspektori su izdali 135 ukazivanja i donijeli 63 rješenja- kaže se u saopštenju. 
 
Navodi se da je podnijeto 26 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, a izdato je i 16 rješenja o novčanom kažnjavanju, u ukupnom iznosu od 29.050 EUR. 
 
- U istom periodu, zbog težih povreda zakona, podnijeto je 26 krivičnih prijava- dodaje se u saopštenju. 
 
Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić istakao je da su ti rezultati posebno važni, jer dolaze iz tima sa ograničenim kadrovskim kapacitetima. 
 
- Imamo mali, ali izuzetno posvećen tim od svega sedam inspektora, koji svakodnevno izlaze na teren i radom pokazuju koliko je nadzor važan za zaštitu životne sredine- rekao je Ćulafić. 
 
Kako je naveo, uprkos čestim kritikama i pokušajima da se ospori rad inspekcije, podaci govore suprotno. 
 
- Ekološka inspekcija postupa pravovremeno, odlučno i u skladu sa svojim zakonskim ovlašćenjima- rekao je Ćulafić. 
 
U saopštenju MERS-a se navodi da su se nepravilnosti u najvećem broju slučajeva odnosile na obavljanje djelatnosti bez potrebnih dozvola i saglasnosti nadležnih organa, kao i na ispuštanje tehnoloških voda koje nijesu ispunjavale zakonske uslove za ispuštanje u kanalizaciju ili prirodne recipijente. 
 
Iz tog resora su kazali da su, takođe, zabilježeni slučajevi obavljanja djelatnosti u zaštićenim prirodnim dobrima bez odobrenja, držanja zaštićenih vrsta u zatočeništvu bez dozvola ili u neadekvatnim uslovima, kao i ispuštanja gasova iz ložišta i drugih izvora koji nijesu bili u skladu sa zakonskim standardima. 
 
Oni su naveli da je inspekcija utvrdila i nepravilnosti koje se odnose na nepreduzimanje mjera iz Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu, nepropisno upravljanje otpadom, nepostupanje po planovima i programima koje su odobrili nadležni organi, kao i nesprovođenje monitoringa segmenata životne sredine. 
 
Iz MERS-a su kazali da su zabilježeni i slučajevi povećanog nivoa buke, kao i nedostavljanja podataka iz katastra zagađivača. 
 
- Dodatno, evidentirani su propusti u oblasti zračenja, uključujući nevršenje zdravstvenih pregleda profesionalno izloženih lica, izostanak dozimetrijskih ispitivanja i mjerenja radne sredine, kao i korišćenje izvora jonizujućeg zračenja bez odgovarajućih rješenja- kaže se u saopštenju. 
 
Navodi se da su nepravilnosti uočene i u vezi sa skladištenjem i prometom hemikalija bez dozvola, kao i zbog nepostupanja u skladu sa obavezama koje se odnose na seveso postrojenja i mjerenje nivoa nejonizujućeg zračenja. 
 
Iz MERS-a su poručili da će ekološka inspekcija nastaviti s intenzivnim nadzorima, s ciljem unapređenja stanja u oblasti zaštite životne sredine, smanjenja rizika po zdravlje građana i obezbjeđivanja poštovanja zakonskih propisa. 
 
Ćulafić je naveo da je, od 1. januara do 31. decembra prošle godine, izvršen ukupno 1.831 inspekcijski pregled. 
 
- Zaštita životne sredine nije stvar izbora, već zakonska i moralna obaveza. Ekološka inspekcija je prva linija odbrane od neodgovornog ponašanja prema prirodi- poručio je Ćulafić.

MERS: Ekološka inspekcija za pola godine izvršila skoro 700 pregleda

Što je bio uzrok pomora ribe u rijeci Lješnici 5. jula u dijelu toka koji prolazi kroz Petnjicu i dalje je nepoznanica, a odgovor bi trebalo da pruži Centar za ekotoksikološka ispitivanja, proizilazi iz onoga što je Portalu ETV danas saopšteno iz Ekološke inspekcije na pitanja koja smo im uputili 6. jula, a naglasili su i da sve okolnosti ovog ekološkog incidenta treba da utvrdi tužilaštvo.
- Dana 06. 07. 2025. godine Ekološkoj inspekciji prijavljena je pojava uginule ribe u rijeci Lješnici, a od strane Ribilovačkog društva „Sinjavac“ iz Bijelog Polja. U vezi sa prije navedenim dana 06. 07. 2025. godine izvršen je obilazak dijela korita rijeke Lješnice odnosno pojedinih lokacija u koritu rijeke Lješnice kojima se moglo prići. Obilazak je započet od mosta na lokalnom putu koji vodi od objekta „fabrika košulja“ ka Bioči, Bijelo Polje. U toku tog obilaska u koritu rijeke i vodi Lješnici nijesu uočene uginule ribe, ali ni ribe u vodi, takođe nijesu uočeni ni drugi uginuli organizmi. Nije uočena promjena boje vode ili prisustvo mirisa - ističe se u pisanim odgovroima koje nam je danas dostavila koordinatorka Ekološke inspekcije Vesna Bigović.
Objašnjava da „nizvodno od mjesta Tucanje (lokacija kamenoloma), Petnjica, od strane Ekološke inspekcije nije vršen obilazak korita rijeke Lješnice, a iz razloga što je dobijena informacija od inspektora za slatkovodno ribarstvo Vukajla Đalovića i predsjednika Ribolovačkog društva „Sinjavac“ Ismeta Softića da je taj dio korita rijeke pregledan od strane članova i ribočuvara ovog ribolovačkog društva i da je u toku tog obilaska vršeno kupljenje ribe koja je pronađena“.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 68.75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmirkovic-zastide-potrovase-nas-bez-ikakve-odgovornosti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Nakon ovoga, od strane ekološkog inspektora zajedno sa inspektorom za slatkovodno ribarstvo Vukajlom Đalovićem i predsjednikom Ribolovačkog društva „Sinjavac“ Ismetom Softićem, izvršen je obilazak dijela korita rijeke Lješnice na ušću potoka Jaštak i dijela korita potoka Jaštak neposredno iznad ušća. U toku nadzora na lokaciji ušća potoka Jaštak u rijeku Lješnicu uočeno je prisustvo zelene boje na kamenju u koritu potoka Jaštak, a koja je prouzrokovana obrastanjem algama. Nije uočena promjena boje vode, niti prisustvo nekog mirisa. Potok Jaštak je vodotok koji dolazi iz zone iznad koje se nalazi fabrika HI Poliex ad Berane, na udaljenosti od oko dva kilometra. Na ušću potoka Jaštak u rijeku Ljašnicu bila je prisutna voda i ista je tekla - piše u odgovorima.
Bigović ističe da je i kompanija „Polieks“ bila „predmet inspekcijskog nadzora“.
- Dana 06. 07. 2025. godine pravno lice HI Poliex ad Berane nije radilo, pa u cilju utvrđivanja potpunog činjeničnog stanja inspekcijski nadzor je ponovljen dana 07. 07. 2025. godine i tada je od strane pravnog lica Centar za ekotoksikološka ispitivanja doo Podgorica izvršeno uzimanje uzoraka vode iz potoka Jaštak (u zoni ušća), te rijele Lješnice (prije i nakon ušća), kao i otpadnih voda iz kompleksa HI Pliex ad Berane. Dana 07. 07. 2025. godine u trenutku inspekcijskog nadzora od lokacije na kojoj se vrši ispust otpadnih voda iz kompleksa HI Poliex ad Berane nije bile vode u koritu koje ide ka potoku Jaštak, odnosno iz ispusta je bila mala količina voda koja se ubrzo po isticanju gubila i korito je nizvodno bilo suvo – objasnila je Bigović.
Ukazuje da „Polieks“ posjeduje vodnu dozvolu Uprave za vode u skladu sa Zakonom o vodama.
- O događaju koji je predmet vašeg interesovanja, obaviješteno je ODT Berane od strane ribilovačkih društava, tako da će dalje postupanje Ekološke inspekcije biti usmjereno na informisanje istog o utvrđenim činjenicama i prikupljenim informacijama posredstvom OB Berane, te drugih nadležnih organa ukoliko za tim bude postojala potreba, shodno činjeničnom stanju i u slučaju utvrđivanja nepravilnosti u odnosu na propise iz nadležnosti Ekološke inspekcije na
preduzimanju upravnih mjera i radnji u cilju otklanjanja istih – zaključila je Bigović.
Portal ETV objavio je 6. jula da je poljoprivredni inspektor koji je zadužen za nadzor i kontrolu sprovođenja Zakona o slatkovodnom ribarstvu obišao, nakon prijave akcidenta, rijeku Lješnicu, i konstatovao je pomor ribe i drugih organizama u dužini od tri kilometra nizvodno
Generalna direktorica Direktorata za ribarstvo Katarina Burzanović tada je našem portalu saopštila, da „se špekuliše ko bi mogao biti eventualni počinilac, ali je slučaj prijavljen policiji i tužilaštvu koji će se u daljem toku istrage baviti pronalaženjem počinioca“.
- Iz domena naše nadležnosti uzeti su uzorci vode, kao i uzorci uginulih riba koji će se poslati na dalju analizu kako bi se utvrdile prave činjenice - kazala je ona i naglasila da će Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede insistirati da se slučaj ispita do kraja i zatražiće pojačane kontrole u narednom periodu za sve inspekcije iz oblasti zaštite prirode i zaštite životne sredine i zaštite zdravlja ljudi.
Mještanin Petnjice Vuk Mirković kazao je tada Portalu ETV da se ovakav incident u rijeci Lješnici ne dešava prvi put.
- Institucije moraju da reaguju i kazne zagađivače. Mi znamo ko je glavni zagađivač naših rijeka. Lješnica je nekad bila spas za cijeli ovaj kraj, a sad je ruglo – od smeća i kesa koje se bacaju, do ekoloških katastrofa. Sa te rijeke nekada smo pili vodu. Ovo sad je katastrofa, zastiđe, potrovaše nas bez ikakve odgovornosti - rekao je Mirković.

Kaćuša Krsmanović

Tužilaštvo će koordinirati „potragom“ za trovačem rijeke

&nbsp;Ekološka inspekcija je, u prva četiri mjeseca ove godine, izvršila 503 inspekcijska pregleda i utvrdila 166 nepravilnosti, saopštio je ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić.
Kako je kazao, od 1. januara do 30. aprila, izvršeno 237 redovnih, 77 kontrolnih pregleda i 189 inspekcija po inicijativi, a sa ciljem osiguravanja poštovanja zakonskih propisa i očuvanja životne sredine.
- Utvrđeno je 166 nepravilnosti, a u cilju njihovog otklanjanja, inspektori su izrekli mjere ukazivanja 93 puta i donijeli 37 rješenja - rekao je Ćulafić.
Prema njegovim riječima, u izvještajnom periodu, izdato je 12 rješenja o novčanom kažnjavanju i izrečeno 23 hiljade EUR novčanih kazni rješenjem.
- Podnijeto je 16 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, kao i 15 krivičnih prijava - naveo je Ćulafić.
Kako je istakao, Ekološka inspekcija prošle godine je izvršila ukupno 1.831 pregled i utvrdila 708 nepravilnosti.
&nbsp;- Ovi podaci pokazuju da smo krenuli u odlučnu borbu protiv ekološkog kriminala, koji decenijama predstavlja jednu od najvećih prepreka očuvanju prirodnih resursa i životne sredine u Crnoj Gori - rekao je Ćulafić.
Prema njegovim riječima, korupcija u životnoj sredini je problem koji utiče na održivi razvoj, zaštitu prirodnih resursa i zdravlje građana.
- Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera preduzima niz konkretnih mjera, s ciljem efikasne prevencije i suzbijanja ekoloških prekršaja - poručio je Ćulafić.
On je kazao da ekološki inspektori svakodnevno rade na identifikaciji i sankcionisanju nelegalnih aktivnosti, kao što su nelegalna sječa šuma, nepropisno odlaganje otpada, zagađenje voda i vazduha.
- U proteklom periodu sproveden je niz aktivnosti u cilju usaglašavanja nacionalnog zakonodavstva sa pravom Evropske unije, a takođe kontinuirano su sprovođene obuke preko Centra za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu, ali i kroz podršku OESC-a (OEBS) ili određenih specijalizovanih projekata - naveo je Ćulafić.
Misija je, kako je kazao, da Crna Gora postane primjer održivog razvoja i ekološke odgovornosti.
- A to možemo ostvariti samo zajedničkim djelovanjem države, institucija i građana - zaključio je Ćulafić.

Ekološka inspekcija za četiri mjeseca utvrdila 166 nepravilnosti

Ekološka inspekcija donijela je juče naredbu o obustavi radova na bungalovima na Karuču koji od oktobra prošle godine narušavaju izgled i ugrožavaju bezbjednost u srcu Nacionalnog parka Skadarsko jezero.
- Pripadnici Službe zaštite NP Skadarsko jezero i ekološki inpektori juče su izašli na teren i preduzeli mjere i radnje iz svoje nadležnosti. Nakon obavljenog nadzora, inspektori su donijeli usmeni nalog o obustavi radova na objektima na Karuču - rekao je Portalu ETV direktor Nacionalnog parka Skadarsko jezero Nenad Ivanović.
Ivanović je podsjetio da Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju izviđa ovaj slučaj i očekuje da ubrzo utvrdi da li u gradnji plutajućih drvenih bungalova ima elemenata krivičnog djela.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.089%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbungalovi-prkose-zakonu-plutajuca-crna-tacka-u-srcu-prirodnog-bisera-crne-gore&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<h2>Uporna borba</h2>
Nadzornici NP Skadarsko jezero više puta su obilazili ovaj kraj, evidentirali napredovanje radova na bungalovima i objavještavali nadležne organe o stanju na terenu.
Na bespravne graditelje i uzurpatore Karuča u kontinuitetu ukazuje i bračni par Janko i Kerolajn Jovićević koji od 2004. godine žive na Skadarskom jezeru i revnosno rade na zaštiti svog kraja.
Samo u slučaju plutajućih bungalova četiri puta su pisali državnom vrhu, nadležnim institucijama i ambasadama, ukazujući na ozbiljnu ekološku prijetnju ovom zaštićenom prostoru i tražeći adekvatnu reakciju.
Jovićevići su i medijima u više navrata dostavili foto i video materijal koji dokumentuju narušavanje ovog prirodnog dobra tokom prethodnih osam mjeseci.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-praznik-devastacije-na-karucu-izvidaj-i-vaskrs-ne-remete-gradnju-bungalova&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Nakon 20 godina besoumučne borbe, Janko i Kerolajn osjećaju da je juče odlukom Ekološke inspekcije postignuta mala pobjeda, ali su svjesni da će bitka za očuvanje crnogorskog bisera trajati.&nbsp;
<h2>Ko će povući krajnji potez?</h2>
Stava su da su nelegalni objekti u NP Skadarsko jezero postali metafora za disfunkciju i entropiju u crnogorskoj Vladi, ali se uzdaju u Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje je pomjerilo stvari sa mrtve tačke.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbracni-par-jovicevic-kako-vlada-misli-da-uspjesno-vodi-megaprojekat-u-ulcinju-ako-ne-moze-da-ukloni-dva-nelegalna-bungalova&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Ovaj slučaj mogao bi postaviti temelj za dosljednije sprovođenje zakona u Nacionalnom parku. Sada bar imamo jedno Ministarstvo koje je preuzelo dio odgovornosti, ali još ne znamo ko će preuzeti odgovornost za ukljanjanje bungalova, odnosno obaviti posao koji i dalje svi izbjegavaju - istakli su Jovićevići za Portal ETV.
Oni su mišljenja da su ekološki inspektori još u oktobru prošle godine morali sankcionisati vlasnike nelegalnih bungalova i time spriječiti da se objekti čak četiri puta odvežu i nekontrolisano plutaju po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu.&nbsp;
- Da pojasnimo, naših 20 godina borbe za zaustavljanje ilegalnih aktivnosti u zalivu Karuč uvijek je išla u smjeru da se natjeraju Vlada, institucije, ministarstva, Prijestonica Cetinje da preuzmu odgovornost za sprovođenje zakona u NPSJ. Ironično, kao odgovorni i aktivni građani, neprestano moramo da se borimo kako bismo natjerali Vladu i institucije da rade svoj posao - zaključuju Jovićevići za naš portal.
Udruženim glasom, ekološki aktivisti i Nacionalni park Skadarsko jezero pozivaju državne organe da, u okviru svojih nadležnosti, istrajno rade na očuvanju oka Karuč i odlučno se suprotstave nelegalnoj gradnji u ovom zaštićenom području.

Tamara Klikovac

Inspekcija naredila obustavu radova na plutajućim bungalovima

Zatvaranje kompanije Port of Adria u ovom trenutku nije opcija, a koncentracije teških metala oko Luke Bar su ove godine dovedene u granične vrijednosti, kazala je u emisiji “Mreža”na TVCG ekološka inspektorka Slavena Vuković.
U emisiji je saopšteno i da je kod 54 radnika, te barske kompanije, ustanovljeno postojanje olova u krvi u količini koja je veća od dozvoljene.
Ekološka inspekcija, kako kaže, redovno prati rad na području Luke Bar, gdje kompanije Luka Bar i Port of Adria vrše pretovar ruda, zbog čeka se i vrše mjerenja i kontrole.
- Istina je da je bilo prekoračenja ne samo u 2023, nego i u 2022. - kazala je ona.
U maju 2023. inspekcija je, kako navodi, sprovela upravnu aktivnost – pokretanje štete u životnoj sredini, shodno zakonu.
Potom je, kako kaže Vuković, prema Luci Bar pokrenuta i krivična prijava ODT-u u Baru, a nakon toga su održali i niz sastanaka sa predstavnicima Luke Bar.
- Provjereno je na terenu, dva puta u toku 2024, da su emisije polutanata doveli u neke granične vrijednosti. Naravno da će biti i u narednom periodu predmet naše kontrole - poručila je Vuković.
<h2>Tužilaštvo od febrauara ne odgovara na prijavu</h2>
Na pitanje da li je naloženo zatvaranje kompanije Port od Adria, Vuković kaže da to može biti opcija.
- Ali se trenutno za to nijesmo opredijelili. Opredijelili smo se za preventivnu mjeru kako da se ublaži emisija polutanata u vazduhu. Gašenje i zatvaranje nijesu opcija - poručila je Vuković.
U vazduhu je bilo povećane koncentracije olova, arsena i nikla, kaže Vuković i dodaje da su takvo stanje pokazala mjerenja.
Ona je saopštila da se mjerenja vazduha rade od 2021. i da su rezultati emisije polutanata u 2024. mnogo bolji.
- Očekujemo četvrto mjerenje u 2024. i ja vjerujem da će nalaz biti mnogo bolji… Očekujem da ODT odreaguje na našu krivičnu prijavu koja je podnesena 5. februara ove godine, nijesam dobila nikakav poziv iz tužilaštva. Očekujem reakciju Agencije za zaštitu životne sredine koja ne reaguje od 3. maja 2023. godine osim putem medija, kao juče. U mom radu dosta zavisi kako će se oni odrediti da bih ja mogla dalje preduzimati uprave postupke - poručila je Vuković.
<h2>Kod 54 radnika povišena koncentracija olova</h2>
Predsjednik Sindikalne organizacije zaposlenih u AD “Port of Adria” (PoA) Zoran Martinović kaže da su testirana 63 radnika, a kod 54 ustanovljeno je postojanje olova u krvi u količini koja je veća od dozvoljene, dok su kod njih 10 pronađene uvećane količine cinka.
Kako navodi grupa od šest ili sedam radnika kompanije “Port of Adria” večeras će krenuti za Beograd na dalje kontrole i eventualna liječenja.
On je saopštio da u ovom trenutku ne mogu da kažu gdje je napravljen propust u zaštiti na radu.
- Ljudi su tražili samo da se liječe da taj višak olova izbace iz sebe - kazao je Martinović, za emisiju “Mreža”.

Ekološka inspekcija: Koncentracije metala oko Luke Bar u graničnim vrijednostima

Ministarstvo zdravlja Crne Gore, u saradnji sa Domom zdravlja Glavnog grada i Domom zdravlja Budva, pokreće pilot-projekat teleoftalmologije koji će građanima omogućiti jednostavniji i brži pristup pregledima očnog dna, bez potrebe za odlaskom kod oftalmologa u prvoj fazi. U okviru pilot-projekta, u Domu zdravlja Glavnog grada i Domu zdravlja Budva nabavljene su i postavljene savremene fundus kamere za digitalno snimanje zadnjeg segmenta oka.&nbsp; - Snimanje će obavljati posebno obučeni tehničari, dok će analizu snimaka obavljati tim oftalmologa iz domova zdravlja i Kliničkog centra Crne Gore, na daljinu, putem digitalne platforme - kazao je ministar zdravlja Vojislav Šimun. Ministar je objasnio da ovakav model rada omogućava da pacijent dobije stručnu procjenu bez potrebe da fizički posjeti specijalistu.&nbsp; - Ukoliko je nalaz uredan, pacijent ne mora preduzimati dodatne korake, dok će osobe kod kojih se uoče određene promjene biti upućene na specijalistički pregled radi daljeg ispitivanja i liječenja - rekao je on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251211141232_6ee772fc95aabd5ec5573e35f14253f55860cb0479c68bd9e9d0060f52efa5b9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251211141232_6ee772fc95aabd5ec5573e35f14253f55860cb0479c68bd9e9d0060f52efa5b9" data-rendition-name="original" width="1280" height="591" loading="lazy" alt="Pilot-projekat teleoftalmologije"> </figure>  Šimun je istakao da teleoftalmologija donosi brojne benefite pacijentima. Pregledi, navodi on, postaju brži i dostupniji, posebno za starije osobe, hronične bolesnike i stanovnike udaljenih područja.&nbsp; - Istovremeno, sistem omogućava rano otkrivanje ozbiljnih očnih oboljenja, poput dijabetične retinopatije i glaukoma, u fazi kada se mogu uspješno liječiti. Građani će imati manje potrebe da putuju, a oftalmološke ambulante biće rasterećene rutinskih i screening pregleda, što ostavlja više vremena za pacijente kojima je potreban detaljniji specijalistički pregled - pojasnio je Šimun. Prema njegovim riječima, ovaj projekat predstavlja prvi korak ka uspostavljanju nacionalnog teleoftalmološkog programa, posebno značajnog za pacijente sa dijabetesom i hipertenzijom, kod kojih je redovan pregled očnog dna od suštinske važnosti za očuvanje vida. - Teleoftalmologija je dio šire strategije digitalizacije i modernizacije zdravstvenog sistema, kojom uvodimo savremene alate poput teleradiologije i telekonzilijuma u svakodnevni rad zdravstvenih ustanova. Na ovaj način gradimo efikasniji, dostupniji i pravedniji sistem, koristeći digitalne tehnologije da pacijentima pružimo bržu uslugu, a ljekarima kvalitetniju podršku u radu - kazao je Šimun. Po završetku pilot faze, Ministarstvo zdravlja će na osnovu dobijenih rezultata i iskustava donijeti odluku o proširivanju sistema na druge domove zdravlja širom Crne Gore.

Šimun: Pilot-projekat teleoftalmologije za bržu i dostupniju zaštitu vida

Predstavnici Građanskog pokreta URA ponovo su danas u skupštinsku proceduru predali Prijedlog zakona o državnom fondu Stan za sve, navodeći da ovoga puta očekuju podršku poslanika.
Poslanik Građanskog pokreta URA u Skupštini, Zoran Mikić, podsjetio je da su ovu priču pokrenuli prije dvije i po godine.
- Suština jeste da se formira državni fond čiji bi početni kapital bio 20 miliona eura. Iz tog fonda bi država gradila stanove sa izvođačem radova po principu - projektuj i izgradi. Nakon izgradnje stanova, država bi izvođaču platila radove poslije tehničkog prijema, a građanima ih prodavala po cijeni izgradnje - objasnio je Mikić.
Prema njegovim riječima, suština zakona je da se stanovi građanima prodaju stanovi po cijeni izgradnje i da država nema nikakvu zaradu, a da građani, nakon što zgrada prođe tehnički prijem, te stanove mogu iskoristiti kao kolateral kod komercijalnih banaka.
Prioritet za kupovinu stanova imali bi podstanari i građani koji nemaju rješeno stambeno pitanje.
- Prioritetne grupe koje smo definisali ovim zakonom su mladi bračni parovi do 35 godina, bračni parovi sa djecom, samohrani roditelji, porodice sa djecom sa smetnjama u razvoju, žrtve nasilja u porodici, lica koja su ostvarila poseban naučni, umjetnički ili sportski doprinos i penzioneri - precizirao je Mikić.
Cilj je da se građanima omogući da ostvare kupovinu prve nekretnine po cijenama koje su duplo povoljnije od onih koje trenutno važe na tržištu nekratnina.
- Naša je procjena da kada se izuzmu troškovi za komunalno opremanje, troškovi zemljišta i naknada za gradnju, da bi cijena kvadrata iznosila između 900 i hiljadu eura po metru kvadratnom. To je više nego duplo jeftinije u odnosu na ono što trenutno imamo na tržištu nekratnina - naglasio je Mikić.
On je kazao da je u posljednjih pet godina 140 odsto porasla prosječna cijena metra kvadratnog stana u novogradnji.
URA očekuje da poslanici u Skupštini ovaj put podrže predloženi zakon.
- Očekujemo da pojedinačne partijske interese ostave po strani i da ovu temu, koja je jedna od najvažnijih za građane, stave visoko u svoj agendi prioriteta, da se zajedno okupimo oko ovog zakonskog rješenja i da probamo da riješimo inflaciju, makar u ovom dijelu koja se odnosi na cijene nekretnina u Crnoj Gori - rekao je Mikić.
Generalni sekretar URA, Mileta Radovanić, podsjetio je da su istu inicijativu predali još u maju prošle godine, ali da se do danas ništa nije desilo po tom pitanju, vjerovatno jer je parlamentarna većina odbila predlog zato što dolazi iz redova opozicije.
- Građani su izgubili vrijeme. Do sada je moglo da bude izgrađeno, po našoj procjeni, 500 stambenih jedinica, odnosno 500 porodica moglo je da riješi stambeno pitanje. Nasuprot tome, imali smo druge inicijative i priče koje nijesu baš realnost, to je priča oko Veljeg brda, gdje ništa konkretno nije učinjeno - rekao je Radovanić.
On je apelovao na sve u parlamentu da ovoga puta izglasaju predloženi zakon i dodao da će URA biti otvorena za amandmane.

GP URA ponovo predala u skupštinsku proceduru Prijedlog zakona o državnom fondu Stan za sve

Postoji značajan prostor za dodatno jačanje bilateralne saradnje u svim oblastima od obostranog interesa - ocijenjeno je na sastanku potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića sa turskim ambasadorom Barišom Kalkavanom.
Ibrahimović ga je, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, primio u oproštajnu posjetu i zahvalio na posvećenom radu i doprinosu razvoju odnosa između dvije države, te poželio uspjeh u daljem profesionalnom angažmanu.
- Obje strane naglasile su tradiciju prijateljskih odnosa i kontinuiranog dijaloga - dodali su u njegovom kabinetu.
Ibrahimović se danas u odvojenim susretima sastao i sa ambasadorima Švedske i Tunisa u Crnoj Gori.
- Sastanak sa nerezidentnom ambasadorkom Kraljevine Švedske Šarlot Samelin bio je prilika za razmjenu mišljenja o modalitetima intenziviranja političkih kontakata i bilateralnih odnosa između Crne Gore i Švedske, koje karakterišu dugogodišnje prijateljske i savezničke veze - naveli su u saopštenju.
Pored jačanja saradnje u ključnim oblastima kao što su ekonomija i turizam, bilo je riječi o procesu evropske integracije Crne Gore.
- U tom &nbsp;kontekstu, ambasadorka Samelin je istakla snažnu podršku cilju da Crna Gora postane prva sljedeća članica EU, dodavši da će Švedska nastaviti da pruža ekspertsku i političku pomoć na tom putu - naveli su u saopštenju.
U susretu sa nerezidentnom ambasadorkomTunisa Imen Lažili Amari, bilo je riječi o daljem jačanju saradnje na bilateralnom nivou, kao i u okviru multilateralnih foruma i incijativa.
- Poseban akcenat stavljen je na oblasti turizma, investicija i saobraćajne povezanosti, kao i na saradnju u oblastima kulture, obrazovanja i sporta - naveli su u saopštenju.
Naglasili su da su se sagovornici saglasili da će osnaživanje normativno-pravne osnove stvoriti dodatni prostor za intenziviranje saradnje i političkog dijaloga.
- Na sastancima su razmijenjena mišljenja o aktuelnim geopolitičkim izazovima, uz potvrdu spremnosti da se nastavi jačanje partnerskih odnosa i saradnje na bilateralnom i multilateralnom planu - zaključili su u saopštenju.

Ibrahimović sa Kalkavanom: Postoji značajan prostor za dodatno jačanje bilateralne saradnje

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o izmjenama Zakona o strancima, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Sud za prekršaje u Podgorici je odgovorio na pitanje M portala i Televizije E koga je sve Uprava policije procesuirala zbog protesta održanog pred vilom Gorica 8. jula ove godine. Evo njihovog odgovora:
Povodom mail -a upućenog ovom sudu dana 10.12.2025.godine, a nakon što smo izvršili provjeru kroz službenu evidenciju koja se vodi kod Suda za prekršaje u Podgorici, obavještavamo Vas da je Uprava policije, Odjeljenje bezbjednosti Podgorica, podnijela Sudu za prekršaje u Podgorici 35 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, a vezano za događaj koji se dogodio dana 08.07.2025.godine u Podgorici i to :
1.Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15311/25-19 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
2. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15312/25-42 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
3. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15314/25-36 protiv N. I. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
4. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15315/25-19 protiv J. F. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
5. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15316/25-48 protiv K. V. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
6. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15317/25-2 protiv D. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
7. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15318/25-44 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
8. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15319/25-36 protiv P. M. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
9. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15320/25-19 protiv LJ. A. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
10. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15321/25-45 protiv R. D. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
11. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15323/25-2 protiv Đ. M. zbog prekršaja iz čl. 11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
12. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15324/25-48 protiv T. R. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
13. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15325/25-44 protiv M. B. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
14. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15326/25-42 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
15. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15327/25-50 protiv R. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
16. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15328/25-49 protiv L. V. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
17. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15329/25-19 protiv G. M. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
18. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15330/25-47 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
19. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15331/25-42 protiv V. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
20. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15332/25-45 protiv N. P. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
21. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15333/25-43 protiv V. LJ. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
22. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15334/25-43 protiv Š. B. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
23. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15335/25-36 protiv D. L. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
24. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15336/25-36 protiv S. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
25. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15337/25-4 protiv K. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore. 

26. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15338/25-50 protiv M. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
27. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15339/25-49 protiv H. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
28. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15340/25-4 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
29. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15341/25-4 protiv K. I. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
30. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15342/25-19 protiv R. A. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
31. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15343/25-47 protiv L. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
32. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15344/25-50 protiv Š. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
33. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15345/25-42 protiv Š. E. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
34. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15346/25-44 protiv I. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
35. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15347/25-2 protiv H. O. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
Ukazujemo da Sud u javnim saopštenjima i medijskim obraćanjima koristi samo inicijale kada su u pitanju imena i prezimena okrivljenih, jer je takav način saopštavanja u skladu sa važećim zakonskim propisima i standardima izvještavanja, a kako bi se izbjeglo prejudiciranje krivice i osigurala objektivnost u informisanju javnosti.

Evo spiska osoba koje je Uprava policije procesuirala zbog protesta

Čast mi je bila što sam bio kod Vile Gorica sa hiljadama onih koji brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji, a oni koji procesuiraju ljude koji mirnim protestom iskazuju svoj stav su baš mnogo glupi - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, komunikolog Miodrag Strugar.
On je među 35 lica koja će biti procesuirana zbog protesta uoči dodjele Trinaeatojulske nagrade, a taj poziv od policije je, kako kaže, za njega velika čast. 
Podsjeća i da niko nije procesuiran zbog izlivanja spomenika četničkom komandantu, zbog pisanja i uzvikivanja parola ,,Ubij Turčina”, zbog prekida projekcije filma na albanskom jeziku i još mnogo primjera kojima crnogorska javnost svakodnevno svjedoči. 
- Čast mi je bilo biti na tom mjestu i biti sa tim ljudima, kao što mi je čast što sam među više hiljada ljudi koji žele da brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji. Moja osjećanja su bila pomiješana, bio sam srećan, radostan zbog toga što mi je potvrdila i moja majka sa kojom sam bio u tom trenutku koja mi je rekla ,,bravo sine, srećna sam što si na pravoj strani”, a ona ima 83 godine i to je sa jedne strane - ponos. Sa druge strane nijesam se mogao oteti čuđenju, znao sam da su bahati, znao sam da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi, a ovim pokazaju da su baš mnogo glupi kad procesuiraju ljude koji iskazuju svoj stav prema nečemu, pa i prema bilo čemu. Da ne pričamo o tome ko je i na koji način dobio nagradu. Oni procesuiraju nas koji ne pristajemo da nam četnička ideologija bude vladajuća ideologija i da se i ova generacija i buduće generacije u Crnoj Gori obrazuju ili da su dio četničke ideologije koju oni očigledno žele da uspostave - rekao je Strugar. 
Podsjeća da je analizirao rad Demokrata koji drže bezbjednosni sektor, te ukazivao da koriste Gebelsove principe propagande, pokušavajući da ih primijene, ali nije bio, kako dodaje, u pravu da su to samo Demokrate, nego svi oni koji čine trenutnu crnogorsku vlast.
-Da nijesu svi onda bi im neko rekao nešto, ili ima šefa i nad šefom, ili bi se neko ogradio i rekao da to nije u redu. Vlast očigledno želi da uguši prvo kritičku misao, kritičku riječ, svaku vrstu pobune i misle da će nekoga da prepadnu. Oni znaju da nas neće prepasti, znaju da nas neće umiriti, da će uvijek naići na otpor, ali ono što oni pokušavaju je da pokažu svima u Crnoj Gori, svakome da pokažu da ako dignu glas protiv njih iz vlasti, ili protiv toga što ta vlast čini ili ne čini, a trebalo bi da čini, da će proći kao ovog puta nas 35, juče Boban Batrićević zbog nekog teksta, prekjuče neko drugi zbog neke misli ili teksta, u svakom slučaju vidimo da su spremni na sve i naravno da će im se ta spremnost obiti o glavu - poručio je Strugar.
Ukazuje da je prije tri dana izdato saopštenje u kome se pominju samo troje od 35 koji će biti procesuirani, poslanik DPS-a Oskar Huter, građanska aktivistkinja i članica Savjeta za građansku kontrolu policije i jedna mlađa žena, što je, kako kaže, prava slika Demokrata.
- Demokrate su počele tako što su imale tizer kampanju, a to je kampanja kad nešto malo otkrijete ali ne kažete sve i oni to nastavljaju i sad dok su na vlasti. Vjerovatno to na Megatrendu uče, ja ne znam gdje 15 godina neko studira pa misli da to tako treba, oni umjesto informišu građane, da informišu javnost, da su procesuirali nekih 35 ljudi zbog čega su ih procesuirali, da navedu osnov za to procesuiranje i da daju saopštenje u kome će dati sve te podatke, pa makar i sa inicijalima, kao što su to danas iz Suda za prekršaj uradili, oni idu sa tizer kampanjom. Zašto Aida Petrović, zato što je u Savjetu za građansku kontrolu policije, njima smeta kontrola policije, zato Aida Petrović. Zašto Oskar Huter, zato što je poslanik jedne opozicione partije, vrlo aktivan poslanik i vrlo dobar opozicioni poslanik, nijesu svi takvi, pa žele da naprave da je to bio partijski skup, a ne građanski skup i vrlo oni ciljano idu, komunikaciono. Naravno da griješe, ali to samo pokazuje ko su i kakvi su i na šta su sve spremni, jer da nije to tako oni bi odmah izašli sa cijelim saopštenjem sa svim podacima, sa inicijalima, informisali javnost da nešto rade, a ovaj način, hiljade ljudi je razmišljalo je li među tih 35 - naglasio je Strugar.
Smatra da su ciljano izabrali 35 osoba, jer se radi o osobama koje javno nastupaju, koje su prepoznatljive u javnosti, koje mogu da imaju uticaja, ali da u djelovanju tih osoba nije bilo elemenata kažnjivosti. 
- Bio sam na mnogo protesta, još kao mlad devedesetih godina, sami početak devedesetih i kasnije na protestima gdje su možda mogli naći elemente nekog kažnjivog djela, ovdje zaista nije bilo nego smo protestovali protiv toga da se najveća crnogorska nagrada dodijeli nekome ko to prvo ne zaslužuje zbog toga što je nepostojeće djelo za koje je dobio književnu nagradu i drugo zato što su to napravili da bi promovisali četničku ideologiju i negaciju Crne Gore. Njihov cilj je da obesmisle ne samo kulturu crnogorsku, ne samo sve one vrijednosti crnogorske, nego i postojanje Crne Gore same - rekao je Strugar. 
Prisjeća se da je tog dana i sam isprskan biber sprejem, kao i mnogi drugi učesnici protesta, od kojih su neki morali potražiti ljekarsku pomoć, a kao svijetli primjer navodi policajca koji mu je rekao da bi volio da je na suprotnoj strani. 
- Policajac mi je dao savjet da ne diram rukama oči, da će mi biti gore, pa sam mu rekao da imam iskustva i sa suzavcem, da znam to, malo smo se šalili i taj policajac mi je rekao ,,meni je posao da budem ovdje, a volio bih da sam sa druge strane”, to je moje iskustvo. Bilo je jako brutalnih, bez ikakvog razloga su počeli da nas prskaju i da pokušavaju da izazovu incident, to su oni radili - zaključio je Strugar.

Strugar: Znao sam da su bahati i da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi

Moj suprug Duško Roganović ni jedan euro nije dao mojoj porodici, niti bi moj otac penzionisani policijski funkcioner Duško Koprivica koji je živio časno i pošteno prihvatio da prenosi novac i zakopva ga u dvorištu porodične kuće - kazala je Bojana Roganović u Višem sudu u postupku koje SDT pokrenulo protiv četiri člana njene porodice tereteći ih za pranje novca.
Na optužnici je njen otac Duško, majka Radosava, brat Strahinja i suprug Duško Roganović koji je nedostupan crnogorskim vlasnika a, prema evidenciji policije, slovi sa visokorangiranog člana kavačke kriminalne grupe i potražuje se za učešće u ubistvu.
Koprivice i Roganović se, prema navodima optužnice, terete da su oprali 964.850 eura.
Bojana Roganović je pred sudskim vijećem kojim predsjedava sudija Nikola Boričić kazala da neće iskoristiti zakonsko pravo da ne svjedoči, jer su optuženi njeni najbliži srodnici.
- Spremna sam danas da dam iskaz. Sa mojim suprugom Duškom Roganovićem upoznala sam se 2016. godine. Moj otac je tražio da ga upozna i on je bio protiv te veze &nbsp;- ispričala je Bojana Roganovića.
Objasnila je da je njen suprug bio osuđen zbog ubistva, ali da je to bio "splet nesrećnih okolnosti" i željela je da ga porodica gleda njenim očima.&nbsp;
Ona je dodala da je nakon dva mjeseca veze odlučila da se preseli u Herceg Novi i dva mjeseca su živjeli u stanu, da bi nakon toga Duškov otac Niko Roganović poklonio im kuću na Savini i dao im novac da je renoviraju.
- Niko Roganović nam je dao finansijsku potporu i samo je tražio od nas da se fokusiramo na miran život, osnujemo porodicu i da nam ništa neće faliti - ispričala je Roganović.
U aprilu 2017. godine ispod auta Duška Roganovića je postavljena eksplozivna naprava i on je tada teško povrijeđen, amputurane su mu obje noge.
- Nakon toga njegov otac Niko podredio je svoj život oporavku svog sina i rekao da će dati sav novac za liječenje. Dva mjeseca u Beogradu je trajala borba za Duškov život - kazala je Bojana Roganović.
Nakon dva mjeseca od kada je Duško stigao u Herceg Novi sa liječenja, kako je navela, ubijen mu je otac.
Njenom tadašnjem &nbsp;momku, sada suprugu, nije padalo na pamet da se bavi kriminalom, bio je u bolovima od povreda sa druge strene otac mu je ubijen i to je teško podni.
Njenom suprugu osim oca, ubijen je rođeni brat Šćepan i brat od strica Valdimir Roganović.
- Tri godine policija je često dolazila kod njenog supruga da bi vidjeli da li ima neka saznanja o ubistvima njegovih najbližih - ispričala je Bojana Roganović.
U detaljnom iskazu navela je i da su dobili dijete u februaru 2021. i da je sredinom te godine njen suprug Duško Roganović otišao na liječenje u Austriju sa svojim dokumentima i to preko podgoričkog aerodrom.
- Da se krio ne bi išao na Aerodrom. Moj suprug nije imao kriminalni novac, jer je on jedini nasljednik. Moj svekar nam je ostavio dosta novca - kazala je Roganović.
Ona je na pitanje tužiteljke Tanje Čolan Deretić odgovorila da je liječenje njenog supruga plaćeno preko računa jer je njegov brat Šćepan imao građevinsku firmu.
Roganović je bila kategorična da njen suprug nije koristio tzv. štek stanove, niti se krio i sve vrijeme je bio u kući na Savini. Ona je navela i da misli da njen suprug nije koristio skaj aplikaciju.
- Ja nikada mog oca nijesam pitala vezano za supruga da nešto interveniše u policiji ili bilo što da pita za njega. Na to nijesam smjela ni pomisliti - kazala je svjedokinja.
Na pitanje branioca porodice Koprivice, advokata Danila Mićovića kazala je da Niko Roganović i njena svekrva Branka su 30 - 40 godina svojim radom stekli piceriju, ribarnicu, hotel, brod, stanove...
-Živjeli su skromno, moj svekar nije bio rasipnik - istakala je Roganović.
Ona je navela da njen suprug Duško Roganović ništa nije radio - ni nezakonite, niti zakonite poslove jer je bio loše zbog gubitka oca i braće a i imao je velike bolove i njegov oporavak je bio težak.
Bojana Roganović je rekla da u Nikšiću njena porodica ima kuću u kojoj živi i dva objekta sa apartmanima.
- Sve je pokriveno kamerama i nemogućebje bilo kopati po dvorištu nešto jer kuće gledaju na dvorište. Sve je &nbsp;pokriveno kamerama &nbsp;- naglasila je Roganović.
U optužnici protiv Koprivica i Roganovića navodi se da su se u oktobru 2019. godine pa nadalje udružili radi pranja novca. Kako se osnovano sumnja, Roganović je znao da novac potiče od kriminala i on je dao instrukcije Koprivicama kako da ga „prenose“.

Bojana Roganović: Moj suprug Duško nije imao kriminalni novac, njegova porodica je imala hotel, ribarnicu, stanove, lokale, brod i to su stekli svojim radom

Andrija Marković i Mile Jovanović ranjeni su u pucnjavi koja se večeras dogodila u Nikšiću, potvrđeno je nezvanično Portalu ETV.
Oglasila se i policija saopštenjem u kome je navedeno da je večeras, oko 22:30 sati, za sada nepoznata osoba u jednom ugostiteljskom objektu u Nikšiću upotrijebila vatreno oružje, te da su projektili pogodili A.M. i M.J.
Povrijeđeni su prevezeni na ukazivanje ljekarske pomoći u Medicinski centar u Nikšiću, dok je sa događajem upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici.
- Policija je blokirala uže i šire lice mjesta i uspostavila blokadu grada, te policijski službenici preduzimaju intenzivne aktivnosti na identifikaciji počinioca ovoga djela i utvrđivanju svih okolnosti pod kojima je došlo do upotrebe vatrenog oružja - navedeno je u saopštenju policije.
Iz policije kažu da, iako su povrijeđeni pripadnici jedne organizovane kriminalne grupe, u ovom trenutku ne mogu potvrditi da je ovaj događaj povezan sa djelovanjem organizovanih kriminalnih grupa, dok ne bude prikupljeno više informacija i dok ne budu utvrđene sve činjenice i okolnosti pod kojima je djelo izvršeno. O ishodu istrage će, kako kažu, javnost blagovremeno obavijestiti.
Prema podacima bezbjednosnih službi, Jovanović i Marković su članovi škaljarskog klana.
Podsjećaju da je jedan od povrijeđenih tokom ove godine imao sukob sa navijačkim grupacijama u jednom ugostiteljskom objektu u Nikšiću, zbog čega se nalazio u pritvoru u UIKS-u.
- U toku je krivični postupak protiv istog - kazali su u policiji.

Tag: ekoloska-inspekcija