U nedavnoj objavi na društvenim mrežama, Alabbar je naglasio veličinu ovog razvoja, ističući da će se projekat vrijedan 180 milijardi AED (49 milijardi USD) prostirati na površini koja je tri puta veća od Downtown Dubaija. Takođe je ukazao na jednu od ključnih karakteristika kompleksa: njegov dizajn omogućiće kretanje električnih vozila unutar tržnog centra, što je korak koji odražava širu inicijativu Dubaija da ubrza usvajanje električne mobilnosti u cijelom gradu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJoKTCyIWGNc&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <h2>Drugi najveći tržni i zabavni centar u Dubai Creek Harbouru</h2> Kompanija Emaar Properties je 2024. godine završila detaljni projektni dizajn Dubai Square Mall-a, koji će postati drugi najveći tržni i zabavni centar u Dubai Creek Harbouru. Ovaj značajni razvoj predstavlja korak ka pozicioniranju Dubaija kao jedne od vodećih globalnih destinacija za kupovinu i slobodno vrijeme. Dubai Square će imati napredne tehnologije i inovativne koncepte u maloprodaji, gastronomiji i zabavi, nudeći iskustvo koje prevazilazi tradicionalno okruženje za kupovinu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251128121148_596e32927bdee1b8f3f7a958f9f2ffd008b49e0210da44f3323c9ee4564d11f7.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251128121148_596e32927bdee1b8f3f7a958f9f2ffd008b49e0210da44f3323c9ee4564d11f7" data-rendition-name="original" width="992" height="663" loading="lazy" alt="Dubai Square Mall"><figcaption>Dubai Square Mall</figcaption></figure>  Dubai Square Mall karakterišu napredne tehnologije, savremen i inovativan dizajn, a biće povezan sa novim Dubai Creek Tower-om, što mu daje jedinstven položaj u srcu Dubai Creek Harboura. <h2>Najnapredniji AI sistemi korišćeni za analizu potreba trgovaca i posjetilaca</h2> Emaar je ranije istakao da ovaj projekat predstavlja odličnu priliku za razvoj vještina zaposlenih, posebno mladih državljana UAE, što odražava posvećenost kompanije jačanju lokalnih kompetencija i podršci nacionalnom razvoju. - Nakon petnaest godina zadovoljavanja potreba stotinu miliona posjetilaca godišnje i više od 1.500 trgovaca, Emaar posjeduje ogromno bogatstvo znanja i iskustva i potpuno je sposoban da isto ponovi sa novim projektom, dok i dalje uvažava savjete trgovaca tokom njegove izgradnje - naveo je ranije Alabbar. - Uprkos tome što je vještačka inteligencija nova nauka u domenu dizajna, Emaar implementira i primjenjuje najnaprednije AI sisteme kako bi analizirao i predvidio potrebe trgovaca i posjetilaca u budućnosti - dodao je. Dubai Square Mall dio je ultramodernog i elegantnog urbanog projekta Dubai Creek Harbour, smještenog na obalama istorijskog Dubai Creeka. Njegov dizajn podrazumijeva pješački orijentisane ulice i obuhvata 7,4 miliona kvadratnih metara stambenog prostora i 500.000 kvadratnih metara vrtova i otvorenih površina.

PROMO SADRŽAJ

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

(VIDEO) Alabar: MEGA PROJEKAT Dubai Square Mall vrijedan 49 milijardi dolara biće otvoren za tri godine

Eagle Hills Montenegro nastavlja da doprinosi crnogorskom društvu, a najnoviji primjer te posvećenosti je vrijedna donacija Osnovnoj školi „Boško Strugar“u Ulcinju. Ovim gestom kompanija je dodatno učvrstila svoje prisustvo u lokalnoj zajednici i označila početak dugoročne saradnje sa obrazovnim institucijama u gradu. Donirana sredstva biće usmjerena na uređenje školskog dvorišta, stvarajući ljepši, sigurniji i inspirativniji prostor za najmlađe učenike. Kako je istakla Ana Martinović, direktorica komunikacija i institucionalne saradnje, Eagle Hills Montenegro, donacija školi „Boško Strugar“ samo je jedan u nizu poduhvata kojima kompanija potvrđuje svoju posvećenost Ulcinju i njegovim građanima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251117151120_7fb142998978ca0ecdc0ce19d090ead7697cd88160d34bb09e6c85e79f69ff66.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251117151120_7fb142998978ca0ecdc0ce19d090ead7697cd88160d34bb09e6c85e79f69ff66" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="škola"> </figure>  - Hvala vam još jednom na toploj i iskrenoj dobrodošlici. Iskreno se radujem kraju januara, kada će projekat biti završen i kada ćemo zajedno obići novo uređeni prostor – nadam se u što većem broju. Vjerujem i da će gospodin Alabar, ukoliko tada bude u Crnoj Gori, rado posjetiti najstariju školu u Ulcinju i uvjeriti se u rezultate ove donacije. Naravno, nastavićemo da pružamo podršku i drugim društveno-odgovornim projektima - kazala je ona. Kako je napomenula, kompanija Eagle Hills Montenegro već je ostavila značajan trag u Ulcinju kroz podršku Festivalu horova, programu hiporehabilitacije za djecu sa smetnjama u razvoju, kao i Odbojkaškom klubu Ulcinj. Dodala je da ovi projekti predstavljaju samo početak šire i dugoročne saradnje na teritoriji opštine Ulcinj, gdje kompanija planira da nastavi sa ulaganjima koja će unapređivati kvalitet života i jačati lokalnu zajednicu. Kako je poručila Mladenka Maja Perić, direktorka Osnovne škole „Boško Strugar“, današnji događaj predstavlja poseban trenutak za školu, učenike i sve zaposlene, ali i važan primjer saradnje između obrazovne ustanove i društveno-odgovorne kompanije. - Posebnu zahvalnost upućujem gospođi Ani Martinović i kompaniji Eagle Hills Montenegro na izuzetno vrijednoj donaciji namijenjenoj uređenju i adaptaciji dijela školskog dvorišta, ispred učionica koje pohađaju naši najmlađi – učenici prvog i drugog razreda. Kako je poručila, ova donacija nije važna samo zbog finansijskog aspekta, iako je, kako je dodala, on zaista značajan i dragocjen, već prije svega zbog poruke koju kompanija šalje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251117151120_c00b8db3687ce92ce31fdc37c84652f2d8d496a630de5e3d44a72a2959cdb082.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251117151120_c00b8db3687ce92ce31fdc37c84652f2d8d496a630de5e3d44a72a2959cdb082" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="šlola"> </figure>  - Kao društveno-odgovorna kompanija, Eagle Hills Montenegro pomaže nam da djeci obezbijedimo ljepše djetinjstvo, sigurniji i sadržajniji boravak u školi, kao i uslove za savremen koncept nastave na otvorenom, gdje čak 20 odsto školskog programa realizujemo u prirodnom okruženju.Ovo partnerstvo nam daje vjetar u leđa i potvrđuje da zajedno možemo stvarati ambijent u kojem će djeca rasti, učiti, razvijati se i sa radošću dolaziti u školu - &nbsp;kazala je ona. Osnovna škola “Boško Strugar” ponosna je dobitnica najvišeg državnog priznanja – Oktoiha, koje predstavlja potvrdu dugogodišnjeg predanog rada, kvaliteta nastave i izuzetnih rezultata učenika i nastavnika. Pored toga, škola je dobitnica i “Zelene zastave”, međunarodnog simbola posvećenosti očuvanju životne sredine, kao i vrijednim nagradama za uspješno sprovođenje programa Eko-škole, čime potvrđuje svoju ulogu kao primjer odgovorne, moderne i održive obrazovne ustanove. Ovaj projekat predstavlja još jedan korak ka stvaranju bolje, sigurnije i podsticajnije sredine za djecu Ulcinja, potvrđujući da partnerstvo između obrazovnih institucija i društveno-odgovornih kompanija donosi trajne i vrijedne rezultate za cijelu zajednicu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251117151124_822a9ca0aa00cbed4004198a6ab36b1854b2850f2070b050eb693fc2cb40efd4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251117151124_822a9ca0aa00cbed4004198a6ab36b1854b2850f2070b050eb693fc2cb40efd4" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="škola"> </figure>  &nbsp;

Portal ETV

Eagle Hills Montenegro nastavlja misiju društvene odgovornosti: Vrijedna donacija školi „Boško Strugar“

Projekt Tanja Waterfront prostire se na strateški odabranoj lokaciji uz zaliv Tangiera, spajajući bogatu kulturnu baštinu grada sa modernim urbanim konceptom. Prema Eagle Hillsu, cilj projekta je stvaranje „novog, prestižnog i trend destinacije“ koja transformiše lučku zonu u moderan i atraktivan gradski prostor. Kako navodi kompanija, projekat integriše stanovanje, turizam, maloprodaju, rekreaciju i kulturu u jedinstvenu urbanu cjelinu. Panoramski pogled na Mediteran, pješačke aleje i zelene površine dodatno obogaćuju životni stil stanara i posjetilaca.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116141120_9a87e19e8e3f3eeee610d6be8b7a94c45973b9526c10674c17c1d7d358d240ff.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251116141120_9a87e19e8e3f3eeee610d6be8b7a94c45973b9526c10674c17c1d7d358d240ff" data-rendition-name="original" width="1536" height="720" loading="lazy" alt="Projekat Tanja Waterfront"> <figcaption>Projekat Tanja Waterfront(Photo: EAGLE HILLS)</figcaption> </figure>  <h2>Alabar: Vizonar iza Eagle Hills</h2> Vlasnik i osnivač Eagle Hills je Alabara, investitor i vizionar poznat po realizaciji luksuznih urbanih projekata širom Bliskog istoka, Afrike i Evrope.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116141120_26e0f978c4ee739820904cdb865d2a78ae91478e0ac8d95cdce52b42e47244af.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251116141120_26e0f978c4ee739820904cdb865d2a78ae91478e0ac8d95cdce52b42e47244af" data-rendition-name="original" width="1024" height="730" loading="lazy" alt="Mohamed Alabar"> <figcaption>Mohamed Alabar(Photo: Media Biro)</figcaption> </figure>  Pod njegovim vođstvom, Eagle Hills je izgradio reputaciju kompanije koja kombinuje luksuz, održivost i integraciju lokalne kulture. Tanja Waterfront je jedan od najambicioznijih projekata kompanije u Maroku i predstavlja njen strateški ulazak u sjevernu Afriku, s ciljem podizanja standarda urbanog života i turizma. <h2>Stambene zajednice: Tanja Alya, Tanja Dia i Tanja Uno</h2> Kompleks je podijeljen u tri stambene zone, svaka sa različitim karakteristikama: <ul> <li><a href="https://eaglehillsmorocco.com/tanja-waterfront/tanja-alya/">Tanja Alya</a> – luksuzni kvart sa pješačkim ulicama, buticima, restoranima i kafićima, bazenima i dječijim igralištima. Privatni parking i elegantni lobiji dodaju komfor i ekskluzivnost.</li> </ul>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116141120_52ff3a30527ea96d8899f91d2acdbffd1e4bf32d7e0b52679646676d1ea11d66.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251116141120_52ff3a30527ea96d8899f91d2acdbffd1e4bf32d7e0b52679646676d1ea11d66" data-rendition-name="original" width="1266" height="636" loading="lazy" alt="Projekat Tanja Waterfront"> <figcaption>Projekat Tanja Waterfront(Photo: EAGLE HILLS)</figcaption> </figure>  <ul> <li><a href="https://eaglehillsmorocco.com/tanja-waterfront/tanja-dia/">Tanja Dia</a> – stambeni objekti na površini od više od 5.000 m². U ponudi su stanovi sa 1, 2 ili 3 spavaće sobe i luksuzni duplexi. Donji spratovi sadrže komercijalne prostore i privatni parking, dok gornji spratovi nude uređene vrtove i privatne bazene.</li> </ul>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116141124_8edaef05770012330ad36c61cf580d607c1daaa75ebb8203fc0b15828cde9ba8.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251116141124_8edaef05770012330ad36c61cf580d607c1daaa75ebb8203fc0b15828cde9ba8" data-rendition-name="original" width="1536" height="1024" loading="lazy" alt="Projekat Tanja Waterfront"> <figcaption>Projekat Tanja Waterfront(Photo: EAGLE HILLS)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116141124_226a8f924ca2816196a48d9728e6b35224f798d1134a506105efafdf869a1d91.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20251116141124_226a8f924ca2816196a48d9728e6b35224f798d1134a506105efafdf869a1d91" data-rendition-name="original" width="1536" height="1024" loading="lazy" alt="Projekat Tanja Waterfront"> <figcaption>Projekat Tanja Waterfront(Photo: EAGLE HILLS)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116141124_fed2f4edd7aed28d7f4237a161a74b3af40f539193a86361565a43d76a1557d9.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20251116141124_fed2f4edd7aed28d7f4237a161a74b3af40f539193a86361565a43d76a1557d9" data-rendition-name="original" width="1536" height="720" loading="lazy" alt="Projekat Tanja Waterfront"> <figcaption>Projekat Tanja Waterfront(Photo: EAGLE HILLS)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116141124_ed75e29c1c116e8506b038400fb4d9e55963b7c5609012f2b2482fc426372778.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20251116141124_ed75e29c1c116e8506b038400fb4d9e55963b7c5609012f2b2482fc426372778" data-rendition-name="original" width="1536" height="1024" loading="lazy" alt="Projekat Tanja Waterfront"> <figcaption>Projekat Tanja Waterfront(Photo: EAGLE HILLS)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116141124_ec5c72573b15f2cf327be424cc32b4c666655c4d436b6a5bf6c18ac71c2ee1d9.png" data-media-id="editor_9" data-image-id="20251116141124_ec5c72573b15f2cf327be424cc32b4c666655c4d436b6a5bf6c18ac71c2ee1d9" data-rendition-name="original" width="1274" height="638" loading="lazy" alt="Projekat Tanja Waterfront"> <figcaption>Projekat Tanja Waterfront(Photo: EAGLE HILLS)</figcaption> </figure>  <ul> <li><a href="https://eaglehillsmorocco.com/tanja-waterfront/tanja-uno/">Tanja Uno</a> – stambena zgrada površine oko 5.000 m², sa stanovima od 1–3 spavaće sobe i penthouse-ima, smještena iznad retail podijuma, sa pogledom na marinu i modernim zajedničkim sadržajima</li> </ul>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116141124_358c77063b8d577cae1e435c5d7bbc9656d4642273a474e84b40c3c6623f9d22.png" data-media-id="editor_11" data-image-id="20251116141124_358c77063b8d577cae1e435c5d7bbc9656d4642273a474e84b40c3c6623f9d22" data-rendition-name="original" width="1045" height="530" loading="lazy" alt="Projekat Tanja Waterfront"> <figcaption>Projekat Tanja Waterfront(Photo: EAGLE HILLS)</figcaption> </figure>  Ukupno je predviđeno 68 stambenih jedinica u šest zgrada različite spratnosti (G+1, G+2, G+3). Tipovi stanova su: <ul> <li>1‑sobni: 60–68 m²</li> <li>2‑sobe: 85–124 m²</li> <li>3‑sobe: 130–180 m²</li> </ul>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116141124_279d7fb7511c7c4880c8e563dc98b1b031a187c265782f8fd4fd17288cc7094e.jpg" data-media-id="editor_12" data-image-id="20251116141124_279d7fb7511c7c4880c8e563dc98b1b031a187c265782f8fd4fd17288cc7094e" data-rendition-name="original" width="1536" height="720" loading="lazy" alt="Projekat Tanja Waterfront"> <figcaption>Projekat Tanja Waterfront(Photo: EAGLE HILLS)</figcaption> </figure>  <h2>Hotel The Bristol i nautički sadržaji</h2> Jedan od centralnih elemenata projekta je The Bristol Luxury Hotels &amp; Resorts Tangier, hotel sa pet zvijezdica sa spa centrom, restoranima i rooftop bazenom. Hotel će, prema Eagle Hillsu, predstavljati simbiozu modernog luksuza i marokanskog kulturnog nasljeđa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116141128_9b6d48dac69c3eb5463b01f38c7881b2a362323725d7b2dee59f0875aa924e06.webp" data-media-id="editor_13" data-image-id="20251116141128_9b6d48dac69c3eb5463b01f38c7881b2a362323725d7b2dee59f0875aa924e06" data-rendition-name="original" width="1536" height="640" loading="lazy" alt="Projekat Tanja Waterfront"> <figcaption>Projekat Tanja Waterfront(Photo: EAGLE HILLS)</figcaption> </figure>  Takođe je planirana Tanja Marina Bay &amp; Yacht Club, marina za jahting i nautiku, koja projekt čini atraktivnim i za međunarodne turiste, poslovne klijente i ljubitelje nautike. <h2>Retail, konferencijski centar i javni prostori</h2> <ul> <li>Retail zone: preko 40.000 m² komercijalnog prostora, uključujući zatvoreni tržni centar i otvorene ulice sa buticima i restoranima.</li> <li>Konferencijski centar: kapacitet do 1.500 osoba, idealan za velike događaje i poslovne konferencije.</li> <li>Javni prostori i zelene površine: šetališta uz more, trgovi, parkovi i dječija igrališta, stvarajući kvalitetan i multifunkcionalan urbani ambijent.</li> </ul> <h2>Arhitektura i dizajn</h2> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DvAgB_SbxJw0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Tanja Waterfront kombinuje savremeni dizajn sa tradicionalnim marokanskim elementima: <ul> <li>bijele fasade i kameni detalji</li> <li>zellige pločice i pergole inspirisane lokalnom arhitekturom</li> <li>integracija zelenih površina i trgova za društvene i kulturne aktivnosti</li> </ul> Tanja Waterfront predstavlja prekretnicu u urbanom i turističkom razvoju Tangiera. Projekt kombinuje luksuz, komercijalne sadržaje, konferencijske kapacitete i nautiku, uz očuvanje kulturnog identiteta i ekološke principe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251116141128_7676e10b7307fa0f4cde506cb685d0cd25d63e6810524f7934d6758882df4a2a.jpg" data-media-id="editor_15" data-image-id="20251116141128_7676e10b7307fa0f4cde506cb685d0cd25d63e6810524f7934d6758882df4a2a" data-rendition-name="original" width="1536" height="720" loading="lazy" alt="Projekat Tanja Waterfront"> <figcaption>Projekat Tanja Waterfront(Photo: EAGLE HILLS)</figcaption> </figure>  Eagle Hills stvara novu ikonu obalnog života u Maroku, mjesto gdje se tradicija i moderni standardi spajaju u sofisticiranu i održivu cjelinu.

Tanja Waterfront: Luksuzni obalni projekt koji transformiše Maroko

Kompanija Eagle Hills Montenegro nastavila je svoju „zelenu misiju“ kroz akciju sadnje drveća koja je danas održana u Ekonomskoj školi u Podgorici, u saradnji sa nevladinom organizacijom Gorani Podgorice. Učešće su uzeli učenici škole, direktorica Dijana Vujačić, kao i ministarka prosvjete, nauke I inovacija Anđela Jakšić Stojanović, koji su zajedno sa predstavnicima kompanije podržali inicijativu usmjerenu na očuvanje prirode i unaprjeđenje ekoloških standarda. Nakon što je kompanija donirala 15.000 eura za kupovinu sadnica, akcija ozelenjavanja uspješno je sprovedena i u dvorištima osnovnih škola “Sutjeska” i “Štampar Makarije” kazala je direktorica komunikacija i institucionalne saradnje, Eagle Hills Montenegro Ana Martinović. - Današnja sadnja je još jedan korak ka stvaranju ljepše i zelenije Crne Gore. Kroz ovakve inicijative želimo da podstaknemo svijest o važnosti brige o okolini i da damo konkretan doprinos stvaranju zdravijeg i održivijeg okruženja za buduće generacije - poručila je ona.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025111013118_91f6ef518bd4a7b2cd6b2102195f20c62cabc7eab9c8bc9d6dfaaa83bc7a9bcc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025111013118_91f6ef518bd4a7b2cd6b2102195f20c62cabc7eab9c8bc9d6dfaaa83bc7a9bcc" data-rendition-name="original" width="1920" height="1279" loading="lazy" alt="Eagle hills "></figure>  Govoreći o značaju zajedničkih akcija ozelenjavanja školskih dvorišta, ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić Stojanović istakla je da ovakve inicijative doprinose stvaranju zdravijeg i prijatnijeg okruženja za učenike i nastavnike: - Još jedna lijepa akcija u saradnji sa NVO Gorani i kompanijom Eagle Hills Montenegro usmjerena je na ozelenjavanje trećeg školskog dvorišta. Ovakvi projekti podstiču zaštitu životne sredine i doprinose stvaranju ljepših i prijatnijih prostora za naše učenike i profesore. Iskreno zahvaljujem kompaniji Eagle Hills Montenegro i organizaciji Gorani na posvećenosti i podršci obrazovnim ustanovama kroz ovako plemenite inicijative - kazala je ona. Direktorica Ekonomske škole „Mirko Vešović“ u Podgorici, Dijana Vujačić, izrazila je zadovoljstvo što je ova obrazovna ustanova dio zajedničke inicijative koja doprinosi ljepšem i zelenijem školskom okruženju. - Danas prisustvujemo jednoj zaista lijepoj akciji pošumljavanja dvorišta naše škole, koja će zahvaljujući ovoj donaciji postati još uređenije i prijatnije mjesto za boravak učenika i zaposlenih. Kao najveća stručna škola u Crnoj Gori, sa velikim brojem đaka i nastavnika, posebno cijenimo što će nove sadnice dodatno uljepšati prostor i obogatiti naše dvorište. Posebno sam ponosna na učenike i nastavnike okupljene u Eko klubu, koji aktivno učestvuju u sprovođenju ovakvih aktivnosti. Zahvaljujem se kompaniji Eagle Hills Montenegro i organizaciji Gorani na podršci i donaciji sadnica koje će, sigurna sam, godinama oplemenjivati naš školski ambijent - poručila je ona. Kroz ovakve projekte, kompanija Eagle Hills potvrđuje svoju posvećenost društvenoj odgovornosti i očuvanju životne sredine, doprinoseći stvaranju ljepših, zdravijih i održivijih prostora za sve građane Crne Gore.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025111013114_8ee982753d225f1245dd9b9ecbf1f7422e6ddc79f1f77c9ac7bfd1ebc6222889.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025111013114_8ee982753d225f1245dd9b9ecbf1f7422e6ddc79f1f77c9ac7bfd1ebc6222889" data-rendition-name="original" width="1920" height="1279" loading="lazy" alt="Eagle Hiills"></figure>

Eagle Hills nastavlja zelenu misiju sa NVO Gorani Podgorice

Eagle Hills otvara Tbilisi Prezentacioni Centar, predstavljajući megaprojekte u Gruziji vrijedne 6,5 milijardi USD: Tbilisi Waterfront i Gonio Yachts &amp; Marina. Mohamed Alabbar: „Ljepota Gruzije zaslužuje razvojne projekte koji poštuju njene pejzaže, osnažuju njen narod i grade prosperitet koji traje. To je nasljeđe koje želimo da ostavimo.“&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251021171028_b27ed98d385fea65f73ebb5f93d2a122345105364567bcea13f08c2c293dd17a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251021171028_b27ed98d385fea65f73ebb5f93d2a122345105364567bcea13f08c2c293dd17a" data-rendition-name="original" width="3500" height="2334" loading="lazy" alt="Predstavljanje Tbilisi Prezentacionog Centra"> <figcaption>Predstavljanje Tbilisi Prezentacionog Centra(Photo: Eagle Hills)</figcaption> </figure>  Kao jedan od vodećih svjetskih investitora multifunkcionalnih destinacija, Eagle Hills donosi svoje međunarodno iskustvo u Gruziju, jačajući povjerenje u sve dinamičniji investicioni ambijent zemlje.&nbsp; Označavajući novo poglavlje u svom razvoju, Eagle Hills je svečano otvorio svoj novi Prezentacioni Centar u srcu Tbilisija, dodatno učvršćujući svoje prisustvo i dugoročnu posvećenost održivom razvoju širom Gruzije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251021171028_9b28db50ff7bc645f73bf8a1ab958c31d2c46e95a7bf3403655933364c6e2c8a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251021171028_9b28db50ff7bc645f73bf8a1ab958c31d2c46e95a7bf3403655933364c6e2c8a" data-rendition-name="original" width="14043" height="7899" loading="lazy" alt="Predstavljanje Tbilisi Prezentacionog Centra"> <figcaption>Predstavljanje Tbilisi Prezentacionog Centra(Photo: Eagle Hills)</figcaption> </figure>  Svečano otvaranje, kojem su prisustvovali Nj.E. Irakli Kobahidze, premijer Gruzije, Nj.E. Mariam Kvrivišvili, ministarka ekonomije i održivog razvoja Gruzije, i gospodin Mohamed Alabbar, osnivač i predsjednik kompanije Eagle Hills Properties, predstavlja važnu prekretnicu u partnerstvu između Eagle Hillsa i Vlade Gruzije – saradnju zasnovanu na uzajamnom povjerenju i zajedničkoj posvećenosti oblikovanju budućnosti nacije kroz svjetski prepoznate, održive destinacije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251021171028_99b9ed8162d6a0b805b9b40a431960d72d8907b08676b386cb7dbd78892e22f5.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251021171028_99b9ed8162d6a0b805b9b40a431960d72d8907b08676b386cb7dbd78892e22f5" data-rendition-name="original" width="14043" height="7899" loading="lazy" alt="Predstavljanje Tbilisi Prezentacionog Centra"> <figcaption>Predstavljanje Tbilisi Prezentacionog Centra(Photo: Eagle Hills)</figcaption> </figure>  Smješten u srcu Tbilisija, među njegovim istorijskim šarmom i modernim duhom, Prezentacioni Centar stoji kao svjedočanstvo napretka – prostor u kojem se dizajn, inovacija i zajednica spajaju. Više od samog prostora, on predstavlja interaktivnu izložbu dva ključna projekta kompanije Eagle Hills: Tbilisi Waterfront i Gonio Yachts &amp; Marina.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251021171028_4ef8a4424000e0c12920c14324af5a0a74dafcccf53fd00d416bd9747f054bc4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251021171028_4ef8a4424000e0c12920c14324af5a0a74dafcccf53fd00d416bd9747f054bc4" data-rendition-name="original" width="14043" height="7899" loading="lazy" alt="Predstavljanje Tbilisi Prezentacionog Centra"> <figcaption>Predstavljanje Tbilisi Prezentacionog Centra(Photo: Eagle Hills)</figcaption> </figure>  Posjetiocima pruža detaljan uvid u njihovu veličinu, dizajn i viziju. Kroz prikaze i prezentacije, Centar naglašava kako ove destinacije odražavaju prirodnu ljepotu Gruzije, njeno kulturno bogatstvo i vitalnost, nudeći pogled u naredno poglavlje održivog razvoja zemlje. Mohamed Alabbar: „Otvaranje našeg Prezentacionog Centra u Tbilisiju označava početak zajedničkog putovanja s Gruzijom. Naša vizija je da značajno doprinesemo razvoju zemlje – stvaranjem radnih mjesta, privlačenjem investicija i predstavljanjem ogromnog potencijala Gruzije svijetu. Velika nam je čast što sarađujemo s Vladom Gruzije u cilju podsticanja održivog napretka, inovacija i prosperiteta za generacije koje dolaze.“&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251021171028_e81aa8bc022ad8e09eef45e8ac76b66d3da4eff35b8d23a3a4f8f7a948b4ba82.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251021171028_e81aa8bc022ad8e09eef45e8ac76b66d3da4eff35b8d23a3a4f8f7a948b4ba82" data-rendition-name="original" width="6000" height="3376" loading="lazy" alt="Predstavljanje Tbilisi Prezentacionog Centra"> <figcaption>Predstavljanje Tbilisi Prezentacionog Centra(Photo: Eagle Hills)</figcaption> </figure>  Projekti Tbilisi Waterfront i Gonio Yachts &amp; Marina zajedno predstavljaju jedinstven pravac razvoja Gruzije – spajajući ekonomski rast i ekološku odgovornost, savremeni razvoj i kulturno nasljeđe.&nbsp; S planiranim ulaganjima većim od 6,5 milijardi USD, ove destinacije će značajno doprinijeti BDP-u Gruzije, privući više od 350.000 posjetilaca godišnje, podstaći lokalne industrije, donijeti više od 10 milijardi USD stranih direktnih investicija i otvoriti preko 30.000 radnih mjesta u oblastima građevinarstva, trgovine, ugostiteljstva i turizma.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251021171028_ae85b57639f546e7c934800a994a4cb30eb2c8408d36fee50ac20b6182c1ad8b.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251021171028_ae85b57639f546e7c934800a994a4cb30eb2c8408d36fee50ac20b6182c1ad8b" data-rendition-name="original" width="3500" height="2333" loading="lazy" alt="Predstavljanje Tbilisi Prezentacionog Centra"> <figcaption>Predstavljanje Tbilisi Prezentacionog Centra(Photo: Eagle Hills)</figcaption> </figure>  Oba projekta se rukovode uvjerenjem Eagle Hillsa da pravi napredak mora poštovati i ljude i prostor. U Tbilisiju i Batumiju ta se posvećenost ogleda kroz energetski efikasnu infrastrukturu, pametne sisteme, zelene mreže mobilnosti i zaštitu životne sredine, s posebnim fokusom na očuvanje prirodnih staništa i migratornih ptica duž crnomorske obale u Batumiju.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251021171028_acf14e39ebda79e4baad0ab5e8a7de963fdfdabaa520bad45fbc29f75d95d5e9.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20251021171028_acf14e39ebda79e4baad0ab5e8a7de963fdfdabaa520bad45fbc29f75d95d5e9" data-rendition-name="original" width="3500" height="2334" loading="lazy" alt="Predstavljanje Tbilisi Prezentacionog Centra"> <figcaption>Predstavljanje Tbilisi Prezentacionog Centra(Photo: Eagle Hills)</figcaption> </figure>  Zapanjujući pejzaži i duboko ukorijenjene tradicije Gruzije služe kao inspiracija i odgovornost. Projekti su osmišljeni kao nastavak tog pejzaža, unapređujući njegovu ljepotu i stvarajući dugoročnu društvenu i ekonomsku vrijednost. &nbsp;Zajedno se savršeno uklapaju u nacionalnu strategiju razvoja Gruzije – unapređujući održivi turizam, podstičući odgovorno korišćenje zemljišta i doprinoseći dugoročnom razvoju zemlje. Smješten na obalama glavnog grada Gruzije, Tbilisi Waterfront predstavlja jedinstven riječni razvoj koji odražava karakter i prirodni šarm grada. Prostire se na 590 hektara, uključujući 170 hektara parkova i zelenih površina, redefinišući urbani život kroz inovativnu multifunkcionalnu zajednicu u kojoj arhitektura i priroda postoje u harmoniji. Master plan predviđa luksuzne rezidencije, butik prodavnice, ugostiteljske objekte i savremeni wellness i spa centar, povezane prostranim zelenim površinama, pješačkim stazama i rekreativnim zonama.&nbsp; Dizajniran da ojača poziciju Tbilisija kao prosperitetne i prijatne prijestonice, projekat postavlja novi standard održivih stambenih zajednica u regionu.&nbsp; Zasnovan na principima održivosti i ravnoteže, Tbilisi Waterfront podstiče povezanost – s prirodom, pokretom i međusobno. Pješačke avenije, biciklističke staze, zeleni koridori i svjetski wellness centar promovišu dobrobit zajednice.&nbsp; Duž očaravajuće obale Batumija, Gonio Yachts &amp; Marina se razvija kao vizionarska destinacija površine 260 hektara. Dizajniran kao ekskluzivna marina zajednica, projekat harmonično spaja luksuz i održivost, stvarajući utočište za život na moru.&nbsp; Sidrište projekta čini marina svjetske klase, uz brendirane rezidencije, luksuzne i butik hotele, trgovačke bulevare i parkovske površine inspirisane pomorskim nasljeđem Gruzije.&nbsp; Dizajn naglašava otvorene vizure, šetališta i prostore za odmor koji slave život uz more. Razvijen s ekološki odgovornim pristupom, Gonio Yachts &amp; Marina poštuje netaknutu obalu Batumija kroz energetski efikasan dizajn, odgovorno upravljanje obalom i zaštitu biodiverziteta.&nbsp; Destinacija povećava turističku privlačnost regiona, istovremeno čuvajući njegovo prirodno nasljeđe, pozicionirajući Batumi kao vodeći centar za jahting, odmor i luksuzni život. Tbilisi Prezentacioni Centar predstavlja središte ovog iskustva, prikazujući kako projekti Eagle Hillsa redefinišu održivi život, dinamične životne zajednice i život uz more.

Eagle Hills otvara Tbilisi Prezentacioni Centar

Svjetski lider u luksuznom turizmu, Eagle Hills, u partnerstvu sa COIMA SGR, pokreće ambiciozan projekat obnove legendarnog Grand Hôtel des Bains na Lidu u Veneciji. Ovaj potez simbolizuje spoj istorije, luksuza i moderne izvrsnosti, te predstavlja novi korak u širenju Eagle Hills-a na evropskom tržištu. Eagle Hills, pod rukovodstvom Mohameda Alabbara, osnivača i vizionara koji stoji iza jednog od najvećih svjetskih razvojnih i investicionih brendova – Emaar Properties – već decenijama oblikuje luksuzni pejzaž širom svijeta. Njihova misija je jasna: očuvanje kulturne baštine, kreiranje ikoničnih destinacija i podizanje standarda luksuznog turizma na globalnom nivou Grand Hôtel des Bains otvoren je 1900. godine i ubrzo postao sinonim evropskog luksuza. Thomas Mann je tokom svog boravka 1911. godine inspirisan hotelom napisao čuvenu novu priču Smrt u Veneciji. Tokom decenija, hotel je bio dom aristokratama, umjetnicima i filmskim zvijezdama, posebno tokom Venecijanskog filmskog festivala. Nakon više od 15 godina zatvaranja, hotel sada kreće u potpunu obnovu. Plan je zadržati istorijsku eleganciju i arhitektonske detalje, dok će moderni luksuzni sadržaji, spa centri, fine dining i ekskluzivni apartmani donijeti potpuno novo iskustvo za posjetioce.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251011121040_675281a2f45a6dd99a4a0bb7fb9eff3841ed533a844411f795f5e65120cebbff.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251011121040_675281a2f45a6dd99a4a0bb7fb9eff3841ed533a844411f795f5e65120cebbff" data-rendition-name="original" width="438" height="246" loading="lazy" alt="11"> </figure>  Na čelu Eagle Hillsa stoji Mohamed Alabbar, jedan od najuticajnijih investitora i vizionara u globalnoj industriji luksuznih nekretnina. Alabbar je osnivač Emaar Propertiesa, kompanije koja je svjetski poznata po kreiranju nekih od najprepoznatljivijih građevina moderne arhitekture, među kojima su Burj Khalifa, Dubai Mall i luksuzni hotelski i rezidencijalni kompleksi u više od 15 zemalja. Njegova filozofija jednostavna je, ali moćna – „Luksuz mora imati dušu, a tradicija i modernost moraju postojati u harmoniji.“ Pod njegovim rukovodstvom, Alabbar je investirao u brojne prestižne projekte u Evropi, Aziji, Africi i na Bliskom istoku. Od Beograda na vodi, koji je transformisao srpsku prijestonicu u moderno urbano središte, do ekskluzivnih rezidencija u Abu Dhabiju, Kairu, Bahreinu i Etiopiji – svaki projekat nosi njegov potpis elegancije, inovacije i poštovanja prema lokalnom identitetu. - Ovo nije samo obnova hotela, već oživljavanje evropskog nasljeđa kroz modernu izvrsnost. Venecija je uvijek bila most među svjetovima – između umjetnosti, trgovine i kulture. Ponosni smo što možemo biti dio njene budućnosti - &nbsp;izjavio je Mohamed Alabbar. Sa sjedištem u Abu Dhabiju, Eagle Hills je privatna investicijska kompanija koja se specijalizovala za razvoj ekskluzivnih nekretnina i hotelskih brendova širom svijeta. Njihov portfelj uključuje više od 90 prestižnih projekata u Evropi, na Bliskom istoku, u Africi i na Jadranu, te mrežu od 35 luksuznih hotela u najelitnijim destinacijama. Njihov rad prepoznat je kroz projekte poput: <ul> <li>The Bristol Hotel, Beograd – restaurirana arhitektonska ikona unutar projekta Beograd na vodi.</li> <li>Marassi Al Bahrain i La Gare, Addis Ababa – simboli modernog luksuza i održivog razvoja.</li> <li>Eagle Hills Oman – projekat koji spaja arapsku tradiciju s modernim životnim stilom.</li> </ul> Kroz sve projekte, Eagle Hills zadržava fokus na održivom luksuzu, obnovi kulturne baštine i stvaranju destinacija koje inspirišu lokalne zajednice, ali i privlače globalnu elitu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251011121040_25cd0ef377dd72717d8c76ec300ac59ebdf5fb04043674e3846d1a6418cf9ce7.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251011121040_25cd0ef377dd72717d8c76ec300ac59ebdf5fb04043674e3846d1a6418cf9ce7" data-rendition-name="original" width="1347" height="1080" loading="lazy" alt="22"> </figure>  COIMA Des Bains Fond preuzeće dug prethodnog vlasnika i planira investiciju od oko 200 miliona eura u kompletnu obnovu i modernizaciju hotela. Projekat uključuje unapređenje parka, javnih prostora i plaže, stvarajući modernu oazu luksuza u srcu Venecije. Projekat je takođe znak povjerenja u Italiju kao destinaciju svjetskog luksuza, uz dodatni doprinos turizmu i zajednici kroz urbanu regeneraciju i unapređenje javnih prostora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251011121044_0fe37d67a6286ab148a84215059668ca886c217b78cf9f7eb2e77db5d2b486c6.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251011121044_0fe37d67a6286ab148a84215059668ca886c217b78cf9f7eb2e77db5d2b486c6" data-rendition-name="original" width="469" height="306" loading="lazy" alt="33"> </figure>  Ova investicija potvrđuje Veneciju kao destinaciju koja spaja istoriju, kulturu i svjetski poznati luksuz. Eagle Hills i Mohamed Alabbar donose iskustvo, viziju i globalni renome, stvarajući destinaciju koja će privlačiti ljubitelje luksuza iz cijelog svijeta. Grand Hôtel des Bains nije samo hotel – to je simbol elegancije, umjetnosti i evropskog luksuza, spreman da inspiriše nove generacije i da Veneciju postavi još više na mapu svjetskog luksuznog turizma. Eagle Hills, kao vlasnik otoka, partner je na projektu. U njega donosi 30 godina Alabbarovog iskustva u oživljavanju ikonskih znamenitosti i jedinstvenih lifestyle odredišta. “Abu Dhabi je uvijek bio simbol vizije i gracioznosti. Ovo partnerstvo s Bvlgarijem potvrđuje našu predanost tome da Emirati budu epicentar luksuznog življenja, gdje se susreću izniman dizajn, ekskluzivnost i arapski duh“, poručio je Mohamed Alabba

Eagle Hills i Mohamed Alabbar: Venecija dobija novu ikonu luksuza

U Ulcinju je počela realizacija projekta „Srcem zajedno – hiporehabilitacija“, čiji je cilj unapređenje kvaliteta života djece sa smetnjama i poteškoćama u razvoju kroz terapiju uz pomoć konja. Projekat su pokrenuli Konjički klub Budućnost i Konjički klub Kadina iz Podgorice, uz podršku kompanije Eagle Hills Montenegro i više partnerskih organizacija.
Tokom projekta biće obučeno pet zaposlenih iz Dnevnog centra Sirena u Ulcinju, koji će steći stručne kvalifikacije za izvođenje hiporehabilitacije. Kako je na pres konferenciji istakla specijalistkinja primijenjene fizioterapije Iva Tomković, ova terapijska metoda doprinosi poboljšanju motoričkih funkcija, koordinacije, emocionalnog stanja i samopouzdanja djece, dok kontakt sa konjima jača socijalne vještine i osjećaj postignuća.
Specijalistkinja Saša Milunović dodala je da projekat ima i širu društvenu misiju – da skrene pažnju na potrebe djece sa smetnjama u razvoju i njihovih porodica, kao i da podstakne njihovo prihvatanje kao ravnopravnih članova zajednice. Tokom sprovođenja aktivnosti planirano je 100 hipoterapijskih tretmana za 20 mališana iz Ulcinja i Podgorice, koje će voditi instruktori Nađa Pavićević i Borko Nedović.
Iz kompanije Eagle Hills Montenegro poručili su da projekat zaslužuje punu podršku i da će nastaviti da učestvuju u njegovim narednim fazama.
„Iskreno sam srećna što smo podržali ovaj projekat. Hiporehabilitacija djeci donosi ogromne benefite, a nama svima podsjetnik koliko je važno ulagati u zajednicu. Radujemo se narednim radionicama i susretima na Velikoj plaži, koji će, sigurna sam, biti nezaboravni trenuci za djecu i sve nas“, izjavila je Ana Martinović, direktorica komunikacija i institucionalne saradnje Eagle Hills Montenegro.
U projektu učestvuje i JU Dnevni centar Sirena iz Ulcinja, ustanova koja već godinama doprinosi inkluziji djece sa smetnjama u razvoju.
„Kao majka dječaka iz spektra autizma, mogu posvjedočiti koliko je rada, stručnosti i ljubavi potrebno za njihovu integraciju. Hipoterapija je izuzetno korisna i zahvalni smo što smo dio projekta ‘Srcem zajedno’“, kazala je Salija Mećikukić iz Dnevnog centra Sirena.
Autorke programa su Marina Vidojević, diplomirana defektološkinja i direktorka Ustanove za djecu i mlade „Sremčica“ iz Beograda, i dr Milijana Lazarević, doktor defektoloških nauka, dok stručni tim čine defektolozi i fizioterapeuti iz Crne Gore i Srbije.
Projekat „Srcem zajedno – hiporehabilitacija“ predstavlja primjer uspješne saradnje stručnjaka, institucija i društveno odgovornih kompanija, sa zajedničkim ciljem – da se djeci sa smetnjama u razvoju pruži šansa za bolji, ispunjeniji i srećniji život.

Eagle Hills Montenegro podržao projekat „Srcem zajedno – hiporehabilitacija“ u Ulcinju

Država poput Crne Gore ima nevjerovatan potencijal, pogotovo u ugostiteljstvu i nekretninama, ocijenio je vlasnik kompanije Eagle Hills, Mohamed Alabar i dodao da želi uraditi nešto grandiozno što odgovara ljepoti ove zemlje.
On je, govoreći o ključnim motivima da razmotri Crnu Goru kao investicionu destinaciju, kazao da se vidi potencijal na svim nivoima.
- Mogu lako upoređivati, jer poslujem u toliko zemalja. Pogledam Crnu Goru i kažem, zaista je potcijenjena. Stoga mi je i zanimljiva - poručio je Alabar.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dvt3PQJBn_MU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
On je naveo da investira u region u cjelini, koji je, kako je ocijenio, vrlo zanimljiv dio svijeta.&nbsp;
- Ekonomski napredak je prilično pozitivan. Mislim da većina sektora privrede raste. Svi nivoi sigurnosti su prilično dobri u ovom regionu i u Crnoj Gori. Naravno, ne mogu reći da je sigurnost u nekim zapadnoevropskim zemljama dobra, ali sigurnost NATO-a je drugačija - kazao je Alabar.&nbsp;
On je saopštio da Crna Gora ne započinje rat ni sa kim i da je i svakodnevna sigurnost prilično dobra.&nbsp;
Na pitanje koji sektori u Crnoj Gori imaju najveći potencijal za razvoj i privlačenje stranih investicija, Alabar je odgovorio da su njegova područja djelovanja ugostiteljstvo i nekretnine.&nbsp;
- Ugostiteljstvo ima veliki potencijal. Kada pogledate turizam u ovako lijepoj zemlji sa 2,2 ili 2,5 miliona posjetilaca, trebalo bi da ima barem pet miliona turista. Ne želimo prenatrpati zemlju, ali bi trebalo biti barem pet miliona - ocijenio je Alabar.&nbsp;
Prema njegovim riječima, postoji veliki potencijal u ulaganju u infrastrukturu, što će stvoriti sjajna radna mjesta, povećati aktivnost u zemlji i bruto domaći proizvod (BDP).&nbsp;
- Ista stvar je i sa nekretninama. Nekretnine i ugostiteljstvo funkcionišu zajedno. Kada je u pitanju, na primjer, poljoprivreda, količina vode u ovoj zemlji, tlo, planine, to je veliki potencijal za nas. Čak i kada je u pitanju tehnologija, najvjerovatnije za nešto poput e-trgovine - smatra Alabar.
On je kazao da, kada je riječ o projektima, razmatra određene prilike u Crnoj Gori i nada se da će u narednoj godini moći uraditi nešto veliko.&nbsp;
- Želimo uraditi nešto grandiozno što zaista odgovara ljepoti ove zemlje, nešto što bi trebalo biti ponos zemlje. Mislim da je važno da, zbog potencijala koji vidim, uradimo nešto što je zaista veličanstveno. Znam da je mnogo sjajnih projekata urađeno u Crnoj Gori, bez obzira koliko su veliki ili mali. &nbsp;Ali ovaj put, moramo ići više, s više ponosa, profesionalnije i napraviti zaista prekretnicu - poručio je Alabar.&nbsp;
Na pitanje koje glavne prepreke vidi za investicije u Crnoj Gori, Alabar je odgovorio da je to lokalna politika.&nbsp;
- Mislim da je ovo mala zemlja sa složenom politikom. Da biste se snašli u poslovanju, važno je šta rade mediji, nevladine organizacije i šta radi vlada. To je vjerovatno jedno od najsloženijih mjesta u kojima poslujem, ali nijesam osoba koja lako odustaje - naveo je Alabar.
On je, govoreći o nedavnom potpisivanju ugovora u vezi s projektom u Ulcinju na jezeru Šas, kazao da se nada da će gradnja početi za 12 mjeseci.&nbsp;
- Period izgradnje je oko 30 mjeseci, pod uslovom da dobijemo sve dozvole. Ali želimo stvoriti mali raj. Dok radimo hotel i rezidencije, sve se gradi oko wellnessa koji će biti ključan jer je lokacija veoma posebna, nedaleko od Ulcinja - saopštio je Alabar.&nbsp;
On je naveo da se na tom području može stvoriti jedan od najnevjerovatnijih i jedinstvenih wellness rizorta u Crnoj Gori.
- Razmatram sve prilike ozbiljno. Šta god da uradimo, biće veliko i na svjetskom nivou - dodao je Alabbar.
On je, govoreći o ulaganjima u sjever, kazao da je tamo njegovo srce.
- Razmatramo nekoliko gradova. Postoji još jedan grad u kojem još nijesam bio. Zima dolazi, a volim ih gledati u jesen ili proljeće. Možda bi do proljeća trebalo zaista da odlučimo jer imamo mnogo prilika - kazao je Alabar i dodao da stanovništvo sa Bliskog istoka voli planinska odmarališta ljeti.&nbsp;
Na pitanje da izdvoji samo jedno područje u kojem bi Crna Gora mogla najbrže postići međunarodno priznanje u naredne dvije decenije, Alabar je odgovorio da je to definitivno turizam.
- Mislim da bi bilo nevjerovatno kada bismo mogli ostvariti još dvije milijarde prihoda za ekonomiju ili tri milijarde za turizam, jer je to industrija u razvoju - ocijenio je Alabar.&nbsp;
On je naveo da u turizmu postoje elementi Mediterana, pejzaž, hrana, ljudi, plaže, kao i infrastruktura.
- Sa tim dolazi kupovina, maloprodaja, razvoj nekretnina i terminali za kruzere. Toliko toga dolazi, što je dovoljno za ekonomiju sa 500 hiljada ili 550 hiljada ljudi - zaključio je Alabbar.

Alabar: Želim uraditi nešto grandiozno, što odgovara ljepoti Crne Gore

Eagle Hills Montenegro, podružnica kompanije Eagle Hills, danas je objavila potpisivanje značajnog Sporazuma o zajedničkom ulaganju sa kompanijom Cungu &amp; Co d.o.o. Ulcinj, gospodinom Nazifom Cunguom i Bond d.o.o. Podgorica, kojim se osniva Eagle Hills Ecovillage Shas d.o.o. Podgorica – nova kompanija koja će razviti svjetski prepoznatu ekoturističku destinaciju u Ulcinju, Crna Gora. Sporazum predstavlja važan korak u ostvarivanju vizije EcoVillage Shas-a, održivog turističkog kompleksa osmiišljenog da objedini gostoprimstvo, prirodu i kulturno nasljeđe. Projekat će obuhvatiti ekološki prihvatljiv smještaj, wellness i ugostiteljske koncepte, kao i rekreativne sadržaje, nudeći autentično crnogorsko iskustvo, uz očuvanje jedinstvenog nprirodnog okruženja područja Šas u Ulcinju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251002181052_f48c2ae81b5885dc73ed3f0760ebb6811387d5b54620a6171ff378029c39c597.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251002181052_f48c2ae81b5885dc73ed3f0760ebb6811387d5b54620a6171ff378029c39c597" data-rendition-name="original" width="7422" height="4948" loading="lazy" alt="Sa potpisivanja sporazuma"><figcaption>Mohamed Alabar(Photo: Eage Hills Montenegro)LOPICIC DEJAN lopicicdejan@gmail.com</figcaption></figure>  Povodom potpisivanja, Mohamed Alabbar, predsjednik Eagle Hills-a, izjavio je: „Danas je veliki početak uvjeravamo vas da ćemo napraviti nešto unikatno i posebno, občno sve što počinjete iz ispočetka mora proći 12 mjeseci kako bi sve išlo kako treba sa arhitektima, dizajnerima… Gradnja bi bila 24 do 30 mjeseci nakocrnu n toga. Ali ono što ćemo napravitiu nešto toliko posebno, mjesto koje ćete kada dođete u Crnu Goru morate posjetiti, a kada ga posjetite nećete željeti da odete“. Pored turističkog potencijala, EcoVillage Shas će biti model ekološki osjetljivog razvoja u regionu. Zaštitom biodiverziteta Šaskog jezera i očuvanjem kulturnog nasljeđa poznatog kao „Balkanska Atlantida“, projekat ima za cilj da unaprijedi globalni ugled Crne Gore kao destinacije u kojoj se priroda i istorija čuvaju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251002181052_1580a74939991ab67e2d555ed5c97d8d19449128ccb9e079938d5922ea8e7d34.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251002181052_1580a74939991ab67e2d555ed5c97d8d19449128ccb9e079938d5922ea8e7d34" data-rendition-name="original" width="7278" height="4852" loading="lazy" alt="Sa potpisivanja sporazuma"><figcaption>Nazif Cungu(Photo: Eage Hills Montenegro)LOPICIC DEJAN lopicicdejan@gmail.com</figcaption></figure>  Nazif Cungu ispred kompanije Cungu &amp; Co d.o.o kazao je da je su dugo čekali strateškog partnera i vjeruje da će Ulcinj ovim projektom dobiti investiciju vrijednu divljenja. - Od današnjeg potpisivanja ja mislim da će svi čuti za Šas i da će svi doći a nadam se da ćemo mi biti dobri domaćini kao što smo i bili do sad. Ovo je jako dobro za naše preduzetnike mi ćemo maksimalno težiti da ih angažujemo - kazao je Cungu. Predstavnik firme Bond d.o.o, Nikola Kostić koja je partner u ovom poslu vjeruje da je ovo snažan investicioni korak za cijelu Crnu Goru.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251002181052_4cec10f4a2192b42718e78876a337adff1eaeba07dafca982382d1b77b90a23d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251002181052_4cec10f4a2192b42718e78876a337adff1eaeba07dafca982382d1b77b90a23d" data-rendition-name="original" width="6913" height="4609" loading="lazy" alt="Sa potpisivanja sporazuma"><figcaption>Nikola Kostić(Photo: Eage Hills Montenegro)LOPICIC DEJAN lopicicdejan@gmail.com</figcaption></figure>  - Srećni smo da se jedna ovakva investicija realizuje u Crnoj Gori i vjerujemo da je ovo samo početak mnogih drugih koje će se desiti u saradnji sa gospodinom Alabarom. Što se tiče ovog projekta vjerujemo da jedan nevjerovatan dijamant u Crnoj Gori, srećni smo da smo prepoznali to i da će za njega čuti, Balkan, Evropa i cijeli svijet - rekao je Kostić.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251002181052_2939407061937cd3a7e46f1a9038cdfba82dfe427048ca77521d536d16cae2c4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251002181052_2939407061937cd3a7e46f1a9038cdfba82dfe427048ca77521d536d16cae2c4" data-rendition-name="original" width="6449" height="4299" loading="lazy" alt="Sa potpisivanja sporazuma"></figure>  EcoVillage Shas istovremeno, podsticaće lokalnu ekonomiju kroz otvaranje novih radnih mjesta, saradnju sa lokalnim biznisima i stvaranje novih prilika za stanovnike Ulcinja. <h2>O kompaniji Eagle Hills</h2> Eagle Hills je privatna investiciono-razvojna kompanija sa sjedištem u Abu Dabiju, specijalizovana za kreiranje novih gradskih centara i održivih destinacija na tržištima sa visokim rastom. Kroz partnerstva sa vladama i lokalnim zajednicama, Eagle Hills podstiče ekonomski razvoj, otvaranje radnih mjesta i dugoročnu vrijednost kroz realizaciju velikih, multifunkcionalnih projekata.

Eagle Hills Ecovillage Shas d.o.o. Podgorica – nova kompanija koja će razviti svjetski prepoznatu ekoturističku destinaciju u Ulcinju

Koncertom u Velikoj sali Centra za kulturu u Ulcinju završen je prvi Festival horova „Zvuci sa rive“, manifestacija koja je okupila horove iz Crne Gore i regiona, a čije je održavanje snažno podržala kompanija Eagle Hills Montenegro, uz poruku da će nastaviti da stoji iza kulturnih inicijativa koje povezuju ljude i gradove. U Ulcinju je u nedjelju veče koncertom u Velikoj sali Centra za kulturu završen 1. Festival horova „Zvuci sa rive“. Festival je trajao tri dana, a tema ovog jedinstvenog događaja je bio “Među ljudima dobra volja”. Na Festivalu su učestvovali četiri hora iz Crne Gore – iz Pljevalja, Bara, Nikšića i Podgorice, te jedan internacionalni hor iz Tirane. Takođe, u okviru festivala su organizovane radionice za dirigente i učesnike. Na radionicama svi učesnici gostujućih horova kao i samostalni prijavljeni pjevači su formirali festivalski hor koji su u nedjelju izveli nekoliko numera uz poznate dirigente Mihajla Lazarevića iz Kotora i Bujara Alliua iz Tirane. Organizator i direktor ove manifestacije je Vera Andrović u ime NVO „Kap kulture“, a umjetnički direktor Marko Asudžić. Organizatori su kazali da je ovo muzička čarolija koja prelazi granice, a da je Ulcinj mjesto susreta, dijaloga i pjesme. Festival su podržali Ministarstvo turizma, Opština Ulcinj, TO Ulcinj, Muzička i baletska škola Ulcinj, Dom kulture, TV Teuta, TVCG, kao i firme Eagle Hills Montenegro, Građa Comerce, Finance group, Plantaže, Aqua Bjanka i Kallaba. Direktorica komunikacija, marketinga i institucionalne saradnje u “Eagle Hillsu Montenegro“, Ana Martinović, je nakon uručenja zahvalnice izrazila zadovoljstvo što je ova kompanija podržala 1. Međunarodni festival horova u Ulcinju. - Nadamo se da će ova manifestacija postati tradicionalna, a mi ćemo podržati svaku dobru inicijativu - dodala je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025092308098_3567dfe2794264190c76363230620d5628ff39d4a2e6c253bd78784599344a4a.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025092308098_3567dfe2794264190c76363230620d5628ff39d4a2e6c253bd78784599344a4a" data-rendition-name="original" width="1250" height="1250" loading="lazy" alt="Sa koncerta"> </figure>

Eagle Hills Montenegro podržao prvi Festival horova u Ulcinju

Više od 180 migranata prešlo je u Poljsku kroz tunel skriven u šumi na granici sa Bjelorusijom, saopštila je u petak pogranična straža.
Oko 130 njih je zadržano u Poljskoj nakon što je prolaz otkriven u četvrtak, ali su ostali i dalje u bjekstvu, navela je Pogranična straža Poljske u saopštenju, prenosi Rojters.
Objavili su snimak tunela iskopanog kroz korenje i golu zemlju. Tunel je poduprt drvenim gredama i metalnim šipkama i visok samo 1,5 metara – nedovoljno da većina ljudi prođe bez pognutog držanja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DqAQ6qm1XJg8&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poljska, članica Evropske unije, suočava se sa migrantskom krizom na svojoj granici sa Bjelorusijom još od 2021. godine.
Optužila je Bjelorusiju i Moskvu, savezniku Minska, da pokušavaju da destabilizuju Poljsku tako što podstiču ljude, uglavnom sa Bliskog istoka i iz Afrike, da pređu granicu.
Bjelorusija i Rusija više puta su odbacile ove optužbe.
Pogranična straža saopštila je da je ovo četvrti tunel otkriven ove godine u zapadnom regionu Podlaskie.
Stražari su takođe priveli 69-godišnjeg Poljaka i 49-godišnjeg Litvanca koji su došli da pokupe migrante, dodaje se u saopštenju.
- Skriveni ulaz u šumi nalazio se otprilike 50 metara od granične ograde na bjeloruskoj strani granice, dok se izlaz nalazio otprilike 10 metara od barijere na poljskoj strani - navela je Pogranična straža.
Službenici su koristili elektronske sisteme da utvrde koliko je ljudi prošlo kroz tunel, a vojska i policija pridružile su se potrazi za migrantima koji su pobjegli, dodaje se.
Poljska je 2022. započela izgradnju svoje granične ograde duge 180 km.

(VIDEO) U Poljskoj otkriven tunel kojim su migranti dolazili iz Bjelorusije

Sjedinjene Američke Države su tokom administracije predsjednika Džoa Bajdena privremeno obustavile dijeljenje dijela ključnih obavještajnih podataka s Izraelom zbog zabrinutosti u vezi s načinom vođenja rata u Pojasu Gaze, otkrilo je šest izvora upoznatih sa slučajem.
Prema izvorima koji su govorili za Rojters, u drugoj polovini 2024. godine SAD su na nekoliko dana isključile prenos uživo videosnimka s američkog drona koji je nadlijetao Gazu, a koji je izraelska vlada koristila u potrazi za taocima i pripadnicima Hamasa. Istovremeno, Vašington je ograničio i način na koji Izrael može koristiti određene obavještajne podatke prilikom ciljanih operacija protiv visokorangiranih vojnih meta u Gazi.
Svi izvori su govorili pod uslovom anonimnosti, navodeći da su odluke donesene unutar američke obavještajne zajednice zbog rastuće zabrinutosti oko broja poginulih civila u izraelskim vojnim operacijama, ali i zbog sumnji u postupanje izraelske sigurnosne agencije Shin Bet prema palestinskim zatvorenicima.
Američki zvaničnici su, kako navode izvori, smatrali da Izrael nije dao dovoljne garancije da će američke obavještajne podatke koristiti u skladu s pravilima ratnog prava. Prema zakonima SAD-a, takve garancije su obavezne prije dijeljenja osjetljivih informacija s bilo kojom stranom državom.
Iako je Bajdenova administracija javno zadržala politiku kontinuirane podrške Izraelu, uključujući vojnu i obavještajnu saradnju, odluka o privremenom uskraćivanju dijela informacija bila je ograničena i taktičke prirode. Cilj je bio osigurati da se američki obavještajni podaci koriste u skladu s međunarodnim pravom, navode izvori.
Jedan od izvora ističe da obavještajne agencije imaju određeni stepen autonomije da u realnom vremenu donose odluke o dijeljenju informacija, bez direktne naredbe Bijele kuće. Rojters nije mogao utvrditi da li je Bajden bio upoznat s konkretnim odlukama u trenutku njihovog donošenja, a njegov portparol nije odgovorio na upite za komentar.
Dijeljenje obavještajnih podataka obnovljeno je nakon što je Izrael dao dodatna uvjeravanja da će poštovati američka pravila. Izraelska vojska je saopštila da je sigurnosna saradnja sa SAD-om trajala tokom cijelog rata, navodeći da je "strateška obavještajna saradnja nastavljena", ali nije direktno komentarisala slučajeve privremene obustave.
Stručnjaci ističu da je uskraćivanje obavještajnih podataka savezniku tokom aktivnog sukoba neuobičajeno i ukazuje na ozbiljne tenzije.
- Dijeljenje obavještajnih podataka je gotovo sveto, posebno s bliskim saveznikom u nestabilnoj regiji - rekao je Daniel Hofman, bivši visoki operativac CIA-e za Bliski istok.
Nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine, Bajden je potpisao memorandum kojim je naložio proširenje obavještajne saradnje s Izraelom. U tom periodu SAD su uspostavile tim analitičara koji su, koristeći dronove MQ-9 Reaper, Izraelu dostavljali prenose uživo kako bi pomogli u lociranju boraca Hamasa i pronalasku talaca.
Međutim, krajem 2024. godine američki obavještajci su dobili informacije koje su otvorile ozbiljna pitanja o tretmanu palestinskih zatvorenika. Prema navodima izvora, Shin Bet nije pružio zadovoljavajuće garancije da ne dolazi do zlostavljanja, što je dovelo do privremenog isključivanja pristupa snimcima s dronova.
Rat u Gazi, prema podacima zdravstvenih vlasti u toj enklavi, odnio je više od 70.000 palestinskih života, većinom civila. Tokom sukoba, američki obavještajni analitičari kontinuirano su procjenjivali da li postupci Izraela i Hamasa ispunjavaju američku definiciju ratnih zločina. Iako su te procjene otvorile ozbiljna pitanja o mogućim kršenjima ratnog prava, pravni timovi administracije su zaključili da Izrael formalno nije prekršio međunarodno pravo.
U završnim sedmicama Bajdenovog mandata, visoki zvaničnici za nacionalnu sigurnost razmatrali su mogućnost formalnijeg ograničavanja obavještajne saradnje s Izraelom. Ipak, Bajden je odlučio da to ne učini, procijenivši da bi eventualna nova administracija tu saradnju obnovila, te da ne postoje pravni osnovi za potpunu obustavu.

Procurili tajni podaci: Bajden tokom svog mandata obustavio dio vojne saradnje s Izraelom zbog Gaze

Na mjestu odakle je kao desetogodišnjak u oktobru 1992. pogođen snajperom, Elvedin Suljić danas stoji mirno, razmišljajući o licu koje nikad nije vidio. Ko je čovjek koji je pucao na njega i još stotine djece tokom opsade Sarajeva?
Špicasta stijena bila je jedno od snajperskih legla tadašnje Vojske Republike Srpske.
S tog mjesta snajperisti su imali pogled na Elvedinovu ulicu u starogradskom naselju Sedrenik. 
 
- Ja sam bio ovako okrenut leđima i tu sam se igrao s djecom. Čuo sam kao neki rafal. Sva djeca su pobjegla, razbježala se, ali ja sam bio pogođen - prisjeća se Elvedin ranjavanja 1992. godine.
Kaže, snajperista nije stao na jednom pogotku.
- Pokušavao je i dalje da me dokrajči, da me ubije ciljano - rekao je on.
Da je snajperista bio uporan u svom naumu da ubije dijete zna i Hasan Jusović, Elvedinov komšija, taksista.
- Samo se čuo jauk. Kažu, ranjeno dijete - priča on.
Hasan je imao auto i odlučio je da Elvedina odvede do bolnice.
- Kreće pucanje ponovo, ja se okrenem, dijete na zadnjem sjedištu, leži, svo je krvavo, da kažem, rasporeno, sve se vidi krv po sjedištu. Ja zaturiram auto i pod punim gasom pođem prema bolnici. Dijete je jaukalo, bilo je pri svijesti. Rasu mi se zadnja šoferšajba, pogodi me. Probušio mi blatobran tad - priča on. 
 
Tokom gotovo četiri godine opsade Sarajeva, u okruženju Vojske Republike Srpske, prema podacima udruženja žrtava i presudama međunarodnih sudova, svako deseto dijete, od njih više od 1.600, ubijeno u gradu pogođeno je snajperskim hicem. Više od 14.000 djece je ranjeno.
Elvedin nikad nije saznao ko je čovjek koji ga je ranio. Nijedan snajperista Vojske RS-a nije procesuiran iako je, prema presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, snajperska kampanja imala za cilj terorisanje civila u Sarajevu, gdje je ubijeno više 11.000 ljudi.
Više od trideset godina kasnije, mediji u BiH, ali i cijelom svijetu ponovo pišu o ubijanju građana Sarajeva snajperom. Ovaj put, teror, kao da nije sam po sebi bio dovoljan, dobio je i novu dimenziju, i to nakon pokretanja istrage tužilaštva u Milanu o takozvanim snajper turistima i snajper safariju.
<h2>Istraga otvorena pred objavu knjige</h2>
Početkom novembra italijanski mediji objavili su da je milansko tužilaštvo pokrenulo istragu o „vikend snajperistima“ koji su, prema prijavi pisca i novinara Ezija Gavazenija, plaćali velike sume novca kako bi dolazili na položaje Vojske Republike Srpske oko Sarajeva i snajperom, uglavnom „iz zabave“, ubijali građane u opkoljenom Sarajevu.
Gavazeni je, nakon nekoliko pokušaja Radija Slobodna Evropa da ga intervjuiše, posredno poručio da ne želi da govori. U međuvremenu je održao konferenciju za medije u Milanu, gdje je rekao da u februaru objavljuje knjigu o „snajper safariju“.
Gavazeni je prve navode o dolasku stranaca na ratište vidio 1995. godine u tekstu objavljenom u listu Corriere della Sera, nakon čega je počeo da piše triler na tu temu. Kaže da je ubrzo shvatio da zna premalo, pa je odustao – sve do 2022. godine i dokumentarnog filma „Sarajevo safari“ slovenskog reditelja Mirana Županiča.
I u filmu, ali i nakon prijave iz 2025. godine, ključna osoba je Edin Subašić, penzionisani oficir Armije BiH, koji je ispričao da su informacije o dolascima iz Italije obavještajne službe Armije BiH dobile nakon hapšenja srpskog dobrovoljca iz Paraćina 1993. godine u sarajevskom naselju Hrasno Brdo.
- Tada smo saznali da postoji "safari" na ljude, odnosno da su ti ljudi plaćali tu uslugu da pucaju, za razliku od ostalih plaćenika. Upoznali smo obavještajne službe Italije, koje su tada bile u sastavu UNPROFOR-a u Sarajevu. Dali smo im podatke i tražili da se taj slučaj istraži i vrlo brzo, otprilike početkom 1994. godine, dobili smo odgovor da je pronađeno mjesto u Italiji odakle je sve kretalo i da je intervencijom italijanskih vlasti to prekinuto - ponavljao je Subašić više puta medijima u novembru i decembru, nakon informacija da je istraga pokrenuta.
Ono što niko ne nudi i o čemu se ne govori jeste odgovor na pitanje zašto Italija već tada, nakon jezivih saznanja o tim odlascima, nije pokrenula istragu i procesuirala organizatore i one koji su odlazili.
Radio Slobodna Evropa odgovore je tražio od obavještajnih agencija Italije, tužilaštva u Milanu, kao i preko Ambasade Italije u Sarajevu i generalnog konzula BiH u Milanu, ali niko od navedenih nije ponudio nikakav komentar.
Gavazeni sada iznosi podatke da su se učesnici sastajali u Trstu prije nego što bi putovali u Beograd, a potom u Sarajevo, do snajperskih položaja, odakle su, prema prijavi, mogli pucati na Sarajlije.
Sa Aerodroma u Trstu za RSE kažu da nemaju podatke o letovima tokom devedesetih godina. Ako su i postojali, čuvani su svega dvije godine.
- Shvatićete, stoga, da baš sve, ali baš sve što se odnosi na letove od prije više od trideset godina više ne postoji, čak ni u sjećanju. Čak su i statistike saobraćaja iz tih godina koje su danas dostupne i sačuvane u našim sistemima ograničene na opšte podatke, podijeljene na domaće i međunarodne, kao i na redovne i čarter letove, bez navođenja porijekla i destinacija, prevoznika i slično - odgovorili su sa Aerodroma na pitanje RSE o bilo kakvim podacima ili svjedočenjima o zlokobnim odlascima „snajper turista“.
Ono što Gavazeni ne govori jeste da li je poznat identitet bilo koje od osoba koje tužilaštvo istražuje zbog sumnje na „ubistvo s predumišljajem, otežano okrutnošću i niskim pobudama“.
<h2>O „safariju“ pred Sudom u Hagu</h2>
Riječ „safari“, kao opis dolazaka onih koji su iz zabave pucali na opkoljeni grad, pomenuta je 2003. godine pred Haškim tribunalom, tokom svjedočenja zaštićenog svjedoka C-017 na suđenju Slobodanu Miloševiću, tadašnjem predsjedniku Srbije, optuženom za ratne zločine.
Svjedok je imenovao Nikolasa Ribića, zvanog Kanada, jer je došao iz Kanade, navodeći da je došao na „safari, da lovi ljude“.
Kako i kada je Ribić došao nije moguće sa sigurnošću utvrditi, ali je poznato da je riječ o čovjeku porijeklom iz Bosne i Hercegovine.
Ribić se kasnije pridružio Specijalnoj jedinici Vojske Republike Srpske – Beli vukovi, koja je formirana 1993. godine i u čijem je sastavu proveo rat. Ova jedinica bila je dio Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a i djelovala je sa srpskih položaja na Trebeviću, Moševačkom brdu, kao i na Jevrejskom groblju, poznatom snajperskom uporištu.
„Vjerovatno ga je nešto povuklo korijenima i zato je i pristupio srpskoj vojsci da dođe iz daleke Kanade; roditelji su mu bili iz Kanade, a porijeklom je bio iz BiH“, kaže Janko Šešlija, nekadašnji pripadnik Belih vukova, koji negira da je bilo turista koji su za novac pucali na stanovnike Sarajeva.
Međutim, stranih dobrovoljaca jeste bilo. Prema Šešliji, oni su dolazili iz ideoloških razloga da ratuju.
„Bilo je dobrovoljaca iz Rusije, iz Ukrajine, iz istočnih zemalja. Čak je bio i jedan Francuz – ako hoćete konkretno, bio je i Francuz. Pravi Francuz, nije bio srpskog porijekla.“
Da je Ribić ostao duže od jednog vikenda potvrđuju i snimci uzimanja pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za taoce na Palama, kao i kasniji sudski proces u Kanadi. Zbog vezivanja pripadnika mirovnih snaga za bandere, s ciljem da spriječi tada planirane NATO udare na srpske položaje, Ribić je u Kanadi osuđen na tri godine zatvora.
Međutim, nije samo Ribić s kanadskim pasošem bio na srpskim položajima iznad Sarajeva.
Emir Ramić, direktor Instituta za istraživanje genocida Kanada, kaže za Radio Slobodna Evropa da imaju saznanja da je riječ o više osoba.
„Imamo informacije da se radilo o vikendima, znači petak, subota i nedjelja. Koliko je to tačno i kada se tačno dešavalo, nemamo pouzdane podatke. Takođe imamo informaciju da su u tome učestvovali kanadski državljani koji danas ne žive u Kanadi, već se nalaze na drugim mjestima“, kaže Ramić i dodaje da ima saznanja da će kanadsko pravosuđe započeti pripremne istražne radnje u vezi s ovim odlascima.
<h2>Domaći i strani „četnici“ na Grbavici</h2>
Jedinog čovjeka koji se imenom pominje u kontekstu „safarija“, Nikolu Ribića, poznavao je i pamti ga Slavko Aleksić, četnički vojvoda i jedan od ključnih ljudi tokom rata u okupiranom sarajevskom naselju Grbavica, iznad kojeg se nalazilo jedno od snajperskih uporišta na Jevrejskom groblju.
Aleksić je početkom rata predvodio paravojnu jedinicu pod nazivom Četnički odred Novog Sarajeva, koja je kasnije stavljena pod okrilje Vojske Republike Srpske.
Kontroverzan i nakon rata, Aleksić je osuđivan zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti.
Radio Slobodna Evropa stupio je s njim u kontakt telefonom dok se nalazio u bolnici u Beogradu. U njegovoj jedinici, kako kaže za RSE, bilo je stranaca, ali ne onih o kojima se danas govori.
- Kod mene je bilo Rusa, prošlo ih je pedesetak, ali ih je u svakom trenutku bilo oko dvadeset na terenu. To su bili dobrovoljci, a ne ubice. Što se tiče ovih bogatih koji su navodno dolazili, nikada nikoga nijesmo vidjeli, niti se iko ikada javio ni meni lično, ni komandi sektora - rekao je Aleksić.
Za razliku od Aleksića, u Hagu je 2007. godine svjedočio Džon Džordan, američki vatrogasac, koji je tokom ratnih godina obilazio položaje srpskih snaga iznad Sarajeva.
Kaže da je tamo vidio strane „safari ubice“ i čuo da su im djeca i lijepe žene bili najtraženiji trofeji.
Iako nikada nije vidio da neko od njih puca, svjedočio je načinu na koji su s njima postupali i kako su ih premještali između poznatih snajperskih položaja.
- Bilo je sasvim očigledno da je osoba koju su vodili ljudi koji su poznavali teren bila potpuno neupoznata s okruženjem, a način oblačenja i oružje koje su nosili naveli su me da povjerujem da se radi o turistima-strijelcima. Taj izraz sam prvi put čuo u Bejrutu, gdje smo vidjeli da se ista stvar dešava oko zelene linije - rekao je tada Džordan.
Florens Hartman, bivša portparolka Haškog tribunala, rekla je za RSE da su i oni imali saznanja o tome, ali ne i o načinu organizacije.
- Izuzetno je važno što je pokrenuta pravosudna istraga i što se mora utvrditi ko su bili organizatori - kazala je ona.
<h2>Snajperista pitao stranog reportera da li želi da neko bude ubijen i snimljen</h2>
Strani novinari i fotoreporteri su gotovo tokom cijelog rata, od 1992. do kraja 1995. godine, povremeno boravili na položajima srpskih snaga oko Sarajeva.
Radio Slobodna Evropa stupio je u kontakt s nekima od njih, ali niko nije mogao potvrditi da je ikada vidio stranca koji je platio da dođe i puca.
Peter Kulman prvi put je došao 1992. godine kao fotograf agencije Rojters. Tokom zime te godine, negdje oko Božića, kaže da je i sam bio meta snajpera dok je s novinarom Rojtersa Kurtom Šorkom pokušavao da napusti tadašnju bazu UN-a u Sarajevu.
- Hodali smo preko jednog parkinga i snajperski metak je prošao između mene i Kurta, između naših glava. Bio je namijenjen jednom od nas dvojice, ali smo imali sreće - prisjetio se za RSE.
U narednim mjesecima Kulman je s novinarom Njujork Tajmsa Džonom Burnsom prvi put otišao na jedno od snajperskih uporišta srpskih snaga na Jevrejskom groblju.
Tamo ga je, neočekivano, dočekao maternji njemački jezik. Radilo se o ljudima porijeklom s Balkana koji su živjeli i radili u njemačkim gradovima. Pamti one koji su dolazili iz Štutgarta, gdje je on odrastao, nakon završetka posla petkom, na obruče opkoljenog grada.
- Dolazili su u grupama. Odmah poslije posla, u petak naveče, autobus bi ih preko noći dovezao do Sarajeva. Proveli bi dva dana na liniji, a onda bi se noću vraćali nazad i u ponedjeljak na vrijeme bili na svojim radnim mjestima. Bili su poznati kao vikend-četnici - ispričao je za RSE.
Prisjeća se da su nosili oružje i da su bili spremni da pucaju.
- Dešavalo se da me neko od njih pita da li želim da pucaju i da li mogu to da snimim svojom opremom. Naravno, rekao sam da ne rade to. Postajete veoma napeti i blizu panike, jer bi bila prava noćna mora da neko bude pogođen dok novinar ili fotograf sjedi pored snajperiste koji želi da se pohvali koliko je dobar. Problem je što ne smijete da naljutite te ljude, ali istovremeno morate smisliti razlog zbog kojeg to ne bi trebalo da urade - prisjetio se Kulman.
Ispričao je RSE-u da su na njega i Burnsa pucali kada su, nakon silaska s Jevrejskog groblja, ušli u Sarajevo. Kada su se sljedeći put vratili, pitali su zašto je otvorena vatra na njihovo vozilo, jasno označeno natpisom Njujork Tajms, odmah nakon što su napustili njihove položaje.
- Rekli su da jesu pucali jer im je to bilo zabavno. Mislili su da je smiješno, da ih to zabavlja - kazao je on.
<h2>Italijanski fotograf upoznao Grka koji se borio protiv „muslimana i Jevreja“</h2>
Mario Boća kaže da je obišao gotovo sva ratišta u bivšoj Jugoslaviji, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.
Na ratne turiste iz Italije, tvrdi, nije nailazio, jer bi o tome odmah izvještavao. Međutim, susretao je strane borce u BiH.
- Na Grbavici sam upoznao i fotografisao Grka i čovjeka koji je tvrdio da je iz Sjedinjenih Američkih Država. Obojica su bili izrazito ideološki motivisani i nijesu imali problem da se predstave kao strani borci. Amerikanac je rekao da je unuk četnika koji su pobjegli iz Jugoslavije nakon Drugog svjetskog rata. Grk se nazivao "nacistom" koji se borio protiv "muslimana i Jevreja" - ispričao je on.
<h2>„Kakvi su to ljudi?“</h2>
„Kakav je to čovjek koji je pogodio nju od tri godine?“, pitao se na snimku od 7. maja 1992. godine Rifat Bajrović, otac djevojčice Senide, ranjene snajperskim hicem u sarajevskom naselju Hrasno Brdo. Na tom je mjestu godinu dana kasnije uhapšen srpski dobrovoljac iz Paraćina, prema čijoj su izjavi u Sarajevo dolazili stranci kako bi ubijali ljude.
Slično kao i Rifat tada, s pitanjima i posljedicama tog monstruoznog čina i danas živi Elvedin.
- Dođem jednostavno da to vidim, da doživim njegov osjećaj kakav je imao u tom trenutku. Najviše bih volio da mogu da ga vidim ovdje. Pitao bih ga o čemu je razmišljao u tom trenutku dok je pucao na mene. I ne znam – da li mu je žao ili mu je drago što sam ostao živ, što sam preživio - priča Rifat.
Tužilaštvo u Milanu trebalo bi da o rezultatima istrage obavijesti javnost u martu 2026. godine. Ukoliko podigne optužnicu i dokaže krivicu, biće to prvi slučaj u Evropi u kojem se pred sudom odgovara za snajperska ubistva civila u Sarajevu.
U međuvremenu, pravosuđe Bosne i Hercegovine provjerava navode, ali do sada nijedan snajperista nije procesuiran zbog ubistava civila, naročito djece, u Sarajevu.

"Snajper turisti' i "vikend četnici": Ko su bili stranci na srpskim položajima oko Sarajeva?

Rusija je danas osudila ključne sudije Međunarodnog krivičnog suda (ICC) i glavnog tužioca na zatvorske kazne, kao odgovor na nalog za hapšenje predsjednika Vladimira Putina zbog rata u Ukrajini.
Godine 2023. tužilac Karim Kan optužio je Putina za nezakonito deportovanje djece s teritorija Ukrajine pod ruskom okupacijom. Moskva je potom otvorila predmet protiv njega.
Moskovski gradski sud saopštio je da je "tužilac ICC-a Karim Kan nezakonito gonio ruske građane u Hagu" i da je ICC "naložio sudijama u vijeću da izdaju očigledno nezakonite naloge za hapšenje."
Rusija nije članica ICC-a, a niko od optuženih nije bio prisutan u sudnici.
Kan, 55-godišnjak, osuđen je u odsustvu na 15 godina zatvora, dok je osam službenika ICC-a, uključujući bivšeg predsjednika suda Pjotra Hofmanskog, dobilo kazne od 3,5 do 15 godina.
Kan je trenutno suspendovan s dužnosti zbog unutrašnje istrage u vezi s optužbama za seksualno uznemiravanje, koje on negira.
Od početka vojne intervencije u Ukrajini, Rusija je više puta izricala kazne u odsustvu disidentima, novinarima, opozicionim ličnostima i stranim političarima izvan njenog domašaja.
Kan je takođe pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država zbog istraga ICC-a o američkim i izraelskim zvaničnicima. Ni SAD ni Izrael nisu članice ICC-a, koji danas ima 125 država članica.

Rusija osudila glavnog tužioca Međunarodnog krivičnog suda

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: eagle-hills