Oba doma Kongresa složila su se da nalože američkom Ministarstvu pravde da objavi dosijee o Džefriju Epstinu, finansijeru seksualnih prijestupnika.
Predstavnički dom je ubjedljivo odobrio mjeru sa 427 glasova za i jednim protiv, a Senat ju je jednoglasno ubrzao bez formalnog glasanja.
Ovi potezi dolaze samo nekoliko dana nakon što je predsjednik Donald Tramp promijenio svoj stav i pozvao Kongres da glasa za objavljivanje dokumenata nakon javnog otpora mnogih njegovih pristalica.
Prošle sedmice, Tramp i njegove veze s Epstinom ponovo su gurnute u na naslovne strane nakon što je objavljeno više od 20.000 stranica dokumenat, od kojih neki spominju predsjednika. Bijela kuća je negirala bilo kakvu nezakonitost.
Republikanac Klej Higins iz Louizijane bio je jedini prigovor u Predstavničkom domu, navodeći zabrinutost zbog "povređivanja nevinih ljudi" zbog objavljivanja informacija.
Trampov preokret od napada na one na Kapitolu koji su željeli objavljivanje dosijea do izjave da "nema šta skrivati" iznenadio je neke u Vašingtonu.
Republikansko kongresno rukovodstvo bilo je zatečeno nakon što je proteklih nekoliko sedmica uskladilo svoju poruku s predsjednikovom i protivilo se oslobađanju.
Predsjedavajući Predstavničkog doma Majk Džonson je više puta nazvao pritisak za objavljivanje Epstinovih dosijea "demokratskom prevarom".
Iz Senata će biti upućen na predsjednikov sto, gdje se očekuje da će ga on potpisati i stupiti na snagu.
Za objavljivanje dosijea nije bilo potrebno glasanje u Kongresu jer je Tramp mogao sam narediti objavljivanje.
Prijedlog zakona zahtijeva od državne tužiteljice Pem Bondi da objavi "sve neklasificikovane zapise, dokumente, komunikacije i istražne materijale" vezane za Epstina i njegovu saučesnicu Gilejn Maksvel najkasnije 30 dana nakon što zakon bude donesen.
Ti materijali uključuju internu komunikaciju Ministarstva pravosuđa, zapisnike letova i osobe i subjekte povezane s Epstinom.
Ali zakon takođe daje Bondiju ovlaštenje da uskrati informacije koje bi ugrozile bilo kakvu aktivnu saveznu istragu ili identificirale bilo koje žrtve.
Epstin je pronađen je mrtav u svojoj zatvorskoj ćeliji u Njujorku 2019. godine, a mrtvozornik je utvrdio da se radi o samoubistvu.
Pritvoren je pod optužbom za trgovinu ljudima u svrhu seksualnog iskorištavanja, nakon što je prethodno 2008. godine bio osuđen za podsticanje maloljetnice na prostituciju.
Tokom dvije krivične istrage protiv Epstina prikupljene su hiljade dokumenata, uključujući transkripte intervjua sa žrtvama i svjedocima.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kongres odobrio objavljivanje Epstinovih dokumenata, ostalo je još Tramp da potpiše

Predstavnički dom američkog Kongresa danas je sa 427 glasova za i jednim protiv usvojio zakon kojim se nalaže Ministarstvu pravde da javno objavi sva dokumenta iz istrage o osuđenom seksualnom prestupniku Džefriju Epstinu, objavio je SiEnEn (CNN).
Za usvajanje zakona bila je potrebna dvotrećinska većina, a protiv je glasao samo republikanski poslanik Klej Higins iz Luizijane.
Zakon sada ide u Senat, gdje lideri Republikanske stranke, koja ima većinu, moraju brzo da odluče da li će ga usvojiti i proslijediti predsjedniku Donaldu Trampu, koji mora da ga potpiše da bi stupio na snagu.
Tramp je rekao da će potpisati zakon ako ga Kongres usvoji, iako je mjesecima to nazivao „demokratskom prevarom“.
Higins je poslije glasanja branio svoj stav, rekavši da je zakon napisan tako da bi mogao da nanese štetu nevinim ljudima.
- Ovim zakonom napuštamo 250 godina krivičnopravnog postupka u Americi. Kako je napisan, zakon otkriva identitete i povređuje hiljade nevinih ljudi – svjedoke, ljude koji su pružili alibi, članove porodica - napisao je Higins na društvenoj mreži Iks.
Predsjedavjući Predstavničkog doma Majk Džonson rekao je da je razgovarao sa liderom većine u Senatu Džonom Tjunom o izmjeni zakona, kako bi se zaštitile žrtve.

Predstavnički dom američkog Kongresa usvojio zakon o objavi dokumenata iz istrage o Epstinu

Predsjednik SAD-a Donald Tramp obećao je da će objaviti sve dokumente o preminulom finansijeru i osuđenom pedofilu Džefriju Epstinu, ali je poručio da kritičari i teoretičari zavjere vjerovatno nikada neće biti zadovoljni.
- Daćemo im sve. Naravno… ali šta god da damo, nikad nije dovoljno. Dali smo 50.000 strana i isto je kao sa prevarom o Rusiji- rekao je Tramp na pitanje novinara. 
Epstinove dokumente uporedio je sa objavom dokumenata o atentatima na predsjednika SAD-a Džona F. Kenedija i vođu pokreta za građanska prava Martina Lutera Kinga Mlađeg 1960-ih.
Kazao je da Epstin ni na koji način nije uporediv sa njima dvojicom, ali da postoji sličnost u pritisku za objavljivanjem ranije povjerljivih dokumenata o takvim slučajevima.
- Ne pričajte previše o tome, jer iskreno, ne želim da nam to odvlači pažnju. To je zaista problem demokrata. 
Demokrati su, kaže Tramp, bili Epstinovi prijatelji, svi oni. I to je prevara.
- Samo želim da ljudi prepoznaju odličan posao koji sam uradio sa cijenama, sa energijom, sa okončanjem osam ratova i još jednog koji će uskoro biti završen, vjerujem. Odličan posao smo uradili. I mrzim kada to skreće fokus sa tog odličnog posla- poručio je Tramp.

Tramp: Objavićemo sve o Epstinu, ali im to opet neće biti dovoljno

Američki predsjednik Donald Tramp pozvao je republikance u Predstavničkom domu da glasaju za objavljivanje Epstinovih dokumenata, što je suprotno njegovom prethodnom stavu.
- Republikanci u Predstavničkom domu trebalo bi glasati za objavljivanje Epsteinovih dokumenata, jer nemamo šta skrivati - napisao je Tramp na Truth Social u nedjelju naveče.
Do velike promjene u Trampovom stavu dolazi nakon što su potencijalno desetine republikanaca signalizovale da su spremne da se odmaknu od svojih redova i glasaju za objavljivanje dokumenata.
Očekuje se da će Predstavnički dom ove sedmice glasati o zakonu koji bi obavezao Ministarstvo pravde da javno objavi dosijee. Čini se da pristalice zakona imaju dovoljno glasova da ga usvoji Predstavnički dom, iako nije jasno da li bi ga usvojio i Senat.
Tramp bi takođe morao odobriti objavljivanje dokumenata ako prođu oba doma.
I demokrati i neki republikanci podržavaju zakon. Republikanski zastupnik Tomas Masi, jedan od predlagača zakona, rekao je u intervjuu za EjBiSi njuz (ABC News) u nedjelju da bi čak 100 republikanaca moglo glasati "za".
Zakon o transparentnosti Epstinovih dosijea (Epstein Files Transparency Act) ima za cilj natjerati Ministarstvo pravosuđa da objavi sve neklasifikovane zapise, dokumente, komunikacije i istražne materijale povezane s Džefrijem Epstinom.
- Ministarstvo pravde je već javnosti predalo desetine hiljada stranica o "Epstinu", ispituju razne demokratske operativce (Bila Klintona, Rida Hofmana, Lerija Samersa, itd.) i njihov odnos s Epstinom, a Nadzorni odbor Predstavničkog doma može imati šta god mu je zakonski dozvoljeno, nije me briga - napisao je Tramp.
Trampovo spominjanje Klintona dolazi nakon što je američko Ministarstvo pravosuđa potvrdilo da će istražiti navodne veze pedofila i finansijera Džefrija Epstina s velikim bankama i nekoliko istaknutih demokrata, uključujući bivšeg američkog predsjednika Billa Klintona.
Tramp je rekao da će zatražiti od državne tužiteljke Pem Bondi i FBI-a da istraže Epstinovu "umiješanost i odnos" s Klintonovom i drugima. Klinton je snažno negirao da je imao bilo kakvo znanje o Epstinovim zločinima.
Portparol DžejPi Morgan Čejsa rekao je da firma žali zbog "bilo kakve povezanosti" koju su imali s Epstinom i dodao da mu kompanija "nije pomogla da počini svoja gnusna djela".
Trampov preokret dolazi nakon što su demokrate u Nadzornom odboru Predstavničkog doma prošle sedmice objavile tri razmjene imejlova, uključujući prepisku između Epstina, koji je umro 2019. godine u zatvoru, i njegove dugogodišnje saradnice Gilejn Meksvel, koja trenutno služi 20-godišnju zatvorsku kaznu zbog trgovine ljudima u svrhu seksualnog iskorištavanja.
Neke od tih razmjena spominju Trampa. U jednom imejlu, poslanom 2011. godine, Epstin piše Meksvel: "Želim da shvatiš da je taj pas koji nije lajao Tramp... [žrtva] je provela sate u mojoj kući s njim".
Nekoliko sati nakon objavljivanja tih razmjena, republikanci u Predstavničkom domu objavili su mnogo veću tranšu od 20.000 datoteka kako bi se suprotstavili onome što su nazvali pokušajem demokrata da "odaberu" dokumente. Takođe su rekli da je to pokušaj "stvaranja lažne naracije za klevetu predsjednika Trampa".
Predstavnički dom je potom najavio da će sljedeće sedmice biti održano glasanje o mnogo široj objavi Epstinovog materijala.
U svojim komentarima u nedjelju naveče Tramp je ponovio odbijanje Bijele kuće u vezi s Epstinovim dosijeima kao "prevaru" koju predvode demokrati. Njegova objava uslijedila je nakon što je predsjednik Predstavničkog doma Majk Džonson u komentarima za Foks njuz sugerisao da bi glasanje o objavljivanju dokumenata okončalo optužbe da je Tramp imao bilo kakvu vezu sa Epstinovim zlostavljanjem i trgovinom tinejdžerima.

Tramp pozvao republikance da glasaju za objavu Epstinovih dokumenata

Američka državna tužiteljka Pem Bondi zadužila je tužioca na Menhetnu u Njujorku da istraži bivšeg američkog predsjednika Bila Klintona i druge osobe imenovane u imejlovima ozloglašenog pedofila Džefrija Epstina nekoliko sati pošto joj je aktuelni predsjednik Donald Tramp naredio da to učini.
Kako je ocijenjeno u tekstu "Njujork tajmsa", potez Bondi je "očigledna demonstracija njene spremnosti da se odrekne tradicionalne nezavisnosti Ministarstva pravosuđa kako bi služila Trampovoj ličnoj političkoj agendi".
- Hvala vam - poručila je državna tužiteljka Trampu u objavi na mreži Iks (X).
Dodaje da je Džej Klejton "jedan od najsposobnijih i najpouzdanijih tužilaca u zemlji".
- Zamolila sam ga da preuzme vođstvo. Kao i sa svim pitanjima, Ministarstvo će ovo nastaviti hitno i s integritetom kako bi pružilo odgovore američkom narodu - dodala je Bondi.
Odluka tužiteljke Bondi da nastavi s istragom predstavlja potpuni zaokret u odnosu na memorandum koji su izdali Ministarstvo pravosuđa i FBI u julu ove godine, u kojem se navodi da su "zvaničnici temeljno pregledali Epstinove dosijee i da u njima nisu pronašli ništa što bi moglo da opravda otvaranje daljih istraga protiv bilo koga".
Trampov zahtjev je došao nekoliko dana pošto je američki Kongres objavio više od 20.000 imejlova Džefrija Epstina u kojima se spominje i američki predsjednik.
Demokrate optužuju Trampa da pokušava da skrene pažnju s pitanja o njegovom odnosu s Epstinom.
Mejlovi, koje je objavio Odbor za nadzor Zastupničkog doma, uključuju niz visokoprofilnih osoba. Pregled "Vol strit žurnala" je otkrio da se Tramp spominje u više od 1.600 od ukupno 2.324 imejlova.

Tramp naredio tužilaštvu da ispita veze Klintona i Epstina

Prošlo je dvadeset godina otkako je policija Floride prvi put istražila finansijera Džefrija Epstina zbog seksualnog zlostavljanja maloljetnih djevojčica; šest godina otkako je izvršio samoubistvo u zatvoru nakon hapšenja po federalnim optužbama za trgovinu ljudima u svrhu seksualne eksploatacije; i više od godinu dana otkako je Donald Tramp rekao da „neće imati problem“ sa objavljivanjem dosijea FBI-ja o počiniocu.
Kako je primijetio demokratski političar Ro Kana, objavljivanje dosijea „bilo je suština Trampovog obećanja… Njegova centralna tema bila je da je američka korumpirana elita izdala zaboravljene Amerikance“.
Pitanje nije samo šta su Epstinovi saradnici uradili, već i šta su znali, a šta nisu uradili. Ne radi se samo o njihovom sopstvenom ponašanju, već o bilo kakvom znanju ili sumnji na njegove zločine i spremnosti da ih previde, navodi se u uvodniku Gardijana.
Ipak, baza Maga i dalje čeka. Tramp je rekao da „nije imao pojma“ o Epstinovim zločinima. U srijedu su pitanja ponovo pokrenuta objavljivanjem imejlova od strane demokrata u kojima je Epstin opisao Trampa kao „onog psa koji nije lajao“, dodajući da je „(ime žrtve zacrtano) provodila sate u mojoj kući sa njim“.
Republikanci su rekli da je žrtva bila pokojna Virdžinija Đufre, koja je advokatima rekla da „ne mislim da je Donald Tramp učestvovao u bilo čemu“.
Odvojeno, Epstin je napisao da je „naravno da je znao za djevojke jer je tražio od Žislen (Maksvel) da prestane“ i da je „Tramp znao za to“, ali „nikada nije dobio masažu“.
Tramp, koji je uveo i legitimizovao politiku zavjere i zagovaranje emocija iznad činjenica, napada ovo pitanje kao „prevaru“.
Upravo oni ljudi koji su podstakli pristalice Mage da nastave sa ovom pričom – poput Keša Patela, sadašnjeg šefa FBI-ja – naglo su promijenili mišljenje ove godine bez adekvatnog objašnjenja.
Republikanci su objavili hiljade dokumenata kao odgovor na imejlove koje su objavili demokrate. Ali Tramp se suočava sa zahtjevom obije stranke za potpuno objavljivanje dosijea, a članovi krajnje desnice Mage pridružili su se demokratama.
Republikanci su prošle nedjelje pretrpjeli poraz na lokalnim izborima, a rejting Trampa je najniži u ovom mandatu. Kraj najdužeg zatvaranja vlade u istoriji – nakon što je nekoliko demokrata popustilo u srijedu – donio je olakšanje Bijeloj kući, ali otvara put za glasanje o objavljivanju dosijea, koje se očekuje sledeće nedjelje.
Tramp se otresao problema koji bi okončali svaku drugu političku karijeru – uključujući uspješnu građansku tužbu E. Džin Kerol protiv njega za seksualno zlostavljanje (koju ponovo traži od Vrhovnog suda da odbaci) i dvadesetak optužbi za seksualni napad, koje on poriče.
Potpuno objavljivanje dokumenata bi mu možda moglo pomoći – sporo curenje informacija održavalo je skandal u toku i učinilo da izgleda, s pravom ili ne, kao da administracija ima nešto gore da sakrije.
Za bazu Maga, koju su ranije rasplamsale jezive i lažne tvrdnje „Picagejta“ o pedofilskom lancu povezanom sa demokratskom političkom elitom, ovo ostaje goruće pitanje.
Njihove tvrdnje o Epstinovom krugu ponekad su bile stranačke, dokazivo pogrešne i antisemitske.
Ipak, teško je poreći da mlinovi pravde obično melju sporije kada su u pitanju bogati i dobro povezani, i da su moćne ličnosti koje su imale koristi od veze sa Epstnom, poput Endrua Mauntbatena-Vindzora i Pitera Mendelsona, nastojale da izbjegnu kontrolu i minimiziraju svoje veze.
Bila je potrebna hrabrost žrtava i uporno izvještavanje da se Epstain pozove na odgovornost, a trebalo je i previše vremena. Potpunije obračunavanje njegovih saradnika – iz cijelog političkog spektra – kasni.

„Potpuno objavljivanje fajlova bi možda pomoglo Trampu“: Gardijan o slučaju Epstin

Skandal povezan sa Džefrijem Epstinom ponovo je u centru pažnje američke javnosti. Objavljivanje više od 33.000 stranica dokumenata iz istrage Ministarstva pravde, te pritisak žrtava i kongresmena da se otvore svi preostali fajlovi, vratili su ovo pitanje u vrh političke debate.
Posebna pažnja usmjerena je na predsjednika SAD-a Donalda Trampa.
Iako Tramp tvrdi da je cijela priča "politički napad" i "prevara", činjenica da se njegovo ime više puta spominje u kontekstu Epstinove mreže čini ga ranjivim. U narednim mjesecima afera bi mogla krenuti u tri pravca.
U prvom scenariju, ako se javno objave svi preostali fajlovi, postoji mogućnost da se u njima nađu kompromitirajući detalji. Ukoliko se Tramp ili drugi visoki političari i poslovni ljudi pojave u dokumentima na način koji bi ukazivao na njihovu povezanost s Epstinovim zločinima, politički udar mogao bi biti ogroman.
Žrtve i njihove porodice već najavljuju da će same sastaviti listu osoba koje su, prema njihovim tvrdnjama, imale bliske veze s Epstinom. Republikanska kongresmenka Mardžori Tejlor Grin, inače Trampova savezica, izjavila je da je spremna "imenovati svako ime". To bi moglo izazvati lavinu koja se više ne bi mogla kontrolisati.
Drugi scenario je da u dokumentima nema ništa zaista novo. Iako žrtve dobijaju medijsku pažnju, bez svježih dokaza afera može ostati na nivou stalnog podsjećanja i opterećenja. U tom slučaju, Tramp i republikanci bi trpjeli određeni politički gubitak, ali ne pretjerano značajan.
Treća mogućnost je da priča s vremenom izgubi snagu. Tramp je već bezbroj puta pokazao sposobnost da preživi skandale koji bi druge političare uništili. Ako ne bude novih otkrića, afera Epstin bi mogla završiti u istom košu s brojnim teorijama zavjere i poluzaboravljenim aferama iz američke politike.
Tramp i njegovi saradnici bi u tom slučaju mogli ponavljati staru mantru: "preživjeli smo ranije, preživjet ćemo i ovo". Priča bi ostala prisutna na marginama interneta, ali bez stvarnog političkog učinka.

Afera s Epstinom ponovo u centru pažnje: Tri moguća raspleta i šta svaki znači za Trampa

Američki sudija u srijedu je odbio zahtjev Ministarstva pravde SAD da se objave zapisi velike porote koja je optužila pokojnog finansijera Džefrija Epstina za seks trefiking, navodeći da je materijal manje značajan u poređenju s gomilom dokumenata koje vlada ima o slučaju, ali ga nije objavila.
Odluka okružnog sudije Ričarda Bermana s Menhetna uslijedila je dok predsjednik Donald Tramp pokušava da ublaži nezadovoljstvo svoje konzervativne baze pristalica zbog odluke njegove administracije da ne objavi dosijee slučaja.
Sudija je napisao da bi bilo logičnije da vlada direktno objavi ogromnu količinu informacija koje je prikupila tokom istrage o Epstinu nego da podnosi zahtjev sudu da objavi ograničenije materijale velike porote, čija je tajnost zaštićena zakonom.
- Vladinih 100.000 stranica dosijea i materijala o Epstinu zasjenjuje oko 70 stranica materijala velike porote o Epstinu. Svjedočenje velike porote je samo djelić glasina o navodnom ponašanju Džefrija Epstina - napisao je Berman.
Tramp je vodio predizbornu kampanju za drugi mandat 2024. obećavajući da će objaviti dosijee vezane za Epstina i optuživao demokrate da prikrivaju istinu. Međutim, Ministarstvo pravde u julu je odbilo da objavi dodatni materijal iz svoje istrage slučaja i navelo da ranije sporna lista Epstinovih klijenata ne postoji, što je razljutilo Trampove pristalice.
Dokazi koje je vidjela i čula velika porota, koja radi iza zatvorenih vrata kako bi se spriječilo miješanje u krivične istrage, ne mogu se objaviti bez odobrenja sudije.
Tramp je u julu naložio državnoj tužiteljki Pem Bondi da traži odobrenje suda za objavljivanje materijala velike porote iz Epstinovog slučaja.
Velika porota koja je optužila Epstina saslušala je samo jednog svjedoka, agenta Federalnog istražnog biroa (FBI), navelo je Ministarstvo pravde u sudskom podnesku u julu.
Epstin je umro samoubistvom 2019. godine dok je čekao suđenje po optužbama za seks trefiking. Izjasnio se da nije kriv.
Njegova smrt u zatvoru i prijateljstva s bogatim i moćnim izazvali su teorije zavjere da su i druge istaknute ličnosti bile umiješane u njegove navodne zločine i da je ubijen. Glavni medicinski istražitelj grada Njujorka utvrdio je da je Epstinova smrt bila samoubistvo vješanjem.
Drugi sudija s Menhetna, Pol Engelmajer, odbio je 11. avgusta sličan zahtjev Ministarstva pravde da se otkriju svjedočenja pred velikom porotom i dokazni materijali iz slučaja Džilejn Maksvel, Epstinove dugogodišnje djevojke. Maksvel služi 20-godišnju zatvorsku kaznu poslije osude iz 2021. za regrutovanje maloljetnih djevojčica za Epstinovo zlostavljanje.
Engelmajer je napisao da javnost neće saznati ništa novo iz objavljivanja materijala velike porote u slučaju Maksvel jer je veliki dio dokaza objavljen na njenom jednomjesečnom suđenju prije četiri godine. Svjedočenje pred velikom porotom nije sadržalo dokaze o drugima osim Epstina i Maksvel koji su imali seksualni kontakt s maloljetnicima, napisao je Engelmajer.
Maksvel se izjasnila da nije kriva. Nakon što je izgubila žalbu, tražila je od Vrhovnog suda SAD da preispita njen slučaj.
U julu je sudija s Floride odbio zahtjev administracije da se otkriju zapisi velike porote iz federalnih istraga protiv Epstina 2005. i 2007. godine. Epstin je odslužio kaznu od 13 mjeseci pošto se 2008. izjasnio krivim po optužbi za prostituciju na nivou te države, u okviru sporazuma za koji se sada smatra da je bio previše blag prema njemu.

Sudija odlučio da zapisi velike porote o Epstinu ostanu zapečaćeni

Američki predsjednik Donald Tramp stao je u odbranu najviše državne tužiteljke SAD Pam Bondi od kritike uticajnih ličnosti desnice i konzervativnih influensera zbog naglog odbijanja Ministarstva pravde da objavi dodatna dokumenta iz istrage o trgovini seksualnim uslugama djece i snimcima seksa s djecom čime se bavio pokojni sporni finansijer Džefri Epstin, popularan u visokim krugovima.
Pošto je Ministarstvo pravosuđa u ponedjeljak saopštilo da ne postoji Epstinova (1953-2019) „lista klijenata“, za koju je Bondi ranije nagovijestila da je ima, dodatno su se razbjesneli konzervativni kritičari koji su se nadali da bi taj spisak dokazao šta američka vlada zataškava.
Kada je novinar pokušao da pita o tome, Tramp je rekao da „u vrijeme kada imamo neke od najvećih uspjeha, ali i tragediju (poplavu) u Teksasu, to pitanje je neumjesno“.
Bondi je bila pod kritikom jer uprkos istrazi nije otkrivala činjenice, a Ministarstvo pravosuđa je tvrdilo da „objavljivanje ne bi bilo prikladno, niti opravdano“, da je veliki dio materijala sudski zapečaćen radi zaštite maloljetnih žrtava trgovine seksom i da je „samo djelić“ toga „bio objavljen da bi Epstinu moglo da se sudi“.
Jedini otkriven dokaz bio je video koji je trebalo da dokaže da se Epstin ubio u zatvoru 2019. godine dok je čekao suđenje, ali čak ni to nije mnogo doprinijelo smirivanju teoretičara zavjere koji tvrde da je ubijen i ukazuju da nedostaje jedan minut tog snimka.
Neotkrivanje liste Epstinovih klijenata bilo je posebno razočaravajuće za konzervativne influensere s obzirom na to da je Bondi u intervjuu za Foks njuz u februaru nagovijestila da je takav dokument „u njenom pisaćem stolu“, ali je danas pred Trampom tvrdila da je tada mislila na cijeli dosije slučaja Epstin, a ne na spisak njegovih klijenata.

Tramp branio tužiteljku kritikovanu zbog neobjavljivanja podataka iz istrage o Džefriju Epstinu

Demokratska partija socijalista upućuje čestitke građanima Zete na uspješno iskazanoj volji na referendumu, imajući u vidu ostvarenu izlaznost, saopštio je Šef kluba odbornika DPS-a Zeta Miroslav Boljević.
Kako je dodao Boljević,, Demokratska partija socijalista nije vodila kampanju, jer ni na koji način nije željela da interpretira argumentaciju dvije strane iste medalje – partija koje su trenutno na vlasti u Crnoj Gori.
- Već sada, a uvjereni smo da će to biti još izraženije u narednim danima, svjedočimo pokušajima lokalnih lidera i Demokratske narodne partije da rezultate referenduma predstave kao svoj politički trijumf i kao pokazatelj navodne podrške koju imaju u Zeti, iako to nikako ne odgovara realnom stanju- rekao je Boljević.
Prema njegovim riječima, sigurni su da, da ovo pitanje nije bilo politički obojeno, izlaznost bi bila znatno veća.
Boljević je istakao da glas naroda svakako treba poštovati i dati mu adekvatno mjesto i težinu u daljim pregovorima, ali se ipak nadaju kompromisu, jer ne žele ni da pomisle na drugačije scenarije.
Na kraju, kako je saopštio Boljević, žele da istaknu da bez Demokratske partije socijalista ovaj referendum ne bi imao potrebnu većinu. Dajući legitimitet ovom procesu, poslali smo jasnu poruku podrške mještanima Botuna i Gornje Zete, poštujući njihovu zabrinutost i njihovu borbu.

Boljević: DPS dao legitimitet ovom procesu, poslali smo jasnu poruku podrške mještanima Botuna i Gornje Zete

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp osudio je danas napad na jevrejsku zajednicu na plaži Bondaj u Sidneju opisavši ga kao „čist antisemitski napad“, dodajući da Jevreji u SAD ne treba da se plaše da proslave Hanuku.
- To je očigledno bio antisemitski napad- rekao je Tramp tokom božićne proslave u Bijeloj kući.
Istovremeno, američki predsjednik je istakao da Jevreji u SAD koji obilježavaju Hanuku ne treba da budu zabrinuti za svoju bezbjednost.
- Slavite ponosno. Budite ponosni na to ko ste- naglasio je Tramp u izjavi za Foks njuz.

Tramp: Napad u Sidneju čist antisemitizam, Jevreji u SAD da se ne plaše

Komesar policije australijske države Novi Južni Vels Mal Lanjon izjavio je da policija ne traga za trećim napadačem na plaži Bondi u Sidneju u kojem je poginulo najmanje 16 osoba, uključujući jedno dijete, kao i da su dvojica napadača otac i sin.
Lanjon je rekao da su dvojica naoružanih napadača bili otac i sin, stari 50, odnosno 24 godine, prenio je Skaj njuz.
Naveo je da je oca ubila policija, dok je sin u bolnici u kritičnom stanju.
Lanjon je istakao da je utvrđeno da je otac imao dozvolu za nošenje šest komada vatrenog oružja otprilike deceniju i da je šest komada oružja pronađeno na licu mjesta.
Broj poginulih u napadu na plaži Bondi tokom proslave jevrejskog praznika Hanuke porastao je na 16, uključujući jedno dijete, izjavio je ministar zdravlja Novog Južnog Velsa Rajan Park.
On je za televiziju ABC rekao da broj ubijenih uključuje i jednog od dvojice napadača. Istakao je da je 38 ljudi povrijeđenih u napadu i dalje u bolnici.
Prethodno je saopšteno da je danas u pucnjavi na pripadnike jevrejske zajednice koji su se okupili da bi proslavili praznik Hanuku na plaži Bondi u Sidneju poginulo najmanje 12 osoba, među kojima i jedan od dvojice napadača, dok je 29 ljudi ranjeno.

Sidnej: Policija ne traga za trećim napadačem, počinioci otac i sin

Predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević zadovoljan je zbog skoro stoprocentnog rezultata nakon referenduma na kojem su građani Zete rekli ,,ne“ gradnji postrojenja u Botunu.
- To je najbolji odgovor svima onima koji su mislili da postrojenje treba graditi u Botunu. Za one kojima ovaj referendum nije pravno obavezujući poručio bih neka grade postrojenje u njihov obor. Za nas je pravno obvezujući i, što se tiče građana Zete i Botuna, neće ga graditi u Botunu- poručio je Knežević.
Jedan od predstavnika mještana Botuna Jagoš Bećirović iskazao je veliku zahvalnost zbog podrške Zećana, a posebno zbog velike izlaznosti i podrške Botunjana.
- Ovdje smo u industrijskoj zoni KAP-a, u veseloj atmosferi proslavljamo pobjedu- kazao je Bećirović.&nbsp;
Podsjetimo, prema riječima predsjednika Opština Zeta Mihaila Asanovića, samo dva stanovnika Botuna podržala su gradnju postrojenja u tom mjestu.

Knežević: Za one kojima referendum nije obavezujući, neka grade postrojenje u svoj obor

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu Marka Tošića u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja Alena Sulejmanovića. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

Savremeni međunarodni poredak ulazi u fazu dubokog i dugoročnog preslaganja, obilježenu slabljenjem dosadašnjeg liberalnog međunarodnog poretka, rastućim rivalstvom velikih sila i sve izraženijom fragmentacijom političkih i bezbjednosnih struktura Zapada. Sjedinjene Američke Države sve otvorenije redefinišu svoje globalne prioritete, pomjerajući fokus sa normativnog upravljanja međunarodnim odnosima ka zaštiti sopstvenih strateških interesa. U tom procesu, Evropa se sve češće posmatra kroz prizmu pojedinačnih država, a ne kao jedinstven politički i bezbjednosni projekat, što dodatno narušava unutrašnje jedinstvo Evropske unije i produbljuje razlike među njenim ključnim akterima.
<h3>Evropska unija u potrazi za bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom</h3>
Dok se Sjedinjene Američke Države, prema novoj Strategiji nacionalne bezbjednosti, sve više oslanjaju na neposredne nacionalne interese i selektivno angažovanje, Evropska unija i dalje traga za koherentnim bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom, bez jedinstvenog odgovora na rat u Evropi, migracione pritiske, energetsku bezbjednost, privrednu otpornost i zajedničku odbranu. Istovremeno, Rusija i Kina, različitim sredstvima i intenzitetom, nastoje da se strateški pozicioniraju u promijenjenom globalnom okruženju, dok regionalne sile koriste nastalu fragmentaciju kako bi proširile sopstveni uticaj. U takvom geopolitičkom vrtlogu nastaje strateški vakuum, a iskustvo pokazuje da takvi vakuumi nikada ne ostaju prazni.
<h3>Balkan ostaje zona kontrolisane nestabilnosti</h3>
U tim okolnostima, Balkan ostaje definisan kao zona hronične, ali kontrolisane nestabilnosti. Zapad sve rjeđe poseže za dubinskim političkim intervencijama, a sve više se oslanja na hoc upravljanje krizama i sprečavanje njihove eskalacije. Za Crnu Goru to znači da bezbjednost više ne može biti posmatrana kroz prizmu spoljnog tutorstva, već kao rezultat sopstvene institucionalne otpornosti, strateške dosljednosti i međunarodnog kredibiliteta, uz jasnu svijest o vlastitoj poziciji u regionalnom i širem geopolitičkom okruženju.
I pored unutrašnjih slabosti i brojnih izazova, Evropska unija ostaje ključni politički i razvojni okvir dugoročne stabilnosti Crne Gore. Njena vrijednost ne ogleda se samo u ekonomskim i regulatornim standardima, već u sposobnosti da obezbijedi strateško sidrenje, predvidivost i institucionalnu konsolidaciju države u složenom bezbjednosnom okruženju Zapadnog Balkana. U tom smislu, evropska dimenzija crnogorske politike neodvojiva je od pitanja nacionalne bezbjednosti.
<h3>NATO garancija bezbjednosti Crne Gore</h3>
Istovremeno, NATO ostaje temeljna i nezamjenjiva garancija bezbjednosti Crne Gore. Međutim, priroda savremenih bezbjednosnih prijetnji se suštinski mijenja. Klasični vojni rizici sve više ustupaju mjesto složenim hibridnim izazovima, uključujući sajber napade, informacione i psihološke operacije, ekonomske pritiske i instrumentalizaciju identitetskih i društvenih podjela. Posebnu dimenziju ovih izazova predstavljaju klimatske promjene, čije je posljedice Crna Gora već dobrano osjetila. Ekstremne snježne padavine, katastrofalne poplave i razorni požare više puta su paralisali funkcionisanje države i nanijeli značajnu štetu.
Dodatni izvor ranjivosti predstavlja unutrašnja politička i društvena polarizacija, naročito kada se identitetska i vjerska pitanja instrumentalizuju u svrhu kratkoročnih političkih ciljeva. U uslovima oslabljenih institucija, takve podjele lako prerastaju iz političkog u direktno bezbjednosno pitanje. One potkopavaju društvenu koheziju, narušavaju povjerenje u institucije i otvaraju prostor za maligni spoljašnji uticaj. Produžena polarizacija ne samo da smanjuje kapacitet države za strateško djelovanje, već i usporava evropsku integraciju, posebno u kontekstu smanjene pažnje Sjedinjenih Američkih Država i ključnih država članica Evropske unije prema Zapadnom Balkanu.
Stabilnost Crne Gore neposredno je povezana sa institucionalnom stabilnošću njenog okruženja, prije svega Bosne i Hercegovine i Kosova. Svako slabljenje državnih kapaciteta u tim sredinama nosi potencijal prelivanja rizika kroz bezbjednosne, migracione i kriminalne tokove. Zbog toga je za Crnu Goru od suštinske važnosti da vodi proaktivnu regionalnu politiku, zasnovanu na saradnji, ali i na jasnom strateškom pozicioniranju unutar evroatlantskog bezbjednosnog prostora.
<h3>Maligni strani uticaji izazov za obavještajno-bezbjednosni sistem</h3>
Jedan od najozbiljnijih unutrašnjih izazova ostaje ranjivost obavještajno-bezbjednosnog sistema. Iskustva iz prethodnog perioda ukazuju na ograničene kapacitete za rano prepoznavanje i prevenciju bezbjednosnih rizika, uključujući maligni strani uticaj i djelovanje stranih obavještajnih struktura. Riječ je o sistemskom izazovu koji zahtijeva jačanje kontraobavještajne komponente, depolitizaciju sektora, unapređenje analitičkih i procjenjivačkih sposobnosti, kao i izgradnju efikasnih mehanizama ranog upozoravanja.
U kontekstu evropskih integracija i regionalne dinamike, bezbjednost i kontrola granica dobijaju dodatni strateški značaj. Efikasno upravljanje granicama podrazumijeva dugoročno planiranje ljudskih resursa, kontinuiranu obuku, tehničko opremanje i snažnu međusektorsku koordinaciju. Ova oblast predstavlja jedan od ključnih testova institucionalne zrelosti i bezbjednosne pouzdanosti države.
<h3>Odliv stanovništca utiče na dugoročnu stabilnost</h3>
Pored klasičnih bezbjednosnih pitanja, demografski trendovi i ekonomska bezbjednost sve snažnije utiču na dugoročnu stabilnost Crne Gore. Odliv stanovništva, starenje populacije i strukturne ekonomske ranjivosti direktno utiču na održivost institucija, kapacitete sistema bezbjednosti i ukupnu otpornost društva, te se moraju tretirati kao integralni dio bezbjednosnog planiranja.
U takvom međunarodnom i regionalnom okruženju, diplomatija dobija proširenu i suštinsku bezbjednosnu dimenziju. Njena uloga prevazilazi tradicionalnu diplomatsku reprezentaciju i obuhvata aktivno upravljanje reputacijom države, pravovremeno signaliziranje bezbjednosnih rizika partnerima i očuvanje međunarodnog povjerenja. Nedovoljno koordinisana ili reaktivna diplomatija u ovim okolnostima može postati dodatni izvor ranjivosti.
Zaključno, kako se smanjuje intenzitet spoljnog političkog i bezbjednosnog pokroviteljstva, raste značaj unutrašnje institucionalne snage Crne Gore. Evropska orijentacija, članstvo u NATO-u, otpornost obavještajno-bezbjednosnog sistema, efikasno upravljanje granicama, regionalna stabilnost, demografska i ekonomska održivost, snažna društvena kohezija i aktivna diplomatija moraju se posmatrati kao međusobno povezani elementi jedinstvenog bezbjednosnog okvira. Puna integracija sistema nacionalne bezbjednosti, uz jasno definisane nadležnosti, procedure odlučivanja i upravljanja krizama, predstavlja imperativ institucionalne efikasnosti i dugoročne otpornosti države.
Vrijeme je za strateško otrežnjenje – jer niko neće rješavati naše probleme.

Crna Gora u novom geopolitičkom vrtlogu

Predśednik Srbije Aleksandar Vučić predložio je Evropskoj komisiji genijalnu ideju - da EU primi u članstvo istovremeno sve zemlje Zapadnog Balkana. Drugim riječima, da nijedna zemlja Zapadnog Balkana nikada ne uđe u EU. Ako je neka zemlja predvodnik u kršenju ljudskih prava, suspenziji svih demokratskih principa, uzurpaciji sudstva i svih institucija od strane jednog čovjeka i klike oko njega, posebno institucija sile, predvodnik u suspenziji Ustava i zakona, kontroli medija, zloupotrebi međudržavnih ugovora i lex specialisa u korupcione svrhe, enormnog bogaćenja lojalista vođi, predśedniku Vučiću iz vrha vlasti, upotrebi paramilitarnih, mafijaških grupa, uglavnom kontroverzne prošlosti, u sprovođenju terora nad građanima i falsifikovanju izbornih procesa ... onda je to Srbija. I ne samo to, očigledno je da ne postoje ni naznake da će se nešto promijeniti u dogledno vrijeme, s obzirom na to da u Srbiji nije u pitanju ulog gubitak vlasti, već gubitak slobode. Srbija je do sada otvorila 16 od 34 poglavlja i zatvorila samo dva, nauku i obrazovanje u godinama 2016/17, bez nade da će u skorije vrijeme otvoriti bilo koje poglavlje, a pogotovu da će neko zatvoriti. Posebno najvažnija poglavlja, kao što su - „Poravosuđe i osnovna prava“, „Pravda, sloboda i bezbjednost“, „Javne nabavke“, „Bezbjednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika“, „Živoitna sredina“, „Spoljna politika“, „Finansijska kontrola“, mada ni sa ostalima ne stoji baš najbolje. Srbija se trenutno nalazi u vanrednom stanju, veliki broj građana nezadovoljstvo manifestuje uličnim protestima i zahtjevom za vanrednim izborima, jer je sve više vidljivije da aktuelna vlast Aleksandra Vučića ne uživa većinsko povjerenje građana Srbije. Vlast se uglavnom brani silom policije i paramilitarnih, maskiranih huligana, koji, pod zaštitom policije neometano vrše nasilje nad građanima, novinarima i poslanicima opozicije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="vučić"> <figcaption>VLAST BRANI SILOM POLICIJE I MASKIRANIH, PARAMILITARNIH HULIGANA: Aleksandar Vučić</figcaption> </figure>  &nbsp;PRIJETI BANKROT Jasno je da vlast Aleksandra Vučića nije opredijeljena za pristupanje EU, njoj odgovara samo status kandidata, jer joj to omogućava povlašćen odnos u trgovini sa EU, s obzirom na to da je srpska ekonomija veoma zavisna od trgovačkih veza sa EU, a i veliki broj investicija dolazi iz zemalja EU, koji su investirali u Srbiju upravo zato da bi mogli prodavati svoje proizvode na tržištu EU. Gubitak statusa kandidata za Srbiju bi značilo ekonomsku katastrofu. Politika Aleksandra Vučića sa međudržavnim, koruptivnim ugovorima sa Kinom i UAE, bliski odnosi sa Moskvom i neiskreni pregovori sa EU kao da sve više gubi manevarski prostor i od Srbije se sve više zahtijeva da se odredi u spoljnoj politici i prestane sa śeđenjem na više stolica. U potonje vrijeme Srbija pokušava iskoristiti vladavinu Donalda Trampa u Americi, ne bi li se dodvorila ovoj zemlji, ali se čini da ta politika nema mnogo uspjeha, bez obzira na poltronisanje Srbije njenom predsjedniku i njegovoj bližoj rodbini. Zahvaljujući politici Aleksandra Vučića i stalnoj medijskoj torturi, popularnost EU u Srbiji je prilično ispod 50%, što je čini vrlo nepouzdanim partnerom u budućim pregovorima o integraciji, bez obzira na to ko će činiti vlast.&nbsp; Simptomatično je da na studentskim protestima, čija se lista smatra respektabilnim protivnikom Vučićevoj listi, zastava EU nije poželjna, za razliku od ruskih crkvenih zastava, kandila, popova i ljubljenja popovskih ruku. Kao da Srbija luta u svojoj spoljnoj politici bez obzira ko će činiti vlast. Hazardske igre samog Aleksandra Vučića oko sankcija od strane Amerike NIS-u i rafineriji u Pančevu, čiji je većinski vlasnik ruski Gasprom, odluka o čekanju 50 dana na rasplet hoće li Rusi promijeniti stav o prodaji svog djela firmi prihvatljivoj Americi, te mogućnost uvođenja sekundarnih sankcija Srbiji, ne izaziva veliku reakciju kod građana. Kao da je ljubav prema Rusiji i želja da joj se ne zamjeri jača od katastrofalnih posljedica koje mogu pogoditi Srbiju ukoliko se blokira platni promet Narodne banke Srbije i banaka koje i dalje posluju sa NIS-om. Blokada platnog prometa Narodne banke Srbije značilo bi da Srbija ne može povlačiti sredstva iz inostranstva niti izvršavati svoje obaveze prema ino partnerima. Drugim riječima, prijeti joj i bankrot u platnim odnosima sa inostranstvom. &nbsp;SIMULACIJA REFORMI Na nivou vodvilja je prepiska premijera Crne Gore Milojka Spajića i predśednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojem Vučić svoju nakaradnu politiku pokušava zamijeniti pričom o crkavanju komšijske krave. Umjesto da shvati da on ubija tu kravu, Vučić pokušava pričom o ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana istovremeno u EU, pretvoriti u zlonamjeru prema Srbiji drugih kandidata koji imaju ogromnu naklonost EU za prijem. To da li i te zemlje zaslužuju tu privilegiju veliko je pitanje.&nbsp; Ogromna naklonost zemalja EU i želja da realizuju namjeru da prime bar jednu zemlju, bez obzira na to da li se ta zemlja istinski reformiše ili samo simulira, čitav proces pristupanja Crne Gore i ispunjavanje zadatih uslova svelo je na puku formu. Borba protiv korupcije se mjeri brojem uhapšenih, a da se ne ulazi u suštinu da li za to postoje osnovi, ili se radi o pukom revanšizmu i tužilačko–sudskoj farsi. Da li se iko iz EU zainteresovao za tužilačko–sudsku farsu oko procesa protiv Milivoja Katnića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca, njegovog zamjenika Saše Čađenovića i nekadašnjeg pomoćnika direktora policije za borbu protiv organizovanog kriminala Zorana Lazovića? Da li su iz EU uopšte svjesni da će svi koji učestvuju u tom progonu jednog dana krivično odgovarati, umjesto što ih tapšu po ramenima i dijele im nagrade?&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>NAKLONOST EU PREMA CRNOJ GORI: Milojko Spajić u Briselu (Foto: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Imaju li u EU svijest da su najprivrženiji članstvu u EU i evropskim vrijednostima u Crnoj Gori upravo u opoziciji, a da vlast čini većina koja je proruska, koja je neiskrena u EU integracijama, da ona donosi formalno tražene zakone bez namjere da ih primjenjuju, da je glavna karakteristika većine u vlasti samovolja i autokratija, nepoštovanje zakona, procedura i demokratrskih principa? Onog momenta kada su čelnici EU i zemalja koje ih čine primili Andriju Manddića u zvaničnu pośetu, oni su abolirali Ratka Mladića, Radovana Karadžića i Slobodana Miloševića, jer je Mandić autentični predstavnik te politike. Slike kapele Karađorđevića koje im poklanja uvreda su za svakog građanina lojalnog Crnoj Gori, demokratu, patriotu, antifašistu i prihvatanje je politike velikosrpstva koja je odgovorna za hiljade mrtvih i zatvorenih Crnogoraca nakon 1918. godine od strane srpske vojske, odgovorna za saradnju sa fašističkim okupatorom u Drugom svjetskom ratu i stotine hiljada mrtvih, desetine hiljada osakaćenih, milione raseljenih i desetine hiljada silovanih u ratovima devedesetih godina prošlog stoljeća.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="slika"> <figcaption>ISTORIJSKI REVIZIONIZAM: Andrija Mandić poklonio sliku „Njegoševe kapele“ predsjedniku Donjeg doma parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva Lindziju Hojlu </figcaption> </figure>  &nbsp;REVIZIONISTIČKA AGENDA U Crnoj Gori se proganjaju građanski aktivisti koji s pravom protestuju zbog urušavanja svih institucija, protiv urušavanja najvažnijih crnogorskih nagrada koje se uručuju za nepostojeće knjige čovjeku koji je notorni neprijatelj nezavisne Crne Gore, dok policija izigrava eskort profašističkim, paramilitarnim nacistima koji ulicama Podgorice šire mržnju prema drugim narodima. Dok god jedna sekta drži bezbjednosni sektor u svojim partijskim rukama Crna Gora ne može biti demokratska, niti dio bezbjednosti demokratskog svijeta., Bezbjednosne službe drže đeca Slobodana Miloševića i učenici Aleksandra Vulina, te je teško od njih očekivati poštovanje zakona i spoljnopolitičkog opredjeljenja, a tek je nemoguće očekivati demokratsku i pristojnu komunikaciju. Samo im fali inteligencija Jelene Nedović, jer bi se svojim biserima dobro uklopila među crkvene Kmere iz Demokrata. Dobro je da je preživjela vladavinu DPS-a, jer te golgote koje je ona prošla u jednim patikama, dok je svirala dvije hramonike, to je teror koji je teško bilo izdržati.&nbsp; Takođe, najnovija revizionistička agenda u istoriografiji najčešće je svojevrsni bastardni produkt reakcionarnih i klerofašističkih ideja, duboko ukorijenjenih u svjesnim i namjenskim istorijskim obmanama. Istorijski revizionizam je u krugovima Crkve Srbije i srpskog naroda jedan od ključnih mehanizama kojim se želi izgraditi novo kolektivno śećanje, kao temelj još intenzivnijeg velikosrpskog nacionalizma i klerofašizma i pretvaranja Crne Gore u duhovnu i istorijsku koloniju Srbije. Aleks Devin, engleski publicista i prijatelj Crne Gore, piše 1919. godine: „...što se tiče Crne Gore, njena slavna istorija i prošlost neće nikad biti ugašene ni jednim diplomatom, ma ko on bio, niti nasiljem. Istorija se piše polako ali sigurno, a crnogorska, za vrijeme velikog rata, nije ništa drugo nego jedan niz besprimjernih nepravdi. Ali će pravda pobijediti, a čelični i duhom veliki crnogorski narod, podići će glavu, sam odlučiti o svojoj sudbini i uskrsnuti iz mučeništva u kome je sad“. Nemam što dodati riječima Aleksandra Devina, sem da to neće biti ništa novo u istoriji Crne Gore. Tvrd je orah voćka čudnovata! No to se neće desiti samo od sebe. Svi crnogorski patrioti moraju dići glas protiv srbizacije Crne Gore od današnje vlasti, progona svih crnogorskih kulturnih i naučnih institucija, revizije bliže i dalje prošlosti, fašizacije Crne Gore... Vlast koja vodi dijalog isključivo unutar sebe, koja je obesmislila i uništila sve oblike nezavisne kontrole, koja je uništila institucije, podjelu vlasti, parlamentarnu kontrolu i parlamentarni život, zarobila medije, koja je uvela brutalnu partitokratiju u sve pore društvenog i političkog života, koja novčano stimuliše anticrnogorske institucije, a proganja crnogorske, sprovodi nasilje prema građanskom otporu i koja umjesto pluralizma podstiče agresiju prema neistomišljenicima, nije ništa drugo do totalitarna vlast. Možda EU ima oportune razloge da žmuri na to, mi na to nemamo pravo!

Tag: dzefri-epstin