Ekološka inspekcija je za sedam mjeseci sprovela gotovo 800 inspekcijskih nadzora i podnijela 32 krivične prijave, saopštio je ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić. 
 
Kako je rekao, iako ima svega osam ekoloških inspektora, rezultati pokazuju da se, i u uslovima ograničenih kapaciteta, može djelovati odlučno, organizovano i sa konkretnim efektima na terenu. 
 
- Broj podnesenih krivičnih prijava jasno šalje poruku svima koji još uvijek misle da je ekološki prestup “bezopasan” ili zanemarljiv - nećemo i ne možemo tolerisati zloupotrebu prirodnih resursa - kazao je Ćulafić. 
 
On je naveo da šteta koju takvi postupci nanose, pogađa cijelu zajednicu: narušava kvalitet zemljišta i voda, direktno ugrožava turizam, poljoprivredu i zdravlje ljudi. 
 
Ćulafić je istakao da građani sve češće pokazuju da žele da budu dio rješenja, a ne nijemi posmatrači. 
 
- Prijave koje dolaze s terena sve češće stižu upravo od onih koji ne žele da ćute na devastaciju prostora oko sebe. To je najbolji dokaz da ekološka svijest raste, i da zaštita životne sredine postaje stvar lične kulture i svakodnevne odgovornosti - naveo je Ćulafić. 
 
Prema njegovim riječima, borba za očuvanje životne sredine mora ostati visoko na listi državnih prioriteta. 
 
- U Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera nastavićemo da ulažemo napore u jačanje inspekcijskog nadzora, bolju koordinaciju institucija i edukaciju javnosti - poručio je Ćulafić. 
 
On je podsjetio da je na sjednici Biroa za operativnu koordinaciju organa obavještajno bezbjednosnog sektora donijeta važna odluka o formiranju posebnog tima unutar Sektora za borbu protiv kriminala u Upravi policije, koji će se baviti isključivo suzbijanjem ekološkog kriminala. 
 
- Posebno značajnu ulogu ima i platforma Čuvaj.me, jedan od prvih rezultata nacionalne kampanje “Čuvaj da te čuva”. Građani putem nje mogu prijaviti nelegalnu eksploataciju i druge ekološke probleme, ali i pratiti šta se dešava s njihovom prijavom - dodao je Ćulafić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ekološka inspekcija za sedam mjeseci podnijela 32 krivične prijave

Ekološka inspekcija je, od 1. januara do 30. juna, izvršila ukupno 691 inspekcijski pregled, tokom kojih su utvrđene 244 nepravilnosti, saopšteno je iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera. 
 
Iz tog Vladinog resora su rekli da je 295 pregleda bilo planirano kao redovno, 289 je sprovedeno po inicijativi građana i institucija, a 107 je imalo kontrolni karakter. 
 
- Tokom nadzora utvrđene su 244 nepravilnosti. U cilju njihovog otklanjanja, inspektori su izdali 135 ukazivanja i donijeli 63 rješenja- kaže se u saopštenju. 
 
Navodi se da je podnijeto 26 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, a izdato je i 16 rješenja o novčanom kažnjavanju, u ukupnom iznosu od 29.050 EUR. 
 
- U istom periodu, zbog težih povreda zakona, podnijeto je 26 krivičnih prijava- dodaje se u saopštenju. 
 
Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić istakao je da su ti rezultati posebno važni, jer dolaze iz tima sa ograničenim kadrovskim kapacitetima. 
 
- Imamo mali, ali izuzetno posvećen tim od svega sedam inspektora, koji svakodnevno izlaze na teren i radom pokazuju koliko je nadzor važan za zaštitu životne sredine- rekao je Ćulafić. 
 
Kako je naveo, uprkos čestim kritikama i pokušajima da se ospori rad inspekcije, podaci govore suprotno. 
 
- Ekološka inspekcija postupa pravovremeno, odlučno i u skladu sa svojim zakonskim ovlašćenjima- rekao je Ćulafić. 
 
U saopštenju MERS-a se navodi da su se nepravilnosti u najvećem broju slučajeva odnosile na obavljanje djelatnosti bez potrebnih dozvola i saglasnosti nadležnih organa, kao i na ispuštanje tehnoloških voda koje nijesu ispunjavale zakonske uslove za ispuštanje u kanalizaciju ili prirodne recipijente. 
 
Iz tog resora su kazali da su, takođe, zabilježeni slučajevi obavljanja djelatnosti u zaštićenim prirodnim dobrima bez odobrenja, držanja zaštićenih vrsta u zatočeništvu bez dozvola ili u neadekvatnim uslovima, kao i ispuštanja gasova iz ložišta i drugih izvora koji nijesu bili u skladu sa zakonskim standardima. 
 
Oni su naveli da je inspekcija utvrdila i nepravilnosti koje se odnose na nepreduzimanje mjera iz Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu, nepropisno upravljanje otpadom, nepostupanje po planovima i programima koje su odobrili nadležni organi, kao i nesprovođenje monitoringa segmenata životne sredine. 
 
Iz MERS-a su kazali da su zabilježeni i slučajevi povećanog nivoa buke, kao i nedostavljanja podataka iz katastra zagađivača. 
 
- Dodatno, evidentirani su propusti u oblasti zračenja, uključujući nevršenje zdravstvenih pregleda profesionalno izloženih lica, izostanak dozimetrijskih ispitivanja i mjerenja radne sredine, kao i korišćenje izvora jonizujućeg zračenja bez odgovarajućih rješenja- kaže se u saopštenju. 
 
Navodi se da su nepravilnosti uočene i u vezi sa skladištenjem i prometom hemikalija bez dozvola, kao i zbog nepostupanja u skladu sa obavezama koje se odnose na seveso postrojenja i mjerenje nivoa nejonizujućeg zračenja. 
 
Iz MERS-a su poručili da će ekološka inspekcija nastaviti s intenzivnim nadzorima, s ciljem unapređenja stanja u oblasti zaštite životne sredine, smanjenja rizika po zdravlje građana i obezbjeđivanja poštovanja zakonskih propisa. 
 
Ćulafić je naveo da je, od 1. januara do 31. decembra prošle godine, izvršen ukupno 1.831 inspekcijski pregled. 
 
- Zaštita životne sredine nije stvar izbora, već zakonska i moralna obaveza. Ekološka inspekcija je prva linija odbrane od neodgovornog ponašanja prema prirodi- poručio je Ćulafić.

MERS: Ekološka inspekcija za pola godine izvršila skoro 700 pregleda

Što je bio uzrok pomora ribe u rijeci Lješnici 5. jula u dijelu toka koji prolazi kroz Petnjicu i dalje je nepoznanica, a odgovor bi trebalo da pruži Centar za ekotoksikološka ispitivanja, proizilazi iz onoga što je Portalu ETV danas saopšteno iz Ekološke inspekcije na pitanja koja smo im uputili 6. jula, a naglasili su i da sve okolnosti ovog ekološkog incidenta treba da utvrdi tužilaštvo.
- Dana 06. 07. 2025. godine Ekološkoj inspekciji prijavljena je pojava uginule ribe u rijeci Lješnici, a od strane Ribilovačkog društva „Sinjavac“ iz Bijelog Polja. U vezi sa prije navedenim dana 06. 07. 2025. godine izvršen je obilazak dijela korita rijeke Lješnice odnosno pojedinih lokacija u koritu rijeke Lješnice kojima se moglo prići. Obilazak je započet od mosta na lokalnom putu koji vodi od objekta „fabrika košulja“ ka Bioči, Bijelo Polje. U toku tog obilaska u koritu rijeke i vodi Lješnici nijesu uočene uginule ribe, ali ni ribe u vodi, takođe nijesu uočeni ni drugi uginuli organizmi. Nije uočena promjena boje vode ili prisustvo mirisa - ističe se u pisanim odgovroima koje nam je danas dostavila koordinatorka Ekološke inspekcije Vesna Bigović.
Objašnjava da „nizvodno od mjesta Tucanje (lokacija kamenoloma), Petnjica, od strane Ekološke inspekcije nije vršen obilazak korita rijeke Lješnice, a iz razloga što je dobijena informacija od inspektora za slatkovodno ribarstvo Vukajla Đalovića i predsjednika Ribolovačkog društva „Sinjavac“ Ismeta Softića da je taj dio korita rijeke pregledan od strane članova i ribočuvara ovog ribolovačkog društva i da je u toku tog obilaska vršeno kupljenje ribe koja je pronađena“.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 68.75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmirkovic-zastide-potrovase-nas-bez-ikakve-odgovornosti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Nakon ovoga, od strane ekološkog inspektora zajedno sa inspektorom za slatkovodno ribarstvo Vukajlom Đalovićem i predsjednikom Ribolovačkog društva „Sinjavac“ Ismetom Softićem, izvršen je obilazak dijela korita rijeke Lješnice na ušću potoka Jaštak i dijela korita potoka Jaštak neposredno iznad ušća. U toku nadzora na lokaciji ušća potoka Jaštak u rijeku Lješnicu uočeno je prisustvo zelene boje na kamenju u koritu potoka Jaštak, a koja je prouzrokovana obrastanjem algama. Nije uočena promjena boje vode, niti prisustvo nekog mirisa. Potok Jaštak je vodotok koji dolazi iz zone iznad koje se nalazi fabrika HI Poliex ad Berane, na udaljenosti od oko dva kilometra. Na ušću potoka Jaštak u rijeku Ljašnicu bila je prisutna voda i ista je tekla - piše u odgovorima.
Bigović ističe da je i kompanija „Polieks“ bila „predmet inspekcijskog nadzora“.
- Dana 06. 07. 2025. godine pravno lice HI Poliex ad Berane nije radilo, pa u cilju utvrđivanja potpunog činjeničnog stanja inspekcijski nadzor je ponovljen dana 07. 07. 2025. godine i tada je od strane pravnog lica Centar za ekotoksikološka ispitivanja doo Podgorica izvršeno uzimanje uzoraka vode iz potoka Jaštak (u zoni ušća), te rijele Lješnice (prije i nakon ušća), kao i otpadnih voda iz kompleksa HI Pliex ad Berane. Dana 07. 07. 2025. godine u trenutku inspekcijskog nadzora od lokacije na kojoj se vrši ispust otpadnih voda iz kompleksa HI Poliex ad Berane nije bile vode u koritu koje ide ka potoku Jaštak, odnosno iz ispusta je bila mala količina voda koja se ubrzo po isticanju gubila i korito je nizvodno bilo suvo – objasnila je Bigović.
Ukazuje da „Polieks“ posjeduje vodnu dozvolu Uprave za vode u skladu sa Zakonom o vodama.
- O događaju koji je predmet vašeg interesovanja, obaviješteno je ODT Berane od strane ribilovačkih društava, tako da će dalje postupanje Ekološke inspekcije biti usmjereno na informisanje istog o utvrđenim činjenicama i prikupljenim informacijama posredstvom OB Berane, te drugih nadležnih organa ukoliko za tim bude postojala potreba, shodno činjeničnom stanju i u slučaju utvrđivanja nepravilnosti u odnosu na propise iz nadležnosti Ekološke inspekcije na
preduzimanju upravnih mjera i radnji u cilju otklanjanja istih – zaključila je Bigović.
Portal ETV objavio je 6. jula da je poljoprivredni inspektor koji je zadužen za nadzor i kontrolu sprovođenja Zakona o slatkovodnom ribarstvu obišao, nakon prijave akcidenta, rijeku Lješnicu, i konstatovao je pomor ribe i drugih organizama u dužini od tri kilometra nizvodno
Generalna direktorica Direktorata za ribarstvo Katarina Burzanović tada je našem portalu saopštila, da „se špekuliše ko bi mogao biti eventualni počinilac, ali je slučaj prijavljen policiji i tužilaštvu koji će se u daljem toku istrage baviti pronalaženjem počinioca“.
- Iz domena naše nadležnosti uzeti su uzorci vode, kao i uzorci uginulih riba koji će se poslati na dalju analizu kako bi se utvrdile prave činjenice - kazala je ona i naglasila da će Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede insistirati da se slučaj ispita do kraja i zatražiće pojačane kontrole u narednom periodu za sve inspekcije iz oblasti zaštite prirode i zaštite životne sredine i zaštite zdravlja ljudi.
Mještanin Petnjice Vuk Mirković kazao je tada Portalu ETV da se ovakav incident u rijeci Lješnici ne dešava prvi put.
- Institucije moraju da reaguju i kazne zagađivače. Mi znamo ko je glavni zagađivač naših rijeka. Lješnica je nekad bila spas za cijeli ovaj kraj, a sad je ruglo – od smeća i kesa koje se bacaju, do ekoloških katastrofa. Sa te rijeke nekada smo pili vodu. Ovo sad je katastrofa, zastiđe, potrovaše nas bez ikakve odgovornosti - rekao je Mirković.

Kaćuša Krsmanović

Tužilaštvo će koordinirati „potragom“ za trovačem rijeke

&nbsp;Ekološka inspekcija je, u prva četiri mjeseca ove godine, izvršila 503 inspekcijska pregleda i utvrdila 166 nepravilnosti, saopštio je ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić.
Kako je kazao, od 1. januara do 30. aprila, izvršeno 237 redovnih, 77 kontrolnih pregleda i 189 inspekcija po inicijativi, a sa ciljem osiguravanja poštovanja zakonskih propisa i očuvanja životne sredine.
- Utvrđeno je 166 nepravilnosti, a u cilju njihovog otklanjanja, inspektori su izrekli mjere ukazivanja 93 puta i donijeli 37 rješenja - rekao je Ćulafić.
Prema njegovim riječima, u izvještajnom periodu, izdato je 12 rješenja o novčanom kažnjavanju i izrečeno 23 hiljade EUR novčanih kazni rješenjem.
- Podnijeto je 16 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, kao i 15 krivičnih prijava - naveo je Ćulafić.
Kako je istakao, Ekološka inspekcija prošle godine je izvršila ukupno 1.831 pregled i utvrdila 708 nepravilnosti.
&nbsp;- Ovi podaci pokazuju da smo krenuli u odlučnu borbu protiv ekološkog kriminala, koji decenijama predstavlja jednu od najvećih prepreka očuvanju prirodnih resursa i životne sredine u Crnoj Gori - rekao je Ćulafić.
Prema njegovim riječima, korupcija u životnoj sredini je problem koji utiče na održivi razvoj, zaštitu prirodnih resursa i zdravlje građana.
- Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera preduzima niz konkretnih mjera, s ciljem efikasne prevencije i suzbijanja ekoloških prekršaja - poručio je Ćulafić.
On je kazao da ekološki inspektori svakodnevno rade na identifikaciji i sankcionisanju nelegalnih aktivnosti, kao što su nelegalna sječa šuma, nepropisno odlaganje otpada, zagađenje voda i vazduha.
- U proteklom periodu sproveden je niz aktivnosti u cilju usaglašavanja nacionalnog zakonodavstva sa pravom Evropske unije, a takođe kontinuirano su sprovođene obuke preko Centra za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu, ali i kroz podršku OESC-a (OEBS) ili određenih specijalizovanih projekata - naveo je Ćulafić.
Misija je, kako je kazao, da Crna Gora postane primjer održivog razvoja i ekološke odgovornosti.
- A to možemo ostvariti samo zajedničkim djelovanjem države, institucija i građana - zaključio je Ćulafić.

Ekološka inspekcija za četiri mjeseca utvrdila 166 nepravilnosti

Ekološka inspekcija donijela je juče naredbu o obustavi radova na bungalovima na Karuču koji od oktobra prošle godine narušavaju izgled i ugrožavaju bezbjednost u srcu Nacionalnog parka Skadarsko jezero.
- Pripadnici Službe zaštite NP Skadarsko jezero i ekološki inpektori juče su izašli na teren i preduzeli mjere i radnje iz svoje nadležnosti. Nakon obavljenog nadzora, inspektori su donijeli usmeni nalog o obustavi radova na objektima na Karuču - rekao je Portalu ETV direktor Nacionalnog parka Skadarsko jezero Nenad Ivanović.
Ivanović je podsjetio da Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju izviđa ovaj slučaj i očekuje da ubrzo utvrdi da li u gradnji plutajućih drvenih bungalova ima elemenata krivičnog djela.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.089%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbungalovi-prkose-zakonu-plutajuca-crna-tacka-u-srcu-prirodnog-bisera-crne-gore&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<h2>Uporna borba</h2>
Nadzornici NP Skadarsko jezero više puta su obilazili ovaj kraj, evidentirali napredovanje radova na bungalovima i objavještavali nadležne organe o stanju na terenu.
Na bespravne graditelje i uzurpatore Karuča u kontinuitetu ukazuje i bračni par Janko i Kerolajn Jovićević koji od 2004. godine žive na Skadarskom jezeru i revnosno rade na zaštiti svog kraja.
Samo u slučaju plutajućih bungalova četiri puta su pisali državnom vrhu, nadležnim institucijama i ambasadama, ukazujući na ozbiljnu ekološku prijetnju ovom zaštićenom prostoru i tražeći adekvatnu reakciju.
Jovićevići su i medijima u više navrata dostavili foto i video materijal koji dokumentuju narušavanje ovog prirodnog dobra tokom prethodnih osam mjeseci.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-praznik-devastacije-na-karucu-izvidaj-i-vaskrs-ne-remete-gradnju-bungalova&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Nakon 20 godina besoumučne borbe, Janko i Kerolajn osjećaju da je juče odlukom Ekološke inspekcije postignuta mala pobjeda, ali su svjesni da će bitka za očuvanje crnogorskog bisera trajati.&nbsp;
<h2>Ko će povući krajnji potez?</h2>
Stava su da su nelegalni objekti u NP Skadarsko jezero postali metafora za disfunkciju i entropiju u crnogorskoj Vladi, ali se uzdaju u Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje je pomjerilo stvari sa mrtve tačke.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbracni-par-jovicevic-kako-vlada-misli-da-uspjesno-vodi-megaprojekat-u-ulcinju-ako-ne-moze-da-ukloni-dva-nelegalna-bungalova&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Ovaj slučaj mogao bi postaviti temelj za dosljednije sprovođenje zakona u Nacionalnom parku. Sada bar imamo jedno Ministarstvo koje je preuzelo dio odgovornosti, ali još ne znamo ko će preuzeti odgovornost za ukljanjanje bungalova, odnosno obaviti posao koji i dalje svi izbjegavaju - istakli su Jovićevići za Portal ETV.
Oni su mišljenja da su ekološki inspektori još u oktobru prošle godine morali sankcionisati vlasnike nelegalnih bungalova i time spriječiti da se objekti čak četiri puta odvežu i nekontrolisano plutaju po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu.&nbsp;
- Da pojasnimo, naših 20 godina borbe za zaustavljanje ilegalnih aktivnosti u zalivu Karuč uvijek je išla u smjeru da se natjeraju Vlada, institucije, ministarstva, Prijestonica Cetinje da preuzmu odgovornost za sprovođenje zakona u NPSJ. Ironično, kao odgovorni i aktivni građani, neprestano moramo da se borimo kako bismo natjerali Vladu i institucije da rade svoj posao - zaključuju Jovićevići za naš portal.
Udruženim glasom, ekološki aktivisti i Nacionalni park Skadarsko jezero pozivaju državne organe da, u okviru svojih nadležnosti, istrajno rade na očuvanju oka Karuč i odlučno se suprotstave nelegalnoj gradnji u ovom zaštićenom području.

Tamara Klikovac

Inspekcija naredila obustavu radova na plutajućim bungalovima

Zatvaranje kompanije Port of Adria u ovom trenutku nije opcija, a koncentracije teških metala oko Luke Bar su ove godine dovedene u granične vrijednosti, kazala je u emisiji “Mreža”na TVCG ekološka inspektorka Slavena Vuković.
U emisiji je saopšteno i da je kod 54 radnika, te barske kompanije, ustanovljeno postojanje olova u krvi u količini koja je veća od dozvoljene.
Ekološka inspekcija, kako kaže, redovno prati rad na području Luke Bar, gdje kompanije Luka Bar i Port of Adria vrše pretovar ruda, zbog čeka se i vrše mjerenja i kontrole.
- Istina je da je bilo prekoračenja ne samo u 2023, nego i u 2022. - kazala je ona.
U maju 2023. inspekcija je, kako navodi, sprovela upravnu aktivnost – pokretanje štete u životnoj sredini, shodno zakonu.
Potom je, kako kaže Vuković, prema Luci Bar pokrenuta i krivična prijava ODT-u u Baru, a nakon toga su održali i niz sastanaka sa predstavnicima Luke Bar.
- Provjereno je na terenu, dva puta u toku 2024, da su emisije polutanata doveli u neke granične vrijednosti. Naravno da će biti i u narednom periodu predmet naše kontrole - poručila je Vuković.
<h2>Tužilaštvo od febrauara ne odgovara na prijavu</h2>
Na pitanje da li je naloženo zatvaranje kompanije Port od Adria, Vuković kaže da to može biti opcija.
- Ali se trenutno za to nijesmo opredijelili. Opredijelili smo se za preventivnu mjeru kako da se ublaži emisija polutanata u vazduhu. Gašenje i zatvaranje nijesu opcija - poručila je Vuković.
U vazduhu je bilo povećane koncentracije olova, arsena i nikla, kaže Vuković i dodaje da su takvo stanje pokazala mjerenja.
Ona je saopštila da se mjerenja vazduha rade od 2021. i da su rezultati emisije polutanata u 2024. mnogo bolji.
- Očekujemo četvrto mjerenje u 2024. i ja vjerujem da će nalaz biti mnogo bolji… Očekujem da ODT odreaguje na našu krivičnu prijavu koja je podnesena 5. februara ove godine, nijesam dobila nikakav poziv iz tužilaštva. Očekujem reakciju Agencije za zaštitu životne sredine koja ne reaguje od 3. maja 2023. godine osim putem medija, kao juče. U mom radu dosta zavisi kako će se oni odrediti da bih ja mogla dalje preduzimati uprave postupke - poručila je Vuković.
<h2>Kod 54 radnika povišena koncentracija olova</h2>
Predsjednik Sindikalne organizacije zaposlenih u AD “Port of Adria” (PoA) Zoran Martinović kaže da su testirana 63 radnika, a kod 54 ustanovljeno je postojanje olova u krvi u količini koja je veća od dozvoljene, dok su kod njih 10 pronađene uvećane količine cinka.
Kako navodi grupa od šest ili sedam radnika kompanije “Port of Adria” večeras će krenuti za Beograd na dalje kontrole i eventualna liječenja.
On je saopštio da u ovom trenutku ne mogu da kažu gdje je napravljen propust u zaštiti na radu.
- Ljudi su tražili samo da se liječe da taj višak olova izbace iz sebe - kazao je Martinović, za emisiju “Mreža”.

Ekološka inspekcija: Koncentracije metala oko Luke Bar u graničnim vrijednostima

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Predsjednik Savjeta AMU Branko Boškovič podnio &nbsp;je ostavku na mjesto predajednika na današnjoj sjednici Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sjednica Savjeta AMU"> </figure>  Ipak, Bošković ostaje član Savjeta. Prije šest dana o tome je &nbsp;obavijestio Savjet AMU.&nbsp; Kako je istakao, ostavku podnosi kao moralni čin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCaX65hqLfw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Andrijana Nikolić, članica Savjeta upitala je Boškovića šta je sa svim odlukama koje je potpisao, da li su sad one ništavne? - Imamo odluku ASK iz 2021. gdje piše da će ASK sprovesti postupak ispitivanja legalnosti izbora predsjednika Savjeta AMU- kazala je. Bošković je odgovorio da je siguran da nema ništa sporno za sve odluke koje smo donijeli jer smo mi kolektivi organ. - &nbsp;Poštujete odluke institucija j smatram da je odluka odgovorna. Zahvaljujem predsjedniče na onome što ste do sada uradili, imali sjajne rezultate, a nadam se da će Agencija i nakon ove odluke nastaviti da radi jednako dobro- rekao je član Savjeta Edin Koljenovič: Bošković je kazao da je predsjednik Savjeta samo neko ko formalno upravlja i dio je kolektiva.&nbsp; - Ova Agencija je najbolji reprezent medijske regulacije- poručio je. Podsjećamo, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je javni funkcioner Branko Bošković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta AMU, odnosno tadašnje Agencije za elektronske medije (AEM). U odluci donesenoj 12. novembra 2025. godine, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.

Predsjednik Savjeta AMU Branko Bošković podnio ostavku

Opštinska izborna komisija (OIK) Kotor je na današnjoj sjednici utvrdila rezultate glasanja na lokalnim izborima koji su održani 29. septembra prošle godine.
Prema podacima iz zvaničnog izvještaja, najviše glasova osvojila je lista "Kotor prije svega! DPS – Nedeljko Moškov" (2.834 glasa), koja ima deset mandata, kao i koalicija "Vladimir Jokić – Dobar glas – Demokrate – PES" (2.583 glasa).
Sa po tri mandata slijede: "Za budućnost Kotora – Grad svih nas" (937 glasova), "Grbaljska lista – Tvoja, moja, naša" (908), te "Demokratska alternativa – dr Davor Kumburović – Da se Kotor pita" (888).
Lista "Evropski savez (SD, SDP, LP i građani) – Zasjat' će Kotor" osvojila je dva mandata (525 glasova), a po jedan mandat Hrvatska građanska inicijativa (452) i lista "Kotorski pokret – Siniša Kovačević" (306).
Ispod cenzusa su bile liste "U akciju – Budi svoj! Biraj CGA!" sa 170 glasova, "Čuvari grada – lista građana" (167), "Socijalistička narodna partija (SNP) – Demokratska srpska stranka (DSS) – Odgovorno" (163) i lista "Za Kotor" (71 glas).
Tokom razmatranja izvještaja, članovi OIK-a nisu imali prigovora na utvrđivanje rezultata izbora.
Ustavni sud juče je odbio žalbu kotorskog odbora DPS-a, podnijetu prošle jeseni, da se ponovi glasanje na dva birališta u Kotoru, čime su se stekli uslovi za proglašenje konačnih rezultata izbora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fustavni-sud-odbio-zalbu-dps-a-nema-ponovnog-glasanja-u-prcanju-i-mircu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: ekoloska-inspekcija