Italijanska premijerka Đorđa Meloni izrazila je razumijevanje za kritike koje je američki potpredsjednik Džej Di Vens uputio Evropi tokom govora na Bezbjednosnoj konferenciji u Minhenu u februaru.
- Moram da kažem da se slažem. To govorim već godinama. Evropa je pomalo izgubila sebe - istakla je Melonijeva odgovarajući na pitanje o Vensovim ocjenama da je kontinent oslabio u svom zalaganju za slobodu govora i demokratiju, prenosi "Ansa".
Takođe je naglasila da primjedbe američkog predsjednika Donalda Trampa na račun EU nisu bile usmjerene na njen narod, već na "vladavinu klase i ideju da se, umjesto da se sagleda stvarnost i pronađu odgovori za ljude, može nametnuti ideologija".
Vens je u svom izlaganju naglasio da se najveće opasnosti za evropsku demokratiju nalaze unutar samog kontinenta, a ne u spoljnim prijetnjama poput Rusije ili Kine, pri čemu je masovnu imigraciju izdvojio kao ključni problem, prenosi "24Sedam".

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Meloni podržala Vensovu kritiku Evrope

Ukrajina i Evropa su ostale same sučeljene s Rusijom, a odnosi izmedju američkih i evropskih saveznika su došli do tačke pucanja, što je pokazala žestoka čarka sefa Bijele kuće Donalda Trampa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, piše francuski list „Mond“.
U dužem redakcijskom uvodniku ističe se da je „sudbina Ukrajine ranjivija više nego ikad“ i da se sukob Trampa i Zelenskog u Bijeloj kući okončao dovođenjem u pitanje američke podrške Kijevu.
- To je propast za Ukrajinu, sirovo iskazanje toga šta je administracija Tramp-Vens, polarno hladan vjetar koji je prekrio Evropu - dodaje se uz napomenu da je to „poklon za Moskvu“.
Javni sukob Trampa i Zelenskog u Bijeloj kući i potpuno suprotstavljeni prioriteti su, navodi „Mond“, Kijev gurnuli u položaj „neviđene ranjivosti u okviru zapadnog bloka, punog pukotina“.
Francuski dnevnik navodi da će sjutra u Londonu razgovarati mnoge evropske vođe, ali zaključuje da Evropa mora da se ujedini oko izgradnje jake evropske odbrane i „pripremi javnost na grubi zaokret ka jednom drugačijem svijetu“.

Mond: Ukrajina i Evropa ostale same pred Rusijom

Konzervativni Foks Njuz, koji podržava američkog predsjednika Donalda Trampa i njegovu administraciju, danas je objavio da su demonstranti dočekali potpredsjednika SAD Džej Di Vensa u saveznoj državi Vermont, gdje se uputio na godišnji odmor sa porodicom.
Foks javlja da su demonstranti dočekali Vensa kod skijaškog odmarališta u mjestu Šugarbuš "dan nakon jučerašnjeg fijaska u Ovalnom kabinetu" tokom sastanka sa ukrajinskim predsjednikom Volodomirom Zelenskim.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fistorijska-predstava-i-farsa-ili-istorijska-sansa-za-eu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Protestanti su mahali ukrajinskim zastavama. Tajna služba, koja brine za sigurnost predsjednika i potpredsjednika SAD, zbog protesta je sklonila Vensa i njegovu porodicu na drugu lokaciju.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Ftwitter.com%2Fi%2Fstatus%2F1895875964393177424&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vermont: Demonstranti dočekali Džej Di Vensa sa ukrajinskim zastavama nakon fijaska u Bijeloj kući

Potpredsjednik SAD Džej Di Vens sastao se danas na marginama Minhenske bezbjednosne konferencije, sa kandidatkinjom za kancelarku njemačke krajnje desničarske AfD, Alis Vajdel, samo nedjelju dana prije parlamentarnih izbora u toj zemlji,vprenijela je njemačka televizija ZDF.
&nbsp;Vens je ranije tokom dana kritikovao takozvani „sanitarni kordon“ drugih stranaka kojim se izoluje ekstremno desničarska Alternativa za Njemačku (AfD) od dolaska na vlast, kao i opšte stanje demokratije u Evropi.
Na Vensovu izjavu na konferenciji je žestoko reagovao njemački ministar odbrane Boris Pistorijus ističući da svako mišljenje ima glas u demokratiji njegove zemlje.
- To omogućava djelimično ekstremističkim partijama kao što je AfD da vode kampanju potpuno normalno kao svaka druga partija- rekao je Pistorijus i ukazao da je Vajdel učestvovala na njemačkoj televiziji u udarno vrijeme u četvrtak uveče zajedno sa drugim kandidatima za kancelara.
Ali je Pistorijus dodao da „demokratija ne znači da je glasna manjina automatski u pravu. Demokratija mora da može da se brani od ekstremista koji žele da je unište,“ dodao je Pistorijus.
Danas je u Njemačkoj održan protest na marginama Minhenske bezbednosne konferencije.
Prema anketama AfD je na drugom mjestu uoči parlamentarnih izbora u Njemačkoj 23. februara, sa oko 20 odsto podrške.

Vens se sastao sa šeficom njemačke ekstremne desnice Alis Vajdel

Potpredsjednik SAD Džej Di Vens kritikovao je danas Evropsku uniju "zbog neozbiljnih izjava", tokom Minhenske bezbjednosne konferencije.
Vens je &nbsp;poručio Evropi da "ako su Amerikanci mogli da se nose 10 godina sa Gretom Tunberg, mogu i oni sa Elonom Maskom".
- Prijetnja koja me najviše brine u vezi Evrope nije Rusija, nije Kina, nije nijedan drugi spoljašnji akter; ono što me brine je prijetnja iznutra, povlačenje Evrope od nekih njenih najosnovnijih vrijednosti, vrijednosti koje dijeli sa Sjedinjenim Američkim Državama- kazao je Vens na početku.
On je dodao kako u Njemačkoj može da se dogodi "rumunski scenario", odnosno situacija u kojoj su poništeni izbori. Kazao je da su oni poništeni "na osnovu slabih sumnji obavještajne agencije i ogromnog pritiska kontinentalnih susjeda."
Vens je kritikovao i pravila EU o moderiranju sadržaja, njemačku policiju zbog "sprovođenja racija protiv građana osumnjičenih za postavljanje antifeminističkih komentara na internetu kao dio 'borbe protiv mizoginije na internetu'", i švedske planove da osude aktivistu koji učestvuje u spaljivanju Kur'ana.
Takođe se osvrnuo na Veliku Britaniju, fokusirajući se posebno na slučaj optuženog za kršenje zaštitnih zona oko klinika za abortus i brošure škotske vlade na sličnu temu.
Vens je poručio da &nbsp;“ponekad najglasniji glasovi za cenzuru nijesu dolazili iz Evrope, već iz moje sopstvene zemlje,” misleći tu na prethodnu američku administraciju.
Kazao je i kako lidere EU podstiče “da prihvate ono što im njihovi ljudi govore, čak i kad je to iznenađujuće, čak i kad se ne slažu.”
- Magija demokratije nije u ovim kamenim zgradama ili preljepim hotelima. Nije čak ni u velikim institucijama koje smo izgradili zajedno kao zajedničko društvo. Vjerovati u demokratiju znači razumjeti da svaki naš građanin ima mudrost i ima glas, i ako odbijemo da slušamo taj glas, čak i naši najuspješniji borbe će osigurati jako malo- zaključio je Vens.

Vens: Ako su Amerikanci mogli da se nose 10 godina sa Gretom Tunberg, može i EU sa Elonom Maskom

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski i potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džej-Di Vens sastali su se danas tokom Minhenske bezbjednosne konferencije, tokom koje je ukrajinski lider istakao potrebu za "pravim bezbjednosnim garancijama" prije bilo kakvih pregovora koji bi imali za cilj okončanje rata s Rusijom, prenosi Antena M.
Zelenski je naglasio da Ukrajina zahtijeva konkretna uvjerenja o bezbjednosti prije nego što se uključi u mirovne pregovore.
Vens je sastanak opisao kao "uspješan", ističući da su obje strane saglasne u vezi s važnostima okončanja rata. Ponovio je cilj postizanje "trajnog, dugotrajnog mira", i naglasio potrebu za rješenjem koje bi spriječilo buduće sukobe u regionu, za razliku od prethodnih mirovnih napora u istočnoj Europi.
Zelenski je izrazio zahvalnost za nastavak podrške SAD, ističući da je razgovor bio značajan prvi korak, ali da ima još mnogo posla.
- Bio je to dobar razgovor danas, naš prvi sastanak, ali neće biti posljednji- kazao je Zelenski.&nbsp;
Ukrajinski predsjednik je stakao hitnost nastavka razgovora kako bi se zaustavila ruska agresija i osigurao trajan ishod sukoba.
Zelenski je tokom konferencije izjavio da će se sastati sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom lično tek nakon što bude usaglašen zajednički plan sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom. On je izrazio uvjerenje da Tramp drži ključ za okončanje sukoba, otkrivajući da mu je američki predsjednik dao svoj lični telefonski broj.
Sastanak je održan nakon nedavnog pomaka u američkoj politici, nakon telefonskog razgovora između Trampa i Putina, koji je označio odstupanje od dugogodišnje američke podrške Ukrajini. Posmatrači, naročito u Evropi, nadaju se da će potpredsjednik Vens pružiti neku jasnoću o Trampovom pristupu pregovaranju o rješenju.

Sastanak Zelenski-Vens: Bez pravih bezbjednosnih garancija pregovori s Rusijom nemogući

Predsjednik Njemačke Frank-Valter Štajnmajer naglasio je odlučnost te zemlje da ojača evropske odbrambene kapacitete kao odgovor na evoluirajuće globalne prijetnje tokom sastanka sa potpredsjednikom SAD Džej-Di Vensom.
U razgovoru sa novinarima tokom Minhenske bezbjednosne konferencije (MSC), Štajnmajer je priznao potrebu za povećanim izdvajanjima za odbranu među članicama NATO-a, posebno naglašavajući nedostatak prethodnog cilja od dva odsto BDP-a za odbranu koji je postavljen prije deset godina.
- Njemačka je znatno povećala svoja izdvajanja za sigurnost... ali takođe znamo da ovo nije razlog za samopouzdanje. Konkretno: Povećanje mora da se nastavi. Naša Bundesver (njemačka vojska) mora postati snažnija. Ne da bi vodila rat, već da bi spriječila rat- kazao je on.
Njemački predsjednik je jasno naglasio da će buduće njemačke vlade morati da izdvoje više resursa za odbranu, tvrdeći da cilj od 2% „pripada drugoj eri“ i da će više finansijskih sredstava biti neophodno. On je takođe otvorio delikatno pitanje prisustva američkih trupa u Evropi, pozivajući na koordinaciju bilo kakvih odluka o smanjenju broja američkih vojnika sa evropskim saveznicima.
- Mi dijelimo cilj smanjenja broja američkih trupa, pa hajde da koordiniramo put do toga- rekao je on.
Štajnmajer se takođe osvrnuo na širu budućnost njemačke politike i njen ulogu u evropskom sigurnosnom sistemu. Uprkos unutrašnjim političkim izazovima, uključujući vanredne izbore koji se održavaju za nekoliko dana, Štajnmajer je ponovo potvrdio da će spoljnopolitička i sigurnosna politika Njemačke i dalje biti zasnovana na evropskoj jedinstvenosti, transatlantskim vezama i multilateralnoj saradnji. Naglasio je da sljedeća njemačka vlada mora prioritetno raditi na očuvanju snažne Evropske unije, odbijajući političke uticaje krajnje desnice poput Alternative za Njemačku.
Pored jačanja odbrane, Štajnmajer je izrazio zabrinutost zbog šireg geopolitičkog pomjeranja pod administracijom predsjednika SAD Donalda Trampa, naročito u vezi sa ulogom NATO-a i stabilnošću evropskih i globalnih sigurnosnih aranžmana. Upozorio je na brzoplete mirovne dogovore koji bi mogli oslabiti snagu NATO-a i umanjiti uticaj Evrope i SAD-a. Pozvao je na nastavak podrške Ukrajini, naglašavajući potrebu za „kombinovanom snagom odvraćanja i snage“.
Na temu liberalne demokratije, Štajnmajer je izrazio zabrinutost zbog rastućeg uticaja tehnoloških magnata poput Ilona Maska i rastuće koncentracije moći u SAD. Kritikovao je potencijalne prijetnje koje ovi pojedinci predstavljaju, navodeći njihovo nepoštovanje demokratskih normi. Takođe je istakao trajni hibridni rat od strane Rusije i Kine, koji cilja liberalne demokratije putem digitalnih sredstava.
- Ne smijemo sebi dozvoliti da budemo paralizovani poplavom saopštenja- upozorio je Štajnmajer, pozivajući evropske lidere da ne postanu pasivni u odgovoru na geopolitičku nesigurnost.

Štajnmajer: Ne smijemo dozvoliti da tehnološki magnati poput Maska ugroze demokratske norme

Veliki viralni trenuci ipak su izostali kada su se ovog utorka uveče u Njujorku susreli republikanski potpredsjednički kandidat Džej Di Vens i njegov demokratski suparnik Tim Valc. Nije bilo ličnih napada na protivnika, udaraca ispod pojasa, niti šokiranih izraza lica, piše Dojče vele.
Umjesto toga, 35 dana uoči predsjedničkih izbora 5. novembra, zamjenici Donalda Trampa i Kamale Haris vodili su žustru raspravu u kojoj su detaljno razgovarali o unutrašnjim i spoljnopolitičkim pitanjima. Na prvi pogled to možda ne djeluje iznenađujuće, ali svako ko je pratio američku predizbornu kampanju ove, a i prethodnih godina, zna da to nije nešto što se podrazumijeva.
- Debata je bila iznenađujuće pristojna. Posljednji put kada smo imali takvu raspravu bilo je prije 2016. godine - kazao je za Dojče vele politikolog sa Američkog univerziteta u Vašingtonu Filipo Trevisan.&nbsp;
On smatra da nije samo sučeljavanje Trampa i Haris ovog septembra bilo drukčije, već je i potpredsjednička debata između Haris i Majka Pensa 2020. izgledala znatno drugačije.
Tokom televizijskog duela između republikanskog kandidata Trampa i demokratske kandidatkinje Haris, Tramp je davao izjave koje su se graničile s apsurdom, poput one da imigranti navodno kradu i jedu kućne ljubimce. A Haris se jedva uzdržavala da Trampa ne počasti uvredama.
U jučerašnjem sučeljavanju, Vens je okrivio imigracionu politiku aktuelne potpredsjednice Kamale Haris za patnje američkog društva – od previsokih cijena nekretnina, pa do širenja droga. S druge strane, Valc je upozorio da bi odnos između SAD i njegovih saveznika bio ugrožen pod Trampovim predsjedništvom, jer oni na njega ne bi mogli da se oslone.
<h2>Vens, Valc i Bliski Istok</h2>
Prvo pitanje voditeljki s TV-stanice SiBiEs (CBS) odnosilo se na događaje na Bliskom istoku, gdje je Izrael nedavno pokrenuo vojnu ofanzivu protiv Libana. Iran je, pak, u utorak uveče ispalio više od 180 raketa na Izrael. SAD su najvažniji partner Izraela i pitanje je glasilo: Da li bi podržali izraelski napad na Iran?
Nijedan od dvojice kandidata nije direktno odgovorio na to pitanje. Umjesto toga, Valc je govorio o tome koliko je Tramp „opasan“ u ovako nestabilnoj situaciji u svijetu. Vens je, pak, rekao da je Tramp uspostavio efikasne mehanizme odbrane od svakog kršenja pravila na međunarodnoj sceni.
<h2>Spor oko američke privrede i prava na abortus</h2>
Rat u Ukrajini nije igrao značajnu ulogu u potpredsjedničkoj debati. Umjesto toga, kandidati su raspravljali o klimatskim promjenama, imigraciji i privredi. Kada je riječ o privredi, Vens je napao Kamalu Haris argumentom koji se od republikanaca često čuje. Njen plan za pomoć srednjoj klasi, prema Vensu, dijelom zvuči „prilično dobro“ – ali zašto onda nije uspjela da sprovede ništa od toga tokom svoje dosadašnje tri i po godine na mjestu potpredsjednice SAD.
Osim privrede, pravo na abortus jedna je od glavnih tema u američkoj predizbornoj kampanji. Tramp i Vens se zalažu za to da savezne države same donose zakone o abortusu. Haris i Valc žele da trudnice ponovo imaju pristup sigurnim abortusima na nacionalnom nivou, kao što je bio slučaj prije nego što je Vrhovni sud 2022. godine poništio zakon koji je to omogućavao.
U raspravi je Vens naveo raznolikost saveznih država kao opravdanje za veoma različite zakone. Valc je ispričao priču o Amber Turman, mladoj Amerikanki iz Džordžije, savezne države sa strogim zakonima o abortusu. U avgustu 2022. godine ona je otputovala u drugu saveznu državu kako bi obavila prekid trudnoće. Po povratku u Džordžiju došlo je do rijetkih komplikacija koje, zbog strogih zakona, nisu pravovremeno liječene – Turman je preminula. Valc je rekao da se takve tragedije mogu spriječiti. Demokrate se zalažu za slobodno odlučivanje žena o abortusu.
<h2>Ko je pobijedio, Valc ili Vens?</h2>
Američki mediji slažu se da je Vens bio bolji u debati. Prema pisanju „Politika“, ostavio je dobar utisak i efikasnije napao Kamalu Haris nego što je to Tramp učinio u predsjedničkoj debati. Valcov topli, očinski imidž nije tokom rasprave došao do izražaja.
Politikolog Trevisan kaže da je Vensov zadatak u ovom sučeljavanju bio da se poveže s biračima koji nisu uvjerene Trampove pristalice. Morao je, kaže, da uvjeri ljude da Trampove ideje nisu toliko ekstremne kao što ih predstavljaju.
- U tome je bio dobar, stvarno je snažan retoričar - ocijenio je Trevisan.
Ipak, i Valc je imao svoj trenutak. Kada je bilo riječi o predsjedničkim izborima 2020. godine i napadu na Kapitol 6. januara 2021, upitao je Vensa da li vjeruje da je Tramp izgubio izbore. Tramp i dalje odbija da prizna poraz, iako su svi sudovi potvrdili pobjedu Džoa Bajdena. Vens je odgovor izbjegao, rekavši da se fokusira na budućnost. Valc je bio „šokiran“ tom nejasnom izjavom.
I na kraju – da li će sve to imati uticaja na izbore za pet sedmica? Malo vjerovatno, smatra šefica dopisništva Dojče velea u Vašingtonu Ines Pol.&nbsp;
- Ne očekujem da će ovo sučeljavanje imati značajan uticaj. Kandidati ovom debatom neodlučne birače neće uvjeriti - zaključila je Pol.

Trevisan: Iznenađujuće pristojna potpredsjednička debata

Suspendovani policajac Petar Lazović kategorično je negirao navode optužnice da je mučio Jovana Mrvaljevića i Mila Jovanovića krajem 2020, a kako je to predstavljeno optužnicom.
- Razumijem pozadinu progona protiv mene. Hoće da kriminalizuju Sektor gdje sam radio i da se relativizuju uspješni rezultati rada. Za to smo dobili priznanje i od Evropske komisije. Paradoksalo je da oni koju su planirali najteža djela predstavljaju kao žrtve. Dolazimo u situaciju da je navodno bitnije mučenje koje se nije desilo, a ne ono što su oni planirali da urade - kazao je Lazović.
Namjera Tužilaštva, prema riječima Lazovića, nije bila da se utvrdi istina nego da se on optuži.
Dodao je da mu je "milije što je na optuženičkoj klupi nego da su se pod zemljom našli oni koju su navodno oštećeni iz ovog postupka planirali da ubiju.
- Niko ne pominje navodno oštećene, koja djela su planirali da izvrše i postupke koji se protiv njih vode - kazao je Lazovića.
Na pitanje advokata Borivoja Borovića kazao je da su u vozilu Mrvaljevića i Jovanovića pronašli oružje sa brušenim brojevima, kombinezone, rukavice, maske.
Na pitanje advokata Martinovića, Lazović je objasnio da je u odnosu na Mrvaljevića raspolagao podacima da je član jedne kriminalne grupe i da je spreman za izvršenje najtežih krivičnih djela.
Lazović je objasnio da su oni u Sektoru uvijek nosili fantomke prilikom privođenje.&nbsp;
- Nijesam skidao fantomku pred Jovanovićem - kazao je Lazović.
Objasnio je da svi u Sektoru kada postupaju obučeni su u istu ili sličnu garderobu, bez obilježja.
Unutrašnja kontrola je, kako kaže Lazović, pregledala snimke i utvrdila da nema prekoračenja ovlašćenja u postupanju.
Osim Lazovića na optužnici je i suspendovani policaja Jugoslav Raičević.
Optuženi Jugoslav Raičević kazao je da razumio optužnicu ali ne priznaje krivicu.
- Sud će vjerujem utvrditi da nijesam kriv - kazao je Raičević.
Raičević je kazao da je tog dana prvi put u životu vidio Jovana Mrvaljevića.
- Požalio nam se da ima zdravstveni problem i odveli smo ga u bolnicu. Postupili smo ljudski i pošteno &nbsp;- kazao je Raičević.
Nikada, kako je istakao, nikog nije mučio.
On je ispričao da je čuo da se protiv Mrvaljevića vode postupci za teška djela.
- On gleda da mi napakosti i diskredituje - naveo je Raičević.
Prije iznošenja odbrane, sud je odlučio je da je skaj materijal dokaz.
Sudija Ilija Radulović kazao je da se radi o digitalnoj ispravi i da se skaj komunikacije mogu koristiti kao dokaz.
Jedan od branilaca Lazović, advokat Nikola Martinović kazao je da je sud napravio korak naprijed saopštivši da se radi o digitalnoj ispravi.
Martinović je zatražio da im sud dostavi kompletnu Skaj komunikaciju.
Advokat Borivoja Borović koji zastupa takođe Lazovića istakao je da je sud donio preuranjenu nezakonitu odluku.
- Koristite elektronsku ispravu kao dokaz, kako to tvrdi tužilaštvo, iako ni u jednom prvostepenom sudskom postupku ta isprava nije korišćena kao dokaz - rekao je Borović.
Sudjenje se nastavlja 7.maja i tada će biti saslušani svjedoci.

Lazović: Milije mi je što sam na optuženičkoj klupi nego da je neko pod zemljom

Ukupan promet na Montenegroberzi u martu je iznosio 921,27 hiljada eura i bio je 545,57 odsto veći u odnosu na februar.

- U poređenju sa martom prošle godine, promet je veći 430,22 odsto. Prosječan dnevni promet u prošlom mjesecu iznosio je 43,87 hiljada eura, navodi se u Biltenu Montenegroberze.

U martu je, tokom 21 dana trgovanja, zaključeno 98 transakcija.

Ukupan promet u martu na prime tržištu iznosio je 105,28 hiljada eura, a sklopljene su 33 transakcije.

U istom periodu, na standard tržištu sklopljeno je 18 transakcija, a promet je iznosio 42,38 hiljada eura.

Tokom marta, sklopljeno je 35 transakcija na slobodnom tržištu, a promet je iznosio 763,91 hiljada eura.

Ukupan promet na MTP ME tržištu iznosio je 9,7 hiljada eura, a sklopljeno je 12 transakcija.

Vrijednost indeksa MNSE10 je na kraju marta iznosila 1.173,35 poena i u odnosu na isti prošlogodišnji period veća je 19,98 odsto.

Vrijednost MONEX-a je na kraju prošlog mjeseca iznosila 17.559,71 poen i u odnosu na uporedni period veća je 5,07 odsto.

Tržišna kapitalizacija akcija emitenata regulisanog tržišta Montenegroberze na dan 31. mart iznosila je 2,66 milijardi eura, što predstavlja rast od 4,39 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period.

Tržišna kapitalizacija je porasla za 111,95 miliona u periodu od godinu.

Promet na berzi u martu preko 920 hiljada EUR

Kompanija „Aquamont“ d.o.o. iz Herceg Novog povukla je, u ime konzorcijuma, žalbu na tender Rudnika uglja za izmještanje korita rijeke Ćehotine, a u dokumentu naslovljenom „odustanak od žalbe“, u koji je Portal ETV imao uvid, piše da obavještavaju „Naručioca i Komisiju za zaštitu prava da odustaje od podnete žalbe u potpunosti“. - Ponuđač zajednička ponuda „Aquamont“ d.o.o. iz Herceg Novog, u ime konzorcijuma (koga čine „Aquamont“ d.o.o. Herceg Novi, „Aqua Mont Service“ d.o.o. Beograd i „Hidrotehnika-Hidroenergetika“ AD Beograd) shodno članu 190 Zakona o javnim nabavkama, Komisiji za zaštitu prava upućuje ovaj zahtev za odustanak od žalbe na Odluku o izboru najpovoljnije ponude broj 02/1-4906/1 od 18.03.2025. godine koju je donio Rudnik uglja Pljevlja u postupku javne nabavke „Izmiještanje rijeke Ćehotine“ – piše, između ostalog u dokumentu čiji datum je 3. april. Uz ovaj dokument dostavljena su i ovlašćenja druge dvije kompanije koje su činile konzorcijum da su saglasne da firma „Aquamont“, kao nosilac konzorcijuma, „obavesti Naručioca i Komisiju za zaštitu prava da bezuslovno odustaje od podnete žalbe u potpunosti“. Portal ETV i Televizija E objavili su da se vodi žestoka bitka u političkim i biznis krugovima da konzorcijum koji predstavlja kompanija „Aquamont“ iz Herceg Novog, povuče žalbu na tender Rudnika uglja Pljevlja za projekat izmještanja korita Ćehotine vrijedan blizu 20 miliona eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404130412_dc735676a0051f4fe8a3f6fa2512b585abe934f0491113158fcba5192973d485.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250404130412_dc735676a0051f4fe8a3f6fa2512b585abe934f0491113158fcba5192973d485" data-rendition-name="original" width="1080" height="1341" loading="lazy" alt="Odustanak od žalbe Ćehotina"> </figure>  Izvor Televizije E kazao je juče da je vlasniku firme „Aquamont“ stigla ponuda koja se ne odbija – konzorcijum koji je prošao na tenderu, kako kaže naš izvor, ponudio je firmi „Aquamont“ oko 300.000 eura kako bi povukao žalbu. Ponuda Konzorcijuma na čijem je čelu „Aquamont“, iako jeftinija, eliminisana je iz postupka, a oni su prošle sedmice Komisiji za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki dostavili žalbu. Žalba se odnosila na bitne povrede pravila postupka, pogrešno i nepravilno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. U konzorcijumu su, osim, kompanije „Aquamont“ iz Herceg Novog - preduzeća „Aqua Mont Service“ d.o.o. Beograd i „Hidrotehnika-Hidroenergetika“ ad Beograd. Komisija Rudnika uglja izabrala je na tenderu, za posao vrijedan blizu 20 miliona eura, konzorcijum koji čine „HSV Preduzeće za hidrogradnju, niskogradnju i visokogradnju“ doo Vlasotince, Privredno društvo „Opticus Ing“ doo Beograd - Rakovica i Privredno društvo za projektovanje, inžinjering i izvođenje radova „Kolubara“ doo Mionica. Izvor Televizije E navodi da je upravo iz kompanije „Kolubara“, vlasniku Aquamonta ponuđen novac u zamjenu za povlačenje žalbe na tender. Izvori Portala ETV ranije su kazali da je ovaj konzorcijum prošao na tenderu zahvaljujući vezama sa direktorom Rudnika uglja Pljevlja Nemanjom Lakovićem.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404130416_3b3841636829ee8141b98d00ff08d58ac31e49e13b75fa053f19ae64a1dc9b7f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250404130416_3b3841636829ee8141b98d00ff08d58ac31e49e13b75fa053f19ae64a1dc9b7f" data-rendition-name="original" width="1920" height="1579" loading="lazy" alt="Nemanja Laković"> <figcaption>Nemanja Laković(Photo: PV Informer )</figcaption> </figure>  - On je lobirao da posao izmještanja korita Ćehotine dobije konzorcijum koji je na kraju i izabran. Nalog je bio da se pošto-poto isključi iz postupka konzorcijum sa jeftinijom ponudom, a kako je ovo projekat od javnog interesa nije bilo presudno da kompanije budu registrovane u Crnoj Gori – rekli su izvori Portala ETV. Portal ETV objavio je prije nekoliko dana da će firma „Aguamont“, najvjerovatnije, biti primorana da povuče žalbu, jer su „izloženi strašnim pritiscima i u Srbiji i u Crnoj Gori“. Da posao mora ostati konzorcijumu koji je izabran bilo je jasno i nakon što se oglasio Laković, odmah pošto je stigla žalba na tender, kada je saopštenjem za javnost Rudnik uglja Pljevlja pozvao Komisiju za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki da brzo djeluje, uz tvrdnju da je žalba usporila projekat izmještanja Ćehotine, zbog čega prijete nesagledive štete elektroenergetskom sistemu Crne Gore. Naglasili su i da je izmještanje korita rijeke Ćehotine projekat od najvećeg državnog značaja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404130428_feb1e092f17a863245ef08b3e96048b26e5280fdadedea7d6337e2dcaf9cacda.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250404130428_feb1e092f17a863245ef08b3e96048b26e5280fdadedea7d6337e2dcaf9cacda" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Izmještanje Ćehotine"> </figure>  Vlada je u julu prošle godine usvojila prijedlog Ministarstva energetike i rudarstva da se projekat izmještanja toka rijeke Ćehotine proglasi projektom od javnog interesa. Prema prvim procjenama ovaj posao trebalo je da košta oko 14 miliona eura, međutim 31. decembra prošle godine raspisan je tender u vrijednosti od 19.674.729 eura, sa PDV-om. Istog dana raspisana su još dva tendera - za iznajmljivanje mehanizacije za izvođenje pripremnih radova za izmještanje rijeke Ćehotine i za stručni nadzor. Prvi vrijednosti 300.000 eura, drugi 500.000. Portalu ETV iz RUP-a nijesu odgovorili zašto je cijena izmještanja Ćehotine sa 14 miliona, narasla na više od 20.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404130416_06ca0f8aa7a48bd3ec9460c7cb34c25c632d1bef63b6cb51446498faffa2d836.webp" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250404130416_06ca0f8aa7a48bd3ec9460c7cb34c25c632d1bef63b6cb51446498faffa2d836" data-rendition-name="original" width="768" height="484" loading="lazy" alt="Rudnik uglja"> </figure>

Kompanija „Aquamont“ podlegla pritiscima, povukli žalbu na tender za izmještanje korita Ćehotine

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić čestitao je Dan studenata 4. april specifičnom porukom na svom Instagram nalogu, dajući podršku ''ćacijima'' u Pionirskom parku, koji se protive studentskim protestima u Srbiji.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDIA35l2sGDD%2F%3Futm_source%3Dig_embed&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Kao što vidite, u majici sam na kojoj piše “I ja sam ćaci”. Nijesam. Ti mladi momci i djevojke su puno hrabriji od mene. Ja sam spavao u velikoj i toploj sobi ovdje u Sofiji u hotelu, dok su oni bili pod šatorom, na kiši i vjetru i tako se muče svaki dan i svaku noć, da ne govorim o tome kako ih napadaju fizički, na sve moguće načine- rekao je Vučić.
Vučić je kazao da malo ko želi da govori o njihovoj nevjerovatnoj borbi.
- A ta borba je čudesna, ti mladi ljudi u Ćacilendu ništa ne traže ni od koga, već žele dobiti pravo na učenje. Ništa više od toga. Nikoga ne ometaju ni u čemu, nikoga ne blokiraju, ne sprovode teror ni nad kim, jedino što traže je njihovo pravo da uče- dodaje.
On je poručio da će u istoriju ući kako su neki mladi ljudi imali hrabrosti suprotstaviti se gomili i smjeli reći: ''Da, možda nas je manje, možda nas napadate, ali mi imamo svoje uvjerenje.''
Dodao je i da je snaga uvjerenja uvijek veća i snažnija od snage čopora. Snaga uvjerenja, snaga ideje je ono što nas vodi naprijed.
- I stavio sam majicu s natpisom “I ja sam ćaci”, ne zato što mislim kako mogu da se poredim sa njima, već da im pružim podršku i kažem koliko im se divim. I njima i blokaderima i svima drugima srećan Dan studenata. Želim im da uče, rade i da Srbija bude uspješna- poručio je Vučić.

Vučić: I ja sam ćaci

Agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli su sa kupovinom glasova - tvrde za Portal ETV sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom.
<h2>VAUČERI ZA IZBORE</h2>
- Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu
koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – tvrde naši sagovornici.
Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori.
<h2>,,OSTROŠKI MARATON“</h2>
Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača.
- Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozoravaju sagovornici Portala ETV.
Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu.
- Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kažu naši sagovornici.
<h2>NEDAVNA ISTORIJA PREVARE</h2>
Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD.
Nikšić su te godine „opsadirali“ Vučićevi ljudi za specijalne zadatke, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture. Vučićevi izaslanici Vladimir Mandić, Milan Nikolić, Predrag Rajić, te sin Milorada Dodika (predsjednika entiteta BiH – Republika Srpska) - Igor Dodik vodili su kampanju pritisaka i zastrašivanja birača. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura.
Aktivno je bila uključena i Crkva Srbije, čije svještenstvo je, takođe, agitovalo za ovu koaliciju.
<h2>PRIVOĐENJA I PUŠTANJA NA SLOBODU</h2>
Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac.
Na informativni razgovor privedeni su tadašnji član Glavnog odbora Vučićeve Srpske napredne stranke i bivši rukometni reprezentativac Vladimir Mandić, bezbjednosno interesantna osoba Dane Šijan iz Beograda, zatim Nemanja Bogdanović iz Sarajeva, Aleksandar Jokić iz Beograda, kao i tadašnji poslanik Demokratskog fronta u Skupštini Crne Gore Milo Božović, te Slobodan Lalović iz Foče, Dejan Puhalo iz Trebinja, Blagdan Madžić iz Foče i Miroslav Vujović.
Petanestak dana prije ovih privođenja policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada.
Vučić je uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević.
Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.
Ove godine nema u toj mjeri otvorenog i brutalnog pritiska iz Srbije na izborni proces u Nikšiću, ali kako se kampanja privodi kraju, novac za kupovinu glasača je, očito, stigao, kako se ništa ne bi prepuštilo slučaju.

Glasačima dijele bonove od po 3.500 KM za trgovinu građevinskog materijala na stovarištima u BiH?

Sukob u Demokratama Alekse Bečića, potpredsjednika Vlade, eskalirao je do tačke bez povratka, tvrde izvori Portala ETV bliski ovoj partiji, ističući da su Bečić i ideolog stranke Boris Bogdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – tvrde naši izvori. M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="Bečić i Bogdanović"> </figure>  Upravo te večeri Demokrate su odlučivale o nosiocu liste, a prema pouzdanim informacijama M portala, Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je, kako su prenijeli mediji, odlučeno i da Nemanja Vuković bude novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Koprivica je rođeni Nikšićanin i upravo on je najuticajnija ličnost ove partije u gradu pod Trebjesom. Duže od godine, špekuliše se sa informacijama, da su Koprivica i ministar odbrane Dragan Krapović, takođe funkcioner Demokrata, u sukobu sa Bečićem i Bogdanovićem, ali njih dvojica to negiraju. Uz njih, kako su ranije objavili mediji, i predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, bivši ministar turizma Vladimir Martinović nijesu saglasni sa partijskom politikom koju kreira Bogdanović. U junu prošle godine, Koprivica je negirao da će sa još nekoliko nezadovoljnih funkcionera Demokrata formirati novu stranku Progres. - U potpunosti su netačni i zlonamjerni navodi portala Adria da osnivam politički subjekt koji će nositi naziv „Progres“ – napisao je on tada na mreži Iks. Portal Adria tvrdio je da su uz Koprivicu stali Vladimir Martinović, Nikola Rovčanin i još nekoliko funkcionera. Mediji su i u martu prošle godine objavili da je došlo do raskola u Demokratama i da Koprivica i Martinović napuštaju stranku. Vladimir Martinović i jeste otišao iz partije, ali u julu, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Spreman „svilen gajtan“ za Moma Koprivicu

Robert Siništaj, vlasnik lokala "Tasty" u Tuzima koji su večeras demolirali navijači Budućnosti nakon utakmice sa Dečićem, kazao je da je pričinjena materijalna šteta ogromna. On je za Portal ETV kazao i da je u tom događaju povrijeđen jedan gost lokala.&nbsp; Siništaj tvrdi i da policija nije adekvatno reagovala, objašnjavajući kako su "Varvari" ispred njegovog lokala došli privatnim vozilima uz pratnju policijskih službenika.&nbsp; - Oni su demolirali lokal, a policijaci su ih polako ispratili kao da su donijeli poklone a ne vatru - rekao je Siništaj.&nbsp; Prema njegovim riječima, navijače niko nije dirao dok su oni lomili i rušili po objektu.&nbsp; Tvrdi da je policija nijemo posmatrala navijače dok su goste lokala gurali sa štitnicima i prijetili im.&nbsp; - Gosti su bježali na zadnji izlaz. Međutim, kako nijesu svi tako brzo da izađu kroz ta vrata krenuli su ka prednjim - dodaje Siništaj.&nbsp; On kaže i da je bilo dima, vatre, da su kroz lokal letjele baklje &nbsp;zbog čega je zapaljen invertar u lokalu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51" data-rendition-name="original" width="1600" height="721" loading="lazy" alt="Tasty"> <figcaption>Zapaljena garnitura(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Demoliran lokal "> <figcaption>Polomljena stakla (Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F0QzOqrellbY%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F5bhjxCaPgfk%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(FOTO,VIDEO) Siništaj: Šteta u lokalu ogromna, policija neadekvatno reagovala

Novoimenovana savjetnica predsjednika Skupštine Biljana Vučurović primila je prvu platu na novoj poziciji. Njoj je za pola mjeseca otkad obnaša tu funkciju (od 17. do 31. marta) isplaćeno 911 eura.
Čelnik parlamenta Andrija Mandić postavio je Vučurović za svoju savjetnicu nakon što je razriješena sa mjesta direktorice u januaru jer nije adekvatno reagovala u slučaju bivše učenice Sare Vujisić koju je, nakon što je završila školovanje u toj obrazovnoj ustanovi, profesor Radoman Čečović seksualno uznemiravao porukama.
Vučurović je Čečovića tada kaznila sa skidanjem 30 odsto sa plate u jednom mjesecu, a kako je utvrdila Prosvjetna inspekcija, nije ispitala sumnje bivše učenice Vujisić da postoji još takvih slučajeva u Gimnaziji, nije prijavila slučaj nadležnima, a profesor je nastavio da radi u toj obrazovnoj ustanovi.
Zbog tog slučaja održana su i dva protesta na kojima je tražena smjena Vučurović, kao i da se Čečoviću zabrani dalji rad u prosvjeti.
Biljana Vučurović je diplomirana profesorica srpskog jezika i književnosti. Supruga je Jovana Vučurovića, poslanika Nove srpske demokratije, čiji je Mandić lider.
<h2>Ostalim savjetnicima skoro 12,5 hiljada eura</h2>
Osim Biljani Vučurović, plate su primili i ostali savjetnici Andrije Mandića - kojima je ukupno isplaćeno blizu 12,5 hiljada eura.
Šef kabineta Mirko Miličić zaradio je 1.996 eura, Gordana Đuračić 1.819 eura, Žana Praščević Milačić 1.759 eura, Želidrag Nikčević 1.838 eura, Matija Medojević 1.781 euro i Janko Milatović 1.706 eura.
Bobanu Stanišiću, koji je u međuvremenu postavljen na mjesto generalnog sekretara Skupštine, isplaćeno je 1.528 eura.

Tag: dzej-di-vens