Sjedinjene Američke Države (SAD), uprkos ulozi koju su odigrali u postizanju novog sporazuma o prekidu vatre u Gazi, nema planove za raspoređivanje američkih trupa u Gazi ili Izraelu, kazao je potpredsjednik SAD-a Džej Di Vens.
&nbsp;- Ne planiramo staviti čizmu na teren- rekao je Vens za NBC u intervjuu koji je emitovan danas, dodajući da se ovo odnosi i na Gazu i na Izrael.
&nbsp;On je naveo da SAD ima Centralnu komandu - CENTCOM, koji pokriva Bliski istok.
&nbsp;Oni će, kako je naveo Vens, pratiti uslove prekida vatre i osigurati da humanitarna pomoć teče.
&nbsp;On je rekao da bi prije roka u ponedjeljak, preostali izraelski taoci u Gazi mogli biti pušteni "svakog trenutka".
Vens je za ABC rekao da se očekuje da će 20 živih talaca biti pušteno u naredna 24 sata.
&nbsp;Egipatsko predsjedništvo saopštilo je da samit u Šarm el-Šeikhu u Egiptu, kojim kopredsjedavaju Tramp i egipatski predsjednik Abdel Fatah al-Sisi, kojem će prisustvovati više od 20 država, ima za cilj "okončanje rata u Pojasu Gaze, jačanje napora za uspostavljanje mira i stabilnosti na Bliskom istoku i uvođenje nove faze regionalne sigurnosti i stabilnosti“.
&nbsp;Američki predsjednik Donald Tramp prošlog mjeseca je predstavio plan prekida vatre za Gazu od 20 tačaka, koji uključuje oslobađanje svih izraelskih zarobljenika u zamjenu za oko dvije hiljade palestinskih zatvorenika, trajno primirje i postepeno povlačenje izraelskih snaga iz cijelog Pojasa Gaze.
&nbsp;Druga faza predviđa uspostavljanje novog mehanizma upravljanja u Gazi bez učešća Hamasa, formiranje bezbjednosnih snaga sastavljenih od Palestinaca i trupa iz arapskih i islamskih zemalja, te razoružanje Hamasa.&nbsp;
&nbsp;Plan predviđa arapsko i islamsko finansiranje nove administracije i rekonstrukcije Pojasa, uz ograničeno učešće Palestinske uprave.
&nbsp;Očekuje se da će se o formiranju bezbjednosnih snaga razgovarati tokom samita u Egiptu, jer arapske države žele da Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija odredi mandat snaga, uslijed izraelskog protivljenja tome, tvrdeći da bi to ograničilo njihovu vojnu slobodu djelovanja.
&nbsp;Arapske i muslimanske države su, uglavnom, pozdravile plan, ali neki zvaničnici su takođe rekli da mnogi detalji u njemu zahtijevaju diskusiju i pregovore kako bi se u potpunosti implementirali.
&nbsp;Od oktobra 2023. godine, u izraelskim napadima ubijeno je više od 67,6 hiljada Palestinaca u enklavi, većinom žena i djece.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vens: SAD neće rasporediti trupe u Gazu ili Izrael

Potpredsjednik SAD Džej Di Vens izjavio je da je spreman da preuzme predsjedničku dužnost "ako se, ne daj Bože, dogodi nekakva strašna tragedija Donaldu Trampu", prenijeli su danas američki mediji.
Međutim, u opširnom intervjuu za USA TODAY, Vens je rekao da je uvjeren da će predsjednik Tramp nastaviti da obavlja predsjedničke dužnosti do kraja svog mandata.
Mediji prenose da su internet preplavile spekulacije o zdravlju američkog predsjednika Donalda Trampa nakon što su korisnici društvene mreže X počeli da postavljaju pitanja o njegovom nestanku iz javnosti u posljednjih nekoliko dana, kao i o tvrdnjama da nije zdrav.
Tema je dodatno dobila na značaju nakon što su korisnici X-a primijetili veliku modricu koja se ponovno pojavila na Trampovoj desnoj ruci, a potpredsjednik SAD Džej Di Vens izjavio kako je "spreman da postane predsjednik" u slučaju da se Trampu dogodi "strašna tragedija".
- Tramp ima nevjerovatnu energiju - on je osoba koja posljednja telefonira noću i prvi je koji se budi ujutru. Događaju se strašne tragedije, ali vrlo sam uvjeren da je predsjednik Sjedinjenih Država u dobroj formi, da će odslužiti ostatak svog mandata i učiniti velike stvari za američki narod- izjavio je Vens.

Vens: Spreman sam da preuzmem predsjedničku dužnost "ako se, ne daj Bože, dogodi nekakva strašna tragedija Donaldu''

Američki potpredsjednik Džej Di Vens izjavio je danas da je i dalje uvjeren da SAD mogu da posreduju u okončanju rata između Rusije i Ukrajine, uprkos zastojima koji su se pojavili poslije sastanka predsjednika SAD Donalda Trampa sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom na Aljasci.
- U posljednjih nekoliko nedjelja već smo vidjeli neke značajne ustupke sa obje strane. Na kraju ćemo biti uspješni, ili ćemo udariti u zid. A ako udarimo u zid, nastavićemo pregovore, ali ćemo pojačati pritisak. Ovo je energična diplomatija koja će okončati rat - rekao je Vens u intervjuu za EnBiSi njuz (NBC News).
Na pitanje o kakvom pritisku je riječ, ako SAD ne žele Rusiji da uvedu nove sankcije, Vens je odgovorio da je Tramp već upozorio da će primijeniti „agresivnu ekonomsku mjeru“, kao što su „sekundarne carine Indiji, kako bi pokušao da oteža Rusima da se bogate od prodaje nafte“.
Vens je ponovio Trampove riječi da Amerika neće slati svoje vojnike u Ukrajinu da pomognu u sprovođenju bilo kakvog mirovnog sporazuma.
- Neće biti naših vojnika u Ukrajini, ali ćemo nastaviti da igramo aktivnu ulogu u pokušaju da osiguramo da Ukrajinci imaju bezbjednosne garancije i samopouzdanje koje im je potrebno da zaustave rat sa svoje strane i da, s druge strane, Rusi znaju da mogu da dovedu rat do kraja - rekao je Vens.
Američki potpredsjednik je odbacio tvrdnje da Putin obmanjuje Trampa.
- Rusi su napravili značajne ustupke prvi put za tri i po godine ovog sukoba. Oni su, zapravo, bili spremni da budu fleksibilni po pitanju nekih od svojih ključnih zahtjeva kada su Tramp i Putin razgovarali o tome šta bi bilo neophodno da se okonča rat - naveo je Vens.
Iako je priznao da su se poslije sastanka Trampa i Putina 15. avgusta pojavili neki problemi, Vens je izrazio optimizam da će istrajnost donijeti rezultate.
- Pregovori imaju uspone i padove. Ponekad osjećamo da smo postigli veliki napredak sa Rusima, a ponekad smo veoma frustrirani, ali nastavićemo da radimo ono što moramo da bismo ovo završili. Ne mislim da će se to desiti preko noći, ali vjerujem da ćemo nastaviti da napredujemo. Na kraju krajeva, da li će ubijanje prestati zavisiće od toga da li će Rusi i Ukrajinci uspjeti da pronađu neki kompromis - kazao je Vens.
Na pitanje kako u Bijeloj kući tumače to što je Putin odbacio sve pozive, uključujući i Trampove, da prihvati prekid vatre, Vens je istakao da niko ne kaže da je Rusija popustila u svemu.
- Ali ono u čemu su popustili je priznanje da će Ukrajina imati teritorijalni integritet poslije rata i prihvatili su da neće moći da instaliraju marionetski režim u Kijevu - kazao je Vens.
Na pitanje o neslaganjima oko toga koliko će Rusija biti uključena u uspostavljanje bezbjednosnih garancija za Ukrajinu, Vens je istakao da je sada rano da se to predvidi.
- Prije svega, ne govorimo o bezbjednosnim garancijama dok se rat ne završi, a Rusi će, naravno, biti dio razgovora o njegovom okončanju, što znači da će imati određenog udjela u tome - zaključio je Vens.

1250x600

1084x550

Vens: SAD mogu da posreduju u okončanju rata između Rusije i Ukrajine, uprkos zastojima

Potpredsjednik SAD Džejms Dejvid Vens izjavio je danas da su najnoviji napadi na Iran dali Teheranu novu šansu za pregovore sa Vašingtonom.
General vazduhoplovstva Den Kejn i načelnik Združenog generalštaba, rekli su ranije na konferenciji za novinare u Pentagonu da je cilj operacije pod nazivom "Operacija Ponoćni čekić", uništavanje nuklearnih postrojenja u Fordu, Natanzu i Isfahanu, postignut.
Vens je u televizijskom intervjuu za EnBiSi (NBC) rekao da, iako neće govoriti o "osjetljivim obavještajnim podacima", osjeća da su veoma uvjereni da su značajno odložili njihov razvoj nuklearnog oružja. 
- Mislim da će sada proći mnogo, mnogo godina prije nego što Iranci budu u stanju da razviju nuklearno oružje - rekao je Vens.
On je rekao da su SAD "agresivno pregovarale" sa Iranom kako bi pokušale da pronađu mirno rješenje i da je Tramp donio odluku nakon što je procijenio da Iranci nisu djelovali "u dobroj vjeri".
- Mislim da to pruža priliku da se odnosi i pregovori resetuju i da se dovedemo u situaciju gdje Iran može da odluči da ne bude prijetnja svojim susjedima i SAD, a ako su spremni na to, SAD će ih slušati - rekao je on.
- Iranci mogu krenuti putem mira ili mogu krenuti putem finansiranja terorizma, pokušaja izgradnje nuklearnog oružja, a to jednostavno nije nešto što Sjedinjene Države mogu da prihvate - dodao je Vens.
Dok su američki zvaničnici naglašavali da je Vašington ciljao samo nuklearne objekte, Iran je kritikovao te akcije kao kršenje njegovog suvereniteta i međunarodnog prava. 
Iranski ministar spoljnih poslova, Abas Arakči, izjavio je da je Vašington "u potpunosti odgovoran" za sve akcije koje Teheran preduzme kao odgovor.
I Rusija i Kina su osudile američki napad.
Arakči je rekao da će kasnije danas otputovati u Moskvu kako bi se sastao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Saopštenje turskog Ministarstva spoljnih poslova upozorilo je na rizik od širenja sukoba van Bliskog istoka na "globalni nivo".

Vens: Iran ima novu šansu da nastavi putem mira nakon američkog napada

Potpredsjednik SAD-a Džej Di Vens izjavio je danas u Rimu da je Evropa “važan saveznik”, ali je priznao da postoje neslaganja oko trgovine, tokom sastanka sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.
Taj razgovor, prvi na tako visokom nivou od povećanja carina Donalda Trampa biće početak dugoročnih trgovinskih pregovora i dugoročnih trgovinskih koristi između Evrope i SAD”, rekao je Vens na početku sastanka koji se održava usred carinskog rata između Evropske unije (EU) i SAD.
- Evropa je važan saveznik SAD, pojedinačne evropske zemlje su važni saveznici SAD, ali naravno imamo neka neslaganja, kao što ponekad imaju i prijatelji, oko pitanja poput trgovine- istakao je Vens u sjedištu italijanske vlade u prisustvu premijerke Đorđe Meloni, prenosi Beta.
Predsjednica Evropske komisije kazala je da cijeni odnos sa SAD.
- Svi znaju da je đavo u detaljima, ali ono što nas ujedinjuje jeste da na kraju zajedno želimo da postignemo dobar dogovor za obje strane- rekla je Ursula fon der Lajen.
Vens i Ursula fon der Lajen danas su prisustvovali u Rimu prvoj misi novog poglavara Rimokatoličke crkve, pape Lava XIV.

Džej Di Vens sa Fon der Lajen o carinskim mjerama

Pape koje odaberu ovo ime obično su progresivni reformatori. Ako Donald Tramp i Džej-Di Vens misle da imaju saveznika u Vatikanu, mislim da se varaju, ocjenjuje u analizi za Guardian Ketrin Pepinster, nekadašnja urednica časopisa The Tablet.
Šta znači ime? Kada je u pitanju papa – znači sve. Bijeli dim iz Sikstinske kapele sinoć je obavijestio svijet da je izabran novi papa koji će naslijediti Franja, a po prvi put, papa je iz Sjedinjenih Država.
Međutim, ako Donald Tramp i njegov katolički konvertit, potpredsjednik Džej-Di Vens, misle da imaju razlog za slavlje, trebali bi malo da preispitaju. Kardinal Robert Prevost odabrao je ime Leo XIV – a ako nosiš papinsko ime Leo, obično si reformator na progresivnom kraju katolicizma. Odlučivši se za ime Leo XIV, Prevost će natjerati katolike da pomisle na posljednjeg Lea – Leona XIII – i njegovu encikliku iz 1891. godine, Rerum Novarum, koja je utvrdila prava radnika na fer platu, sigurne radne uslove i pravo na članstvo u sindikatima. Ako je papa Franjo bio Papa naroda, Leo XIV će biti Papa radnika.
Katolička crkva u SAD je duboko podijeljena. S jedne strane, postoje oni koji su podržali Trampa na posljednjim izborima i koji se slažu s Vensovim mišljenjem da postoji poredak ljubavi u kojem je porodica na prvom mjestu, zatim komšiluk, a daleko nakon toga ostatak čovječanstva. S druge strane, tu su oni koji su saglasni s papom Franjom da je ovo pogrešno tumačenje hrišćanstva – Leo XIV će vjerovatno biti na istoj liniji kao njegov prethodnik.
Jer Prevost je Amerikanac s razlikom: sveštenik koji je veći dio svog života proveo u inostranstvu. Iako je rođen u Čikagu, pridružio se redovnicima Augustincima, zatim postao jedan od njihovih misionara u Peruu, a kasnije je od strane pape Franja postavljen za biskupa u toj zemlji. To iskustvo mu je dalo sasvim drugačiju perspektivu na Amerike i ulogu SAD u svijetu – razumijevanje toga kako Latinska Amerika može gledati svog ogromnog susjeda s oprezom, kao i činjenicu da je za mnoge Latinoamerikance crkva simbol oslobođenja, a ne slijepo pridržavanje rigidnih tradicija.
Za kardinale u konklavi koji su razmatrali ko bi trebao biti sljedeći lider Katoličke crkve, bili su uzeti u obzir liderstvo, pastoralno iskustvo, poznavanje Vatikana i snaga karaktera. Robert Prevost ima sve ovo u izobilju. Predvodio je svoj red kao prior general, radio je u biskupiji, a od 2023. godine vodi vatikansko odjeljenje koje bira biskupe. Smatra se da je pri odabiru biskupa prioritet imao saosjećajni i pastoralni pristup.
Biće onih koji će se zabrinuti da je Prevost napravio grešku u načinu na koji je postupao sa krizama zlostavljanja u Peruu. Seksualno zlostavljanje djece i ranjivih osoba i dalje ostaje mrlja na Katoličkoj crkvi, a način na koji se nosi s tim biće jedan od njegovih velikih testova.
Iako su neke LGBTQ+ organizacije primijetile da je, prije nego što je papa Franjo izabran, Prevost iskazivao zabrinutost zbog onoga što je nazvao "homoseksualnim načinom života", primjetno je da je jedan od vodećih zagovarača prava gej osoba unutar Katoličke crkve, američki isusovac Džejms Martin, izbor Prevosta opisao kao "briljantni odabir", naglasivši da je Prevost "ljubazan, otvoren i iskren".
Imaće i drugih izazova: rješavanje pitanja koja su kardinali iznosili na svojim pre-konklavnim sastancima, poznatim kao opšte kongregacije. Na 12 sastanaka ukazano je na potrebu da se nastavi realizacija ambicija pape Franje za crkvu koja bi laicima omogućila veći uticaj – poznate kao sinodalnost; crkva treba da i dalje bude glasna u zaštiti Božijeg stvaranja u vrijeme ekološke krize; i treba da nastavi da traži ulogu za žene u crkvi.
Papa Franjo je imenovao nekoliko žena na visoke vatikanske pozicije, ali dominacija muškaraca u crkvi bila je previše očigledna proteklih dana, kada je 133 izabranih kardinala muškaraca ušlo u Sikstinsku kapelu da glasa za vođu 1,4 milijarde katolika širom svijeta.
Ali ako su kardinali bili sigurni u jednu stvar tokom svojih pre-konklavnih sastanaka, to je da novi papa mora biti oličenje pontifexa – starog naziva za papu, koji znači mostograditelj. U njegovim riječima sa balkona bazilike Svetog Petra, papa Lav XIV je poručio pred 40.000 okupljenih i milionima katolika širom svijeta: "Moramo biti crkva koja gradi mostove". Novi papa samo treba da pogleda u svoju domovinu, SAD, da bi vidio koliko podjela mogu biti štetne – a sigurno je svjestan i kako podjele unutar crkve mogu biti razorne. Papa radnik mora biti i papa jedinstva.&nbsp;

Tramp i Vens se varaju ako misle da sada imaju saveznika u Vatikanu

Upravo sam saznao za smrt pape Franje. Moje srce je uz milione hrišćana širom svijeta koji su ga voljeli - poručio je potpredsjednik SAD-a Džej Di Vens, koji je posljednji svjetski zvaničnik koji se sastao sa preminulim papom Franjom na Uskrs.
Vens je, na mreži Iks (X), kazao da je srećan što ga je juče vidio, iako je očigledno bio veoma bolestan.
-- Ali uvijek ću ga pamtiti po donjoj besjedi koju je održao u ranim danima kovida. Bilo je zaista lijepo. Neka mu Bog upokoji dušu - kazao je Vens.

Vens povodom smrti pape Franje: Moje srce uz milione hrišćana koji su ga voljeli

Potpredsjednik SAD-a Džej Di Vens ipak se sastao s papom Franjom u nedjelju ujutro na kratkom privatnom sastanku.
Sastanak je uslijedio nakon samita s vatikanskim zvaničnicima u subotu, ali ne i sa samim Papom do sada, što je podstaklo neke da sugerišu da je potpredsjednika SAD poglavar Katoličke crkve "odbacio".
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 59.7%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fpapa-franjo-odbio-sastanak-sa-potpredsjednikom-sad&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Vens je uskrsni vikend proveo u Rimu sa svojom porodicom, a prisustvovao je bogoslužju Velikog petka u bazilici svetog Petra nakon sastanka s italijanskom premijerkom Đorđom Meloni, izvijestio je Asošijejted pres.
Vens se u subotu u Apostolskoj palati sastao s državnim sekretarom kardinalom Pjetrom Parolinom i ministrom vanjskih poslova nadbiskupom Paulom Galagerom.
Prema kabinetu potpredsjednika, Vens i Parolin "razgovarali su o njihovoj zajedničkoj vjerskoj vjeri, katolicizmu u Sjedinjenim Američkim Državama, nevolji progonjenih hrišćanskih zajednica širom svijeta i predanosti predsjednika SAD Donalada Trampa ponovnom uspostavljanju mira u svijetu".
Papa Franjo nije bio prisutan sastanku, a njegova su pojavljivanja smanjena zbog ozbiljnih zdravstvenih problema. Papa je ranije ove godine bio hospitaliziran zbog obostrane upale pluća. Vens je kršten u Katoličkoj crkvi 2019. godine.

Papa Franjo se ipak sastao s potpredsjednikom SAD

Potpredsjednik Amerike Džej Di Vens posjetio je Italiju, a tamo je trebalo da ima sastanak s papom Franjom, međutim, on je odlučio da, umjesto njega, susret održi s kardinalom Pietrom Parolinom i ministrom vanjskih poslova Paulom Galagerom.
Vens i i njihova delegacija razgovarali su o brojnim temama i imali "razmjenu mišljenja" o migracijama, situaciji u svijetu te pitanju zatvorenika, saopštio je Vatikan.
- Došlo je do razmjene mišljenja o međunarodnoj situaciji, posebno u vezi sa zemljama pogođenim ratom, političkim napetostima i teškim humanitarnim situacijama, s posebnim osvrtom na migrante, izbjeglice i zatvorenike. Na kraju je izražena nada za mirnu saradnju između države i Katoličke crkve u SAD-u, čija je vrijedna služba najugroženijim osobama prepoznata - saopšteno je iz Vatikana.
Kako prenose američki mediji, iako je sastanak bio "srdačan", došlo je do ozbiljne rasprave po pitanjima gdje sagovornici nisu istog mišljenja. Posebno je to bio slučaj kod migracija, gdje je kardinal Parolino kritikovao Vensa i trenutno liderstvo SAD.
S druge strane, iz Vensovog kabineta je saopšteno da se razgovaralo o "katoličkoj vjeri, problemima katolika u svijetu te želji predsjednika Donalda Trampa da uspostavi mir u svijetu."
Papa Franjo je u prošlosti kritikovao Trampov stav u vezi s migracijama, a to pitanje je ponovo u fokusu zbog još strožeg stava koji je zauzeo u drugom mandatu.
Papi je, što je vidljivo kroz izjave, sporan proces deportacija desetina hiljada ljudi, kojeg je pokrenuo Tramp, ali i njegovo ukidanje pomoći kroz gašenje Američke agencije za međunarodni razvoj i pomoć (USAID).

Papa Franjo odbio sastanak sa potpredsjednikom SAD

Nakon što je američki šef diplomatije Mark Rubio jutros upozorio da će Sjedinjene Američke Države (SAD) odustati od mirovnih pregovora oko Ukrajine ako uskoro ne dođe do napretka, potpredsjednik Džej Di Vens ipak je izjavio da su u tom pogledu optimistični.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Frubio-ako-nije-moguce-okoncati-rat-u-ukrajini-sad-moraju-da-krenu-dalje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
To je rekao tokom susreta s italijanskom premijerkom Đorđom Meloni u Rimu.
- Budući da su pregovori u toku, ne želim da prejudicram njihov ishod, ali osjećamo optimizam da bismo mogli privesti kraju ovaj vrlo brutalan rat - rekao je Vens novinarima.
Dan ranije, Donald Tramp je izjavio da vjeruje da je prekid vatre blizu, te da bi Moskva uskoro trebalo da dostavi odgovor na posljednji američki prijedlog. Ipak, Rubio je jutros poručio da će SAD krenuti dalje ako ne dođe do konkretnih pomaka.

Vens kontra Rubija: „Optimistični smo da bismo mogli privesti kraju rat u Ukrajini“

Evropske integracije Zapadnog Balkana uživaju podršku 64 odsto građana regiona, pokazuje najnovije istraživanje Balkan Barometar 2025, koje je Savjet za regionalnu saradnju (RCC) danas predstavio u Briselu, prenose Vijesti. U Crnoj Gori članstvo države u Evropskoj uniji podržava 59 odsto građana, dok njih 25 odsto očekuje da će se to desiti do 2030. godine.
Generalni sekretar RCC-a Amer Kapetanović saopštio je da je podrška evropskim integracijama u regionu porasla za 10 odsto u odnosu na prethodnu godinu.
- Ovo je najveći nivo podrške EU integracijama ikada zabilježen - rekao je Kapetanović predstavljajući rezultate istraživanja.
<h2>Najveća podrška u Albaniji, najmanja u Srbiji</h2>
Prema zemljama, podrška ulasku u EU najviša je u Albaniji – 86 odsto, a najniža u Srbiji – 42 odsto.
U Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini podrška iznosi po 59 odsto, dok je u Sjevernoj Makedoniji 62 odsto, a na Kosovu 78 odsto.
U prošlogodišnjem Barometru navedeno je da 39 odsto građana Crne Gore vjeruje da će im članstvo u Uniji donijeti dobro.
<h2>Očekivanja građana o roku pristupanja</h2>
Da će njihove države postati članice EU do 2030. godine, nada se 26 odsto građana regiona, dok 25 odsto očekuje ulazak do 2035.
Kada je riječ o Crnoj Gori, 39 odsto građana vjeruje da će država postati članica EU do 2030.
Sličan optimizam bilježi Albanija (43%) i Kosovo (39%), dok su očekivanja znatno niža u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji (po 15%), te u Bosni i Hercegovini (9%).
<h2>Optimizam i zabrinutosti</h2>
Kapetanović je ocijenio da rezultati otvaraju prostor i za optimizam i za zabrinutost.
Građani regiona kao ključne probleme i dalje prepoznaju:
- rast cijena i inflaciju,
- lošu ekonomsku situaciju,
- korupciju,
- političku nestabilnost,
- nezaposlenost,
- odliv mozgova.
Čak 64 odsto ispitanika smatra da regionalna saradnja može unaprijediti ekonomsku situaciju.
Kapetanović je posebno pohvalio napredak Crne Gore i Albanije na putu ka EU, naglasivši i da su tri institucije koje uživaju najveće povjerenje u regionu: vjerske zajednice, vojska i Evropska unija.
- Građani ne vjeruju partijama, parlamentima i sudovima – i to treba da zabrine sve donosioce odluka - upozorio je.
<h2>Percepcija poslovne zajednice</h2>
Istraživanje, koje je obuhvatilo oko 6.000 ispitanika, pokazalo je i stavove poslovnog sektora.
66% privrednika smatra da putovanje unutar regiona samo sa ličnim kartama donosi koristi biznisu (porast od 6% u odnosu na prošlu godinu).
39% poslovnih ljudi ocjenjuje da je ukidanje rominga u regionu smanjilo njihove troškove, dok 35% navodi da im je smanjilo troškove i u komunikaciji sa EU.
Na skali od 1 do 10, nedostatak radne snage ocijenjen je prosječnom ocjenom 6,8, kao jedan od najizraženijih izazova za rast biznisa.

Najveći nivo podrške EU integracijama ikada zabilježen: Evropsku integraciju Zapadnog Balkana podržava 64% građana

Crna Gora je odabrana kao jedna od najistaknutijih destinacija u novoj listi BBC Travel List 2026, koja je danas objavljena na <a href="http://bbc.com/travel" target="_blank">bbc.com/travel</a>.
Godišnja BBC Travel lista ističe jedinstvena mesta širom svijeta koja nude posebna kulturna iskustva, prirodne ljepote i odgovorne, održive turističke mogućnosti. Za 2026. godinu Crna Gora je prepoznata zbog svoje impresivne jadranske obale, planinskih predjela, nacionalnih parkova, raznovrsnih aktivnosti na otvorenom i sve veće privlačnosti kao destinacija tokom cijele godine.
Od Bokokotorskog zaliva i lokaliteta pod zaštitom UNESCO-a, pa sve do planinskih venaca Durmitora i Prokletija, Crna Gora sve više privlači međunarodnu pažnju putnika koji traže autentična lokalna iskustva, bogatu istoriju, gastronomiju i netaknutu prirodu. BBC Travel List ističe spoj obale, kulture i divljine, pozicionirajući Crnu Goru kao svježu mediteransku alternativu sa snažnim potencijalom za održivi turizam.
Cijela lista BBC Travel List 2026 dostupna je na <a href="http://bbc.com/travel" target="_blank">bbc.com/travel</a>, gdje se Crna Gora nalazi među pažljivo odabranim destinacijama iz cijelog svijeta.

BBC Travel uvrstio Crnu Goru među najpoželjnije destinacije za 2026.

Digitalna platforma Skupštine Glavnog grada Odgovorno.org predstavlja savremen alat koji unapređuje transparentnost, omogućava dvosmjernu komunikaciju i olakšava pristup gradskim servisima za građane Podgorice, potvrđujući time jasno opredjeljenje da se glas svakog građanina čuje, cijeni i uvažava.
To je saopšteno na svečanoom predstavljanju nove digitalne usluge Skupštine Glavnog grada – digitalne platforme „Odgovorno.org“.
Predsjednica Skupštine Glavnog grada, dr Jelena Borovinić Bojović kazala je da je platforma logičan nastavak napora koje je gradska Skupština prethodnih mjeseci usmjeravala ka većoj transparentnosti, otvorenosti i boljoj komunikaciji sa građanima.
Pojasnila je da je ideja o „Odgovorno.org“ nastala iz svakodnevne saradnje sa građanima, ali i iz potrebe za modernizacijom administrativnih procesa, kao i da je ovaj projekat dio šire transformacije ka savremenoj, digitalnoj i dostupnoj lokalnoj upravi.
Borovinić Bojović je posebno osvrnula na iskustva iz razgovora sa profesorima informatike, koji su, kako je kazala, dali značajan doprinos razvoju koncepta platforme.
- Platforma Odgovorno.org ima za cilj uspostavljanje dvosmjerne komunikacije i veću dostupnost gradskih servisa. Ona omogućava da građani bez prepreka pronađu sve što ih zanima o radu Skupštine. Institucije moraju da se ponašaju odgovorno. Podgorica mora da čuje glas svakog svog građanina, bez obzira na to gdje živi - poručila je Borovinić Bojović.
Portal „Odgovorno.org“ realizovan je uz podršku kompanije MTEL, kao primjer uspješne saradnje institucija i društveno-odgovornih kompanija koje svojim znanjem, resursima i vizijom doprinose jačanju digitalizacije i transparentnosti u našem društvu.
Direktor kompanije MTEL, Zoran Milovanović kazao je da je u proteklih 18 godina stvorena izuzetno razvijena telekomunikaciona infrastruktura, izgrađena prema svjetskim i evropskim standardima, koja predstavlja osnovu za dalje uvođenje digitalnih servisa i nastavak digitalne transformacije.
- Ono što je važno istaći jeste da nam je veoma značajno i predstavlja posebnu čast što smo imali priliku da učestvujemo u jednom segmentu digitalne transformacije procesa Glavnog grada. Na taj način sigurni smo da će efikasnost odvijanja procesa biti podignuta na mnogo viši nivo, a samim tim i zadovoljstvo građana, što nam je i osnovni cilj - istakao je Milovanović.
U ime kompanije Citrus codes, koja je tehnički omogućila realizaciju ovog projekta, direktor kompanije Bojan Lozo je rekao da je projekat realizovao relativno mlad tim iz Podgorice, navodeći da to potvrđuje da kompleksna digitalna rješenja ne moraju biti autsorsovana van Crne Gore.
- Ovaj projekat pokazuje da Podgorica ima snažnu zajednicu stručnjaka koji mogu iznijeti ovako zahtjevne projekte, koji će na kraju služiti svim građanima kao alat i primjer - istakao je Lozo.
On je kazao da često platforme olakšavaju rad samo jednoj strani ili građanima ili administraciji.
- Ovdje imamo rješenje koje digitalno transformiše obje strane. Platforma olakšava i unapređuje rad administrativnih službenika, ali istovremeno značajno skraćuje i pojednostavljuje procese za građane - rekao je Lozo.

Digitalna platforma Skupštine Glavnog grada Odgovorno.org za bolju komunikaciju sa građanima

Radnici hotelske grupe Budvanska rivijera od sjutra će svaku svoju pauzu koristiti za okupljanje ispred upravne zgrade kompanije kako bi izrazili svoje nezadovoljstvo i skrenuli pažnju na probleme sa kojima se suočavaju, poručeno je sa današnjeg sastanka radnika i sindikata kompanije Budvanska rivijera.&nbsp;
Na sastanku su predstavljeni naredni koraci u vezi sa situacijom oko rušenja Slovenske plaže, kao i poruke koje zaposleni žele da upute javnosti.
Protest protiv rušenja hotelskog kompleksa Slovenska plaža održan je i prošle sedmice pred zidinama Starog grada u Budvi, odakle su građani, sindikat, akademici, intelektualci, arhitekte i građanski aktivisti pozvali državu i Vladu Crne Gore da zakonom zaštiti kompleks Slovenska plaža i spriječi njegovo najavljeno rušenje.&nbsp;

Radnici Budvanske rivijere će protestovati svakog dana tokom pauze

Sud za prekršaje u Podgorici je odgovorio na pitanje M portala i Televizije E koga je sve Uprava policije procesuirala zbog protesta održanog pred vilom Gorica 8. jula ove godine. Evo njihovog odgovora:
Povodom mail -a upućenog ovom sudu dana 10.12.2025.godine, a nakon što smo izvršili provjeru kroz službenu evidenciju koja se vodi kod Suda za prekršaje u Podgorici, obavještavamo Vas da je Uprava policije, Odjeljenje bezbjednosti Podgorica, podnijela Sudu za prekršaje u Podgorici 35 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, a vezano za događaj koji se dogodio dana 08.07.2025.godine u Podgorici i to :
1.Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15311/25-19 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
2. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15312/25-42 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
3. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15314/25-36 protiv N. I. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
4. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15315/25-19 protiv J. F. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
5. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15316/25-48 protiv K. V. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
6. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15317/25-2 protiv D. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
7. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15318/25-44 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
8. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15319/25-36 protiv P. M. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
9. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15320/25-19 protiv LJ. A. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
10. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15321/25-45 protiv R. D. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
11. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15323/25-2 protiv Đ. M. zbog prekršaja iz čl. 11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
12. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15324/25-48 protiv T. R. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
13. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15325/25-44 protiv M. B. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
14. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15326/25-42 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
15. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15327/25-50 protiv R. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
16. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15328/25-49 protiv L. V. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
17. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15329/25-19 protiv G. M. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
18. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15330/25-47 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
19. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15331/25-42 protiv V. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
20. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15332/25-45 protiv N. P. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
21. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15333/25-43 protiv V. LJ. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
22. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15334/25-43 protiv Š. B. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
23. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15335/25-36 protiv D. L. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
24. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15336/25-36 protiv S. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
25. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15337/25-4 protiv K. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore. 

26. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15338/25-50 protiv M. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
27. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15339/25-49 protiv H. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
28. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15340/25-4 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
29. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15341/25-4 protiv K. I. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
30. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15342/25-19 protiv R. A. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
31. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15343/25-47 protiv L. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
32. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15344/25-50 protiv Š. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
33. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15345/25-42 protiv Š. E. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
34. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15346/25-44 protiv I. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
35. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15347/25-2 protiv H. O. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
Ukazujemo da Sud u javnim saopštenjima i medijskim obraćanjima koristi samo inicijale kada su u pitanju imena i prezimena okrivljenih, jer je takav način saopštavanja u skladu sa važećim zakonskim propisima i standardima izvještavanja, a kako bi se izbjeglo prejudiciranje krivice i osigurala objektivnost u informisanju javnosti.

Evo spiska osoba koje je Uprava policije procesuirala zbog protesta

Moj suprug Duško Roganović ni jedan euro nije dao mojoj porodici, niti bi moj otac penzionisani policijski funkcioner Duško Koprivica koji je živio časno i pošteno prihvatio da prenosi novac i zakopva ga u dvorištu porodične kuće - kazala je Bojana Roganović u Višem sudu u postupku koje SDT pokrenulo protiv četiri člana njene porodice tereteći ih za pranje novca.
Na optužnici je njen otac Duško, majka Radosava, brat Strahinja i suprug Duško Roganović koji je nedostupan crnogorskim vlasnika a, prema evidenciji policije, slovi sa visokorangiranog člana kavačke kriminalne grupe i potražuje se za učešće u ubistvu.
Koprivice i Roganović se, prema navodima optužnice, terete da su oprali 964.850 eura.
Bojana Roganović je pred sudskim vijećem kojim predsjedava sudija Nikola Boričić kazala da neće iskoristiti zakonsko pravo da ne svjedoči, jer su optuženi njeni najbliži srodnici.
- Spremna sam danas da dam iskaz. Sa mojim suprugom Duškom Roganovićem upoznala sam se 2016. godine. Moj otac je tražio da ga upozna i on je bio protiv te veze &nbsp;- ispričala je Bojana Roganovića.
Objasnila je da je njen suprug bio osuđen zbog ubistva, ali da je to bio "splet nesrećnih okolnosti" i željela je da ga porodica gleda njenim očima.&nbsp;
Ona je dodala da je nakon dva mjeseca veze odlučila da se preseli u Herceg Novi i dva mjeseca su živjeli u stanu, da bi nakon toga Duškov otac Niko Roganović poklonio im kuću na Savini i dao im novac da je renoviraju.
- Niko Roganović nam je dao finansijsku potporu i samo je tražio od nas da se fokusiramo na miran život, osnujemo porodicu i da nam ništa neće faliti - ispričala je Roganović.
U aprilu 2017. godine ispod auta Duška Roganovića je postavljena eksplozivna naprava i on je tada teško povrijeđen, amputurane su mu obje noge.
- Nakon toga njegov otac Niko podredio je svoj život oporavku svog sina i rekao da će dati sav novac za liječenje. Dva mjeseca u Beogradu je trajala borba za Duškov život - kazala je Bojana Roganović.
Nakon dva mjeseca od kada je Duško stigao u Herceg Novi sa liječenja, kako je navela, ubijen mu je otac.
Njenom tadašnjem &nbsp;momku, sada suprugu, nije padalo na pamet da se bavi kriminalom, bio je u bolovima od povreda sa druge strene otac mu je ubijen i to je teško podni.
Njenom suprugu osim oca, ubijen je rođeni brat Šćepan i brat od strica Valdimir Roganović.
- Tri godine policija je često dolazila kod njenog supruga da bi vidjeli da li ima neka saznanja o ubistvima njegovih najbližih - ispričala je Bojana Roganović.
U detaljnom iskazu navela je i da su dobili dijete u februaru 2021. i da je sredinom te godine njen suprug Duško Roganović otišao na liječenje u Austriju sa svojim dokumentima i to preko podgoričkog aerodrom.
- Da se krio ne bi išao na Aerodrom. Moj suprug nije imao kriminalni novac, jer je on jedini nasljednik. Moj svekar nam je ostavio dosta novca - kazala je Roganović.
Ona je na pitanje tužiteljke Tanje Čolan Deretić odgovorila da je liječenje njenog supruga plaćeno preko računa jer je njegov brat Šćepan imao građevinsku firmu.
Roganović je bila kategorična da njen suprug nije koristio tzv. štek stanove, niti se krio i sve vrijeme je bio u kući na Savini. Ona je navela i da misli da njen suprug nije koristio skaj aplikaciju.
- Ja nikada mog oca nijesam pitala vezano za supruga da nešto interveniše u policiji ili bilo što da pita za njega. Na to nijesam smjela ni pomisliti - kazala je svjedokinja.
Na pitanje branioca porodice Koprivice, advokata Danila Mićovića kazala je da Niko Roganović i njena svekrva Branka su 30 - 40 godina svojim radom stekli piceriju, ribarnicu, hotel, brod, stanove...
-Živjeli su skromno, moj svekar nije bio rasipnik - istakala je Roganović.
Ona je navela da njen suprug Duško Roganović ništa nije radio - ni nezakonite, niti zakonite poslove jer je bio loše zbog gubitka oca i braće a i imao je velike bolove i njegov oporavak je bio težak.
Bojana Roganović je rekla da u Nikšiću njena porodica ima kuću u kojoj živi i dva objekta sa apartmanima.
- Sve je pokriveno kamerama i nemogućebje bilo kopati po dvorištu nešto jer kuće gledaju na dvorište. Sve je &nbsp;pokriveno kamerama &nbsp;- naglasila je Roganović.
U optužnici protiv Koprivica i Roganovića navodi se da su se u oktobru 2019. godine pa nadalje udružili radi pranja novca. Kako se osnovano sumnja, Roganović je znao da novac potiče od kriminala i on je dao instrukcije Koprivicama kako da ga „prenose“.

Bojana Roganović: Moj suprug Duško nije imao kriminalni novac, njegova porodica je imala hotel, ribarnicu, stanove, lokale, brod i to su stekli svojim radom

Čast mi je bila što sam bio kod Vile Gorica sa hiljadama onih koji brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji, a oni koji procesuiraju ljude koji mirnim protestom iskazuju svoj stav su baš mnogo glupi - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, komunikolog Miodrag Strugar.
On je među 35 lica koja će biti procesuirana zbog protesta uoči dodjele Trinaeatojulske nagrade, a taj poziv od policije je, kako kaže, za njega velika čast. 
Podsjeća i da niko nije procesuiran zbog izlivanja spomenika četničkom komandantu, zbog pisanja i uzvikivanja parola ,,Ubij Turčina”, zbog prekida projekcije filma na albanskom jeziku i još mnogo primjera kojima crnogorska javnost svakodnevno svjedoči. 
- Čast mi je bilo biti na tom mjestu i biti sa tim ljudima, kao što mi je čast što sam među više hiljada ljudi koji žele da brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji. Moja osjećanja su bila pomiješana, bio sam srećan, radostan zbog toga što mi je potvrdila i moja majka sa kojom sam bio u tom trenutku koja mi je rekla ,,bravo sine, srećna sam što si na pravoj strani”, a ona ima 83 godine i to je sa jedne strane - ponos. Sa druge strane nijesam se mogao oteti čuđenju, znao sam da su bahati, znao sam da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi, a ovim pokazaju da su baš mnogo glupi kad procesuiraju ljude koji iskazuju svoj stav prema nečemu, pa i prema bilo čemu. Da ne pričamo o tome ko je i na koji način dobio nagradu. Oni procesuiraju nas koji ne pristajemo da nam četnička ideologija bude vladajuća ideologija i da se i ova generacija i buduće generacije u Crnoj Gori obrazuju ili da su dio četničke ideologije koju oni očigledno žele da uspostave - rekao je Strugar. 
Podsjeća da je analizirao rad Demokrata koji drže bezbjednosni sektor, te ukazivao da koriste Gebelsove principe propagande, pokušavajući da ih primijene, ali nije bio, kako dodaje, u pravu da su to samo Demokrate, nego svi oni koji čine trenutnu crnogorsku vlast.
-Da nijesu svi onda bi im neko rekao nešto, ili ima šefa i nad šefom, ili bi se neko ogradio i rekao da to nije u redu. Vlast očigledno želi da uguši prvo kritičku misao, kritičku riječ, svaku vrstu pobune i misle da će nekoga da prepadnu. Oni znaju da nas neće prepasti, znaju da nas neće umiriti, da će uvijek naići na otpor, ali ono što oni pokušavaju je da pokažu svima u Crnoj Gori, svakome da pokažu da ako dignu glas protiv njih iz vlasti, ili protiv toga što ta vlast čini ili ne čini, a trebalo bi da čini, da će proći kao ovog puta nas 35, juče Boban Batrićević zbog nekog teksta, prekjuče neko drugi zbog neke misli ili teksta, u svakom slučaju vidimo da su spremni na sve i naravno da će im se ta spremnost obiti o glavu - poručio je Strugar.
Ukazuje da je prije tri dana izdato saopštenje u kome se pominju samo troje od 35 koji će biti procesuirani, poslanik DPS-a Oskar Huter, građanska aktivistkinja i članica Savjeta za građansku kontrolu policije i jedna mlađa žena, što je, kako kaže, prava slika Demokrata.
- Demokrate su počele tako što su imale tizer kampanju, a to je kampanja kad nešto malo otkrijete ali ne kažete sve i oni to nastavljaju i sad dok su na vlasti. Vjerovatno to na Megatrendu uče, ja ne znam gdje 15 godina neko studira pa misli da to tako treba, oni umjesto informišu građane, da informišu javnost, da su procesuirali nekih 35 ljudi zbog čega su ih procesuirali, da navedu osnov za to procesuiranje i da daju saopštenje u kome će dati sve te podatke, pa makar i sa inicijalima, kao što su to danas iz Suda za prekršaj uradili, oni idu sa tizer kampanjom. Zašto Aida Petrović, zato što je u Savjetu za građansku kontrolu policije, njima smeta kontrola policije, zato Aida Petrović. Zašto Oskar Huter, zato što je poslanik jedne opozicione partije, vrlo aktivan poslanik i vrlo dobar opozicioni poslanik, nijesu svi takvi, pa žele da naprave da je to bio partijski skup, a ne građanski skup i vrlo oni ciljano idu, komunikaciono. Naravno da griješe, ali to samo pokazuje ko su i kakvi su i na šta su sve spremni, jer da nije to tako oni bi odmah izašli sa cijelim saopštenjem sa svim podacima, sa inicijalima, informisali javnost da nešto rade, a ovaj način, hiljade ljudi je razmišljalo je li među tih 35 - naglasio je Strugar.
Smatra da su ciljano izabrali 35 osoba, jer se radi o osobama koje javno nastupaju, koje su prepoznatljive u javnosti, koje mogu da imaju uticaja, ali da u djelovanju tih osoba nije bilo elemenata kažnjivosti. 
- Bio sam na mnogo protesta, još kao mlad devedesetih godina, sami početak devedesetih i kasnije na protestima gdje su možda mogli naći elemente nekog kažnjivog djela, ovdje zaista nije bilo nego smo protestovali protiv toga da se najveća crnogorska nagrada dodijeli nekome ko to prvo ne zaslužuje zbog toga što je nepostojeće djelo za koje je dobio književnu nagradu i drugo zato što su to napravili da bi promovisali četničku ideologiju i negaciju Crne Gore. Njihov cilj je da obesmisle ne samo kulturu crnogorsku, ne samo sve one vrijednosti crnogorske, nego i postojanje Crne Gore same - rekao je Strugar. 
Prisjeća se da je tog dana i sam isprskan biber sprejem, kao i mnogi drugi učesnici protesta, od kojih su neki morali potražiti ljekarsku pomoć, a kao svijetli primjer navodi policajca koji mu je rekao da bi volio da je na suprotnoj strani. 
- Policajac mi je dao savjet da ne diram rukama oči, da će mi biti gore, pa sam mu rekao da imam iskustva i sa suzavcem, da znam to, malo smo se šalili i taj policajac mi je rekao ,,meni je posao da budem ovdje, a volio bih da sam sa druge strane”, to je moje iskustvo. Bilo je jako brutalnih, bez ikakvog razloga su počeli da nas prskaju i da pokušavaju da izazovu incident, to su oni radili - zaključio je Strugar.

Strugar: Znao sam da su bahati i da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi

Andrija Marković i Mile Jovanović ranjeni su u pucnjavi koja se večeras dogodila u Nikšiću, potvrđeno je nezvanično Portalu ETV.
Oglasila se i policija saopštenjem u kome je navedeno da je večeras, oko 22:30 sati, za sada nepoznata osoba u jednom ugostiteljskom objektu u Nikšiću upotrijebila vatreno oružje, te da su projektili pogodili A.M. i M.J.
Povrijeđeni su prevezeni na ukazivanje ljekarske pomoći u Medicinski centar u Nikšiću, dok je sa događajem upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici.
- Policija je blokirala uže i šire lice mjesta i uspostavila blokadu grada, te policijski službenici preduzimaju intenzivne aktivnosti na identifikaciji počinioca ovoga djela i utvrđivanju svih okolnosti pod kojima je došlo do upotrebe vatrenog oružja - navedeno je u saopštenju policije.
Iz policije kažu da, iako su povrijeđeni pripadnici jedne organizovane kriminalne grupe, u ovom trenutku ne mogu potvrditi da je ovaj događaj povezan sa djelovanjem organizovanih kriminalnih grupa, dok ne bude prikupljeno više informacija i dok ne budu utvrđene sve činjenice i okolnosti pod kojima je djelo izvršeno. O ishodu istrage će, kako kažu, javnost blagovremeno obavijestiti.
Prema podacima bezbjednosnih službi, Jovanović i Marković su članovi škaljarskog klana.
Podsjećaju da je jedan od povrijeđenih tokom ove godine imao sukob sa navijačkim grupacijama u jednom ugostiteljskom objektu u Nikšiću, zbog čega se nalazio u pritvoru u UIKS-u.
- U toku je krivični postupak protiv istog - kazali su u policiji.

Tag: dzej-di-vens