Američka savezna agencija OSC otvorila je formalnu istragu protiv bivšeg specijalnog tužioca Džeka Smita, koji je nadgledao dvije krivične istrage protiv predsjednika Donalda Trampa nakon njegovog prvog mandata u Bijeloj kući.
Istražuje se da li je Smit prekršio zakon koji zabranjuje saveznim službenicima da koriste svoje položaje za političke aktivnosti. Odluka je uslijedila nakon zahtjeva za istragu američkog senatora Toma Kotona, republikanca iz Arkansasa.
OSC je nezavisna agencija koja istražuje ponašanje saveznih službenika, ali nema ovlaštenje za podizanje krivičnih prijava. Razlikuje se od vrste specijalnog tužilaštva kojim je ranije upravljao Smit, a koje je imenovalo Ministarstvo pravde za krivično gonjenje krivičnih slučajeva.
Smit, koji je podnio ostavku na funkciju u januaru nakon Trampove izborne pobjede, nije bio odmah dostupan za komentar.
Ranije ove sedmice, Koton je optužio Smita da agresivno sprovodi istrage protiv Trampa kako bi naštetio njegovoj predsjedničkoj kampanji, nazivajući Smita "političkim akterom koji se maskira kao javni službenik" u nizu objava na mreži Iks (X).
- Zato sam zatražio od OSC-a da odmah istraži ovo neviđeno miješanje u izbore 2024. godine - napisao je Koton.
Smit je podnio dvije krivične prijave protiv Trampa - jednu u kojoj se tvrdi da je nezakonito zadržao povjerljivi materijal, a drugu koja se odnosi na Trampove napore da poništi njegov izborni poraz 2020. godine, što je dovelo do napada na američki Kapitol 6. januara 2021. godine.
Nijedan slučaj nije stigao do suđenja, jer je odgođen i opterećen nizom pravnih izazova, uključujući presudu konzervativne većine Vrhovnog suda koja je bivšim predsjednicima dala širok imunitet od krivičnog gonjenja.
Smit je odustao od oba slučaja nakon što je Tramp pobijedio na izborima, pozivajući se na dugogodišnju politiku Ministarstva pravde protiv krivičnog gonjenja aktuelnih predsjednika, ali je u januaru objavio izvještaj u kojem se navodi da će dokazi koje je prikupio biti dovoljni da osudi Trampa.
Tramp je negirao bilo kakvu nezakonitost i napao je krivično gonjenje kao politički motivisane pokušaje da se nanese šteta njegovoj kampanji.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Otvorena istraga protiv tužioca koji je vodio slučajeve protiv Trampa

Novoizabrani predsjednik SAD Donald Tramp bio bi osuđen za ilegalni pokušaj obaranja rezultata izbora 2020. godine da nije pobijedio na izborima četiri godine kasnije, pokazuje izvještaj specijalnog tužioca Džeka Smita, objavljen danas u američkim medijima i proslijeđen Kongresu.
Dokument na 137 strana poslat je u Kongres pošto je sutkinja Ajlin Kenon „otvorila put“ da se prva dva poglavlja Smitovog izvještaja o slučaju miješanja u izbore, budu objavljena.
Mogućnost objavljivanja izvještaja o slučaju držanja tajnih dokumenata u Trampovoj kući u Mar-a-Lagu će se odvojeno razmatrati.
Ali Smit je zatvorio slučajeve poslije Trampovog izbora u novembru u skladu sa propisima Ministarstva pravde, kojim se zabranjuje sudsko gonjenje predsjednika na dužnosti.
U objavljenom izvještaju Smit je rekao da je stav ministarstva da Ustav zabranjuje nastavak optužnice i sudskog gonjenja nekog predsjednika kategoričan i ne odnosi se na ozbiljnost optužbi, snagu vladinih dokaza ili merituma tužilaštva, iza koga kancelarija tužilaštva u potpunosti stoji.
Tramp je na svojoj mreži "Truth social" rekao da je Smit „poremećen“ i da su „njegovi nalazi lažni“.

Izvještaj specijalnog tužioca SAD: Tramp bi bio osuđen da nije reizabran za predsjednika

Američki specijalni tužilac Džek Smit podnio je ostavku u ministarstvu pravde, nakon završetka krivičnih istraga protiv novoizabranog predsjednika SAD Donalda Trampa o njegovim navodnim pokušajima da preokrene izborni poraz 2020, prenio je danas Politiko.
Vijest o ostavci Smita objavljena je u fusnoti podneska ministarstva pravde američkoj okružnoj sudiji Ajlin Kenon ranije danas, pozivajući je da ne produžava sudski nalog kojim je privremeno blokirala objavljivanje završnog izvještaja Smita o istragama protiv Trampa.
Zvaničnici ministarstva pravde saopštili su da je sudija prekoračila svoja ovlašćenja i da ona nema ovlašćenja da blokira državnog tužioca Merika Garlanda da objavi Smitove nalaze.
Zabrana koju je izdala Kenon je na snazi je do ponedjeljka. Prema pisanju Politika, očekivalo se da Smit podnese ostavku prije kraja mandata aktuelnog predsjednika SAD Džozefa Bajdena, a Tramp je u više navrata tražio da Smit bude krivično gonjen i predložio da bude izbačen iz države.

Tužilac podnio ostavku nakon završetka krivičnih istraga protiv Trampa

Predsjednik SO Kotor je u zoni krivične odgovornosti, a SO ne ispunjava svoje zakonske obaveze, jer je neko sebi dao za pravo da uzme pravdu u svoje ruke i to se zove kršenje zakona što će za posljedicu imati krivičnu prijavu protiv predsjednika SO-rekao je gostujući u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, potpredsjednik Demokratske partije socijalista Ivan Vuković.
Nedavno su objavljeni, podsjeća Vuković, zvanični rezultati lokalnih izbora u Kotoru, a prva sjednica lokalnog parlamenta je održana krajem decembra 2025. godine, te je taj saziv po zakonu bio dužan da u roku od 30 dana izabere novog predsjednika Opštine Kotor, što se ni nakon 2 mjeseca nije desilo.
Podsjeća i da je na takvu situaciju u Opštini Kotor reagovalo i Ministarstvo javne uprave upozorenjem, pa je s tim u vezi i predloženo saslušanje u Skupštini Crne Gore, ali su poslanici parlamentarne većine onemogućili da do tog saslušanja dođe.&nbsp;
- Ne samo da su onemogućili da se desi saslušanje, dokazujući svoj demokratski kapacitet, a među njima i pravnici za mene na jedan krajnje iznenađujući način, neodgovoran prije svega, pokušali sa relativizuju stvari i kažu da je Vladimir Jokić prethodno izabran na puni mandat tako da nema potrebe da lokalni parlament ispunjava ono što je eksplicitna zakonska norma. To vam samo govori o tome da ti ljudi očigledno doživljavaju Ustav i zakone na način da dok ima odgovaraju, ili misle da im odgovaraju, oni su okej i imaju obavezu da ih se pridržavaju, a onda kad politički i partijski interes nalaže suprotno oni će uraditi sve da to relativizuju. To je vrlo opasan presedan za političku budućnost Crne Gore- rekao je Vuković.
Ističe da SO Kotor ne ispunjava svoje zakonske obaveze, jer je neko sebi dao za pravo da, kako tvrdi, uzme pravdu u svoje ruke i to se zove kršenje zakona.
- To će sigurno za posljedicu imati krivičnu prijavu protiv predsjednika SO Kotor- poručio je Vuković.
Inicijativu za skraćenje mandata Skupštini Glavnog grada potpisala su 24 odbornika, 3 poslanika Evropskog saveza i 19 DPS-a i 2 SEP-a, a da bi taj prijedlog bio izglasan neophodno je da za njega glasa 30 odbodnika.&nbsp;
Da bi se uopšte razgovaralo o skraćenju, kaže Vuković, neophodno je obezbijediti kvorum za održavanje sjednice Skupštine Glavnog grada, jer trenutno 27 odbornika podržava rad gradske uprave umjesto, podsjeća on, 30 odbornika.
- Postavlja se pitanje da li uopšte postoji kvorum da se održi sjednica Skupštine Glavnog grada. Mi procjenjujemo u DPS-u, a mislim i da je to stav kompletne opozicije da je korisno da se ta sjednica desi i da se na dnevnom redu nađe ova inicijativa pa ćemo da vidimo kako će se partije odrediti. Biće posebno interesantno da vidimo kako će se odrediti odbornici DNP-a koji odnedavno funkcionišu u opozicionom kapacitetu- zaključio je Vuković.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Djr_tFbJsa7U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vuković: Lokalni parlament u Kotoru ne ispunjava zakonske norme i to je vrlo opasan presedan za političku budućnost Crne Gore

Povodom aktuelnih dešavanja u RTCG, a u vezi sa procesom kompenzacije duga izvođaču radova putem ustupanja poslovnih prostora, &nbsp;Sindikalna organizacija JRDS-RTCG ukazala je na nestanak 647 m² stambene površine, neplaćanje penala za kašnjenje radova i netržišno ustupanje imovine Javnog servisa.
Njihovo saopštenje prenosimo integralno:&nbsp;
Odgovor na pitanje dvije sindikalne organizacije iz RTCG, ko je omogućio da se novac crnogorskih građana troši na način što će se poslovni prostor u vlasništvu RTCG, na parceli koja je dobijena od Glavnog grada i sa plaćenim UTU uslovima i dozvolom predati građevinskoj firmi koja je izgradila zgradu, nadležne državne institucije, građani i zaposleni u RTCG ni do danas nijesu dobili.
Pozivanje na ugovor iz 2022. godine je bespredmetno. Pitanje kompenzacije, odnosno spremnosti da se dio troškova namiri kroz ustupljeni poslovni prostor, mora se posmatrati isključivo u kontekstu novoizgrađenog objekta i stvarnih finalnih troškova izgradnje.
Dakle , da bi se kompenzovalo, mora se vidjeti što se kompenzuje.
Tako uostalom i piše u ugovoru, u kojem se članom 4 reguliše plaćanje.
Paradoksalno je da, dok većina zaposlenih, koji su na ovaj način riješili stambeno pitanje, otplaćuje stanove kreditnim zaduženjem, povlašćena grupa lica koju je nezakonito zaposlio, višestrukim odlukama suda nezakoniti Raonić, dobija kvadrate po privilegovanoj cijeni.
Ključno pitanje za menadžment RTCG i Vladu Crne Gore glasi: koja je stvarna vrijednost 710 m2 poslovnog prostora kojim se kompenzuje dug? Netransparentnost izvještaja, koji krije cijenu po kvadratu, budi sumnju u to čiji se interesi štite ustupanjem državne imovine bez jasne finansijske specifikacije.
Pažljivim čitanjem dokumentacije nameće se zaključak da je ugovorom iz 2022. godine sprovedena sumnjiva prenamjena prostora na štetu zaposlenih i javnog interesa.
Matematika dronova
U Javnom pozivu od 11. jula 2022. godine jasno je navedeno da neto stambena površina iznosi 4.424,76 m². Međutim, u finalnom Ugovoru ta cifra se volšebno smanjuje za čak 647 m². Taj prostor je naprasno „pretvoren“ u zajedničke prostorije i hodnike.
Ako je cijena od 650 €/m² fiksirana i ujednačena za sve - stambeni prostor, hodnike i poslovni prostor - postavlja se logično pitanje:
Iz kojih sredstava se namiruje cijena izgradnje hodnika i stepeništa?
Ako se dug prema izvođaču od 3.387.000 eura umanjuje ustupanjem 710 m² poslovnog prostora, javnost mora da zna:
Da li se kroz cijenu poslovnog prostora zapravo prikriva trošak zajedničkih prostorija koje su „otkinute“ od prvobitne stambene površine?
Kako je moguće da se stambeni prostor, u koji se ulazi hodnicima (jer se u stanove ne ulazi dronovima niti iz poslovnih prostora), naknadno smanjuje u specifikaciji, iako su ti hodnici morali biti predviđeni projektom od samog početka?
Da li su Raonićevi pravnici, ekonomisti , savjetnici, analitičari, savjetnice, korporativni direktor namjerno planirali ovu stavku koju neko mora da plati.
Ili su iz puke neznavenosti napisali poziv i potpisali ugovor koji ih sad “iznenađuje”…
Da li su u finansijski plan za ovu godinu uračunali ove izdatke? Neznavenost i korupcija obično idu zajedno. Nepoznavanje zakona u tome uvijek pomaže. O nepoštovanju istog, da ne govorimo…
Pored sumnjive matematike sa kvadratima, neophodno je javno odgovoriti na pitanja o direktnom kršenju ugovornih obaveza koje idu na štetu radnika i budžeta RTCG:
Izvođač radova kasnio je sa završetkom izgradnje objekta više od 14 mjeseci. Prema članu 23 Ugovora, precizirano je da je izvođač u obavezi da plati penale za kašnjenje u iznosu do 5% ukupne vrijednosti radova. Da li je menadžment RTCG obračunao ove penale i umanjio fakturu izvođaču, ili je i ovaj iznos “oprošten” na štetu Javnog servisa?
Član 29 Ugovora propisuje da je Projektna dokumentacija sastavni dio ugovora i da se sve mora realizovati po Glavnom projektu. Ako je Glavnim projektom predviđena ugradnja klima uređaja, a oni na objektu ne postoje, pitamo menadžment:
Ko je odobrio odstupanje od projekta i da li je zbog toga dodatno umanjena cijena radova? Podsjećamo na izjavu šefice kabineta generalnog direktora iz oktobra 2021. godine, koja je pojasnila da je planirano da izvođač izgradi zgradu, a da se nakon toga naplati od radnika kada dokumentacija bude spremna.
Član 5 Ugovora obavezuje RTCG na dostavljanje interne liste kupaca, ali trenutna situacija u kojoj se dug prebija poslovnim prostorima uz „nestanak“ 647 m² stambene površine ukazuje na to da se prvobitni model, koji je bio u interesu zaposlenih, pretvorio u model koji štiti isključivo izvođača radova.
Umjesto da RTCG naplati penale od 5% i obezbijedi naknade za kirije svojim radnicima, menadžment se bavi ustupanjem poslovnog prostora pod nejasnim uslovima.
Ovako imamo slučaj da radnici koji nijesu dobili stanove - zbog već notorno nezakonitih pravilnika i procedura koje su išle na ruku nelegalnim menadžerima tri put nelegalnog Raonića, sad dodatno plaćaju hodnike (647 m2 x 650 EUR) i to najvjerovatnije od novca koji je ostao, a trebalo biti potrošen za njihove plate. Bar da su od ušteđenog novca kupili hodnike koji nemaju tržišnu vrijednost i poslovni prostor koji ima tri put veću vrijednost od cijene po kojoj je ustupljen.
Bez ikakvog obrazloženja radnici RTCG nijesu platili 650 eura iz Ugovora, već 705 eura, a RTCG je platila dio (koji dio?) otuđenjem poslovnog prostora po netržišnim cijenama i hodnike ulaza sa pozicije koja nije određena budžetom RTCG.
Zašto Raonić, po povoljnim uslovima, po kojima su radnici dobili stanove, omogućava izviđaču radova da kupi poslovni prostor koji na tržištu vrijedi dva-tri puta više?
Obmanuti Savjet i Vlada?
Savjet i Vlada čije je saglasnosti Raonić sa menadžmentom i polovičnim informacijama iznudio, sigurno nijesu imali ove informacije. To što je veliki trgovinski lanac ušao u naknadno kompenzovani poslovni prostor 4. decembra prošle godine, tako što je potpisao ugovor sa izvođačem radova, jasno govori da Raonić ne preza da za svoje onerozne namjere obmane i Vladu Crne Gore.
Navedeno pokazuje da je za sve ove loše vođene procese, koji se drže sakriveni od javnosti kriv ne samo nezakoniti Raonić, već čitava pravno-ekonomska administracija, kao i urednički menadžment koji za obavezu ima da izvještava i prati procese u društvu, a nije 5 godina sposoban da otvori pitanje sumnjivih i najvjerovatnije kriminalnih procesa u sopstvenoj kući. Nesposobnost je uglavnom i plaćena varijabilama i stanovima, tj. novcem svih građana.
Zato, uz ovo obraćanje javnosti, tražimo da se sve institucije u Crnoj Gori (prije svih tužilaštvo) posvete ovom slučaju a da kompletan menadžment RTCG podnese ostavku.

JRDS - RTCG: Poklonili poslovni prostor, kupili hodnike?

Dana 27. februara 1993. godine popodnevni časovi donijeli su tamu koju nije donijelo vrijeme nego mržnja (ne)ljudi. Ozloglašeni pripadnici Višegradske brigade Vojske Republike Srpske poznatiji kao horde zla ulaze bahato u voz 671 uvjereni da je sve njihovo. U njihovim rukama tog dana nalazili su se i život i smrt nedužnih putnika. Štrpci postaju mjesto koje zvuči kao bezdan ljudskog zla i moralnog sunovrata. Zlostavljanje počinje odmah, bez riječi, bez milosti i bez ikakvog ljudskog obzira. Ljudi se izvode iz voza, vezuju im ruke iza leđa i ponižavaju pred drugima. Put od stanice pretvara se u hod prema sigurnoj smrti bez nade i spasa. Njihov jedini grijeh bilo je bošnjačko ime i prezime koje su nosili. Zločin nije bio slučajan nego planski pripremljen i unaprijed osmišljen. Vapaji, upozorenja i informacije upućeni su Ministarstvu odbrane SRJ, ali bez reakcije.
Užički korpus Vojske Jugoslavije i drugi nadležni ostaju nijemi pred onim što slijedi. Dvadeset civila pogubljeno je sadistički, mučenički i uz krajnje poniženje ljudskog dostojanstva. Ubijani su pucnjem u potiljak, a jednoj žrtvi prerezan je vrat. Prije smrti opljačkani su i ostavljeni bez svega što su nosili sa sobom. Najmlađa žrtva bio je Senad Đečević, mladić od samo sedamnaest godina. Teško je zamisliti da je tako mlad i krhak život oduzet na tako brutalan način. Milosti nije bilo ni za koga, ni za starije ni za mlađe. Država je ponovo pala na ispitu suočavanja sa zločinima nad Bošnjacima.
Državna bezbjednost ostaje simbol nemoći ili bolje rečeno saučesničkog ćutanja tog vremena. Zločin je decenijama ostao slabo prisutan u javnom prostoru i kolektivnom pamćenju. Komemoracije su uglavnom bile lokalne i bez šire društvene podrške. U Prijepolju stoji spomenik sa imenima stradalih kao nijemi svjedok tragedije. Mnogi odgovorni nikada nijesu procesuirani niti izvedeni pred lice pravde. Godine 1993. i 2026. nijesu se približile ni istini ni pravdi. Najmanje su se približile bolu koji porodice nose svakog dana. Posljednja stanica života postala je njihova konačna stanica smrti. Tamo su velikosrpski nacionalisti pokazali svoje pravo lice i razmjere zla. Neko je izgubio sina, neko oca, neko supruga, brat ili ujak više se nikada nijesu vratili. Bol je ostao velik, i duboko ljudski, bez mogućnosti zaborava. Sjećajući se stanice Štrpci sjećamo se svakog imena i svake nedužne žrtve. Kajanje i bol ostaju kao jedino što je preostalo živima.
Moja, ali moja Crna Gora ni danas nije bliža moralnoj odgovornosti nego tada. Nije bliža ni pravdi, ni saosjećanju, ni iskrenom suočavanju sa prošlošću. Zato moramo govoriti i pisati o Štrpcima bez straha i bez zaborava. Kultura sjećanja je dug prema mrtvima i obaveza prema živima. Zlo mora biti imenovano jer ćutanje i prečutkivanje rađa novo zlo. Ovo zlo imalo je ne samo ime nego i konkretna imena počinilaca.
Nebojša Ranisavljević osuđen je na petnaest godina zatvora koje je odslužio. Mićo Jovičić osuđen je na pet godina zatvora za učešće u zločinu. Sud Bosne i Hercegovine osudio je osmoricu pripadnika VRS na kazne od trinaest do petnaest godina. Luka Dragičević oslobođen je zbog nedostatka dokaza uprkos sumnjama. Milan Lukić optužen je za ovaj zločin, ali već izdržava doživotnu kaznu za druge zločine. Presuda u Beogradu iz 2023. godine donijela je dodatne kazne za izvršioce. Gojko Lukić, Duško Vasiljević i Jovan Lipovac osuđeni su na po deset godina zatvora. Dragana Đekić osuđena je na pet godina zatvora za učešće u zločinu. Apelacioni sud u Beogradu je 30. novembra 2023. godine ukinuo prvostepenu presudu i predmet vratio na ponovno suđenje, koje je započelo početkom 2024. godine. U ponovljenom postupku izrečena je nova prvostepena presuda u oktobru 2025. godine, ali pravosnažna odluka još uvijek nije donesena.
Ovaj zločin ostaje otvorena rana savjesti i trajna opomena ljudskom rodu. U mjesecu Ramazana, mjesecu milosti i oprosta, uputite dove za nevino ubijene čija je jedina krivica bila ime koje su nosili. Njihova smrt nije kraj nego svjedočanstvo koje obavezuje nas žive. Uzvišeni kaže: „I dosudi nam dobro na ovom svijetu i na onom svijetu - mi se uistinu, vraćamo Tebi. A milost Moja obuhvata sve.“ (Kur’an, El-A‘raf, 156) sjećanje na njih je čin pravde, a zaborav bi bio drugo ubistvo.
VOZ 671 - ŠTRPCI
Senadu Đečeviću
Sedamnaest proljeća stalo je pred pragom života
voz 671 tog dana odvezao je djetinjstvo bez povratne karte
taj vagon bio je pun nevinosti koja nije slutila zlo
u njega je ušla smrt u ljudskom obliku.
Ruke su svezane kao da i nevinost treba kazniti
pognute glave nosile su jaram tuđeg bezumlja
oči su lutale tražeći lice koje bi obećalo spas
suza je niz pogled padala nad dvadeset ljiljana tog dana istrgnutih i odvedenih dželatima
koraci su nestajali u pravcu iz kojeg se niko nije vraćao.
Njihovi mezari stoje kroz magle na putevima tame
dlanovi su uzdignuti ka Gospodaru koji jedini zna istinu
Ramazan je i molim se sada za one koje je noć odnijela u tamu bez povratka
ne mogu oprostiti krvnicima koji su izabrali zlo umjesto čovječnosti.

Posljednja stanica života- Štrpci (1993-2026)

Bivša generalna direktorica Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava Mirjana Pajković kazala je za <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/pajkovic-umjesto-zastite-dozivjela-sam-institucionalni-pritisak">Pobjedu</a> da je očekivala da će Tužilaštvo odbaciti krivičnu prijavu protiv nje za prinudu na štetu nekadašnjeg direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Dejana Vukšića.
Policija je krajem januara ove godine podnijela krivičnu prijavu protiv Pajković, zbog sumnje da je u oktobru 2024. godine, bez saglasnosti Vukšića, uzela njegov mobilni telefon i sa njega poslala više uvredljivih fotografija i poruka osobama iz njegovog okruženja, čime je, narušila njegov ugled i privatnost.
Iz Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici juče je saopšteno da ne postoji osnovana sumnja da je Pajković izvršila ni to, ni bilo koje drugo krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti.
- Sve to dodatno baca sumnju da se radilo o pokušaju zloupotrebe institucije koju je Vukšić, kroz autoritet koji je u tom trenutku obnašao kao bivši čelnik ANB i prvi čovjek predsjednika države, očigledno koristio. Njegove tvrdnje i riječi bile su više vrednovane nego što bi bile riječi običnog građanina - saopštila je Pajković za Pobjedu.
Iako je, kako navodi, očekivala ovakvu odluku ODT-a, smatra da je cijeli slučaj poslao poruku nepovjerenja u instituciju Uprave policije. Podsjeća da je u trenutku kada je ona pokrenula krivične prijave protiv Vukšića objavljeno da Uprava policije nju tereti za krađu telefona, što je, kako kaže, bilo „nedopustivo, suvislo i lažno“.
– Prije svega, moram da kažem da je ta krivična prijava podnešena negdje u maju 2025. godine, a koju ja tumačim kao mehanizam zastrašivanja i prinude mene lično, na ponašanje koje je tom čovjeku u tom trenutku odgovaralo i što nema apsolutno nikakve veze sa onim što je on predstavio u krivičnoj prijavi – istakla je ona.
Simptomatično je, kako je kazala, što je ta krivična prijava „stajala“ u Upravi policije sve do trenutka kada je ona krajem prošle godine podnijela krivične prijave protiv Vukšića.
- Razmatrana je jedna suvisla krivična prijava koja nema nikakav osnov. U njoj se navodi da je njemu stigla neka anonimna poruka – ne znam na koji način, da li preko aplikacije ‘Signal’ ili drugačije – koju je on protumačio kao prinudu. Ta poruka uopšte ne sadrži elemente prinude, pa je sve vrlo simptomatično u pogledu pokušaja institucionalne zloupotrebe - ponovila je Pajković.
Ona je dodatno problematizovala navode da je ukrala telefon koji, kako tvrdi, nikada nije bio u njenom posjedu, ocjenjujući da se radi o nepoznavanju i kršenju zakona.
- Razumijem da je nekada teško kvalifikovati savremenija krivična djela, ali da tadašnji načelnik Goran Jokić, koji je vodio predmet, ne zna elemente krivičnog djela krađe – to zaista ne mogu da pripišem samo neznanju. To kod mene ostavlja ozbiljnu sumnju da se pokušalo izaći u susret riječima čovjeka koji je u tom trenutku imao državni autoritet - istakla je Pajković.
Govoreći o odluci ODT-a da naloži vještačenje kako bi se utvrdilo ko se pojavljuje na eksplicitnim snimcima, Pajković navodi da to doživljava kao dodatnu traumatizaciju u svojstvu oštećene.
- Fokus ne treba da bude na vještačenju sadržaja sa snimaka i fotografija, već na neovlašćenoj distribuciji. Pristala sam na takvo vještačenje, ali smatram da će ono dodatno opteretiti i usporiti postupak. Izostala je blagovremena reakcija policije i tužilaštva, koji su trebali da rade na suzbijanju neovlašćenog dijeljenja sadržaja - smatra ona.
Ukazuje i na, kako kaže, nejednak pristup pravnoj zaštiti.
- Korišćena je međunarodna pravna pomoć zbog navodne krađe telefona na štetu Vukšića, a ne koristi se u mom slučaju, gdje je došlo do ekstremnog kršenja prava na privatnost. Gotovo da nema države u regionu, pa i šire, u kojoj nijesu neovlašćeno dijeljeni sadržaji koji se tiču moje privatnosti. Čak i ako je riječ o lažnom ili ‘deep fake’ sadržaju, šteta je nanesena meni – zloupotrijebljeno je moje ime, prezime, lik i tijelo - zaključila je Pajković.
Podsjetimo, Pajković je ranije podnijela tri krivične prijave protiv Dejana Vukšića, zbog neovlašćene distribucije eksplicitnog sadržaja – fotografije na kojoj se nalazi ona.
S druge strane, Vukšić tvrdi da nema nikakve veze sa spornim eksplicitnim sadržajem koji je dospio u javnost i da je „te sadržaje prvi put vidio kada su počeli nezakonito da kruže društvenim mrežama“.

Tag: dzek-smit