Američki predsjednik Džo Bajden proširio je kategorije osoba za koje važe kaznene mjere SAD zbog osporavanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta država Zapadnog Balkana, te potkopavanja poslijeratnih sporazuma i institucija, kao i učešća u značajnoj korupciji koja narušava vladavinu prava i povjerenje u demokratsku upravu, i izbjegavanja sankcija Vlade SAD.
Bajden je ovom izvršnom uredbom napravio dodatne korake, izmjene i dopune tri uredbe u vezi sa Zapadnim Balkanom iz 2021. godine, koje se odnose na blokiranje imovine i suspenzije ulaska u SAD osobama koje doprinose destabilizaciji Zapadnog Balkana.
Uredbom iz 2021. je određeno da sankcije – blokiranju imovine i suspenziji ulaska u SAD – važe za osobe koje su direktno ili indirektno odgovorne za postupke i politike koje ugrožavaju mir, bezbjednost, stabilnost ili teritorijalni integritet oblasti ili države na Zapadnom Balkanu, podrivanje demokratskih procesa ili institucija, kršenje ljudskih prava ili korupciju.
Takođe je navedeno da se sankcije primjenjuju za osobe koje su direktno ili indirektno učestvovale ili pokušale da učestvuju u kršenju, ometanju ili ugrožavanju sprovođenje regionalnih bezbjednosnih, mirovnih sporazuma ili sporazuma o uzajamnim priznavanjima na Zapadnom Balkanu.
To uključujuje “Prespanski sporazum iz 2018. godine; Ohridski okvirni sporazum iz 2001. godine; Rezoluciju 1244 Savjeta bezbjednosti UN; Dejtonski sporazum; ili zaključke Vijeća za implementaciju mira održane u Londonu u decembru 1995. godine, uključujući odluke ili zaključke Visokog predstavnika, Vijeća za implementaciju mira ili njegovog Upravnog odbora; ili Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju, odnosno Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove”.
<h2>Šta je novo?</h2>
Novom uredbom je dodato da sankcije važe za onoga koga Ministarstvo finansija SAD u konsultaciji sa Stejt departmentom ustanovi da je lider, službenik ili član entiteta, uključujući vladinog entiteta, koji je učestvovao ili pokušao da učestvuje u nekim od aktivnosti koje su definisane prethodnom uredbom ili čija su imovina i interesi u imovini blokirani shodno toj uredbi.
Takođe mjere važe za osobe koje su materijalno pomagale, sponzorisale ili pružale finansijsku, materijalnu ili tehnološku podršku, ili robu ili usluge za podršku, bilo kojoj osobi čija su imovina i interesi u imovini blokirani u skladu s tom uredbom.
Kao i za one za koga se utvrdi da posjeduju ili kontrolišu, direktno ili indirektno, bilo koju osobu čija su imovina i interesi u imovini blokirani u skladu s uredbom.
Mjere sada važe i za supružnike ili odraslu djecu osoba čija su imovina i interesi u imovini blokirani u skladu s uredbom.
Bajden je u uredbi naveo da se dodatni koraci preduzimaju “imajući u vidu događaje na Zapadnom Balkanu, uključujući kontinuirane pokušaje pojedinaca da osporavaju suverenitet i teritorijalni integritet država Zapadnog Balkana, da potkopaju poslijeratne sporazume i institucije, da se angažuju u značajnoj korupciji koja narušava vladavinu prava i povjerenje u demokratsku upravu, i da se izbjegnu sankcije Vlade SAD”.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Bajden proširio sankcije zbog destabilizacije Zapadnog Balkana

Sjedinjene Američke Države (SAD) saopštile su &nbsp;da su pozajmile Ukrajini 20 milijardi dolara podržanih kamatom na zamrznutu rusku imovinu, što je dio paketa podrške G7 od 50 milijardi dolara koji je dogovoren ljetos.
Administracija predsjednika Džoa Bajdena &nbsp;je obećala da će poslati zajam prije kraja godine usred zabrinutosti da li će novoizabrani predsjednik Donald Tramp (Trump) nastaviti američku podršku Ukrajini.
Tramp, koji stupa na dužnost 20. januara, više puta je kritikovao količinu američke pomoći Ukrajini, ali je takođe rekao da će podržati program zajma.
Ukrajina je u velikoj mjeri zavisna od američke i evropske vojne i finansijske pomoći dok nastoji da zaustavi rusku invaziju koja je počela u februaru 2022. Paket američke pomoći Ukrajini vrijedan 61 milijardu dolara usvojen je u aprilu – peti od početka rata u februaru 2022. – ali će vjerovatno isteći početkom sljedeće godine.
To znači da je zajam G7 od 50 milijardi dolara ključan da bi se osiguralo da Ukrajina ima dovoljno sredstava i oružja za odbranu do prve polovine 2025. ako Tramp prekine dalju podršku.
- Ova sredstva - plaćena neočekivanim prihodima zarađenim od ruskih imobilisanih sredstava - pružiće Ukrajini kritičnu infuziju podrške dok brani svoju zemlju od ničim izazvanog agresorskog rata - navela je u saopštenju ministarka finansija SAD Dženet Jelen.
Zajmovi G7 "pomoći će da se osigura da Ukrajina ima resurse koji su joj potrebni za održavanje hitnih službi, bolnica i drugih osnova njenog hrabrog otpora", rekla je Jelen i dodala da će podrška Vašingtona pomoći Kijevu da "odbrani svoj suverenitet i postigne pravedan mir".
Najava zajma uslijedila je poslije višemjesečnih pregovora SAD i saveznika – uključujući Evropsku uniju – o najboljem načinu da se zamrznuta ruska imovina, vrijedna stotine milijardi dolara, koristi za pomoć Ukrajini bez kršenja međunarodnog prava.
Ministarstvo finansija SAD je saopštilo da je Vašington prebacio 20 milijardi dolara u fond Svjetske banke koja će taj novac učiniti dostupnim Ukrajini, prenijela je redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.

500x500

1250x600

1084x550

SAD pozajmljuju Ukrajini 20 milijardi dolara prije odlaska Bajdena

Američki predsjednik Džozef Bajden razmišlja da li da izda preventivna pomilovanja zvaničnicima i saveznicima za koje Bijela kuća brine da bi mogli da budu na meti administracije novoizabranog predsjednika Donalda Trampa.
On je o tome razgovarao sa nekoliko viših pomoćnika, međutim, odluka nije donijeta i postoji šansa da Bajden ne učini ništa, prenio je Asošijeted pres, pozivajući se na neimenovane izvore upoznate sa situacijom.
Kako prenosi AP, pomilovanja bi bila izdata za pojedince koji nisu pod istragom niti optuženi.
Ali Bajdenov tim brine da bi Tramp i njegovi saveznici mogli da započnu istrage koje bi mogle da budu finansijski skupe za njihove mete čak i ako ne dovedu do krivičnog gonjenja.
Neki Bajdenovi saradnici su zabrinuti da bi, ako bi Bajden izdao pomilovanja, to doprinijelo tvrdnjama Trampa i njegovih saveznika da su ljudi počinili djela koja zahtijevaju imunitet.
Bajden bi eventualno izdao pomilovanje infektologu Entoniju Faučiju, koji je dao ključni doprinos u borbi protiv pandemije koronavirusa.
Pomilovanje bi mogli da dobiju i svjedoci u krivičnim ili građanskim suđenjima Donaldu Trampu i zvaničnici Bajdenove administracije koji su "naljutili" novoizabranog predsjednika i njegove saveznike, navodi agencija.
Diskusije o potencijalnim pomilovanjima vode se nakon što je Bajden pomilovao svog sina Hantera, ne samo zbog presuda za federalno kršenje oružja i poreza, već i za bilo koji drugi mogući federalni prekršaj počinjen u periodu od 11 godina, napominje AP.
Bajden strahuje da će Trampovi saveznici pokušati da gone njegovog sina za druga krivična djela, prenosi Tanjug.
Ovo bi moglo poslužiti kao model za druga pomilovanja koja bi Bajden mogao izdati pojedincima koji se mogu naći u pravnoj opasnosti nakon Trampove inauguracije.

Bajden razmatra preventivna pomilovanja za saveznike prije napuštanja funkcije

Predsjednik SAD Džozef Bajden prisustvovaće ceremoniji inauguracije svog prethodnika i nasljednika na dužnosti Donalda Trampa 20. januara u Vašingtonu, saopštila je Bijela kuća, mada je Tramp odbio da ode na svečanost za Bajdena 2021.
- Predsjednik je obećao da će prisustvovati inauguraciji onoga ko pobedi na izborima. On i prva dama će poštovati to obećanje i prisustvovati inauguraciji Donalda Trampa - izjavio je novinarima Endrju Bejts, zamjenik portparola Bijele kuće tokom putovanja predsjedničkim avionom „Air Force One“.
Sjedinjene Države su 6. januara 2021. bile na ivici opšteg sukoba zbog napadom na Kapitol pristalica Trampa koji su pokušali da spriječe proglašenje pobjede Bajdena na izborima podstaknuti neosnovanim tvrdnjama Trampa da je bilo izborne prevare.
Četiri godine kasnije, Bajden svoje prisustvo na inauguraciji smatra „važnom demonstracijom posvećenosti poštovanju naših demokratskih vrijednosti ​​​​i poštovanju volje naroda, dok nastavljamo da obezbjeđujemo urednu i efikasnu tranziciju“, dodao je Endru Bejts.
Tokom predizborne kampanje, Bajden je više puta prikazivao Trampa kao opasnost za demokratiju, ali se obavezao da će tranzicija vlasti biti što lakša poslije pobjede tog republikanaca protiv potpredsjednice SAD Kamale Haris koja je na izborima 5. novembra bila kandidatkinja za šeficu države.
Dvojica predsjednika sastala su se nekoliko dana kasnije u Bijeloj kući na poziv Bajdena koji je Trampu čestitao pobjedu na izborima.

Bajden će prisustvovati ceremoniji inauguracije Trampa

Propagandni manevar je potez predsjednika Rusije, Vladimira Putina, da izmijeni doktrinu o nukleranom naoružanju. U stvarnosti, ništa se novo ne dešava, osim u medijima, kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E, vojni analitičar, Aleksandar Radić.
Sedmice pred nama biće burne, smatra Radić, jer se sve strane učesnice rata u Ukrajini pozicioniraju, a vode se i javni ili tajni razgovori o tome kako obustaviti borbena dejstva.
- Administracija američkog predsjenika Džozefa Bajdena je u posljednjim sedmicama postojanja podigla nivo uloga, odlukom da konačno ukrajinska vojska može da koristi rakete velikog dometa. Te rakete su dosad mnogo puta lansirane na ruske položaje, ali unutar teritorija međunarodno priznatih granica Ukrajine. Rusi su odgovorili burno. Ali, mislim da su njihovi interesi, prije svega, propagandni. Čeka se inauguracija novog američkog predsjednika Donalda Trampa u januaru i zlatna je to prilika za Moskvu da sada pokaže zube, da pokaže da je spremna da radikalno odgovori na izazov - kaže Radić.
Vjeruje da je riječ o političkim porukama i, kako kaže, propagandnoj mašini.
- Neće doći do nuklearnog rata u ovom trenutku. Teatralno potpisivanje izmjena doktrine, koje definišu upotrebu nuklearnog oružja s ruske strane, zapravo je verifikacija dokumenta koji je usvojen prije nekoliko mjeseci. Sada je bila zgodna prilika da se pošalje poruka da je Rusija spremna na sve ako treba, čak i na upotrebu nuklearnog oružja. Zato valjda i služi to nuklearno oružje, da bude jedna jasna prijetnja - ocijenio je Radić.
Vojni analitičar podjseća da su Ukrajinci još od aprila koriste rakete ATACMS, dometa 300 kilometara, za uništavanje ruske infrastrukture.
- Njihov maksimalni domet je 300 kilometara. Bitno je reći da se koristi fraza - dugi domet. Strogo terminološki gledano, to dugi domet nije, ali je svakako više od u odnosu na ukrajinske kapacitete. Takve rakete koriste od ljeta 2022. godine. Postepeno su dobijali one sa dometom od 70, pa 165, pa 300 kilometara. Dakle, suštinske promjene nema - istakao je Radić.
Dok Putin, propagandnim manevrima, stvara sliku Rusije u punoj snazi, koja u ratu koristi sve što može, šire se i teorije zavjere. Jedna od njih je potekla od, kako kaže, putinofila sa prostora Balkana.
- Jako vole da pričaju o tome kako se ratuje sa malo resursa. Zapravo, koliko ruska vojna industrija napravi raketa, koje imaju domet do ukrajinskih gradova, toliko se pošalje na narod. To se radi u talasima, kako se skupi izvjesna količina raketa, tako se dejstvuje po dubini Ukrajine. Naravno, traže se mjesta gdje se nalaze sredstva dostavljena od NATO-a, gdje se vodi obuka, gdje je razmještaj raketnih sistema protivvazdušne odbrane velikog dometa. Tuče se po vojnoj industriji, ali desi se da nekada te rakete padnu i na civilne objekte. Činjenica je da dinamika napada po dubini Ukrajine presudno zavisi od količine raketa koju ruska vojska ima. I po tom pitanju, ne može da se dogodi nešto spektakularno novo. Ali, može u medijima! Može da se podigne propagandna slika. Jedino što bi zaista bio izazov za Moskvu je ako Kijev pronađe sredstvo za rušenje Krimskog mosta, za Ruse strateški vrijedne komunikacije i ponosa - ocjenjuje Radić.
Podsjeća da su Ukrajinci bezuspješno pokušavali da unište Krimski most kamionom bombom, dronovima, čamcima sa eksplozivom na daljinsko upravljanje. Na stolu je, kaže, i opcija da dobiju rakete koje bi im omogućile da ponovo pokušaju da sruše most. Kada bi se to desilo, ne bi, kaže Radić, bio presedan jer je ratu bilo poniženja za obje strane, poput potonuća krstarice Moskva, komandnog broda Crnomorske flote.
Radić vjeruje da nije slučajno to što se gotovo istovremeno uz radikalizaciju prijetnji pojavljuju informacije o primirju. Tako se, smatra, stvara slika da je Rusija odlučna da upotrijebi nuklearno naoružanje, ako pregovori ne budu u smjeru koji želi.
- Rusija želi da ostane tamo gdje je sada sa svojim vojnicima. Opravdanje za ulazak u rat, pored ostalog, bilo je odbacivanje NATO-a sa granica. Rusija je u prilično neobičnoj situaciji da je poslije 1000 dana rata, zapravo, sada NATO mnogo jači. Izvjesno je da će NATO snage ući u Ukrajinu, ali da će pitanje - hoće li Ukrajina postati članica ili ne – ostati otvoreno - smatra vojni analitičar.
Radić vjeruje da format NATO nije doveden u pitanje, osim ako Tramp ne zatraži neku vrstu distanciranja. Vjeruje da je mnogo bitnija za Evropu ideja da nacionalne vojske postanu mnogo brojnije i jače.
- Prošlo je vrijeme kad se vjerovalo u to da će Evropa da šalje ekspedicione snage negdje daleko. Priča o konvencionalnim sukobima je pred nama i u tom kontekstu možemo očekivati da će drastično da se povećaju budžeti vodećih evropskih zemalja, što će povući i ostale da se uvede obavezno služenje vojnog roka - smatra Radić.
Govoreći o pozicioniranju budućeg predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, Donalda Trampa, Radić kaže da je jasno da će njega zanimati Kina, pacifički teren.
- Kinezi nijesu nevini u toj priči, oni grade nosače aviona, žele da izađu sa flotom otvorenog mora na okeane, žele da zaštite ono što smatraju da njima pripada. To ih dovodi u konflikt sa zemljama oko njih, ali i sa Amerikancima koji su njihovi saveznici. Biće mnogo više priča o Dalekom istoku, a Evropa će morati da se bavi sobom u okviru formata koji smo dosad prepoznavali, i da vidi kako će eventualne strahove od nesigurne budućnosti rješavati na formatu komunikacije između evropskih zemalja, sa puno manje oslonca na Amerikance - zaključio je Radić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DlxMIRICzP0E&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Radić: Putinov propagandni manevar, ništa se novo ne dešava - osim u medijima

Zvaničnici administracije Džoa Bajdena u trci su sa vremenom dok odobravaju milijarde dolara i preduzimaju druge korake kako bi pokušali da ostave lični pečat odlazećeg predsjednika prije nego što novoizabrani predsjednik Donald Tramp preuzme dužnost u januaru.
- Svaki dan je važan - rekao je Bajden u obraćanju naciji prošle nedjelje nakon što je potpredsjednica Kamala Haris priznala poraz od Trampa u predsjedničkoj trci.
Tramp je obećao da će ukinuti nepotrošena sredstva u Bajdenovom značajnom zakonu o klimi i zdravstvenoj zaštiti i zaustaviti projekte razvoja čiste energije.
- Postoji samo jedna administracija u ovom trenutku. To je tako sada, a biće tako i nakon 20. januara. Naša odgovornost je da dobro iskoristimo sredstva za koja nas je Kongres ovlastio i za čiju dodjelu smo odgovorni tokom poslednje tri godine - rekao je sekretar za saobraćaj Pit Butadžid.
Ali Tramp će u januaru kontrolisati više od “novčanika”. Njegova administracija takođe može da predloži nove propise kako bi poništila nešto od onoga što je Bajdenova uradila kroz proces donošenja pravila.
<h2>Evo nekih poteza koje Bajdenova administracija sada preduzima:</h2>
Infrastrukturna potrošnja
Zvaničnici Bajdenove administracije se nadaju da će projekti finansirani u okviru zakona o infrastrukturi od jednog biliona dolara i zakona o klimi od 375 milijardi dolara trajati duže od Bajdenovog mandata i rade na tome da osiguraju da novac od značajnih mjera nastavi da “teče”.
Butidžidž je najavio više od 3,4 milijarde dolara grantova za projekte poboljšavanja železnice, da pomognu lukama u SAD, smanje smrtne slučajeve na autoputevima i podrže domaću proizvodnju održivih transportnih materijala.
- Ulažemo u bolje transportne sisteme koji obuhvataju svaki kutak zemlje i u radnike koji će proizvoditi materijale i graditi projekte. Ljudi će imati bezbednija putovanja, čistiji vazduh i jače lance snabdijevanja na koje svi računamo - rekao je on.
Postizanje ekoloških ciljeva
Najave velikih grantova za životnu sredinu i odobrenja projekata pojačale su se posljednjih mjeseci u onome što zvaničnici Bijele kuće opisuju kao „sprint do kraja“ Bajdenovog četvorogodišnjeg mandata.
Agencija za zaštitu životne sredine nedavno je postavila nacionalni rok za uklanjanje olovnih cijevi i najavila skoro tri milijarde dolara kako bi pomogla lokalnim sistemima za vodosnabdijevanje da budu u skladu sa tim. Agencija je saopštila i da će naftne i gasne kompanije prvi put morati da plate federalne poreze ako emituju opasan metan iznad određenih nivoa.
Sekretarijat za energetiku je u međuvremenu najavio kredit od 544 miliona dolara jednoj kompaniji iz Mičigena za proširenje proizvodnje visokokvalitetnih pločica od silicijum karbida za električna vozila. Zajam je jedan od 28 poslova u ukupnom iznosu od 37 milijardi dolara odobrenih u okviru programa zajma za čistu energiju koji je oživljen i proširen pod Bajdenom.
- Postoji nova hitnost da se sve to završi. Vidimo kako se novac preliva - rekla je Melinda Pirs, zakonodavna direktorka Sijera kluba. Bajden i njegovi saveznici „stvarno žele da završe posao koji su započeli“.
Pomoć Ukrajini
Portparolka Pentagona Sabrina Sing rekla je novinarima da Bajden želi da „iskoristi ovlašćenja koja mu je Kongres dodijelio prije nego što napusti funkciju. 
- Tako da ćemo mnogo raditi da se to dogodi - rekla je ona.
Bajdenova administracija bi morala da požuri sa 7,1 milijardu dolara u oružju - 4,3 milijarde dolara iz dodatnog iznosa za 2024. i 2,8 milijardi koji se još vode kao ušteđevina zbog toga što Pentagon preračunava vrijednost poslatih sistema - iz Pentagonovih zaliha kako bi potrošila sve ta sredstva prije nego što Tramp položi zakletvu.
Na raspolaganju je i još 2,2 milijarde dolara za stavljanje sistema naoružanja u dugoročne ugovore. Međutim, nedavni paketi pomoći bili su mnogo manji, svaki od oko 200 do 300 miliona dolara.
Sekretar za odbranu Lojd Ostin rekao je da su sredstva već namijenjena, što bi trebalo da otežava njihovo vraćanje jer bi nova administracija to morala da poništi.
Pritisak da se brzo potvrde izbori sudija
Još jedan prioritet za Bijelu kuću je dobijanje potvrde Senata za što veći broj saveznih sudija prije Trampove inauguracije 20. januara.
Senat je ove nedjelje glasao sa 51 prema 44 da potvrdi bivšu tužiteljku Ejpril Peri za sutkinju Okružnog suda SAD u sjevernom Ilinoisu. Više od deset neriješenih sudijskih kandidata izašlo je iz pravosudnog komiteta Senata, osam nominacija sudija čeka glasanje u odborima, a šest čeka na saslušanja.
Tramp je pozvao republikance da se suprotstave naporima da se potvrde kandidati za sudije. 
- Nikakve sudije ne bi trebalo da budu odobrene tokom ovog vremenskog perioda jer demokrate žele da probiju svoje sudije dok se republikanci bore oko liderstva - napisao je Tramp na mreži X.
Oprost studentskog kredita
Sekretarijat za obrazovanje žuri da finalizuje novo federalno pravilo kojim bi se ukinuli studentski zajmovi za ljude koji se suočavaju sa finansijskim poteškoćama. Prijedlog - jedan od Bajdenovih jedinih planova studentskog zajma koji federalni sudovi nisu zaustavili - nalazi se u procesu javnog razmatranja koji treba da se završi 2. decembra.
Poslije toga, Sekretarijat ima malo vremena da završi akte i počne da ih sprovodi, što je proces koji obično traje mjesecima. Kao i drugi Bajdenovi napori, gotovo sigurno je da bi se suočio sa pravnim izazovom.
Pored toga, Bajdenova administracija ima prostora da ubrza otkazivanje studentskog kredita za ljude kojima je već obećana olakšica jer su ih koledži prevarili, rekao je Aron Ament, zvaničnik Sekretarijata za obrazovanje Obamine administracije i predsjednik Nacionalne mreže za odbranu prava studenata.
Sekretar za obrazovanje Migel Kardona mogao bi da odluči o tom slučaju i drugima radije nego da ih preda Trampovoj administraciji, za koju se očekuje da će favorizovati fakultete koji ostvaruju profit. 
- To je lako. Postoji veliki broj slučajeva koji se nalaze na Kardoninom stolu. Teško je zamisliti da bi oni ostali netaknuti - rekao je Ament.
Tramp još nije rekao šta bi uradio u vezi sa opraštanjem studentskog kredita. Međutim, on i republikanci su kritikovali Bajdenove napore.

Trka sa vremenom: Šta još Bajden planira da uradi do kraja mandata

Američki predsjednik Džozef Bajden razgovaraće o ključnim unutrašnjim i spoljnim prioritetima sa novoizabranim predsjednikom Donaldom Trampom na sastanku najavljenom za srijedu, izjavio je savjetnik za nacionalnu bezbjednost Džejk Saliven.
Tramp će preuzeti funkciju 20. januara, nakon pobjede nad aktuelnom potpredsjednicom SAD Kamalom Haris na predsjedničkim izborima 5. novembra.
Bijela kuća je saopštila da je Bajden pozvao Trampa da se u srijedu sastane s njim u Ovalnom kabinetu.
U intervjuu za CBS News, Saliven je rekao da će glavna Bajdenova poruka biti njegova posvećenost mirnoj tranziciji vlasti, te da će takođe razgovarati sa Trampom o situaciji u Evropi, Aziji i na Bliskom istoku.
- Predsjednik će imati priliku da objasni predsjedniku Trampu kako vidi situaciju i da razgovara sa predsjednikom Trampom o njegovim stavovima po pitanju ovih tema kada preuzme dužnost - rekao je Saliven.
Iako Saliven nije precizirao koje će teme biti u fokusu, gotovo je sigurno da će razgovor uključivati rat u Ukrajini, za kojeg je Tramp obećao da će brzo završiti, iako nije objasnio kako, ocjenjuje Rojters.
- Predsjednik Bajden će imati priliku u narednih 70 dana da iznese argumente Kongresu i dolazećoj administraciji da Sjedinjene Države ne bi trebalo da oduustaju od Ukrajine, jer bi to značilo veću nestabilnost u Evropi - izjavio je Saliven.
Kada su ga pitali da li to znači da će Bajden tražiti od Kongresa da usvoji zakon za dodatno finansiranje Ukrajine, Salivan je odbio da precizira.
- Nisam ovdje da iznosim konkretne zakonodavne predloge. Predsjednik Bajden će se zalagati za to da Ukrajina i dalje dobija resurse i nakon završetka njegovog mandata - rekao je Saliven.

Saliven: Bajden će tražiti da nova administracija ne odustane od Ukrajine

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Džo Bajden i novoizabrani predsjednik Donald Tramp sastaće se 13. novembra u Bijeloj kući. 
 
Portparolka Bijele kuće Karin Žan Pjer kazala je da će Bajden i Tramp razgovarati u Ovalnom salonu 13. novembra, na inicijativu Bajdena, prenosi Rojters. 
 
Bajden i Tramp će se sastati nakon što je Tramp, republikanski kandidat, pobijedio kandidatkinju Demokrata Kamalu Haris na predsjendičkim izborima održanim 5. novembra. 
 
Tramp će na dužnost predsjednika stupiti 20. januara.

Sastanak Bajdena i Trampa u Bijeloj kući naredne sedmice

SAD namjeravaju da učine sve što je u njihovoj moći da upute svu dodijeljenu pomoć Ukrajini prije kraja administracije predsjednika Džozefa Bajdena, rekao je danas novinarima portparol Stejt departmenta Metju Miler.
Istovremeno, Bijela kuća je saopštila da će SAD nastaviti da šalju pomoć Ukrajini uoči prenosa vlasti sa Bajdena na novoizabranog predsjednika Donalda Trampa u januaru, prenio je Rojters.
- To se neće promijeniti. Pojačaćemo i poslati (pomoć) Ukrajini. Razumijemo koliko je važno da se uvjerimo da imaju ono što im treba - rekla je portparolka Bijele kuće Karin Žan Pjer novinarima.
Bijela kuća planira da požuri sa slanjem milijardi dolara vojne pomoći Ukrajini pod predsjednikom Džozefom Bajdenom, koji napušta tu funkciju u januaru, prenio je Rojters.
Kako su za tu agenciju rekli neimenovani zvaničnici, sa slanjem pomoći Ukrajini se žuri da bi se vlada u Kijevu ojačala prije inauguracije Trampa 20. januara.
Tramp je kritikovao Bajdenovu pomoć Ukrajini, što je podstaklo zabrinutost za budućnost podrške Sjedinjenih Američkih Država predsjedniku Ukrajine Volodomiru Zelenskom, kada pod kontrolom republikanaca budu Bijela kuća, Senat i vjerovatno Predstavnički dom.
Predstavnički dom pod kontrolom republikanaca je posljednji put u aprilu odobrio pomoć za Ukrajinu, uključujući ovlašćenje da Bajden prenosi milijarde dolara u oružju iz američkih zaliha u Ukrajinu, osam mjeseci nakon što je Bajden prvi put zatražio dodatnu pomoć, uz podršku više demokrata nego republikanaca.
Od ovlašćenja za prenos oružja usvojenog u aprilu, preostala je realizacija još 4,3 milijarde, pored transfera u vrijednosti od 2,8 milijardi dolara koje su odobrene u prethodnim mjerama potrošnje, i dvije milijarde dolara za finansiranje kupovine novog naoružanja.
Bijela kuća nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar.
Dok se kandidovao za drugi četvorogodišnji mandat, Tramp je insistirao da predsjednik Rusije Vladimir Putin nikada ne bi izvršio invaziju na Ukrajinu 2022. godine da je on bio na funkciji, dodajući da bi „mogao da riješi to za 24 sata“.
Tramp je prošle godine rekao da će Kijev možda morati da ustupi teritorije za postizanje mirovnog sporazuma sa Rusijom, što je Ukrajina odbila kao naznaku i što Bajden kao predsjednik SAD nikada nije predložio, navodi Rojters.
Novoizabrani potpredsjednik Džej D. Vens, je glasni kritičar pomoći Ukrajini, koji tvrdi da bi vlada sredstva bolje utrošila na domaće prioritete.

Stejt department i Bijela kuća: SAD će poslati pomoć Ukrajini prije kraja Bajdenovog mandata

Ne možete da volite svoju zemlju samo kad pobjeđujete - poručio je odlazeći američki predsjendik Džozef Bajden u obraćanju javnosti nakon predsjedničkih izbora na kojima je pobjedu odnio republikanski kandidat Donald Tramp.
Bajden je rekao da je u istoriji dužoj od 200 godina Amerika sprovodila "najveći eksperiment samostalne vlade u istoriji svijeta", gdje ljudi glasaju i biraju sopstvene lidere, i to čine mirno, "gdje uvijek prevagne volja naroda".
Kazao je da je razgovarao sa novoizabranim predsjednikom Trampom da mu čestita &nbsp;pobjedu, kao i da mu pomogne u uobičajenom prenosu vlasti, navodi BBC.
Kazao je i da je razgovarao sa demokratskom kandidatkinjom za predsjedničke izbore u SAD Kamalom Haris, naglasivši da je ona bila „partner i javni službenik“.
Zahvalio je Haris na „inspirativnoj“ kampanji, navodeći da je imala kičmu i da bi trebalo da bude ponosna na svoj rad.
Dodao je da je za neke ljude ovo vrijeme pobjede, dok je za druge vrijeme gubitka.
- Zemlja bira jedno ili drugo. Prihvatamo izbor koji je zemlja napravila - naveo je on.

Bajden: Ne možete da volite svoju zemlju samo kad pobjeđujete

Svjetski program za hranu Ujedinjenih nacija (WFP) upozorio je danas da bi u djelovima Kameruna glad mogla dostići katastrofalne nivoe ako se ne ispuni cilj finansiranja od najmanje 57,5 miliona eura.
Predstavnik WFP za Kamerun i Sao Tome i Prinsipe Đanluka Ferera rekao je u Jaundeu, glavnom gradu Kameruna, da bi napredak postignut u borbi protiv gladi mogao biti poništen bez adekvatnog finansiranja.
- Bez ovog finansiranja, većina aktivnosti koje WFP i partneri sprovode moraće da se zaustave, što donosi niz rizika- rekao je Ferera.
Prema izvještaju Norveškog savjeta za izbjeglice od početka ove godine, kriza raseljavanja u Kamerunu je najviše zapostavljena u svijetu.
Zemlja se suočava sa nekoliko ozbiljnih kriza: pobunom džihadista Boko Harama na sjeveru, separatističkim ustankom u dva regiona engleskog govornog područja, i prilivom izbjeglica iz Centralnoafričke Republike na istoku.
Te krize, u kombinaciji sa klimatskim šokovima, stvorile su krizu raseljavanja i pogoršale opasnost od gladi.
Preko 3,3 miliona ljudi treba humanitarnu pomoć, a više od dva miliona je interno raseljeno, prema podacima WFP.
Ferera je rekao da zbog nedostatka sredstava počev od januara više od 52.000 djece neće dobijati školske obroke.
WFP će takođe smanjiti operacije, zbog čega će možda zatvoriti pet kancelarija u Kamerunu.
To će dovesti preko pola miliona ljudi u opasnost od gubitka pomoći u hrani.
- Dakle, možda ćemo se vratiti unazad umjesto da idemo naprijed- rekao je Ferera.
WFP je 2022. dobio finansiranje u vrijednosti od oko 91 milion eura za Kamerun, ali ove godine taj iznos je samo 17 miliona eura.
Manjak u finansijama nastao je nakon što je Trampova administracija ukinula velika sredstva za stranu pomoć, koja je 2023. iznosila oko 55 milijardi eura.
To je i posljednja godina sa dostupnim podacima o američkoj stranoj pomoći.
Za Trampovu administraciju, zatvaranje Agencije za međunarodni razvoj (USAID) bio je razlog za slavlje.
U julu ove godine, državni sekretar Marko Rubio rekao je da USAID od kraja Hladnog rata ima malo toga što može da predstavi kao uspjeh.
Međutim, u istraživanju u medicinskom časopisu "Lanset" istog mjeseca, naučnici su naveli da su programi USAID samo u prve dvije decenije spriječili 91 milion smrtnih slučajeva.

Svjetski program za hranu UN: Kamerunu prijeti katastrofalna glad ako se ne obezbijedi 57 miliona eura

Kako bi se sakrio iza Ministarstva ekonomskog razvoja i državnih kompanija i pokušao razvodniti odgovornost, svjestan katastrofalne odluke koju donosi, predsjednik Vlade Milojko Spajić sačinio je dokument koji je u zgradi Vlade pojedinačno potpisalo više državnih organa i Opština Budva sa investitorima Adriatic Properties, Aidway Investment Limited i Amanresorts menagment- naveli su večeras iz Građanskog pokreta URA.
Podsjetimo, kabinet predsjednika Vlade &nbsp;reagovao je povodom tvrdnji lidera GP URA Dritana Abazovića da je Vlada u tajnosti potpisala ugovor sa kompanijama Adriatic Properties i Aman, kojim je omogućena izgradnja kondo hotela u Miločerskom parku. Iz Vlade su naveli &nbsp;da nikakav dokument nije potpisan i da ne postoji „ekskluziva“, te da Abazović pokušava predstaviti kao tajno nešto što se već duže vrijeme pojavljuje u medijima.
Abazović je u podkastu „Petak sa Dritanom“ tvrdio da je ugovor potpisan tajno i kritikovao Vladu zbog nedostatka javnog predstavljanja dokumenta.
Iz URE su večeras dodali da će u ovom procesu očigledno biti posla i za Specijalno državno tužilaštvo jer je Spajić u bijegu od odgovornosti u potpisnike dokumenta dodao i kompanije koje ranije nijesu potpisale ni osnovni ugovor ni aneks.
&nbsp;Zato je važno, navode oni, &nbsp;da predsjednik Vlade odgovori na sljedeća pitanja:
- Ko je potpisao sporni dokument u ime Ministarstva ekonomskog razvoja i da li je potpis na to stavljen u Spajićevom kabinetu?
- Ko je potpisao u ime HTP Budvanska rivijera, da li je potpis stavljen u Vašem prisustvu i da li njen odbor bira Vlada Crne Gore?
- Ko je potpisao u ime HTP Miločer, ko je izuzeo mišljenje iz Odbora, a ko izuzeo mišljenje i da li je potpis stavljen u Vašen prisustvu?
- Ko je potpisao dokument u ime Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, da li je potpis stavljen u Vašem prisustvu. ko je zbog ovog čina podnio ostavku, a ko zbog iste vrši pritisak na članove ove državne kompanije?
- Ko je potpisao u ime Sveti Stefan hoteli AD, ko je izuzeo mišljenje iz Odbora, a ko izuzeo mišljenje i da li je potpis stavljen u Vašen prisustvu?", dodaju iz URE.
Jasno je, kažu iz URE, da je premijer Spajić, inače poznat po svom svojim istinama, uhvaćen na djelu. Pokušava od građana da sakrije nepobitne činjenice a to mu neće poći za rukom.&nbsp;
- Pokažite dokument ili javno saopštite da odustajete od gradnje stanova u Miločerskom parku- zaključili su iz URE.

URA: Uhvaćeni ste na djelu, predstavnici državnih kompanija dolazili u zgradu Vlade i potpisivali tajno - pokažite dokument ili javno saopštite da odustajete od njega

Frenk Geri, jedan od najpoznatijih arhitekata 20. vijeka, preminuo je u 96. godini, saopštio je portparol kompanije Gehry Partners.
Geri je bio kanadski i američki arhitekta i dizajner. Više njegovih zgrada, uključujući i njegovu privatnu rezidenciju u Santa Moniki, u Kaliforniji, postale su atrakcije, prenosi &nbsp;CNN.
Geri se istakao 1970-ih svojim prepoznatljivim stilom koji je kombinovao svakodnevne materijale sa složenim, dinamičnim strukturama. Njegov pristup arhitekturi opisan je kao "dekonstruktivistički", iako se on sam opirao kategorizaciji.
Njegova djela se smatraju jednim od najvažnijih savremenih arhitektonskih djela, a časopis Veniti fer nazvao ga je „najvažnijim arhitektom našeg doba“.
Geri je bio poznat po svojim postmodernim dizajnima i po korišćenju smjelih, nekonvencionalnih oblika i materijala.
Njegova najpoznatija djela uključuju muzej Gugenhajm u Bilbau, u Španiji, koncertnu dvoranu Volta Diznija u Los Anđelesu i fondaciju Luj Viton u Parizu. Ove zgrade karakterišu njihovi skulpturalni, često talasasti eksterijeri i inovativna upotreba materijala kao što su titanijum i nerđajući čelik.
Tokom svoje karijere, Geri je dobio brojne nagrade i priznanja, uključujući Prickerovu nagradu za arhitekturu 1989. godine, koja se smatra najvišim priznanjem u ovoj oblasti. Takođe je nagrađen Nacionalnom medaljom za umjetnost i Predsjedničkom medaljom za slobodu u Sjedinjenim Državama.
Gerijev uticaj se proteže i izvan arhitekture - dizajnirao je namještaj, nakit i flaše za alkoholna pića.

Preminuo Frenk Geri: Projektovao zgradu muzeja Gugenhajm, Kuću koja pleše, Fejsbukov kamp...

Bavarska stranka CSU želi poništiti odluku Evropske unije o zabrani prodaje novih automobila na klasičan pogon nakon 2035. godine.
Lošim vijestima iz Njemačke nema kraja. Suprotno optimističnim predizbornim najavama njemačkog kancelara Fridriha Mercа, ekonomska kriza u Njemačkoj dodatno se produbljuje. Njemačka privreda, najveća u Evropskoj uniji, nalazi se u slobodnom padu, dok savezna vlada ne reaguje sa dovoljno odlučnosti, dramatično upozorava predsjednik Federacije njemačke industrije (BDI) Piter Lajbinger, naglašavajući da njemačka privreda prolazi kroz najdublju krizu od osnivanja Savezne Republike 1949. godine. Dok privreda stagnira već četvrtu godinu zaredom, industrija se, usljed ruskog rata protiv Ukrajine i gubitka jeftinih ruskih energenata, suočava sa visokim energetskim troškovima, padom potražnje na ključnim izvoznim tržištima i agresivnom kineskom konkurencijom, koja je bacila na koljena njemačku automobilsku industriju, perjanicu tamošnje privrede. Na sve to nadovezao se i Trampov trgovinski rat, koji upravo Njemačku, kao najveću evropsku izvoznicu, pogađa najteže. Neki stručnjaci situaciju u kojoj se našla njemačka privreda opisuju kao „savršenu oluju“. Ovo nije prolazna recesija uobičajena za kapitalizam, već višestruka strukturna kriza koja zahtijeva transformaciju cjelokupnog razvojnog modela.
Ugledni Fajnenšel tajms nedavno se zapitao da li je uopšte još moguće zaustaviti pad njemačke industrije. Njemačka industrijska proizvodnja, uprkos djelimičnom septembarskom oporavku, ostala je na nivoima iz 2005. godine. Industrijska moć Njemačke zasniva se na automobilskoj i hemijskoj industriji te na mašinstvu, a sve tri grane teško su pogođene visokim cijenama energije, kineskom konkurencijom koja ubrzano preuzima segment električnih automobila, baterija i solarnih tehnologija, dok istovremeno moraju sprovoditi skupu i zahtjevnu zelenu tranziciju, koja dodatno narušava njihovu konkurentnost. Bavarski CSU, sestrinska stranka vladajućeg CDU-a, želi poništiti odluku Evropske unije o zabrani prodaje novih automobila na klasičan pogon nakon 2035. godine, iako i iz automobilske industrije upozoravaju da stalna promjena pravila stvara nesigurnost, posebno u industriji koja planira dugoročno. Iako se plinska kriza postepeno smirila, Njemačka je, čini se, trajno izgubila jeftinu rusku energiju kao svoju najveću industrijsku prednost, posebno u hemijskoj industriji i metalurgiji. Ipak, neki u Njemačkoj, pa i u redovima vladajuće koalicije, nadaju se brzoj obnovi energetske saradnje s Rusijom nakon okončanja rata. Njemačka se suočava i sa ozbiljnim demografskim padom, budući da procjene pokazuju da će do 2035. privredi nedostajati više od sedam miliona radnika, što će dovesti do dodatnog pada produktivnosti, smanjene inovativnosti i povećanja troškova rada. Već sada njemačka privreda trpi snažno tehnološko zaostajanje. Njemačka je prvo izgubila jeftin ruski gas i rusko tržište, a potom se suočila sa naglim tehnološkim skokom Kine, čije su posljedice takođe bile izrazito teške za njemačku industriju.
Njemačko „ekonomsko čudo“, koje je u proteklim decenijama pretvorilo tu državu u vodeću ekonomsku i političku silu Evrope, počivalo je na globalizaciji i slobodnom svjetskom tržištu, relativnoj geopolitičkoj stabilnosti i snažnoj potražnji iz Kine, prema kojoj se tadašnja kancelarka Anđela Merkel okrenula tokom velike ekonomske i dužničke krize s početka prošlog desetljeća, kada su periferni i južni članovi Evropske unije — inače pouzdana tržišta za njemačke proizvođače automobila — bili teško pogođeni. Ništa od toga danas više ne postoji. Povratkom Donalda Trampa u Bijelu kuću vratio se i protekcionizam, i to u još većem obimu nego tokom njegovog prvog mandata, dok kineska potražnja slabi, jer Kina razvija sopstveno tržište i okreće se drugim destinacijama, želeći smanjiti zavisnost od zapadnih potrošača uoči očekivane eskalacije trgovinskog rata sa Sjedinjenim Državama.
Kancelar Merc obećavao je brzi oporavak i novi ekonomski zamah zahvaljujući snažnom povećanju javne potrošnje te ulaganjima u odbranu i infrastrukturu, ali se čini da pokretanje njemačke ekonomije ide presporo i uz brojne zastoje i prepreke na gotovo svakom koraku, što ponovo potvrđuje duboko ukorijenjene probleme, preveliku birokratiju i opterećujuću regulaciju koja sputava njemačku privredu. Njemačka i dalje čeka svoj novi ekonomski model, bez kojeg nema ni potpunog izlaska iz istorijske ekonomske krize sa kojom se suočava, uprkos statusu nominalno vodeće evropske ekonomije.

Njemačka ekonomija u najvećoj krizi od Drugog svjetskog rata

Koliko je funkcionerima i funkcionerkama „postavgustovskih vlasti“ teško da se odvoje od „fotelja“ pokazuje i primjer bivše direktorice Muzeja i galerija Budve Lucije Đurašković, koja je zaključala kancelariju i odbila da preda ključ, kako bi spriječila novoimenovanu vršiteljku dužnosti direktorice Ivanu Ćupić da preuzme funkciju?! Đurašković je, čak, na društvenoj mreži Fejsbuk u srijedu pozvala Budvane na protest da je podrže?! - Gdje ste Budvani da branite kulturu grada – napisla je ona, pored ostalog. Budvani se, ipak, nijesu odazvali, pa je Ćupić, nakon što je u srijedu provela nekoliko sati u hodniku ustanove čekajući da joj se omogući pristup radnom mjestu, tek juče, ipak, uspjela da uđe u svoju kancelariju. Prema informacijama Portala ETV, angažovan je bravar, formirana je i petočlana komisija da isprati otključavanje vrata, a ovom činu prisustvovala je i većina zapošljenih, kao i članovi Savjeta ustanove i kancelarija je otključana. Brava je zamijenjena, tako da bi Ćupić jutros trebalo do radnog mjesta da dođe bez problema. Čitav slučaj prijavljen je policiji, a tužilaštvo će u narednim danima odlučiti da li je u postupcima Đurašković bilo elemenata na osnovu kojih mogu pokrenuti postupak protiv nje. Međutim, nije upitno samo odbijanje Đurašković da oslobodi „direktorsku fotelju“, već je veoma sporna i njena pozicija direktorice u prethodnih četiri godine i duže. Ona je na čelo Muzeja i galerija Budve imenovana u avgustu 2017. na četvorogodišnji mandat, ali je ostala i narednih četiri godine i koji mjesec duže.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>DUŽE OD ČETIRI GODINE BEZ RJEŠENJA UPRAVLJALA USTANOVOM: Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Novi konkurs nije raspisivan, niti je ona, prema dostupnim informacijama, sve to vrijeme imala bilo kakvo rješenje za tu funkciju. Zbog toga se otvara pitanje validnosti svih akata koje je potpisivala u prethodnih četiri godine i tri mjeseca. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko želi. Upitno je i kako Đurašković može dobiti rješenje o razrješenju kada nije ponovo imenovana nakon što joj je istekao mandat. Prema nezvaničnim informacijama, Đurašković prijeti krivičnim prijavama. Predsjednica Savjeta Muzeja i galerija Branka Čvorović najavila je juče u izjavi za Pobjedu da će to tijelo danas održati sjednicu, ali nije komentarisala hoće li se raspravljati o statusu Đurašković, kojoj su, kako je kazala, po kuriru, dostavljene odluke o njenom razrješenju i imenovanju Ćupić. - Ona je četiri godine i dva-tri mjeseca preko radila, a da nije imenovana za direktoricu, niti za vršiteljku dužnosti. Za ovaj period od četiri godine ona nijedan Savjet, koji je bio imenovan u skladu sa rezultatima na izborima, nije upisivala u Centralni registar privrednih subjekata, jer je tako mogla da radi kako je radila. Ovo je prvi Savjet koji nije odustao. Mi smo stvarno istrajali zato što smo sto posto sigurni da ispravno postupamo, jer može da vam se sviđa odabir nekoga ili ne, ali morate da poštujete odluku lokalnog parlamenta - kazala je Čvorović Pobjedi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120507128_ebf83e6a8688022f16a78a62dc656d9eba96bf3fd33643b87a9de49cd8f0b207" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Branka Čvorović"> <figcaption>ODLUKE ZAKONITE: Branka Čvorović(Photo: RTV Budva)</figcaption> </figure>  Rekla je i da je Đurašković bilo ponuđeno da prihvati Savjet, a da je oni imenuju za vršioca dužnosti na šest mjeseci, jer u februaru naredne godine ide u penziju. - Ona je to odbila. Predsjednik opštine joj je nudio da nastavi da prima platu od 2.500 eura, koliko iznose njena sadašnja primanja, do odlaska u penziju i da se dogovore o otpremnini iako ona na nju nema pravo, jer joj je 2021. godine istekao zvanični direktorski mandat. Ona je i to odbila. Predsjedniku opštine je rekla da njoj ne treba novac, već da hoće moć - kazala je Čvorović. S druge strane, Đurašković je ovom mediju rekla da osporava sve odluke, kako je istakla, nezakonitog Savjeta. - Sve je nezakonito, počevši od Savjeta koji je nezakonito imenovan - kazala je ona. Nova direktorica Muzeja i galerija Budve Ivana Ćupić juče nije željela da komentariše događaje u ustanovi i ponašanje Đurašković. Prije nekoliko dana za naš Portal je rekla da da joj je velika čast, ali i odgovornost „voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju“. - Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve - kazala je ona. Poručila je da želi da zajedno izgrade „snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji“.

Ćupić preuzela kancelariju, Đurašković prijeti prijavama

Građani Cetinja, koji mjesecima protestuju na Kruševom ždrijelu zahtijevajući odgovornost nadležnih za dva masovna ubistva koja su se desila u njihovom gradu, ocijenili su da je odbornik Građanskog pokreta URA Slavko Šole Janković pokazao je duboko nerazumijevanje tragedije koja je pogodila njihov grad, ali i nerazumijevanje razloga zbog kojih već jedanaest mjeseci istrajavaju u blokadama.
On je ocijenio da "moramo svi zajedno zamoliti ljude sa Kruševog ždrijela da se nađe drugačiji oblik djelovanja", a građani Cetinja su na to kazali da su od čovjeka koji je Cetinjanin i koji dolazi iz političkog okvira u kojem je njegov partijski kolega rukovodio sektorom bezbjednosti u vrijeme prvog masakra u Medovini, očekivali makar minimum moralne odgovornosti, da se zauzme za istinu, za žrtve, za svoj grad.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 69.8487%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjankovic-moramo-svi-zajedno-zamoliti-ljude-sa-krusevog-zdrijela-da-se-nade-drugaciji-oblik-djelovanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- To se nije dogodilo. Umjesto toga, Janković sada „roni suze“ za 23 nevina života, ali svoje saosjećanje nespretno i pogubno usmjerava ka onima koji su „na mukama u kolonama“, a ne ka porodicama koje su izgubile najmilije, niti ka građanima koji se već mjesecima mirno i uporno bore da se istina o tragedijama na Cetinju konačno sazna i da se odgovornost utvrdi - naveli su oni.
Posebno ih je, kažu, potresla rečenica u kojoj Janković apeluje da se „nađe drugačiji oblik djelovanja, da ne uništavamo svoj grad“.
- Podsjećamo ga da mu od 12. avgusta 2022. godine pa do danas niko nije branio da kao odbornik pokrene inicijative, mehanizme i politički pritisak kako bi istina i pravda ugledale svjetlo dana, ako je to zaista želio. Niko mu nije zabranio da dođe na Kruševo ždrijelo, da stane uz porodice žrtava, da sa njima razgovara, da se oglasi, da postavi pitanja, da zahtijeva odgovornost - jasni su oni.
A pogotovo mu, dodaju, ništa nije branilo da to uradi makar zbog četvoro nevine đece čiji su životi ugašeni na kućnom pragu, u njihovom domu.
- Voljeli bismo da nam Janković, kao odbornik čiji je to posao, iznese sopstvenu strategiju nastavka života i mogućeg prevazilaženja krize u našem gradu. U svemu ovome je i vrlo simptomatično da se Janković javlja u trenutku najavljene radikalizacije, a mi umjesto tri sata, protestujemo sat vremena, sa promijenjenim terminom u vremenu kada je stradala prva žrtva Medovine - naveli su građani Cetinja.
Isto tako je, cijene oni, jako simptomatično da dolazi od čovjeka koji je "krunski svjedok traljavog vođenja istrage na masakru 1.1.2025. kada je prvi ušao u kafanu Velestovo".

Cetinjani sa Kruševog ždrijela: Janković pokazao duboko nerazumijevanje tragedije koja je pogodila naš grad

Moje mimoilaženje sa stavovima bivše partije trajalo je mjesecima unazad, a mogu reći i godinama - poručio je Nikola Janović koji je juče podnio ostavku u Demokratskoj partiji socijalista (DPS).
Na pres konferenciji je rekao da nije želio da paradira sa razlikama.
- Moji stavovi uvijek su bili jasni. Vremenom nijesam primijetio da su se razlike u tim stavovima smanjivale, pa sam smatrao da je vrijeme da se raziđemo i da svako ide svojim putem - istakao je Janović.
Ostavku je, kaže, dostavio organima stranke.
- I dao mogućnost raspolaganja mjestima u odborima gdje me je DPS birao. Nastaviću dalji politički rad kao nezavisni opozicioni poslanik - naveo je Janović.&nbsp;
Smatra da je važno da sve ono što su bile njegove vrijednosti i principi za koje se borio. Za to će se, poručuje, i dalje zalagati.
- Moje stavove imate mogućnost da čujete u javnom prostoru. Crna Gora je danas u velikom problemu, razapeta je sa jedne strane na populizam i nacionalizam, a sa druge strane postoji letargija i pasivnost kod svih nas u opoziciji. Država truli iznutra u ekonomskom, društvenom i vrjednosnom smislu. Zato smatram da, kao nezavisni poslanik treba da se borim za vrijednosti na kojima počiva Crna Gora, da treba da pokažemo drugačiju politiku - naveo je on.
Svi na crnogorskoj političkoj sceni, cijeni on, pričaju isto.
- Mora da se pokaže više ljudskog integriteta. Smtram da treba da se okrećemo mladim ljudima, ne treba da ih opterećujemo istrošenim pričama što je bilo prije 10, 20, 30 godina. Želim da ih ohrabrim da svako ko može da doprinese - treba da radimo zajedno - istakao je Janović.
Želi, kaže, da Crna Gora bude što bolja.
- Svjestan sam da će biti raznih špekulacija i teorija zavjere, da li sam sa ovim ili onim, jedina konstanta je da sam svoj i da sam pokazao u DPS-u i sada i u budućnosti da razmišljam svojom glavom i da nijesam ničiji - decidan je Janović.
Tako će se, kaže, ponašati i u budućnosti.
- Jasno je da neko vrijeme postoji mimoilaženje, sve što sam rekao o tome šta bi i kako trebalo sam rekao kad sam bio u DPS-u. Iz ličnog dostojanstva ne želim da govorim u negativnom kontekstu, želim da nastavim drugim putem i da bude drugačije. Samim tim što ću nastaviti kao nezavisni poslanik govori o tome da imam namjeru da se bavim politikom - rekao je Janović.
Ne može, naglašava, reći u kom fotmatu će biti njegov rad u budućnosti.
- To zavisi od okolnosti - dodao je on.
Građanska, antifašistička, evropska Crna Gora su, poručuje, vrijednosti koje brani.
- To je najvažnije što je državi potrebno - naveo je Janović.
Na pitanja o tajmingu ostavke je rekao da nije čovjek prijeke naravi i nestrpljiv.
- Imam dovoljno političkog iskustva da dam vremena. Kad sam procijenio da naše mimoilaženje nije manje - odlučio sam se na ovaj potez - rekao je on.
Bez obzira o kojoj se partiji radi svjedoci smo, jasan je Janović, da postoji partijsko zapošljavanje ko god je na vlasti.
- To je problem sa kojim moramo da se borimo, generalno mora da se politka vodi na drugi način i da bude bazirana na ljudskom integritetu. Važno je da se takvu ljudi uključuju, koji i nijesu iz politike, i da gradimo bolju državu - rekao je on.
Komentarišući reakcije nekih poslanika Pokreta Evropa sad (PES), Janović je rekao da ga je život naučio da bude oprezan sa pohvalama, te da nije posebno obraćao pažnju na to.
Na pitanje da li se njegovi razlozi poklapaju sa onim koje je navela Drita Lola kad je napuštala partiju, Janović je rekao da sve što je imao da kaže je govorio dok je bio u DPS-u.
- Sad kada više nijesam, to nije više ni tema - zaključio je Janović.

Janović: Moje mimoilaženje sa DPS-om trajalo godinama, jedina konstanta je da sam svoj

Srbijanski dan mrmota, započet rušenjem nadstrešnice novosadske železničke stanice, ušao je u 14. mesec. Od 1. novembra 2024. Srbija se budi i leže u istom. Građani zahtevaju odgovornost, kako za pad nadstrešnice, tako i za brojne nezakonite postupke posle toga; vlast odbija da se o odgovornosti uopšte i govori, praveći „kontramitinge“ i optužujući „blokadere“ za rušenje države po – to je poznati recept već 35 godina – receptu stranih (zapadnih) sila zaverenih protiv Srbije.
O sudbini 12 uhapšenih malo se zna, osim da je danas većina na slobodi. I da predsednik Srbije Aleksandar Vučić koristi svaku priliku da ih opravda i istakne njihove kvalitete. A za čoveka koji ima u proseku jedno TV pojavljivanje dnevno, te su prilike zaista česte.&nbsp;
Činjenica jeste da proces utvrđivanja odgovornosti tapka u mestu, opstruiran sa više adresa, što nagoni na sumnju da vrhu države i nije baš stalo da se sve to rasplete. Samo je jedna nezavisna, ad-hok komisija izašla sa zaključcima koji nesumnjivo optužuju najviše državno rukovodstvo.&nbsp;
Logika, zato, navodi na pomisao da razlog za tu državnu opstrukciju može da bude samo jedan. Jer, posle tragedije u Hong Kongu ovog novembra, uhapšeno je (dosad) 27 ljudi, s optužbama za nehatno ubistvo i korupciju, i na tome insistira upravo politički vrh. Zbog rušenja mosta i pogibije u Đenovi 2018. - što su srbijanska vlast i njena propagandna sredstva koja se lažno predstavljaju kao mediji često pominjali kao opravdanje „dešava se“ – na optuženičkoj klupi se našlo 59 ljudi, a proces ima podršku iz samog vrha države. Samo u Srbiji politički i državni vrh ponaša se sasvim suprotno.
U međuvremenu, od novosadske tragedije naovamo, obrušilo se bar deset plafona u raznim sveže renoviranim objektima škola i domova zdravlja u Srbiji. Srećom, epilog je samo nekoliko lakših povreda. Otkriveno je da je i nova železnička stanica u Beogradu potencijalna opasnost, jer zbog težine četvorostruko više izgrađenih komercijalnih sadržaja u odnosu na dozvoljeno projektom – pucaju noseći stubovi nad peronima. Zapažena su i oštećenja na infrastrukturnim objektima novootvorene brze pruge ka Subotici; konstatovano i da je pruga puštena u rad, a da je većina zgrada stanica na trasi nebezbedna. I tako redom.
Možda bi se neupućeni čitalac prevario da pomisli da je neko odgovarao bar zbog nekog od tih propusta, upravo posle strašnog iskustva iz Novog Sada. Ne, niko. Umesto otklanjanja, „feleri“ se zamazuju da ne budu vidljivi. I na već pomenutoj stanici u „Prokopu“, ali i na tunelima (na političku silu u saobraćaj puštene) deonice auto-puta do Požege – gde su, dok drugi problemi nisu zaokupili javnost, instalirane stalne ekipe hitne pomoći i vatrogasaca, da zamažu oči.
Najnoviji slučaj neznanja, ošljarstva ali i moguće korupcije, desio se nedavno kod Centra izvrsnosti u Kragujevcu. Srećom, obrušavanje puta prošlo je bez žrtava, jer još nije otvoren. Navodno, započeta je istraga, ali, javnost u Srbiji je opravdano sumnjičava u pogledu njenog epiloga. Jer, u Srbiji se godinama ništa ne radi, a da nije pod direktnim učešćem ili bar kontrolom ljudi iz vladajuće stranke. U tome skoro po pravilu ima kršenja zakona, ali nikad niko nije odgovarao, sem u nekoliko slučajeva kada je zbog velikog uznemirenja javnosti bilo nužno „podmetnuti“ žrtvu – koja je za to dobro nagrađena.
<h2>Šta će se još srušiti?</h2>
I nisu samo to razlozi zbog kojih se u javnosti sve otvorenije i hrabrije uz nazive Srpske napredne stranke i Socijalističke partije Srbije upotrebljava akronim OKG (organizovana kriminalna grupa). Treba da se setimo noćnog „krečenja“ prostorija Državne lutrije u režiji naglo afirmisanog beogradskog advokata, koga ćemo kasnije još jednom pomenuti. Pa da se prisetimo slučaja Koluvija i „Jovanica“, sa silnom drogom, čiji je epilog takav da se policajci koji su sve otkrili sada proganjaju, a glavni kriminalni akter sa slobode svima smeje i „podbada“. Ili, kad smo kod slobode – kada je kum predsednika države i direktor „Elektromreže“ iz 2012, a sad „uspešni biznismen“ – moguće pijan i drogiran - slupao „meklaren“ i povredio dve osobe, što je zataškavano, a na kraju je slučaj tiho zastareo. Da dalje ne pišemo.
Znajući sve to, znajući kako se u Srbiji dobijaju poslovi – jer to više i nije tajna, znajući da se „leks specijalisi“ donose zloupotrebom skupštinske većine zarad privatnih finansijskih interesa... nekako je logično da običan narod strahuje šta će još da se obruši od onoga šta su gradili naprednjaci i ortaci u ovih 13 godina nekontrolisanog uživanja vlasti. I sve češće i glasnije ukazuje se da je prvo šta su naprednjaci srušili – država i sistem.
A i za to je primera na svakom koraku. Najnoviji je slučaj kada je ministar kulture Nikola Selaković, u svojstvu osumnjičenog, dobio poziv Tužilaštva za organizovani kriminal (TOK) na saslušanje zbog „Generalštaba“. U čijem je slučaju, izgleda, kraći spisak zakona koji nisu prekršeni, od onih koji jesu - sve da bi se zetu Donalda Trampa namestio posao na najatraktivnijoj lokaciji u centru Beograda. I to posao za koji je dokazano da će Srbija biti u debelom minusu, dok bi Džared Kušner ostvario ogromnu dobit.
Uglavnom, Selaković (inače, ministar pravde u vreme imenovanja tih tužilaca) se najpre nije odazvao na poziv – uz salvu uvreda na račun TOK i besprizornu kampanju iz onoga što se u Srbiji na žalost zove medijima – a onda je po završetku radnog vremena otišao u TOK, tek da bi mogao da ponovo u stilu Aleksandra Vučića izvređa tužioce kako „ne rade“, da im preti kako će „oni njih hapsiti“ i da „objasni“ kako on nije meta, već sam Vučić. Uz njega je bio već pomenuti noćni moler Državne lutrije, advokat Vladimir Đukanović, koji je – gle čuda – zastupao sve dosad za nešto optužene partijske drugove, i kojima se procesi nikad nisu završili ili se nisu završili osudom.
Stvari su se uozbiljile, a strasti splasnule, kada je TOK izdao nalog za privođenje Selakovića. Tada je očigledno procenjeno da je bolje da se odazove na poziv. Јer, ako bi SNS dopustio da ga policija privede to bi bio krah za organizaciju kojoj je modus vivendi da čuva svoje članove šta god uradili, a ako bi odbila da to učini usledio bi potpuni društveno-politički kolaps srpskog društva, jer policija ne radi posao zbog kog postoji.&nbsp;
Najzad, šteta i ne mora da bude prevelika, jer ministar može da se pozove na imunitet, a baražna vatra iz onoga što se zove medijima lako će u tom slučaju „pokriti“ glasove onih koji bi u tome pronašli krivicu. Svojevrsdnu generalnu probu imali smo ovih dana, kada je „glavnoj urednici“ veb-sajta nekad uglednih dnevnih novina iz doba SFRJ odrezana prvostepena kazna od godinu dana zabrane obavljanja te delatnosti, zbog uvrede advokata Zdenka Tomanovića. Iz svih „oružja“ udarilo je po „sudijama – blokaderima“, javilo se i Ministarstvo informisanja i telekomunikacija tvrdnjom da je „jasno i nedvosmisleno“ reč o „političkoj presudi i otetom pravosuđu“, a čak je i Sandra Božić, potpredsednica vojvođanske vlade, ispalila optužbe iz svih cevi.
No, već samim pozivom na saslušanje ozbiljno je ugrožena doskora nedodiriva naprednjačka organizacija, pa se brže-bolje pristupilo još jednom „demokratskom nasilju“ u Skupštini. Predložene su hitne izmene Zakona, kojima bi se TOK ukinuo kao „nepotreban“, zajedno sa Tužilaštvom za ratne zločine. I sve tužilačke stvari poverile podobnom tužioicu, baš kako je nedavno učinjeno u slučaju nedovoljno lojalnih policijskih jedinica.
<h2>Izborno nasilje&nbsp;</h2>
Nasilje u Skupštini nije jedino ovih dana. Bilo ga je, u svakoj mogućoj formi, na nedavno održanim lokalnim izborima u tri srpske opštine. Glasanje u Mionici, Negotinu i Sečnju više je ličilo na ratno stanje ili okupaciju, nego na demokratski proces. Ta tri mesta bila su „okupirana“ aktivistima vladajuće stranke iz cele Srbije, a oni odavno državne resurse koriste kao lične, pa su tu bila i vozila javnih preduzeća i vozila bez tablica. Iz njih su izvirivali revnosni „zupčanici sistema“ sa biračkim spiskovima, koji, jasno je, ne mogu da budu u legalnom posedu nikome sem članovima biračkih odbora.&nbsp;
Sa druge strane, članovi posmatračkih misija nisu smeli ni da izvire iz svojih vozila, od nasilnika koji su ih u tome sprečavali i fizički. Policija – sada već tradicionalno – nije reagovala, pa je većina posmatračkih misija obustavila rad usred izbornog dana. Sada bez ikakvog skrivanja, kroz ova tri mesta defilovali su banditi maskirani fantomkama, koje se policija pravila da ne vidi. Valjda im je svrha bila da podsete birače u tri opštine na tri kraja države da će kamere ono malo nezavisnih medija i posmatrači otići, a da onda ostaju na milost i nemilost bitangama svake fele. Onima koje je režim pustio s lanca pre godinu dana, kad građani nisu prihvatili objašnjenje da se padovi nadstrešnica dešavaju svuda.
Istini za volju, neki su batinaši ili oni sa spiskovima i bili „privođeni“ u maricu, kada su policajci baš bili primorani na to. Ali su se kasnije pojavili snimci s maricama koje odlaze, pa „iza ćoška“ puštaju privedene da se presele u partijska vozila koja su ih dalje sklanjala sa „mesta zločina“. Uz pritiske i ucene birača, uz „bugarski voz“ i Vučićeve optužbe da su „oni“ (to su kritičari režima, politički protivnici, ukratko, svi koji nisu pod njegovom kontrolom) imali batinaše – rezultat izbora je unapred bio jasan.&nbsp;
Primetiće neko da rezultat izbora u tri opštine, od 174 jedinice lokalne samouprave koliko ih u Srbiji ima, i nije preterano bitan, a posebno ne vredan tolikog angažovanja resursa i stvaranja atmosfere ratnog stanja. Da, to je tako u demokratskim i uređenim državama: Srbija, na žalost, već desetak godina nije demokratska i uređena, ni u najslobodnijoj interpretaciji; a od pada nadstrešnice, po svim parametrima, pokazuje se da nije zaista ni država.
Evo jedne ilustracije toj tvrdnji u prilog: odmah posle izbora izašao je formalni šef naprednjaka, doskorašnji gradonačelnik Novog Sada Miloš Vučević, da proklamuje pobedu nad „blokaderima“ i svoje zadovoljstvo. Iza njega su, očigledno namerno, bili i friško optuženi i pravosuđu nedostupni ministar kulture Selaković i jedan „student“ iz „Ćacilenda“ koji se nekoliko dana ranije „proslavio“ pretnjom klanjem jednoj poslanici republičkog parlamenta. Tek da se pokažu snaga i nedodirivost, odnosno, da se ponajviše uputi poruka svom načetom članstvu da stranka stoji iza svakog čoveka, šta god radio, i da joj niko ne može ništa.
Doduše, i naprednjaci i srpska javnost su svesni da kada se izvuče jedna cigla iz tog zida mafijaške organizovanosti – pada ceo zid postavljen na principima omerte. Čuvaju se i osvedočeni kriminalci poput Radojičića i Veselinovića, bez obzira na cenu koju država može da plati zbog toga, dok „padaju“ samo oni koji izdaju, iznevere ili budu manja šteta u zaštiti kriminalnog interesa, kao Belivuk na primer. A izgleda da je previše para i poslova u igri, čim postoji spremnost vrha SNS da stanje u društvu zateže do tanke ivice građanskog rata.
Najzad, time što vladajuća kamarila u Srbiji ne daje odgovorne ni za novosadsku tragediju, ni za čitav niz drugih nesreća, promašaja, bačenog ili zloupotrebljenog novca i drugih krivičnih dela – za mnoge analitičare predstavlja najbolji dokaz da odgovornost za sve ide do samog vrha Srbije, odnosno - do braće Vučić.

Tag: dzozef-bajden