Bivši američki predsjednik Bil Klinton i bivša državna sekretarka Hilari Klinton odbili su danas da svjedoče pred Predstavničkim domom u istrazi o osuđenom seksualnom prestupniku Džefriju Epstinu, čime su dodatno zaoštrili višemjesečni spor sa republikanskim kongresmenom i predsjednikom Odbora za nadzor Džejmsom Komerom, dodajući da će boriti protiv zahtjeva za svjedočenje "koliko god bude potrebno".
U opširnom pismu upućenom Komeru, u koje je imao uvid list Njujork tajms, Klintonovi su naveli da su spremni da se bore "za zemlju, njene principe i njen narod, bez obzira na posljedice", ističući da je za njih "sada trenutak" za takav potez.
Komer je zaprijetio da će pokrenuti postupak za nepoštovanje Kongresa ukoliko se Klintonovi ne odazovu pozivima na zatvorena saslušanja, što je često prvi korak ka upućivanju slučaja Ministarstvu pravde.
Rok za pojavljivanje Bila Klintona bio je utorak, a za Hilari Klinton srijeda. Nekoliko sati prije isteka roka, Klintonovi su dostavili pismo u kojem navode da su pozivi na svjedočenje "nevažeći i pravno neizvršivi", a zatim i zajedničko pismo u kojem su poručili da će se protiv Komerovih zahtjeva boriti koliko god bude potrebno.
Oni su naveli da su već dostavili overene pisane izjave, slične onima koje je Komer prihvatio od drugih svjedoka, te ponovili da nemaju saznanja relevantna za istragu.
U pismu su optužili Komera da vodi politički motivisan proces čiji je cilj njihovo kažnjavanje, pa čak i zatvaranje.
Portparolka Odbora za nadzor saopštila je da Klintonovi nisu potvrdili dolazak na saslušanja i da će, ukoliko se ne pojave, odbor početi postupak zbog nepoštovanja Kongresa.
Klintonovi su naveli da očekuju da će Komer nastaviti sa pokušajima da ih proglasi krivima za nepoštovanje Kongresa, kao i da će objavljivati "nebitne, fotografije stare decenijama" kako bi ih kompromitovao.
Prema navodima advokata Klintonovih, insistiranje da se Klintonovi pojave lično pred odborom suprotno je ograničenjima istražnih ovlašćenja Kongresa, kako su ona definisana u sudskoj praksi, uključujući i odluke Vrhovnog suda SAD. Oni su pozvali Komera da "deeskalira ovaj spor".

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Klintonovi odbili svjedočenje u istrazi o Epstinu, najavili pravnu borbu

Ministarstvo pravde SAD saopštilo je da je otkrilo još više od milion dokumenata potencijalno povezanih sa slučajem Džefrija Epstina i da će im biti potrebno „još nekoliko nedjelja“ da ih obradi i objavi u javnosti.
Ministarstvo je to otkrilo u objavi na društvenoj mreži Iks, navodeći da su američki tužilac za Južni okrug Njujorka i FBI obavijestili ministarstvo o novim dokumentima.
- Ministarstvo pravde je primilo ove dokumente od Južnog okruga Njujorka i FBI-ja radi njihovog pregleda i objavljivanja, u skladu sa Zakonom o transparentnosti dosijea Epstin, važećim zakonima i sudskim naredbama - navodi se u objavi, prenosi SiEnEn (CNN).
U objavi se dodaje da imaju advokate koji rade non-stop kako bi pregledali i izvršili zakonski potrebno redigovanje radi zaštite žrtava.
- Objavićemo dokumente što je prije moguće. Zbog velike količine materijala, ovaj proces može potrajati još nekoliko nedjelja. Ministarstvo će nastaviti da se u potpunosti pridržava saveznog zakona i uputstva predsjednika Trampa da objavi dosijee - dodaje se u objavi.
Ova današnja objava dolazi nakon serije objavljenih dokumenata, kako je to zahtijevao novi zakon o transparentnosti koji je Kongres usvojio prošlog mjeseca.
Rok za objavljivanje svih materijala bio je petak, a Ministarstvo pravde je tog dana objavilo ogromnu količinu dokumenata. Nakon toga je uslijedilo još jedno objavljivanje u subotu rano ujutru, a još jedno veliko objavljivanje u utorak, koje je sadržalo nekoliko značajnih referenci na predsjednika Donalda Trampa.

CNN: Otkriveno još više od milion dokumenata potencijalno povezanih sa slučajem Epstin

Američko Ministarstvo pravde objavilo je novu seriju od više od 11.000 dokumenata povezanih s Džefrijem Epstinom, u kojima se Donald Trampom spominje više puta nego u prethodnim paketima.
Dokumenti, koji su objavljeni tokom noći s ponedjeljka na utorak, uključuju tvrdnju da je Tramp u 1990-ima bio na letu s Epstinom i 20-godišnjom ženom. Nema dokaza koji bi ukazivali na to da je žena bila žrtva bilo kakvog zločina, a njeno spominjanje u dokumentima ne implicira kriminalnu odgovornost Trampa.
Prvi paket dokumenata, poznat kao "Epstein Files", objavljen je u petak navečer nakon višemjesečnih odgađanja tokom administracije Donalda Trampa. Zamjenik glavnog državnog tužioca Tod Blanša kazao je za Fox News da očekuje objavu još nekoliko stotina hiljada dokumenata u narednim sedmicama.
Novi paket dokumenata sadrži sudske spise, e-mailove, fotografije, članke iz novina, tabele, audio i stotine video zapisa. Pored Trampa, uključeni su i dokumenti FBI-a, interne komunikacije Ministarstva pravde, sudski pozivi i drugi pravni spisi, uključujući i dokumente vezane za Epstinovu smrt u federalnom pritvoru 2019. godine.
Donald Tramp je putovao je privatnim avionom Džefrija Epstina najmanje osam puta između 1993. i 1996. godine. U e-mailu američkog pomoćnika tužioca iz Južnog okruga Njujorka iz 2020. godine navedeno je da su Tramp i Epstin bili "jedini putnici" na jednom od letova, dok su na drugim letovima među putnicima bile i osobe "tada stare 20 godina" te "žene koje bi mogle biti svjedoci" u slučaju protiv Epstinove partnerice Gislejn Maksvel.
Dokumenti takođe uključuju e-mailove Maksvelove i osobe koja se potpisuje kao "A" i koristi pseudonim "Nevidljivi čovjek". U jednom od e-mailova iz avgusta 2001. "A" piše Maksvel s upućenom porukom o "Balmoral Summer Campu za Kraljevsku porodicu" te traži savjet kako da "ponovo fokusira svoj život" dok je njegova "cijela egzistencija u neredu". Nema indicija da ovi e-mailovi ukazuju na bilo kakvo krivično djelo.

Tramp se spominje više puta u novim Epstinovim dokumentima: Letio s njim najmanje osam puta

Pozivamo predsjednika Donalda Trampa da naloži državnoj tužiteljki Pem Bondi da odmah objavi sav preostali materijal koji se odnosi na, spominje ili sadrži fotografiju Bila Klintona - poručio je portparol bivšeg predsjednika SAD-a Angel Urenja povodom objave dokumenata iz slučaja Džefrija Epstina, u kojima se Klinton spominje više puta.
Klinton je u izjavi za javnost naveo da je objava dokumenata izrazito važna, te je pohvalio zakon kojim je omogućeno objelodanjenje ovih spisa i uputio kritiku Ministarstvu pravde zbog načina objave.
- Zakon o transparentnosti Epstinovih dosjea (Epstein Files Transparency Act) nameće jasnu zakonsku obavezu Ministarstvu pravde Sjedinjenih Američkih Država da objavi potpunu i cjelokupnu dokumentaciju koju javnost traži i zaslužuje. Međutim, ono što je Ministarstvo pravde do sada objavilo, kao i način na koji je to učinilo, jasno ukazuje na jedno: Neko ili nešto se štiti. Ne znamo ko, šta ili zašto - rekao je Klinton u izjavi koju je objavio Urenja.
Naveo je da "takva zaštita njemu nije potrebna".
Objavljivanje, kako dodaje, "uključuje bez ograničenja sve zapise koji eventualno postoje i koji podliježu objavi u skladu sa Zakonom, uključujući transkripte velike porote, bilješke sa saslušanja, fotografije i nalaze Kabineta državnog tužioca Sjedinjenih Američkih Država za Južni okrug Njujork (kako je pod zakletvom navedeno pred Kongresom od državnog tužioca iz Trampovog prvog mandata)"-
Bilo koji drugi potez, kako ističu, osim potpune objave dokumenata pokazao bi da se radi o političkim motivima za selektivnu cenzuru.
- Odbijanje da se to učini potvrdiće raširenu sumnju da dosadašnje aktivnosti Ministarstva pravde nisu usmjerene na transparentnost, već na insinuacije, korištenje selektivnih objava kako bi se sugerisala krivica pojedinaca koje je isto to Ministarstvo pravde, tokom mnogih godina, pod predsjednicima i državnim tužiocima iz obje stranke, već više puta oslobodilo svake odgovornosti - zaključio je Klinton u saopštenju.

Klinton: Objavite sve Epstinove dokumente gdje se spominjem, ne treba nam zaštita

Najmanje 16 fajlova nestalo je sa javne internet stranice Ministarstva pravde Sjedinjenih Američkih Država, na kojoj su bili objavljeni dokumenti povezani sa Džefrijem Epstinom - uključujući i fotografiju na kojoj se vidi predsjednik Donald Tramp - manje od dana nakon što su postavljeni, bez ikakvog objašnjenja vlade i bez obavještenja javnosti.
Nestali fajlovi, koji su bili dostupni u petak, a već u subotu više nijesu bili pristupačni, sadržavali su fotografije slika na kojima su prikazane nage žene, kao i jednu fotografiju na kojoj se vidi niz fotografija raspoređenih po komodi i u fiokama. Na toj slici, unutar jedne fioke među ostalim fotografijama, nalazila se i fotografija Trampa zajedno sa Epstinom, Melanijom Tramp i Epstajnovom dugogodišnjom saradnicom Džislejn Maksvel.
Ministarstvo pravde u subotu nije odgovorilo na pitanja o tome zašto su fajlovi nestali, ali je u objavi na mreži X saopštilo da će se „fotografije i drugi materijali i dalje pregledati i redigovati u skladu sa zakonom, iz dodatnog opreza, kako budemo dobijali nove informacije“.
Na internetu je nestanak fajlova bez objašnjenja podstakao nagađanja o tome šta je uklonjeno i zašto javnost o tome nije obaviještena, dodatno pojačavajući dugogodišnju misteriju oko Epstina i moćnih ličnosti koje su ga okruživale. Demokrate iz Odbora za nadzor Predstavničkog doma ukazale su na nestalu fotografiju na kojoj se nalazi Tramp, poručivši u objavi na mreži X: „Šta se još prikriva? Potrebna nam je transparentnost za američku javnost.“
Ovaj slučaj dodatno je produbio zabrinutost koja se već pojavila nakon dugo iščekivanog objavljivanja dokumenata Ministarstva pravde. Desetine hiljada stranica koje su učinjene javnim donijele su vrlo malo novih saznanja o Epstinovim zločinima ili o tužilačkim odlukama koje su mu godinama omogućavale da izbjegne ozbiljne savezne optužbe, dok su izostavljeni neki od najvažnijih materijala, uključujući intervjue FBI-ja sa žrtvama i interne memorandume Ministarstva pravde o odlukama o podizanju optužnica.
Među dokumentima koji nijesu objavljeni nalaze se i intervjui FBI-ja sa preživjelima, kao i interni memorandumi Ministarstva pravde koji su razmatrali odluke o procesuiranju - zapisi koji bi mogli objasniti kako su istražitelji gledali na slučaj i zašto je Epstinu 2008. godine dozvoljeno da se izjasni krivim po relativno blažoj optužbi na nivou savezne države.
Zapisi, čije je objavljivanje propisano nedavno usvojenim zakonom Kongresa, gotovo da i ne pominju više moćnih osoba koje su godinama povezivane sa Epstinom, uključujući bivšeg britanskog princa Endrua, što ponovo otvara pitanja o tome ko je bio predmet istrage, a ko ne, i u kojoj mjeri objavljeni dokumenti zaista doprinose javnoj odgovornosti.
Među novim informacijama nalazi se i uvid u odluku Ministarstva pravde da odustane od istrage protiv Epstajna početkom 2000-ih, što mu je omogućilo da prizna krivicu po optužbi na državnom nivou, kao i ranije neviđena prijava iz 1996. godine u kojoj se Epstin optužuje za krađu fotografija djece.
Dosadašnja objavljivanja u velikoj mjeri sadrže fotografije Epstinovih nekretnina u Njujorku i na Američkim Djevičanskim Ostrvima, uz poneke slike poznatih ličnosti i političara.
Objavljen je niz do sada neviđenih fotografija bivšeg predsjednika Bila Klintona, dok je fotografija Trampa bilo znatno manje. Obojica su ranije dovođeni u vezu sa Epstinom, ali su se kasnije javno distancirali od tog odnosa. Nijedan od njih nije optužen za bilo kakvo krivično djelo u vezi sa Epstinom, niti postoji naznaka da su fotografije imale ulogu u krivičnim postupcima protiv njega.
Iako je Kongres postavio rok do petka da se svi dokumenti učine javnim, Ministarstvo pravde saopštilo je da planira da ih objavljuje postepeno, navodeći kao razlog dugotrajan proces uklanjanja imena žrtava i drugih identifikacionih podataka. Nije saopšteno kada bi novi dokumenti mogli biti objavljeni.
Takav pristup izazvao je nezadovoljstvo kod nekih Epstinovih tužilaca i članova Kongresa koji su se zalagali za usvajanje zakona. Umjesto završetka višegodišnje borbe za transparentnost, objavljivanje dokumenata u petak označilo je tek početak neizvjesnog čekanja na potpunu sliku Epstinovih zločina i načina na koji su istraživani.
- Imam osjećaj da nas Ministarstvo pravde i pravosudni sistem ponovo iznevjeravaju - kazala je Marina Laćerda, koja tvrdi da ju je Epstin počeo zlostavljati kada je imala 14 godina.
Mnogi dugo očekivani dokumenti bili su snažno redigovani ili bez potrebnog konteksta. Savezni tužioci u Njujorku podigli su 2019. godine optužnicu protiv Epstajna zbog trgovine ljudima, ali je on preminuo u zatvoru nakon hapšenja.
Objavljeni dokumenti predstavljaju tek mali dio potencijalno milionske arhive koju Ministarstvo posjeduje. Neki zapisi koji su po prvi put objavljeni gotovo su u potpunosti zacrnjeni, dok su drugi već ranije bili dostupni kroz sudske spise ili zahtjeve za slobodan pristup informacijama, ali su sada prvi put objedinjeni na jednom mjestu i dostupni javnosti.
Advokat Dženifer Friman, koja zastupa Mariju Farmer i druge preživjele, izjavila je u subotu da se njena klijentkinja nakon objavljivanja dokumenata osjeća potvrđeno u svojim tvrdnjama. Farmer je godinama pokušavala da dobije dokumenta koja bi potkrijepila njenu tvrdnju da su Epstin i Maksvel posjedovali materijale sa zlostavljanjem djece.
- Ovo je istovremeno trijumf i tragedija - kazala je ona.

Epstinovi fajlovi nestali sa sajta Ministarstva pravde SAD-a, među njima i fotografija sa Trampom

Ministarstvo pravde Sjedinjenih Američkih Država (SAD) objavilo je hiljade novih dokumenata o osuđenom seksualnom prestupniku Džefriju Epstinu, ali je najmanje 550 stranica u tim dosijeima u potpunosti zacrnjeno, objavio je CBS.
Prema navodima tog medija, novoobjavljeni dokumenti sadrže fotografije osoba iz Epstinovog okruženja, snimke iz njegovih rezidencija i istražne zapise sa detaljima o optužbama protiv pokojnog seksualnog prestupnika.
Ipak, obimna redakcija izazvala je kritike pojedinih demokrata i republikanaca, dok Ministarstvo pravde tvrdi da je postupalo u skladu sa zakonom. CBS je naveo da su tri uzastopna dokumenta, ukupne dužine 255 stranica, u potpunosti redigovana, pri čemu je svaka stranica prekrivena crnim okvirom.
Još jedan dokument od 119 stranica, označen kao "Velika porota - Njujork", takođe je u cjelosti zacrnjen.
Taj dokument se pojavljuje neposredno iza transkripta u kojem tužilac 2020. godine traži od velike porote da razmotri dokaze za zamjensku optužnicu protiv Epstinove saradnice Gislen Maksvel.
Najmanje 180 dodatnih stranica u drugim fajlovima je potpuno zacrnjeno, iako su same datoteke djelimično redigovane. U pojedinim slučajevima, stranice sa naslovima ili fotografijama fascikli prethode nizu stranica koje su u potpunosti prekrivene redakcijom.
U drugim dokumentima redakcije su bile ograničenije. Policijski izvještaj od 96 stranica o istrazi Epstina na Floridi sredinom 2000-ih rediguje imena žrtava i određene detalje, ali ostavlja vidljivim veći dio sadržaja. Dio fotografija koje su sinoć objavljene takođe je djelimično redigovan, pri čemu su lica nekih osoba zamagljena.
Fotografije bivšeg predsjednika SAD-a Bila Klintona, pjevača Majkla Džeksona i drugih javnih ličnosti djelimično su redigovane, dok su same ličnosti ostale vidljive. Objavljivanje dokumenata uslijedilo je nakon usvajanja Zakona o transparentnosti dosijea o Epstinu, kojim se od Ministarstva pravde zahtijeva da objavi dosijee koje posjeduje u vezi sa Epstinom i Maksvel.
Zakon dopušta redakcije radi zaštite ličnih podataka preživjelih, uklanjanja nasilnih fotografija i materijala o seksualnom zlostavljanju djece, kao i u slučajevima kada bi objavljivanje moglo da ugrozi aktivne istrage ili krivične postupke.
Prema navodima CBS, u nekim slučajevima nije jasno zbog čega su pojedini djelovi dokumenata zacrnjeni.
Zamjenik državnog tužioca Tod Blanš naveo je u pismu Kongresu da je više od 200 advokata Ministarstva pravde pregledalo dokumenta kako bi identifikovalo imena preživjelih i druge podatke koji podliježu redakciji. On je dodao da se pregled dosijea nastavlja i da će dodatni dokumenti biti objavljivani postepeno.
U pismu je takođe navedeno da je prilikom pregleda transkripata velike porote bio potreban dodatni pravni nadzor, uključujući zahtjev sudije u slučaju Gislen Maksvel da glavni savezni tužilac na Menhetnu lično potvrdi da dokumenti ne sadrže lične podatke žrtava. Objavljivanje dokumenata izazvalo je kritike pojedinih zakonodavaca.
Demokratski kongresmen Ro Kana iz Kalifornije i republikanski kongresmen Tomas Masi iz Kentakija ocijenili su da objavljeni materijal nije u skladu sa Zakonom o transparentnosti dosijea o Epstinu.
Kana je objavljivanje nazvao "nepotpunim i previše redigovanim", dok je Masi naveo da ono "krši duh i slovo zakona".
Lider demokratske manjine u Senatu Čak Šumer kazao je da objavljivanje velikog broja potpuno zacrnjenih stranica krši principe transparentnosti i zatražio objašnjenje za takvu praksu. Ministarstvo pravde je odbacilo kritike.

Objavljene hiljade novih dokumenata o Epstinu: Pominju se Klinton, Majkl Džekson...

Oba doma Kongresa složila su se da nalože američkom Ministarstvu pravde da objavi dosijee o Džefriju Epstinu, finansijeru seksualnih prijestupnika.
Predstavnički dom je ubjedljivo odobrio mjeru sa 427 glasova za i jednim protiv, a Senat ju je jednoglasno ubrzao bez formalnog glasanja.
Ovi potezi dolaze samo nekoliko dana nakon što je predsjednik Donald Tramp promijenio svoj stav i pozvao Kongres da glasa za objavljivanje dokumenata nakon javnog otpora mnogih njegovih pristalica.
Prošle sedmice, Tramp i njegove veze s Epstinom ponovo su gurnute u na naslovne strane nakon što je objavljeno više od 20.000 stranica dokumenat, od kojih neki spominju predsjednika. Bijela kuća je negirala bilo kakvu nezakonitost.
Republikanac Klej Higins iz Louizijane bio je jedini prigovor u Predstavničkom domu, navodeći zabrinutost zbog "povređivanja nevinih ljudi" zbog objavljivanja informacija.
Trampov preokret od napada na one na Kapitolu koji su željeli objavljivanje dosijea do izjave da "nema šta skrivati" iznenadio je neke u Vašingtonu.
Republikansko kongresno rukovodstvo bilo je zatečeno nakon što je proteklih nekoliko sedmica uskladilo svoju poruku s predsjednikovom i protivilo se oslobađanju.
Predsjedavajući Predstavničkog doma Majk Džonson je više puta nazvao pritisak za objavljivanje Epstinovih dosijea "demokratskom prevarom".
Iz Senata će biti upućen na predsjednikov sto, gdje se očekuje da će ga on potpisati i stupiti na snagu.
Za objavljivanje dosijea nije bilo potrebno glasanje u Kongresu jer je Tramp mogao sam narediti objavljivanje.
Prijedlog zakona zahtijeva od državne tužiteljice Pem Bondi da objavi "sve neklasificikovane zapise, dokumente, komunikacije i istražne materijale" vezane za Epstina i njegovu saučesnicu Gilejn Maksvel najkasnije 30 dana nakon što zakon bude donesen.
Ti materijali uključuju internu komunikaciju Ministarstva pravosuđa, zapisnike letova i osobe i subjekte povezane s Epstinom.
Ali zakon takođe daje Bondiju ovlaštenje da uskrati informacije koje bi ugrozile bilo kakvu aktivnu saveznu istragu ili identificirale bilo koje žrtve.
Epstin je pronađen je mrtav u svojoj zatvorskoj ćeliji u Njujorku 2019. godine, a mrtvozornik je utvrdio da se radi o samoubistvu.
Pritvoren je pod optužbom za trgovinu ljudima u svrhu seksualnog iskorištavanja, nakon što je prethodno 2008. godine bio osuđen za podsticanje maloljetnice na prostituciju.
Tokom dvije krivične istrage protiv Epstina prikupljene su hiljade dokumenata, uključujući transkripte intervjua sa žrtvama i svjedocima.

Kongres odobrio objavljivanje Epstinovih dokumenata, ostalo je još Tramp da potpiše

Predstavnički dom američkog Kongresa danas je sa 427 glasova za i jednim protiv usvojio zakon kojim se nalaže Ministarstvu pravde da javno objavi sva dokumenta iz istrage o osuđenom seksualnom prestupniku Džefriju Epstinu, objavio je SiEnEn (CNN).
Za usvajanje zakona bila je potrebna dvotrećinska većina, a protiv je glasao samo republikanski poslanik Klej Higins iz Luizijane.
Zakon sada ide u Senat, gdje lideri Republikanske stranke, koja ima većinu, moraju brzo da odluče da li će ga usvojiti i proslijediti predsjedniku Donaldu Trampu, koji mora da ga potpiše da bi stupio na snagu.
Tramp je rekao da će potpisati zakon ako ga Kongres usvoji, iako je mjesecima to nazivao „demokratskom prevarom“.
Higins je poslije glasanja branio svoj stav, rekavši da je zakon napisan tako da bi mogao da nanese štetu nevinim ljudima.
- Ovim zakonom napuštamo 250 godina krivičnopravnog postupka u Americi. Kako je napisan, zakon otkriva identitete i povređuje hiljade nevinih ljudi – svjedoke, ljude koji su pružili alibi, članove porodica - napisao je Higins na društvenoj mreži Iks.
Predsjedavjući Predstavničkog doma Majk Džonson rekao je da je razgovarao sa liderom većine u Senatu Džonom Tjunom o izmjeni zakona, kako bi se zaštitile žrtve.

Predstavnički dom američkog Kongresa usvojio zakon o objavi dokumenata iz istrage o Epstinu

Predsjednik SAD-a Donald Tramp obećao je da će objaviti sve dokumente o preminulom finansijeru i osuđenom pedofilu Džefriju Epstinu, ali je poručio da kritičari i teoretičari zavjere vjerovatno nikada neće biti zadovoljni.
- Daćemo im sve. Naravno… ali šta god da damo, nikad nije dovoljno. Dali smo 50.000 strana i isto je kao sa prevarom o Rusiji- rekao je Tramp na pitanje novinara. 
Epstinove dokumente uporedio je sa objavom dokumenata o atentatima na predsjednika SAD-a Džona F. Kenedija i vođu pokreta za građanska prava Martina Lutera Kinga Mlađeg 1960-ih.
Kazao je da Epstin ni na koji način nije uporediv sa njima dvojicom, ali da postoji sličnost u pritisku za objavljivanjem ranije povjerljivih dokumenata o takvim slučajevima.
- Ne pričajte previše o tome, jer iskreno, ne želim da nam to odvlači pažnju. To je zaista problem demokrata. 
Demokrati su, kaže Tramp, bili Epstinovi prijatelji, svi oni. I to je prevara.
- Samo želim da ljudi prepoznaju odličan posao koji sam uradio sa cijenama, sa energijom, sa okončanjem osam ratova i još jednog koji će uskoro biti završen, vjerujem. Odličan posao smo uradili. I mrzim kada to skreće fokus sa tog odličnog posla- poručio je Tramp.

Tramp: Objavićemo sve o Epstinu, ali im to opet neće biti dovoljno

Američki predsjednik Donald Tramp pozvao je republikance u Predstavničkom domu da glasaju za objavljivanje Epstinovih dokumenata, što je suprotno njegovom prethodnom stavu.
- Republikanci u Predstavničkom domu trebalo bi glasati za objavljivanje Epsteinovih dokumenata, jer nemamo šta skrivati - napisao je Tramp na Truth Social u nedjelju naveče.
Do velike promjene u Trampovom stavu dolazi nakon što su potencijalno desetine republikanaca signalizovale da su spremne da se odmaknu od svojih redova i glasaju za objavljivanje dokumenata.
Očekuje se da će Predstavnički dom ove sedmice glasati o zakonu koji bi obavezao Ministarstvo pravde da javno objavi dosijee. Čini se da pristalice zakona imaju dovoljno glasova da ga usvoji Predstavnički dom, iako nije jasno da li bi ga usvojio i Senat.
Tramp bi takođe morao odobriti objavljivanje dokumenata ako prođu oba doma.
I demokrati i neki republikanci podržavaju zakon. Republikanski zastupnik Tomas Masi, jedan od predlagača zakona, rekao je u intervjuu za EjBiSi njuz (ABC News) u nedjelju da bi čak 100 republikanaca moglo glasati "za".
Zakon o transparentnosti Epstinovih dosijea (Epstein Files Transparency Act) ima za cilj natjerati Ministarstvo pravosuđa da objavi sve neklasifikovane zapise, dokumente, komunikacije i istražne materijale povezane s Džefrijem Epstinom.
- Ministarstvo pravde je već javnosti predalo desetine hiljada stranica o "Epstinu", ispituju razne demokratske operativce (Bila Klintona, Rida Hofmana, Lerija Samersa, itd.) i njihov odnos s Epstinom, a Nadzorni odbor Predstavničkog doma može imati šta god mu je zakonski dozvoljeno, nije me briga - napisao je Tramp.
Trampovo spominjanje Klintona dolazi nakon što je američko Ministarstvo pravosuđa potvrdilo da će istražiti navodne veze pedofila i finansijera Džefrija Epstina s velikim bankama i nekoliko istaknutih demokrata, uključujući bivšeg američkog predsjednika Billa Klintona.
Tramp je rekao da će zatražiti od državne tužiteljke Pem Bondi i FBI-a da istraže Epstinovu "umiješanost i odnos" s Klintonovom i drugima. Klinton je snažno negirao da je imao bilo kakvo znanje o Epstinovim zločinima.
Portparol DžejPi Morgan Čejsa rekao je da firma žali zbog "bilo kakve povezanosti" koju su imali s Epstinom i dodao da mu kompanija "nije pomogla da počini svoja gnusna djela".
Trampov preokret dolazi nakon što su demokrate u Nadzornom odboru Predstavničkog doma prošle sedmice objavile tri razmjene imejlova, uključujući prepisku između Epstina, koji je umro 2019. godine u zatvoru, i njegove dugogodišnje saradnice Gilejn Meksvel, koja trenutno služi 20-godišnju zatvorsku kaznu zbog trgovine ljudima u svrhu seksualnog iskorištavanja.
Neke od tih razmjena spominju Trampa. U jednom imejlu, poslanom 2011. godine, Epstin piše Meksvel: "Želim da shvatiš da je taj pas koji nije lajao Tramp... [žrtva] je provela sate u mojoj kući s njim".
Nekoliko sati nakon objavljivanja tih razmjena, republikanci u Predstavničkom domu objavili su mnogo veću tranšu od 20.000 datoteka kako bi se suprotstavili onome što su nazvali pokušajem demokrata da "odaberu" dokumente. Takođe su rekli da je to pokušaj "stvaranja lažne naracije za klevetu predsjednika Trampa".
Predstavnički dom je potom najavio da će sljedeće sedmice biti održano glasanje o mnogo široj objavi Epstinovog materijala.
U svojim komentarima u nedjelju naveče Tramp je ponovio odbijanje Bijele kuće u vezi s Epstinovim dosijeima kao "prevaru" koju predvode demokrati. Njegova objava uslijedila je nakon što je predsjednik Predstavničkog doma Majk Džonson u komentarima za Foks njuz sugerisao da bi glasanje o objavljivanju dokumenata okončalo optužbe da je Tramp imao bilo kakvu vezu sa Epstinovim zlostavljanjem i trgovinom tinejdžerima.

Tramp pozvao republikance da glasaju za objavu Epstinovih dokumenata

Ministarka saobraćaja Maja Vukićević i potpredsjednik Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Milun Zogović predali su Skupštini ostavke na te funkcije. - Ovim putem Vas obavještavam da podnosim ostavku na mjesto ministarke saobraćaja u 44. Vladi Crne Gore. Molim da se ista, bez odlaganja, konstatuje na prvom narednom zasijedanju Skupštine, zakazanom za 2. februar 2026. godine - stoji u ostavci ministarke Vukićević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260130170128_f549f320f5f2d383006fd7bd138d4b35498baf7f89142ba118e42e5d56aa928c.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260130170128_f549f320f5f2d383006fd7bd138d4b35498baf7f89142ba118e42e5d56aa928c" data-rendition-name="original" width="972" height="782" loading="lazy" alt="Ostavka Vukićević"> <figcaption>Ostavka Vukićević(Photo: Stop kadar)</figcaption> </figure>  Zogović u ostavci upućenoj predsjedniku parlamenta Andriji Mandiću moli da se ona dostavi poslanicima Skupštine Crne Gore i predsjedniku Vlade Crne Gore, radi daljeg postupanja u skladu sa Poslovnikom. - Molim Vas da na vanrednoj sjednici Skupštine Crne Gore koja je zakazana za 2. februar 2026. godine, konstatujete moju ostavku - navedeno je u dopisu koji je objavila Skupština.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260130170128_5f1b2a4f55305587eea5de22c1f90ca5f32fc8cab1e2b4fd83cbd91095374a4b.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260130170128_5f1b2a4f55305587eea5de22c1f90ca5f32fc8cab1e2b4fd83cbd91095374a4b" data-rendition-name="original" width="772" height="821" loading="lazy" alt="Ostavka Zogovića"> <figcaption>Ostavka Zogovića(Photo: Stop kadar)</figcaption> </figure>  Vukićević i Zogović najavili su ostavke nakon što je premijer Milojko Spajić odbio juče da uvrsti u dnevni red sjednice Vlade zahtjeve kojima je Demokratska narodna partija (DNP) uslovljavala ostanak u vlasti. U incijativi DNP-a koja je upućena Vladi traženo je ustavno normiranje srpskog jezika kao službenog; zakonsko normiranje dvojnog državljanstva; zakonsko normiranje trobojke, njena upotreba i isticanje; sveobuhvatan dijalog Glavnog grada, Opštine Zeta i mještana Botuna u pravcu pronalaženja kompromisnog rješenja za pitanje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda koje bi rezultiralo Lex specialisom. Spajić je, prema informacijama TV E, na jučerašnjoj sjednici rekao da je za Vladu Crne Gore priča o Botunu završena i da će se okrenuti novim projektima gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda na teritoriji Crne Gore. Ponovio je, kako nam je rečeno, da je za identitetska pitanja nadležna Skupština Crne Gore i da se Vlada time neće iscrpljivati. Što se tiče Botuna, kako je Spajić naglasio, Pokret Evropa sad (PES), a time i Vlada, će podržati da se kroz parlament ojačaju garancije koje su Glavni grad Podgorica i Vlada dali Botunjanima. Lider DNP-a Milan Knežević saopštio je danas na konferenciji da je na sjednici Predsjedništva te partije odlučeno da otkazuju podršku Vladi Milojka Spajića, kao i Glavnom gradu, te da su prihvaćene ostavke Zogovića i Vukićević. - Funkcije po dubini su postavljene po profesionalizmu i meritokratiji, neka Milojko Spajić vidi šta će sa njima - kazao je Knežević dodajući da nijesu izdali nijedan princip.

Skupštini dostavljene ostavke Vukićević i Zogovića, traže da se konstatuju 2. februara

Centar za građansko obrazovanje (CGO) dostavio je Zaštitniku ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Siniši Bjekoviću, inicijativu za preventivno postupanje i upućivanje preporuke Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti (CANU) u dijelu unapređenja rodne ravnopravnosti i prevencije diskriminacije po osnovu pola u postupcima predlaganja, izbora, imenovanja i funkcionisanja tijela CANU.
CGO je i ranije javno upozoravao da<a href="https://cgo-cce.org/2025/12/16/zatvorena-vrata-i-rodna-neravnoteza-u-canu/" target="_blank"> proces izbora redovnih, vanrednih i inostranih članova i članica CANU prati netransparentnost i elementi diskriminacije</a>. Podsjećaju da se u posljednjem izbornom ciklusu o referencama kandidata i kandidatkinja nije ni diskutovalo na sjednicama odjeljenja. Posebno brine, kako kažu u toj organizaciji, i to da, u pojedinim odjeljenjima, žene sa nesporno vrijednim referencama nijesu dobile podršku, iako je bilo moguće predložiti više kandidata, <a href="https://cgo-cce.org/2025/12/18/slucaj-micunovic-selekcija-u-canu-bez-jasnih-kriterijuma/" target="_blank">dok su njihove kolege sa skromnijim međunarodnim referencama ostajali jedini kandidati</a>.
- CGO podsjeća da je rodna ravnopravnost ustavna vrijednost i preduslov demokratskog razvoja. Ustav Crne Gore obavezuje državu da jemči ravnopravnost žena i muškaraca, razvija politiku jednakih mogućnosti i zabranjuje diskriminaciju. CANU, kao institucija od posebnog javnog značaja, mora ove ustavne vrijednosti dosljedno odražavati kroz svoje interne akte i praksu, te biti primjer poštovanja demokratskih standarda - kazala je Sara Čabarkapa, koordinatorka programa Aktivno građanstvo u CGO.
CGO predlaže da Zaštitnik, u okviru preventivnih nadležnosti, uputi CANU preporuke za unapređenje internih akata i prakse, kako bi se uspostavile jasne, obavezujuće i primjenjive smjernice za promociju rodne ravnopravnosti, jednakih mogućnosti i prevenciju diskriminacije u svim procedurama unutar CANU.
- Dostupni podaci ukazuju na izrazitu rodnu neravnotežu u sastavu CANU, koja ima ukupno 65 redovnih, vanrednih i inostranih članova i članica od čega je svega pet žena. Među 34 redovna člana su 32 muškarca i dvije žene, a od četiri vanredna člana tri su muškarca i jedna žena. Slično je i kod inostranih članova - 25 muškaraca i dvije žene. Negativan trend je naglašen i kroz posljednji izborni ciklus na 153. izbornoj sjednici Skupštine CANU, održanoj 23. decembra 2025. godine, kada je izabrano pet redovnih članova (svi muškarci), jedan vanredni član (muškarac) i tri inostrana člana, među kojima je bila jedna žena - istakla je Čabarkapa.
CGO ukazuje i da, prema javno dostupnim informacijama, među članovima CANU nijesu bile brojne istaknute umjetnice i naučnice koje su obilježile crnogorsku naučnu i umjetničku scenu, što pojačava percepciju strukturne zatvorenosti i obeshrabrujuće poruke prema njima. Ilustrativan je, kako je rekla Čabarkapa, i primjer Svetlane Kane Radević, jedne od najznačajnijih crnogorskih i regionalnih arhitektica koja nikada nije postala članica CANU.
Ne dovodeći u pitanje autonomiju CANU, CGO naglašava da je nužno da Akademija u narednim izbornim ciklusima preduzme konkretne mjere za ostvarivanje rodne ravnopravnosti i snažnije afirmiše doprinos žena u nauci i umjetnosti, kako bi se otklonile sumnje u nepristrasnost postupaka i ojačalo povjerenje javnosti.
- CGO očekuje da se Zaštitnik ljudskih prava i sloboda aktivno i blagovremeno postavi prema ovoj inicijativi i da njegove preporuke budu dio mape puta ka suštinskim, a ne samo formalnim promjenama u pravcu rodne ravnopravnosti i prevencije svakog oblika diskriminacije u CANU - poručila je Čabarkapa.

CGO pisao Bjekoviću: Uputiti preporuke CANU zbog rodne neravnoteže

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović tokom prošle godine odlučivao je o 54 molbe za pomilovanje osuđenih osoba, od kojih je šest uvažio, dok je 48 zahtjeva odbio.
Prema podacima objavljenim na sajtu predsjednika, većina odluka odnosila se na rehabilitaciju ranije izrečenih kazni, uključujući novčane kazne, uslovne osude i kazne rada u javnom interesu iz prethodnih godina.
U jednom slučaju, izrečena kazna zatvora u trajanju od 11 mjeseci zamijenjena je uslovnom osudom sa rokom provjeravanja od pet godina.
Iz Kabineta predsjednika je saopšteno da su sve molbe prošle zakonom propisanu proceduru.
U strukturi odluka po vrstama krivičnih djela, najveći broj odbijenih molbi odnosi se na krivična djela protiv javnog reda i mira (deset), zatim na krivična djela protiv zdravlja ljudi (sedam), imovine i protiv života i tijela (po šest).
- Milatović je donio četiti odluke kojima nije uvažio molbe za pomilovanje osuđenih lica za počinjena krivična djela protiv sloboda i prava čovjeka i građanina - navodi se na sajtu predsjednika.
U dijelu Krivičnog zakonika koji se odnose na krivična djela protiv bezbjednosti javnog saobraćaja, nije uvažena molba za pomilovanje četvorici osuđenika, dok su tri molbe usvojene.
U podacima se navodi da je Milatović nije uvažio tri molbe za pomilovanje osuđenih za krivična djela protiv braka i porodice, a isto toliko za krivična djela protiv platnog prometa i privrednog poslovanja.
Prema podacima, Milatović nije uvažio dvije molbe za pomilovanje osuđenih lica za počinjena krivična djela protiv životne sredine i uređenja prostora, isto toliko za krivična djela protiv državnih organa.
On je odbio i jednu molbu za pomilovanje osuđenog za krivična djela protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti Crne Gore.
Milatović je uvažio dvije molbe za pomilovanje osuđenih za krivična djela protiv zdravlja ljudi i jednu za pomilovanje osuđenog za počinjeno krivično djelo protiv javnog reda i mira.

Milatović odobrio šest molbi za pomilovanje

Bivšim srpskim ministarima Tomislavu Momiroviću i Goranu Vesiću, osumnjičenim da su zajedno sa još nekoliko uhapšenih vršili koruptivna krivična djela prilikom projekta rekonstrukcije željezničke pruge Novi Sad-Subotica-Kelebija danas je ukinut kućni pritvor.
Ovo je za agenciju Beta potvrdila Ivona Čogurić, portparolka Specijalnog suda koja je dodala da je pritvor ukinut po sili zakona, jer se tromjesečna mjera pritvora može odrediti maksimalno dva puta zaredom prije podizanja optužnice.
- Kako optužnica do danas nije potvrđena, Sud je to učinio po službenoj dužnosti - navela je ona.
Njima je za još tri mjeseca produžena mjera zabrane sastajanja i komuniciranja sa potencijalnim svjedocima u ovom postupku.
Momiroviću, Vesiću i osumnjičenima A.D, N.Š, S.K, S.J, V.N, I.P. i Z.M. kućni pritvor uz elektronski nadzor (nanogicu) produžen je za još tri mjeseca u novembru.
Svi oni su osumnjičeni da su korupcijom na modernizaciji željeznice oštetili budžet Srbije za više od 115 miliona američkih dolara.

Tag: dzefri-epstin