Bivši američki predsjednik Džimi Karter preminuo je u 100. godini, navodi se u saopštenju Karter centra.
Karter je bio 39. predsjednik SAD, od 1977. do 1981. godine.
Njegovo predsjedništvo obilježio je sporazum u Kemp Dejvidu o prekidu napetosti između Egipta i Izraela, iranska talačka kriza, ali i pojačavanje napetosti sa Sovjetskim Savezom nakon sovjetske invazije na Afganistan.
U domaćoj je politici zagovarao ljudska prava, borbu protiv klimatskih promjena koje već tada nagovještavao, ali i borba protiv inflacije koja ga je na kraju i koštala poraza od Ronalda Regana.
Karter je nakon predsjedništva bio aktivan u civilnom društvu, te u humanitarnim udruženjima, a za to je i dobio Nobelovu nagradu za mir.
Umro je u nedjelju 29. decembra, u svom domu u Plainsu, u američkoj saveznoj državi Džordžiji, što je potvrdio njegov sin Džejms E. Karter III, prenio je Vašington Post.
Karter je u oktobru navršio 100 godina i bio je najstariji živući američki predsjednik svih vremena.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Preminuo bivši američki predsjednik Džimi Karter

Crnogorski bankarski sistem je stabilan, solventan, likvidan i kvalitetno kapitalizovan, a sve banke na Bijeloj listi poreskih obveznika, što znači da pravovremeno ispunjavaju sve obaveze prema državi, saopštio je generalni sekretar Udruženja banaka (UBCG), Bratislav Pejaković. 
 
„Imamo kontinuirani rast depozitne baze, što je rezultiralo i rastom bilansne sume bankarskog sistema iz godine u godinu. Profitabilnost banaka lokalno primjetna, ali je ispod EU nivoa profitabilnosti“, rekao je Pejaković u intervjuu agenciji Mina-business. 
 
On je kazao da se bankarski sistem trudi da u datom ambijentu i izloženosti rizicima, kako unutrašnjim, tako i spoljnim, obezbjedi optimum uslova za adekvatan servis klijenata, odnosno stanovništva, privrede i državnih institucija. 
 
Pejaković je dodao da se na evropskom nivou ukazuje na preregulisanost bankarskog poslovanja, gdje regulatorni zahtjevi umanjuju ukupnost sredstava za plasman i time generalno konkurentnost Evrope u odnosu na Sjedinjene Američke Države (SAD) i Kinu. 
 
„Na domaćem nivou bitan je investicioni ambijent, politička stabilnost, predvidivost u smislu uslova poslovanja i konkurentnosti, digitalizacija procesa, olakšavanja administrativnih procedura, vremenskih okvira dobijanja odgovora i smanjenje troškova, a sve u cilju dugoročnog razvoja i prosperiteta, što bi trebalo da se definiše kroz najavljeni Zakona o strateškim investicijama“, naveo je Pejaković. 
 
Neophodno je, prema njegovim riječima, raditi na povećanju produktivnosti, strukturiranosti privrede, gdje su potrebni stimulativi za inovacije i nova radna mjesta u realnoj ekonomiji. 
 
Pejaković je podsjetio da UBCG već duže vrijeme ukazuje na pogrešne postupke kojim se reguliše sprovođenje izvršenja na računima građana kao izvršnih dužnika, neusklađenost zakona o radu i o izvršenju i obezbjeđenju oko regulisanja ograničenja u pogledu visine obustave za zarade, kao i neusaglašenost Zakona o zaštiti potrošača - korisnika finansijskih usluga sa Zakonom o potrošačkim kreditima. 
 
„Da li analitičari kod procjene uzimaju u obzir uticaj na kamatne stope banaka poreske ne/discipline i duga od 660 miliona EUR po tom osnovu ili broja od 21 hiljadu blokiranih firmi, u vrijednosti od preko 1,35 milijarde EUR, i kako opterećuju ambijent za poslovanje banaka? Od 2019. godine vrijednost nelikvidnosti je porasla 87 odsto, dok je bruto domaći proizvod (BDP) za isti period imao rast od 36 odsto, procenat gore dolje, ali trend je vrlo vidljiv“, kazao je Pejaković. 
 
On smatra da adekvatnom stimulativnom poreskom politikom treba napraviti okvir koji je optimalan za poslovanje, proširiti bazu za oporezivanje, uvesti red u plaćanju poreza, ojačati institucije, uvećati efikasnost sudskog sistema i zaštitu prava poslodavaca, ali i zaposlenih. 
 
„Postoje radni sporovi koji su 15 godina neriješeni, gdje poslodavac nije ni napisao otkaz, a time nije dat ni pravni lijek, što pravna forma odmah sankcioniše, a svi znamo stav Strazbura prema takvim statusima i u tom kontekstu i EU institucija i vladavini prava“, naveo je Pejaković. 
 
On je rekao da podaci o poslovanju banaka ukazuju na to da banke, kako u pogledu kamatnih stopa, tako i ročnosti plasmana, rastom depozita i bilansne sume, generalno ukazuju adekvatnu pažnju klijentima. 
 
„Ukupni depoziti vrijede 78 odsto nacionalnog BDP-a, a za 45 odsto ili 1,8 milijardi su veći od javnog duga Crne Gore. Od krizne 2011. godine kada je bankarski sistem imao bilansnu sumu od 2,8 milijardi, kapital od 305 miliona EUR i gubitak od 3,2 miliona, danas imamo bilansnu sumu od sedam milijardi EUR, kapital od 914 miliona i dobit za koju se očekuje da će premašiti 170 miliona“, kazao je Pejaković. 
 
On je dodao da dobit nije realizovana aktivnostima samo na domaćem tržištu, već umješnosti banaka da realizuju višak likvidnosti davanjem servisa nerezidentima i investicijama u ino hartije od vrijednosti, ali i uz pogodnosti vrijednosti ino i domaćih obveznica, kao i sertifikata Evropske centralne banke (ECB). 
 
„Rastom klijenata koje podržavaju banke, raste i bankarski sistem i to je odgovor na upit kako raste bilansna suma banaka, dobit i kako banke doprinose razvoju društva“, naveo je Pejaković. 
 
On je dodao da se kapital uvećavao kako novim emisijama akcija, tako i dodavanjem ostvarene dobiti koju akcionari nijesu isplaćivali kroz dividendu, što je ta kvalitetna poluga za podršku klijentima banaka koja inklinira milijardi EUR u ovoj godini. 
 
„Iskazano kroz cifre za uporedni period 2023. godine, u sistemu imamo da je 14 odsto porasla kreditna aktivnost banaka, novoodobreni krediti su iznosili 1,6 milijardi što ukazuje na dinamičnost i investiranje u poslovanje privrednih subjekata, ali i potrošnju stanovništva“, saopštio je Pejaković. 
 
On smatra da je svakako dodatno kvalitetan podatak o smanjenju procenta nekvalitetnih kredita na oko 3,8 odsto, što ukazuje na kvalitetnu implementaciju procedura „upoznaj svog klijenta“, kao i poštovanje međunarodnih standarda poslovanja. 
 
„Koeficijent solventnosti banaka iznosi 19,8 odsto, što značajno premašuje zakonski minimum definisan na osam odsto. Nivo nekvalitetnih kredita (NLP) je u stalnom opadanju, čineći trenutno 3,81 odsto ukupnih, što je najniži nivo u posljednjih 15 godina“, rekao je Pejaković i podsjetio da je učešće NPL 2011. godine dostizalo 25,3 odsto. 
 
Na pitanje kako komentariše očekivanja guvernerke Centralne banke (CBCG), Irene Radović, da se akcija snižavanja kamatnih stopa za građane produži i ove godine, on je odgovorio da su iskazana očekivanja utemeljena na konkretnim podacima, gdje na ruku ide i monetarna politika ECB, koja je već značajno smanjila EURIBOR, a dalja smanjenja se očekuju i ove godine. 
 
„Guvernerka je u stalnom kontaktu sa menadžmentima banaka, a CBCG ima stalan uvid u izvještaje banaka, dok kreditni registar ima egzaktne podatke o iznosima i vrstama kredita i nivou kamata“, objasnio je Pejaković. 
 
On je dodao da zvanični podaci ukazuje da je u periodu od 1. aprila do 15. decembra prošle godine došlo do pada efektivnih kamatnih stopa na kredite od 1,08 odsto. 
 
„Smatram da je to i jače od registrovanog pada, jer treba vremena da se odrazi iznos i sva smanjenja kamata na razne bankarske proizvode. Podsjetio bih, nakon 1. aprila smo imali oko jedan do dva odsto, a ovih dana i dodatna smanjenja kamata na ponudu banaka, tako da imate na refinansirajuće i gotovinske kredite ponudu od 5,4 odsto, odnosno efektivno 5,8 odsto na godišenjem nivou. Znamo da je prethodno najniža kamata bila 7,45 odsto na godišnjem nivou, a i ta kamatna stopa je bila konkurentna za potrošačke kredite sa ponudom banaka u Italiji ili Austriji, koje su imale prosječne kamate od 9,8 odsto i 9,1 odsto na godišnjem nivou“, saopštio je Pejaković. 
 
On je podsjetio i na ponudu za finansiranje zelenih i održivih tehnologija u mala i srednja preduzeća uz istovremenu implementaciju inkluzivne agende, jer se očekuje da će najmanje 25 odsto podržanih kompanija biti u vlasništvu žena ili će žene u njima imati upravljačku funkciju. 
 
„Nakon uspješne implementacije investicionih projekata, MSP će biti kvalifikovana za povraćaj sredstava u iznosu od deset odsto od iznosa kredita, odnosno 15 odsto u slučaju investicija u obnovljive izvore energije i agrobiznis lanac vrijednosti. To su ponude na nivou zemalja EU. Samo jedna zemlja u okruženju ima kvalitetniju ponudu od crnogorskog bankarskog sistema, a ista je lider i na EU području“, rekao je Pejaković. 
 
On je dodao da u mnogome zavisimo od standarda stanovništva EU gdje je indukovan problem u deset zemalja, gdje kao turistička destinacija umnogome zavisimo od privrednih očekivanja u EU. 
 
„Podsjetio bih da ECB očekuje privredni rast eurozone u prošloj godini od 0,7 odsto i ubrzanje na 1,1 odsto u ovoj, a na 1,4 odsto u narednoj, što je nešto manji rast u odnosu na prethodnu prognozu. ECB prognozira da će stopa inflacije u evrozoni u prošloj godini iznositi 2,4 odsto, 2,1 odsto u ovoj, a 1,9 odsto u narednoj. Nadamo se da je ovo konzervativna prognoza i da će rast i konkurentnost Evrope biti jača u narednom periodu“, naveo je Pejaković. 
 
Kada je riječ o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkim kreditima i benefitima koji se očekuju, on je kazao da se na harmonizaciji propisa sa EU direktivama u bankarskom sistemu radi odavno, kao i da dostignuti standard treba unapređivati. 
 
„U tom kontekstu treba shvatiti i nacrt zakona o potrošačkim kreditima, koji se oslanja na Direktivu 2014/17 koja se fokusira na specifične vrste kredita, kao što su stambeni, gdje se ukida naknada za njihovu obradu. Druga ključna poruka je da se limitira i maksimalna kamatna stopa koja može biti na potrošački kredit. To je nešto na šta smo spremni kao bankarski sistem, gdje su jače pogođene lizing kuće i mikrokreditne organizacije. Ne očekujemo jaču regulativu nego što je u EU“, poručio je Pejaković. 
 
On smatra da su benefiti priključenje Crne Gore Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA) brojni. 
 
„Ono što klijenti žele da čuju su brzina, niži troškovi i pojednostavljene procedure plaćanja. Dok ne pristupimo EU kao punopravan član, imaćemo troškove partnerskih, korenspodentskih banaka preko kojih treba ostvariti konekciju sa SEPA punopravnim članicama, a tu je trošak i klirinške kuće koja će raditi poravnanja plaćanja. Svakako benefiti će biti očigledni, a bitan je i komfor stranih investitora i generalno stranih turista iz SEPA zone, da mogu obavljati platni promet sa inostranstvom dok su u Crnoj Gori kao da su kod kuće“, saopštio je Pejaković. 
 
On je dodao da je SEPA inicijativa EU koja ima za cilj da pojednostavi i standardizuje platne transakcije, omogućavajući brže, jeftinije i sigurnije uplate i isplate u eurima između zemalja članica. 
 
„Na tom putu implementacija ISO 20022 će biti složena i skupa, što zahtjeva skupe nadogradnje, rješenja i značajne promjene u postojeće IT infrastrukture banaka, uključujući softver, baze podataka i poslovne procese“, rekao je Pejaković. 
 
Najveći izazov je, prema njegovim riječima, vrijeme, gdje se očekuje da banke apliciraju do 17. aprila, a prve komercijalne transakcije budu 3. juna. 
 
„Sve ostalo je manje-više poznato. Problem je kako dobiti adekvatnu pažnju vendora za izmjene core biznis softwera i dobiti kvalitetnu ponudu korenspodentske banke preko koje će ići povezivanje sa SEPA šemama. Pružalac platne usluge koji učestvuje u SEPA platnim šemama ima slobodu izbora Clearing and Settlement Mechanisms (CSM). To se može realizovati na jedan ili više načina, a jedan od pristupa je preko klirinške kuće (Automated Clearing House - ACH) koja je usklađena sa jednom ili više SEPA platnih šema“, rekao je Pejaković. 
 
On je dodao da tehnička priprema podrazumijeva implementaciju standardizovanih softverskih rješenja i procedura za obradu transakcija i uspostavljanje adekvatnih sigurnosnih protokola kako bi se osigurala efikasna i sigurna razmjena podataka, ali i efikasne automatizovane AML procedure. 
 
„Od velikog značaja je adekvatno apliciranje banke, što podrazumjeva i pravno mišljenje. Riječ je o formularu čije popunjavanje zahtjeva strogo poštovanje forme i ne toleriše nikakvu grešku. Proces je vrlo kompleksan, zahtjevan, ali se nadamo uspješnom procesu, uz pomoć CBCG, koja je obezbjedila kvalitetnu tehničku podršku, kako pri rješavanja tehničkih, tako i pravnih nedoumica, pa i za kvalitetnu saradnju sa vendorima i centralnim bankama država preko kojih će ići SEPA povezivanje, jer i oni moraju da upodobe sisteme za nove članove sa politikama, odnosno direktivama ECB“, kazao je Pejaković. 
 
U tom kontekstu je, prema njegovim riječima, važna i vijest da je CBCG, u saradnji sa Bankom Italije i ECB, započela aktivnosti na implementaciji TIPS (Target Instant Payment Settlement) klona, koji je zasnovan na TIPS platnom sistemu EU. 
 
Komentarišući prodaju akcija Hipotekarne banke kompaniji Agri Europe Cyprus, on je naveo da je to dobar znak da kvalitetni investitori prepoznaju potencijal crnogorskih privrednih subjekata i da su voljni da plate akcije banke značajno iznad knjigovodstvene vrijednosti. 
 
„Prepoznat je potencijal za dalji rast privrede, očekivano kreiranje i praćenje novih investicija privrednih, ali i lansiranje inovativnih bankarskih proizvoda na našem tržištu. Da li će biti novih ukrupnjavanja ili osnivanja novih banaka i sličnih aktivnosti, zavisi od kvaliteta ponude i voljnosti akcionara da prodaju, odnosno podobnosti kupca u skladu sa standardima, što kroz zakonski regulisane procedure procjenjuje i odlučuje CBCG kao regulator“, zaključio je Pejaković.

Bankarski sistem stabilan i solventan

Uprava policije je danas - demantujući izjavu bivšeg predsjednika Vlade Crne Gore Dritana Abazovića da ,,kritičnog dana na Cetinju policajci u jednom trenutku nijesu mogli da identifikuju ubicu" – sramotno obmanula crnogorsku javnost tvrdnjom da je Martinović ,,bio izolovan i opkoljen i da za to postoji video zapis sa kamere kao materijalni dokaz“.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FAEaPWfQiZbA%3Fsi%3DIFsFtf1yX7-tRpSZ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>POLICIJSKI SNIMAK: Skraćena verzija od 5 sekundi</div>
Da bi dokazali tvrdnje, iz Uprave policije su objavili snimak u trajanju od pet sekundi na kojem se vidi silueta čovjeka kako po snijegu prolazi dvorištom jedne kuće. Taj snimak je trebalo, po mišljenju čelnika MUP-a Danila Šaranovića, čelnika UP Lazara Šćepanovića i njegovog tima, da bude krunski dokaz kojim se demantuje priča lidera Ure.&nbsp;
Portal ETV, međutim, raspolaže cjelovitim video zapisom sa nadzorne kamere, na kojem se jasno vidi kako Martinović prolazi između kuća i ide ka ulici. Ispred njega tom ulicom protrčavaju naoružani policajci i u jednom trenutku se okreću i svjetlima obasjavaju Martnovića koji, sekund kasnije, pada u lijevu stranu.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F9xoOnO2eKYk%3Fsi%3DZTvxKzVsOu4I9o2T&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>UZNEMIRUJUĆE: PRAVA VERZIJA DOGAĐAJA: Snimak u trajanju od 22 sekunde </div>
Snimak nepobitno pokazuje da Martinović nije bio ,,izolovan i u obruču“, kako tvrde iz Medijskog tima za odnose sa javnošću UP, jer u jednom momentu Martinović usporava kretanje i gleda u pravcu policajaca. Iza Martinovića se ne vidi ni jedno lice, što znači da nije bio opkoljen. Samu smrt nadzorna kamera nije mogla da zabilježi jer jedan stub djelimično zaklanja pogled na kompletnu figuru Martinovića.&nbsp;
Danas na Cetinju je zakazana sjednica Savjeta za građansku kontrolu policije i valja očekivati da će se i ovaj postupak vrha Uprave policije temeljno analizirati.&nbsp;

UZNEMIRUJUĆE: Uprava policije beskrupulozno slagala javnost i pustila skraćeni video zapis smrti Martinovića, sve u pokušaju da demantuju Abazovića!

Sramna je reakcija države na masakr na Cetinju. Dvije godine nakon strašnog zločina kada je Vuk Borilović ubio deset osoba, još stravičniji zločin se desio kada je Aco Martinović u svom ubilačkom pohodu pola sata po gradu sijao smrt ubivši 12 osoba.
Za to vrijeme na Cetinju je bilo svega devet policajaca, od čega jedan inspektor, jedan dežurni službenik i tri patrole. Da ne bude zabune tri patrole na Cetinju su prije svega saobraćajne patrole, a ne policajci koji su posebno obučeni da se obračunaju sa pomahnitalim ubicom.
Situacija od prije dvije godine se opet ponavlja, nedovoljan broj obučenih policajca koji su trebali da zaštite građana, uz mali broj onih koji nijesu bili u stanju to da urade.
Martinović se neopaženo kretao pola sata kroz grad, sijući smrt na pet lokacija i to na par stotina metara od lokacije gdje su se novinarima obraćali ljudi iz vrha policije.
Izjave pojedinih političara, ukoliko su tačne, da se Martinović u jednom trenutku umješao u masu inspektora pokazuju kolika je konfuzija vladala u redovima policije za vrijeme trajanja masakra.
Dan nakon što je Martinović pobio 12 osoba, vrh policije, direktor Lazar Šćepanović i ministar unutrašnih poslova Danilo Šaranović pravdali su se nedovoljnim brojem policajaca i lošim stanjem u bezbjednosnm sektoru, za koje krive prethodnu vlast.
Kao da građani boluju od kolektivne amnezije, pa ne znaju da upravo parlamentarna većina iz čijih redova dolazi ministar upravlja policijom protekle četiri godine, što je više nego dovoljno vremena da promjene stvari.
No, nijesu promjenili ništa, čak šta više stanje neuporedivo gore, o čemu svjedoče žrtve masovnih ubistava.
NI MAFIJAŠKI OBRAČUNI NA CETINJU NIJESU UTICALI NA POVEĆANJE BROJA POLICIJSKIH SLUŽBENIKA
Vrh bezbjednosnog sektora nijesu ponukale na povećanje broja policajaca ni mafijaške likvidacije usred dana, u kojima je protekle godine ubijeno šest osoba, od čega je u proteklih četiri i po mjeseca ubijeno čak pet osoba sa Cetinja, u nastavku obračuna između škaljarskog i kavačkog kriminalnog klana.
Na Cetinju su 20. juna, u samom centru grada, na svega 100 metara od osnovne škole u stravičnoj eksploziji stradali Petar Kaluđerović i Dragan Roganović. Njihovi sugrađani i prijatelji Tanasije Taso Jovanović, Mihailo Borozan i slučajna prolaznica su povrijeđeni.
Napadač je na stablu postavio eksploziv koji je aktivirao u trenutku kada su se Kaluđerović, Roganović, Jovanović i Borozan našli kod tog drveta.
Prema evidencijama bezbjednosnih službi, oni su bili bliski škaljarskom kriminalnom klanu.
Nakon 15 dana od zločina policija je saopštila da tragaju za Nikolom Drecunom zbog sumnje da je ubio Kaluđerovića i Roganovića. Drecun je, prema evidenciji bezbjednosnih službi, član kavačke kriminalne grupe. Drecun još nije uhapšen.
Krajem septembra, u 15.25, ubijen je Cetinjanin Vasko Lješković. Likvidiran je iz snajperske puške, u svom dvorištu ispred porodične kuće u naselju Bogdanov kraj, na Cetinju.
Lješković je, prema evidenciji bezbjednosnih službi, bio visoko pozicionirani član škaljarske kriminalne grupe. Na Lješkovića je egzekutor pucao sa obližnjeg brda kada je ovaj izašao u dvorište kuće, koje je ograđenom visokim betonskim zidom.
No, ni surove likvidacije između kriminalnih klanova za vrh bezbjednosnog sektora nijesu dovoljne da se građanima obezjedi sigurnost, povećanim prisustvom policije.
A i ova ubistva policija uprkos hvaljenju rezultatima policija nije uspjela da riješi već ima samo indicije ko može biti počinitelj.
KRVAVCA ŠARANOVIĆA I OSTALE IMA KO DA ČUVA- ZA ZAŠTITU GRAĐANA NEMA DOVOLJNO POLICIJSKIH SLUŽBENIKA
Ministar zbog ovakvog crnog bilansa ne pomišlja na ostavku, čak šta više vrijeđaju ga takva pitanja novinara, dok mirne duše govori građanima da sad mogu da se vrate normalnom životu i to u trenutku dok je Martinović još uvijek sijao smrt po Cetinju.
Na propuste prethodnog vrha policije u toj tragediji, upravo je ukazivao Šaranović. I to u javnim nastupima sa svojim prethodnikom Filipom Adžićem – ističući da su nevini građani stradali dok je on bio na poziciji ministra unutrašnjih poslova.
Dakle, Šaranović je zahtijevao odgovornost Adžića za krvavi pir koji se na Cetinju desio za njegova mandata – ali je za njega situacija danas drugačija. Pitanjem o eventualnoj ostavci, kao moralnom činu, smatra da mu se crta meta, a krvavi pir je – „situacioni događaj“. Fotelja, dok je sjedio u njoj Adžić, bila je, po njegovom nahođenju, vrijedna 10 života – a danas je vrjednija od njih 12.
On može da se vrati normalnom životu, jer je on jedna od štićenih ličnosti i nije jedini koji uživa zaštitu, dok građane očigledno nema ko da čuva, pa trebaju da se čuvaju sami od pomahnitalih ubica, koje država nije na vrijeme sankcionisala.
Policije da štiti građane fali, dok za zaštitu funkcionera vlasti službenika ne fali. Tako se i dalje ne zna zašto policijsku zaštitu uživa šef kabineta premijera Branko Kravavac. O tome policija ćuti već pola godine i ignoriše pitanja Standarda.
Zašto i po kom osnovu Krvavac uživa usluge obezbjeđenja dok građani moraju sami da se čuvaju u nedostatku dovoljnog broja policajaca.
To dovodi do sljededećih pitanja:
<ul>
 <li>Zašto fali toliko policijskih službenika i zašto je toliko službenika na različitim nivoima otišlo u penziju u poslednje četiri godine policijskih službenika?</li>
 <li>Zašto ministar stalno insistira na odlasku policajaca u penziju pod povoljnim uslovima i to se u posljednjih četiri godine stalno propisuje u svim izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima i na taj način stvaraju uslovi za nekontrolisan odliv iskusnih,obučenih kadrova..a taj proces ne prati planski i sistemski proces zapošljavanja i stručne obuke i usavršavanja novih i mladih kadrova ? Da li se to radi namjerno ?</li>
 <li>Zašto tri generacije diplomiranih akademaca sa pa iz Danilovgrada ne počinje da radi i koji je period potreban da počnu da rade, stiču iskustva i budu samostalni u svom poslu?</li>
 <li>Zašto nedostaju osnovna materijalno tehnička sredstva i uslovi za rad..šta je sa javnim nabavkama,renderima i budžetom za te namjene..?</li>
 <li>Da li zbog svega toga i zbog čega sve policije nema na terenu ? zašto policija ne vrši svoju osnovnu ulogu i funkciju u cilju zaštite lične i imovinske sigurnosti građana a to je preventivna funkcija koja podrazumijeva terenski &nbsp;i operativni rad,detaljne analize i bezbjednosne procjene u kom pravcu treba usmjeravati službu i vršiti ciljane kontrole i preduzimati dr mjere i radnje shodno policijskim ovlašćenjima prije nastupanja posledice.&nbsp;</li>
 <li>Da li se sistemski podjednako istražuju sva devijantna, društveno negativna i protivzakonita ponašanja u svim oblastima, kako organizovanog kriminala, tako i opšteg kriminala, kriminala sa elementima nasilja u porodici, školi,na ulici i drugom javnom prostoru..?</li>
 <li>Ko treba da zaštiti građane od nasilja i spriječi tragične ishode,ko treba da obezvrijedi opštu sigurnost i ako to ne može ko treba da snosi odgovornost i što najviši predstavnici vlasti treba da preduzmu i kratkoročno i dugoročno da se nauče lekcije i obezbijede javni red i mir, sigurnost građana i njihove imovine..?</li>
</ul>
ZA MINISTRA MASOVNO UBISTVO JE SITUACIONI DOGAĐAJ
Izjava ministra Šaranovića od prije dvije noći da je masovno ubistvo bio situacioni događaj ,odnosno situaciono ubistvo, pokazatelj je neznanja, i zapravo izgovor zbog nedostatka odgovornosti.
Pojašanjenja radi situaciono ubistvo je ubistvo na mah, ubistvo iz nehata,ubistvo u samoodbrani kad se izvršilac u kratkom vremenskom okviru u konkretnoj situaciji, maši za oružje ili oruđe i počini krvni delikt.
Onog trenutka kad je posle svađe ubica Martinović izašao iz kafane ta situacija više ne postoji već plan, namjera i direktan umišljaj da ode po oružje u ilegalnom posjedu koje je skrivao i da kao neko ko je već procesuiran i kažnjavan zbog oružja u ilegalnom posjedu, odnosno kao specijalni povratnik izvši masovno ubistvo.

Policijskih službenika ima dovoljno da štite Krvavca, Šaranovića i ostale, a nema da sačuva građane od pomahnitalih ubica

Najmanje 59 Palestinaca ubijeno je u izraelskim napadima u Pojasu Gaze u posljednja 24 sata, čime je ukupan broj ubijenih od oktobra 2023. godine povećan na 45.717, saopštilo je ministarstvo zdravlja te palestinske enklave. 
 
Iz ministarstva su rekli da 108.856 ljudi povrijeđeno u napadima koji su u toku. 
 
"Izraelske snage su u posljednja 24 sata ubile 59 i ranile 273 osobe", saopštilo je ministarstvo, prenosi Anadolija. 
 
Izrael nastavlja rat u Pojasu Gaze u kojem je od 7. oktobra 2023. godine infrastruktura devastirana, a brojne žrtve se još nalaze pod ruševinama i na putevima, jer spasioci ne mogu doći do njih. 
 
Međunarodni krivični sud u novembru prošle godine izdao je naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanjahua i bivšeg ministra odbrane Joava Galanta zbog ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti u Gazi. 
 
Izrael se suočava i sa tužbom za genocid na Međunarodnom sudu pravde zbog rata u Pojasu Gaze.

U Gazi ubijeno više od 45,7 hiljada Palestinaca

Najmanje deset osoba je stradalo, a nekoliko je ranjeno danas na Cetinju nakon što je poslije 17 sati došlo do oružanog obračuna u jednom ugostiteljskom objektu u centru Prijestonice.
Policija traga za Cetinjaninom Acom Martinovićem koji je još na slobodi, a pucao je na još dvije lokacije - Humci i Bulevar. Među stradalima je i dvoje djece. Kako nam je nezvanično saopšteno iz Uprave policije, među ubijenima su i članovi porodice Martinovića.
Kako saznajemo, službenici policije su pronašli automobil Martinovića.
Na Cetinju su tužiteljka Andrijana Nastić i vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović.
Prema saopštenju Uprave policije, A. M. je "upotrebom vatrenog oružja lišilo života nekoliko lica", a potom se dao u bjekstvo.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dqm2dnlcmT2U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Policija apeluje na građane Cetinja da ostanu prisebni i da ostanu u svojim objektima stanovanja, dok su sve raspoložive jedinice policije na terenu i preduzimaju aktivnosti iz svoje nadležnosti u cilju stavljanja situacije pod kontrolu i procesuiranja izvršioca.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DIOM3NjX_Oik&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
U Prijestonici je trenutno vanredno stanje, čuju se sirene policijskih automobiča i kola hitne pomoći.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DfHpxlFCrl3U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Najmanje deset mrtvih na Cetinju, među žrtvama i dvoje djece, policija pronašla automobil Martinovića

Službena prepiska koju Portal ETV posjeduje pokazuje da je predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko svjesno obmanula javnost izjavom da je troje sudija Ustavnog suda pravovremeno i zvanično obavijestila o zahtjevu Ustavnog odbora i njenom dopisu predsjednici tog parlamentarnog odbora Skupštine Crne Gore Jeleni Božović.&nbsp; Armenko se popodne, nakon pisma troje sudija Ustavnog suda, Budimira Šćepanovića, Dragane Đuranović i Desanke Lopičić, oglasila tvrdnjom da su ,,neistiniti navodi da je podatke o godinama i stažu sudija dostavila samoinicijativno ili u dogovoru sa Jelenom Božović“.&nbsp; - Zabrinjava činjenica da takve informacije javnosti iznose upravo potpisane sudije, štiteći isključivo svoje lične interese i želeći da pogaze ustavne norme i moralne postulate prava, očito sa ciljem degradacije pozicije predsjednika Ustavnog suda - navela je Armenko u reagovanju.&nbsp; <blockquote>Punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginacama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a" data-rendition-name="original" width="1099" height="920" loading="lazy" alt="Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama"> <figcaption>OBAVJEŠTAVANJE SA PET DANA KAŠNJENJA: Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Istakla je da obraćanje predsjednice Ustavnog suda predsjednici Ustavnog odbora Skupštine - ,,nije nepoznato ovim sudijama“, uz isticanje nade da će ,,sve pravne nedoumice u pogledu ovog pitanja, biti riješene kako unutar Ustavnog suda, tako i pred nadležnim državnim organima, isključivo u skladu sa Ustavom, važećim pravnim poretkom, transparentno, bez senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“.&nbsp; Iako Snežana Armenko navodi da želi istinito obavještavanje javnosti, bez ,,senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“, dopisi u koje je Portal ETV imao uvid dokazuju da se upravo predsjednica Ustavnog suda služila svjesno plasiranim obmanama i lažnim konstatacijama.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa" data-rendition-name="original" width="909" height="1014" loading="lazy" alt="Zahtjev Jelene Božović, predsjednica Ustavnog odbora"> <figcaption>Zahtjev Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prvi dopis Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore, zaveden pod rednim brojem 00-63/24-1 i datumom 10. decembar 2024. godine.&nbsp; - Za potrebe Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore neophodno je da nam dostavite podatke o datumu rođenja, o radnom stažu, stažu osiguranja, odnosno biografije za sve sudije Ustavnog suda Crne Gore – piše u dopisu predsjednice Ustavnog odbora Božović.&nbsp; Već sljedećeg dana, 11. decembra, dopisom zavedenim pod brojem 962/24-1, Armenko odgovara i dostavlja ,,tražene podatke sudijama Ustavnog suda“. I sve je to predsjednica Ustavnog suda uradila – bez sazivanja sjednice u plenumu sudija, što je bila njena zakonska i ustavna odredba!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670" data-rendition-name="original" width="862" height="1084" loading="lazy" alt="Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda"> <figcaption>Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da je pokušala da obmane javnost pokazuje još jedan dopis – onaj koji nosi jučerašnji datum, 16. decembar, u kojem Armenko ističe da sudijama na njihov ,,usmeni zahtjev“ dostavlja dopise od 10. i 11. decembra.&nbsp; Dakle: punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginicama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!&nbsp; Osim toga, Armenko je prećutala bitnu činjenicu: Ustavni sud a ne predsjednica kao pojedinac obavještava Ustavni odbor Skupštine koji nikada nije Ustavom ili zakonima bio određen kao nadzorni organ, jer Ustavni sud je institucija sui generis koja se, po slovu Ustava Crne Gore, bavi zaštitom ustavnosti i zakonitosti.&nbsp; &nbsp;

SKANDALOZNO: Dokumenta otkrivaju lažnu objavu Snežane Armenko!

Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko odbila je danas na plenarnoj sjednici da usvoji prijedlog sudija Budimira Šćepanovića, Desanke Lopičić i Faruka Resulbegovića da se predsjedniku države Jakovu Milatoviću pošalje obavještenje o penzionisanju sudije Šćepanovića u maju naredne godine. &nbsp; Sudije koje su bile za dopunu dnevnog reda argumentovale su svoj stav činjenicom da je Ustavni sud u obavezi da na sjednici utvrdi ispunjenost uslova za prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda zbog sticanja uslova za starosnu penziju, shodno Zakonu o radu, i da o tome obavijesti ovlašćenog predlagača, kao i da je Ustavni odbor preuzeo ulogu Ustavnog suda jer je donio zaključak o ispunjenosti uslova za prestanak sudijske funkcije bez prethodno dobijenog obavještenja od strane Ustavnog suda o tome. Tako je sjednica Ustavnog suda Crne Gore, na kojoj je, saglasno dnevnom redu, bila predviđena 41 tačka za odlučivanje, prekinuta i odlučeno je da se nastavi 25. decembra. Prema informacijama Portala ETV, Armenko, kada je vidjela da je uz nju još samo sudija Momirka Tešić, pozvala se na odredbu da nema dovoljno glasova za usvajanje odluke, s obzirom na to da je sinoć, silom glasova poslanika Ustavnog odbora, Skupština konstatovala da je sudija Dragana Đuranović stekla uslov za penziju na osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osigiranju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2" data-rendition-name="original" width="2500" height="1850" loading="lazy" alt="Ustavni sud "> <figcaption>ZLOUPOTREBLJENA INSTITUCIJA: Ustavni sud(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  To je prvi put u šest decenija postojanja Ustavnog suda Crne Gore da sudija nije penzionisan po Zakonu o radu. Doskorašnji predsjednik Ustavnog suda Milorad Mićo Gogić nedavno je otišao u penziju upravo na osnovu Zakona o radu. &nbsp; U međuvremenu je postao savjetnik predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i, prema informacijama Portala ETV, upravo je Gogić sugerisao Mandiću način na kojim će blokirati rad Ustavnog suda i metode na koji će Mandićeva politička ekipa ostvariti uticaj na rad Ustavnog suda Crne Gore. &nbsp; Inače, većinski stav u Ustavnom sudu je da sudije tog suda u penziju idu po Zakonu o radu. Sudije ostalih sudova u penziju idu po Zakonu o PIO. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Iako u manjini, Armenko po nalogu Mandića i savjetnika Gogića beskrupulozno odbila prijedlog da Ustavni sud pošalje obavještenja predsjedniku Milatoviću

Mantra „samo da se DPS ne vrati“ i „nikad sa DPS-om“ je najveći mogući pokazatelj neposjedovanja ama baš nikakvog programa niti bilo kojih rezultata kojima bi se naša politička konkurencija mogla preporučiti građanima - ocijenio je u intervjuu za Portal ETV poslanik Socijaldemokrata (SD) i jedan od predstavnika Evropskog saveza (ES) Nikola Zirojević.
On je ukazao da aktuelna vlast i dalje nije svjesna da su upravo oni ti koji bi trebalo da se reformišu i odviknu od loših praksi.
- I dok oni govore da neće sa DPS-om, neki od njih i da neće sa Evropskim savezom - recimo Demokrate u Budvi, nakon što smo u državnom Parlamentu počeli da do kraja razobličavamo njihov kriminal i nezajažljivost za foteljama, hranom, pićem i gorivom, nijesu svjesni da mi zapravo nećemo sa njima ni po koju cijenu i da su sada oni ti koji moraju da se reformišu i ograde od nekih ljudi ogrezlih u kriminalu - da bismo uopšte i prihvatili da sa njima razgovaramo - podvukao je Zirojević u intervjuu za Portal ETV.
Izričit je da će njihovi politički protivnici to shvatiti na teži način.
- U onom trenutku kada oni budu na našim pozicijama, a mi u prilici da formiramo novu vlast. Procjenjujem da taj trenutak nije tako daleko kao što misle - dodao je Zirojević.
Sa njim smo razgovarali o kontroverznom formiranju vlasti u Podgorici, (ne)poštovanju „izborne volje“, političkim priscima i ucjenama, ustavnom puču, ali i o tome koliko blagi pristup Evrope prema unutrašnjim problemima u Crnoj Gori može biti poguban.
PORTAL ETV: Iako su odbornici Pokreta „Za bolju Podgoricu“, na čelu sa predsjednikom države Jakovom Milatovićem, isprva napustili vladajući Pokret „Evropa sad“ i oburdali lokalnu vlast u Podgorici, ukazivali da vlast krši Ustav i zloupotrebljava poziciju moći – sa njima su, tek nakon dva sastanka, ponovo sastavili koaliciju i formirali novu-staru upravu. Smatrate li da je ovim potezom PzPG napravljem politički presedan, a izborni proces u potpunosti obesmišljen? Mislite li da je ovo rezultat ucjene ili političke korupcije?
ZIROJEVIĆ: Jedina mogućnost kako se ovaj potez PzPG može opisati jeste - vrhunac političke gluposti. Imali smo zaista jednu tragikomičnu situaciju u kojoj predstavnici PzPG, na čelu sa predsjednikom države Milatovićem, prvo fazno napuštaju Pokret Evropa sad insistirajući da partije tadašnje koalicije „Za budućnost Crne Gore“ trebaju da budu dio državne vlasti u punom kapacitetu.
Sjećamo se tada brojnih opstrukcija koje su postojale kada se pokušavala formirati državna vlast u kojoj ne bi bili ni ZBCG, niti DPS, u sadejstvu sa Demokratama. Nakon toga, poslije nekog vremena, PES napušta i jedan od „lidera“ ovog pokreta, tada već izabrani predsjednik Crne Gore Jakov Milatović. Počinje sukob u Podgorici koji je, sada je već sasvim jasno, bio zasnovan isključivo na želji za foteljama, dok je interes građana Podgorice bio na posljednjem mjestu.
Sa pozicija vlasti na lokalnom nivou, PzPG, zajedno sa Građanskim pokretom URA i opozicionim političkim subjektima, ruši podgoričku vlast i bivaju raspisani vanredni lokalni izbori. Mislim da je suvišno govoriti u kakvom stanju je Podgorica ostavljena i kako su se, u tom periodu, ponašali lokalni funkcioneri, počev od gradonačelnice Injac, pa dalje. I kako su, u toku kampanje, sijevale najžešće uvrede i najoštrije optužbe među dojučerašnjim partijskim drugovima i saborcima, Jakov Milatović se, zajedno sa svojim pokretom, na lokalnom i na državnom nivou, približavao opoziciji.
Epizodu u kojoj su nekad koaliciji ZBCG bili bliskiji i od samog premijera Spajića, te činjenicu da su podržali izbor Andrije Mandića za predsjednika Parlamenta, nijesmo zaboravili.&nbsp;
Podsjetiću da su se dvije Milatoviću bliske nezavisne poslanice zajedno sa nama suprostavljale ustavnom puču u Parlamentu, da je poslanici Pejović nepravedno oduzeta riječ na sjednici, da su joj upućivane najgore psovke u plenarnoj sali - do dana nakon potpisivanja koalicionog sporazuma u Podgorici.
Nakon toga, kabinet predsjednika Skupštine se poslanici Pejović izvinio, a ona se nije pojavila na sjednici Skupštine niti je učestvovala na zajedničkoj pres konferenciji opozicije. Narod bi rekao: izgubismo je ka' na karte.
U Podgorici, u međuvremenu, opozicioni politički subjekti osvajaju 60 odsto glasova, dok partije lokalne vlasti ostaju u manjini, sa osvojenih oko 40 procenata.
Da li je konačan rezultat pregovora za lokalnu vlast u Glavnom gradu rezultat ucjene ili političke korupcije, pokazaće vrijeme (a sklon sam da vjerujem da je rezultat i jednog i drugog), ali jedno je sigurno - konačan ishod pregovora i ponašanje PzPG jedna je od najvećih prevara birača u ovoj državi.
Uvjeren sam da će građani ovakvo obesmišljavanje izbora i ovakvu prevaru adekvatno kazniti i da Jakov Milatović, zajedno sa svojim saradnicima, u političkom smislu počinje da broji svoje posljednje dane.
PORTAL ETV: Je li izvjesno da se ovakvim postupcima stvara još jedna „generacija“ apstinenata u Crnoj Gori u kojoj izlaznost na izborima svakako nije na zavidno nivou? Zašto bi građani izlazili na izbore - glasali za promjene, postigli rezultat - ako do promjena uporno ne dolazi... Imaju li Socijaldemokrate i Evropski savez odgovor na ovu malignu pojavu - kako stati na kraj samovolji političkih frakcija?
ZIROJEVIĆ: Ne nužno. Upravo ovakvi postupci mogu dodatno motivisati jedan dio glasača u Crnoj Gori da se, uprkos tome što su generalno nezadovoljni političkom ponudom, suprotstave onima koji na ovaj način, klasičnom prevarom birača, obesmišljavaju izborni proces. Mislim i da je pitanje trenutka kada će se to dogoditi.
Ono što, nažalost, jeste trend kojem svjedočimo u posljednje nešto više od četiri godine jeste značajan pad izlaznosti na svim izborima - što je najbolji pokazatelj činjenice da velika većina građana nije zadovoljna učincima vlasti nakon 30. avgusta 2020. godine. Pa ipak, jedan dio njih još nije spreman da pređe preko zamjerki koje su imali kada su u pitanju partije bivše vlasti (prije 30. avgusta), ili je jednostavno ideološki toliko daleko od nas da, uprkos nagomilanom nezadovoljstvu, prije bira da ostane kući.
Iz moje perspektive, rješenje je vrlo jednostavno: građani koji žele promjene u Crnoj Gori trebaju da glasaju provjerene opozicione, građanski opredijeljene, političke subjekte - kakav je upravo Evropski savez. Jer, svaki put do sad kada smo se uzdali u tzv. „tridesetoavgustovce“, pokazalo se, prije ili kasnije, da je riječ o nekoj velikoj prevari i da na kraju ceh plaćaju građani i država Crna Gora.
PORTAL ETV: Upravo su partije koje su nastavile vladavinu u Podgorici godinama unazad docirale o poštovanju „izborne volje“ - a sad ponovo uspostavile vlast - i to uprkos gorem izbornom rezultatu od opozicije. Kako tumačite to pozivanje na „izbornu volju“ - ako svoj pojedinačni učinak uporno zbrajaju, i i dalje se - poslije četiri godine od pada Demokratske partije socijalista - pozivaju na dobro poznatu mantru „samo da se DPS ne vrati“?
ZIROJEVIĆ: To je ironija njihove vlasti i politike koju sprovode. U vremenu kada su oni bili opozicija, konstantno su se pozivali na nekakvo poštovanje „izborne volje“.
Sjetimo se samo scena u Budvi kada je jedan odbornik vlasti promijenio mišljenje i podržao tamošnju opoziciju - taj čovjek je na najgori mogući način čak i fizički napadan, vrijeđan, svaku noć uznemiravan ispred kuće u kojoj stanuju on i njegova porodica i tome slično. Zašto? Jer je neko iz tadašnje opozicije na državnom nivou procijenio da nije ispoštovana „izborna volja“.
Danas, kada se dešavaju ovakve stvari kakve se dešavaju, kada se pojedini odbornici privode u kabinet predsjednika Skupštine, gdje se na njih vrši neprimjeren pritisak, i ko zna šta još, nemamo neku značajniju reakciju javnosti, osim opozicionih političkih subjekata.
Svi oni kojima su do 2020. godine bila puna usta demokratije, sada ćute. Čak se, izuzev rijetkih izuzetaka, ne čuje ni nevladin sektor - koji bi svojevremeno figurativno rečeno „zapalio Crnu Goru“ u ovakvim situacijama. Neko je upao u neko državno tijelo, neko je član nekog borda, neko je zaposlio nekog iz porodice i sada svi oni koji su bili najglasniji funkcionišu po principu - ćuti, dobro je to.
Rezultat ovog privođenja i raznih „ponuda koje se ne odbijaju“ je jasan - PzPG je, nakon svega izrečenog, formirao vlast sa partijama vlasti u Glavnom gradu.
Mantra „samo da se DPS ne vrati“ i „nikad sa DPS-om“ je najveći mogući pokazatelj neposjedovanja ama baš nikakvog programa niti bilo kojih rezultata kojima bi se naša politička konkurencija mogla preporučiti građanima. I dok oni govore da neće sa DPS-om, neki od njih i da neće sa ES-om (recimo Demokrate u Budvi, nakon što smo u državnom Parlamentu počeli da do kraja razobličavamo njihov kriminal i nezajažljivost za foteljama, hranom, pićem i gorivom), nijesu svjesni da mi zapravo nećemo sa njima ni po koju cijenu i da su sada oni ti koji moraju da se reformišu, odviknu od nekih loših praksi, ograde od nekih ljudi ogrezlih u kriminalu, da bismo uopšte i prihvatili da sa njima razgovaramo.
Shvatiće to na teži način, u onom trenutku kada oni budu na našim pozicijama, a mi u prilici da formiramo novu vlast. Procjenjujem da taj trenutak nije tako daleko kao što misle.
PORTAL ETV: Koliko su pritisci i ucjene „ko s kim može i smije“ uopšte utemeljeni na postulatima izborne demokratije? Treba li to da privuče pažnju nadležnih organa - a pogotovo uzevši u obzir linč, upozorenja i prijetnje pojedincima na društvenim mrežama - na primjer u slučaju predsjednika Jakova Milatovića kojem su prijetili litijama - za slučaj da se usudi da formira koaliciju sa opozicijom? Jesu li nadležni uopšte vispreni da reaguju u ovakvim slučajevima?
ZIROJEVIĆ: Nema to nikakve veze sa demokratijom. Radi se o primitivnom načinu funkcionisanja jednog režima koji, pokušajem totalne izolacije jednog političkog subjekta, pokušava da se održi uprkos sve češćim i sve intenzivnijim porukama građana da žele promjene. No, sve to nije dugog vijeka, imajući u vidu da što više oni govorili da se sa opozicijom „ne smije“, opozicija je sve jača.
Dakle, bliži se dan kada opoziciji neće trebati ama baš niko sa te strane za formiranje vlasti i kada će Crna Gora dobiti odgovornu, demokratsku, proevropsku Vladu.
Da je sreće, sva ova dešavanja kojima svjedočimo i te kako bi trebalo da upale alarm kod nadležnih organa, jer smo u više navrata imali čak i otvorene prijetnje onome ko bi eventualno sa opozicijom pomislio da formira vlast.
No, kako imamo politički poslušno tužilaštvo, to se ne dešava. Naprotiv, VDT se javi samo kada se nađe pod kritikama opozicije, da nam tada objasni da neće dozvoliti uticaj politike na rad institucije kojom rukovodi. To što je izabran u kabinetu predsjednika Vlade i to što mu se optužnice nerijetko pišu u plenarnoj sali Parlamenta, od strane poslanika i lidera parlamentarne većine, to nema veze.
PORTAL ETV: Kako tumačite činjenicu da se predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, i ujedno predvodnik PzPG, danima ne oglašava povodom formiranja vlasti u Podgorici? Što nam to govori o njegovom političkoj zrelosti? Mislite li da je ovim potezom afirmisao agendu neformalnog vođe parlamentarne većine (predsjednika Skupštine) Andrije Mandića koji istrajava u samovolji, ponižavanju Crne Gore i obesmišljavanju svega što ne ide na ruku napretku naše države u demokratskom pogledu?
ZIROJEVIĆ: Mi smo danas u potpunosti svjesni da imamo posla sa potpuno politički nezrelom ličnošću, sa političarom bez stava, hrabrosti i bez kičme da sve ono što je javno govorio i obećavao sprovede u djelo. Dakle, predsjednik Crne Gore je, nažalost, jedna najobičnija politička marioneta i igračka u rukama Andrije Mandića i Milojka Spajića koji ga, u svakom trenutku kada procijene da se previše otrgao iz njihovih ruku, mogu vratiti tamo gdje mu je mjesto. Ili, kako to reče premijer Spajić, „otrgnuti iz zagrljaja opozicije“.
Dakle, i ako jeste postojao plan u određenoj situaciji da se u Parlamentu pokrene smjena predsjednika države ukoliko ne bude poslušan, Jakov Milatović nam je svima pokazao da bi tako nešto bilo u potpunosti nepotrebno. U suštini, potpuno je svejedno da li u fotelji predsjednika Crne Gore sjedi Jakov Milatović, ili tu funkciju, nakon njegove smjene obavlja Andrija Mandić - razlika ne postoji.
<blockquote>Da je sreće, sva ova dešavanja kojima svjedočimo i te kako bi trebalo da upale alarm kod nadležnih organa, jer smo u više navrata imali čak i otvorene prijetnje onome ko bi eventualno sa opozicijom pomislio da formira vlast. No, kako imamo politički poslušno tužilaštvo, to se ne dešava. Naprotiv, VDT se javi samo kada se nađe pod kritikama opozicije, da nam tada objasni da neće dozvoliti uticaj politike na rad institucije kojom rukovodi. To što je izabran u kabinetu predsjednika Vlade i to što mu se optužnice nerijetko pišu u plenarnoj sali Parlamenta, od strane poslanika i lidera parlamentarne većine, to nema veze</blockquote>
PORTAL ETV: Zajedno sa kolegama iz opozicije ne dozvoljavate održavanje sjednica parlamenta zbog ustavnog puča - kada je sutkinja Ustavnog suda Dragana Đuranović nezakonito i neustavno razriješena na sjednici Ustavnog odbora - čime je to skupštinsko tijelo preuzelo Ustavom jasno propisanu ulogu Ustavnog suda, a čije je zaključke usvojio predsjednik parlamenta Andrija Mandić. Saopštili ste što konkretno tražite kako bi se zakonodavni dom vratio u redovno stanje. Ispunjenje Vaših zahtjeva se ne nazire. Imate li plan na duže staze?
ZIROJEVIĆ: Činjenice su jasne i neumoljive, a potvrdio ih je upravo Ustavni sud na posljednjoj sjednici poslavši, shodno jasno propisanoj proceduri, obavještenje da sudija Šćepanović ispunjava uslove za odlazak u penziju.
Time je ova institucija jasno stavila do znanja svima koja je jedino moguća procedura za penzionisanje sudija, kao i da na Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore jeste, kako smo i kazali mi u opoziciji, sproveden klasičan ustavni puč.
Naši zahtjevi su sasvim jasno saopšteni, a na parlamentarnoj većini je, ako želi pozitivan ishod ove situacije, da se vrati k poznaniju prava i te uslove, koji ne podrazumijevaju ništa do poštovanje Ustava i zakona Crne Gore, ispuni.
Ukoliko to ne urade, neka ne brinu - mi plan na duže staze imamo. Pravo pitanje je - što će onda oni?
<blockquote>Kabinet predsjednika Skupštine se poslanici (Jevrosimi) Pejović izvinio, a ona se nije pojavila na sjednici Skupštine niti je učestvovala na zajedničkoj pres konferenciji opozicije. Narod bi rekao: izgubismo je ka' na karte</blockquote>
PORTAL ETV: Mislite li da je Evropa previše blaga prema Crnoj Gori u kojoj sami Ustavni sud krši Ustav - u kojoj se demonstrira sprega izvršne, zakonodavne i sudske vlasti, u kojoj izborni rezultat ne znači ništa; u kojoj vlast udaljava državu od susjeda i koja u savezu sa klerikalnim snagama i crkvom mijenja politički pejzaž zemlje, namjerava da izmijeni Zakon o državljanstvu i čiji je kranji cilj izmjene identiteta Crne Gore, i čiji funkcioneri ne baštine antifašističke vrijednosti - već podržavaju režime poput Vučićevog i Putinovog? Je li dovoljno da samo usmjeravaju određene procese i poručuju da samo od nas zavisi kako ćemo iznutra definisati stanje u društvu?
ZIROJEVIĆ: Mislim da jeste i mislim da se odnos zvanične EU prema Crnoj Gori, čast izuzecima, sveo na formalno ispunjavanje nekih uslova i, kako to kolokvijalno kažemo, dobijanje štrikova. Međutim, djeluje kao da se odavno niko ne bavi suštinom.
Dakle, mi imamo sasvim jasnu situaciju u državi - parlamentarna većina vrši neviđene i krajnje neprimjerene pritiske na bilo koga ko bi se potencijalno otrgao i prešao na stranu opozicije, u međuvremenu se u izvršnoj vlasti i državnim preduzećima sprovodi brutalan kriminal, jasno je vidljiva sprega izvršne, zakonodavne i sudske vlasti, namjerno se narušavaju odnosi sa susjedima, među kojima i našim jedinim EU susjedom (Hrvatskom) itd, dok crnogorske političke elite (vladajuće) izvještaj podnose Vučićevom režimu u Beogradu.
Mi danas imamo državne funkcionere koji u Brisel, Berlin, Pariz i na druge evropske destinacije odlaze da prodaju šarene laže dok neko sve to tamo oduševljeno sluša i sačini pozitivan izvještaj, a oni se nakon toga vrate u Podgoricu gdje negiraju genocid, ne priznaju nezavisnost susjednih država, veličaju ratne zločince, razaraju institucije, uništavaju bezbjednosni sektor i sprovode u potpunosti antievropsku politiku.&nbsp;
Analizirajući ono što se u istoriji dešavalo na ovim prostorima, ne bi bio prvi put da međunarodna zajednica gleda kroz prste nekim retrogradnim političkim snagama, zanemarujući brojne aspekte njihove vladavine.
Posljednji put kad smo imali takvu situaciju, kada su se osvijestili, Balkan je gorio u plamenu rata i bilo je kasno.&nbsp;
Ne želim da vjerujem da danas, u 21. vijeku možemo da doživimo takvu sudbinu, ali se plašim da prećutno odobravanje onoga što danas u Crnoj Gori, ali i u regionu, rade nasljednici tih mračnih ideologija, može da izazove ozbiljne probleme, kako u Crnoj Gori, tako i na cijelom Balkanu.

Tag: dzimi-karter

Preminuo bivši američki predsjednik Džimi Karter

Bankarski sistem stabilan i solventan

UZNEMIRUJUĆE: Uprava policije beskrupulozno slagala javnost i pustila skraćeni video zapis smrti Martinovića, sve u pokušaju da demantuju Abazovića!

Policijskih službenika ima dovoljno da štite Krvavca, Šaranovića i ostale, a nema da sačuva građane od pomahnitalih ubica

U Gazi ubijeno više od 45,7 hiljada Palestinaca

PRATITE TVe UŽIVO