Dvije osobe ubijene su na putu Budva – Cetinje, pred očima javnosti i nemoćnog sistema dok se Aleksa Bečić i ministar Šaranović, koji se nalaze na čelu bezbjednosnog sektora, i dalje skrivaju iza praznih obećanja. Godinama slušamo da će sigurnost biti prioritet - ali realnost je da kriminalne grupe ratuju otvoreno, a građani ostaju bespomoćni - poručio je Miloš Bukilić iz dijaspore Njemačke.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fdvije-osobe-ubijene-na-putu-cetinje-budva&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On pita koliko još mrtvih mora biti da bi vlast priznala svoj poraz u borbi protiv kriminala.
- Crna Gora tone u spiralu nasilja, a politički vrh se krije iza fraza i samohvale. Dok se građani svakodnevno suočavaju sa strahom i nesigurnošću, institucije koje bi trebalo da ih štite pretvorene su u nijeme posmatrače krvavih obračuna - istakao je Bukilić.
Ministar Šaranović, kako je konstatovao, tvrdi da „sektor bezbjednosti nije zakazao“.
- Da li ovo znači da treba da postane normalno to što se skoro svaki dan bilježe nova ubistva? Sektor bezbjednosti nije zakazao jer ga - jednostavno - nema. Ovo je već drugi put da se dešava ubistvo osobe na koju je kratko prije toga već pokušan atentat - ukazao je Bukilić uz ocjenu da je to blamaža njega kao ministra i Bečića kao šefa svih bezbjednosnih službi.
Država je, podvlači on, trebalo da spriječi likvidaciju osoba koje su već bile meta kriminalnih grupa.
- Ovakva dešavanja su dokaz da je sektor bezbjednosti u rasulu. Da se ništa drugo nije desilo osim ova dva slučaja, to je više nego dovoljan razlog da odgovoran ministar podnese ostavku - naveo je Bukilić.
Posebno je, jasan je on, šokantno da je među ubijenima čovjek koji je morao biti pod punim nadzorom MUP-a, s obzirom na to da je na njega već ranije pokušan atentat.
- Šaranović se u svojim izjavama zadovoljava time da ponavlja kako mu je važan veting, kao da će sama riječ riješiti krvave obračune na našim ulicama. Građanima nijesu potrebne prazne mantre, već konkretna i preventivna akcija. I što još treba da se desi da bi podnio ostavku? Evidentno je da nijesu dorasli tom zadatku, da nas je njihova politika skupo koštala i da je vrijeme da se maknu - ocijenio je on.
Policija reaguje, kako je rekao, tek kad je kasno.
- Helikopteri i blokade poslije tragedije nijesu znak snage sistema, već njegove nemoći. Svaka nova likvidacija podsjeća da su građani ostavljeni bez zaštite, dok političari pokušavaju da kupuju vrijeme praznim saopštenjima - naveo je Bukilić.
Građanima treba, podvlači on, sigurnost, a ne politički marketing. 
- Potrebna je ozbiljna strategija, transparentnost, jasna odgovornost i konkretna akcija - prije nego što ulice Crne Gore postanu trajno poprište mafijaških obračuna. Vrijeme je da Šaranović i Bečić odu i da se otvori prostor za ljude koji će znati da obezbijede sigurnost i mir. Jer Crna Gora ne smije biti zemlja u kojoj je normalno da se svaki novi dan broji mrtvima - zaključio je Bukilić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Bukilić: Drugi put se dešava ubistvo osobe na koju je kratko prije toga pokušan atentat, Šaranoviću i Bečiću fotelje važnije od života građana

Više državno tužilaštvo u Podgorici podiglo je optužnicu protiv Nikole Drecuna koji se sumnjiči za ubistvo Dragana Roganovića i Petra Kaluđerovića i ranjavanje tri osobe na Cetinju 20. juna prošle godine.
Kaluđerović i Roganović su stradali u eksploziji bombe ispred Sportskog centra, koja je bila zakačena za drvo i aktivirana daljinskim upravljačem.
Tom prilikom ranjeni su i Tanasije Jovanović i Mihailo Borozan, kao i slučajna prolaznica Desanka Vujović.
Drecun je, kako navode u tužilaštvu, zajedno sa za sada neidentifikovanim osobama izvršio krivično djelo teško ubistvo i krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.

1084x550

Podignuta optužnica protiv Nikole Drecuna za ubistvo Roganovića i Kaluđerovića

Prvostepenom presudom Višeg suda u Podgorici danas su Marko Zekić (34) i Miomir Đukić (35) osuđeni su na jedinstvenu kaznu zatvora od po 40 godina za dvostruko ubistvo na Veruši 2020. i za pokušaj ubistva tri osobe u Beranama 2021. godine.
Presudu je donijela sutkinja Višeg suda u Podgorici Vesna Kovačević.&nbsp;
Optuženi Marko Zekić i Miomir Đukić osuđeni su na jedinstvenu kazvorsku kaznu od po 40 godina zatvora zbog ovog ubistva i pokušaja ubistva Kenana i Ismeta Sujkovića i Mirze Kastrata 18. novembra 2021. godine u blizini bolnice u Beranama.
Optuženi Mirčeta Mihailović je osuđen na 30 godina zatvora za ubistvo putem pomaganja, dok su za isto krivično djelo Goran Milašinović, Dragan Biletić, Zlatko Drašković i Branislav Ivanović dobili po deset godina zatvorske kazne.
Na osnovu Zakonika o krivičnom postupku svi optuženi su oslobođeni od krivice za stvaranje kriminalne organizacije jer nije dokazano da su izvršili to krivično djeo.
- Takođe, na osnovu čl. 373 tač. 2 Zakonika o krivičnom postupku optuženi M.N. i Đ.V. oslobođeni su od krivice i za krivično djelo teško ubistvo putem pomaganja iz čl. 144 st.1 tač. 8 u vezi čl.25 &nbsp;Krivičnog zakonika Crne Gore, a optuženi D.Z. i za krivično djelo pranje novca iz čl. 268 Krivičnog zakonika Crne Gorenije dokazano da su izvršili predmetna krivična djela - navedeno je u saopštenju Višeg suda.

Zekiću i Đukiću za dvostruko ubistvo na Veruši i pokušaj likvidacije po 40 godina zatvora

Zahtjev crnogorskih vlasti za izručenje osumnjičenog za dvostruko ubistvo Alije Balijagića stigao je u Viši sud u Užicu - saopštila je za Portal ETV sekretarka Višeg suda u Užicu Milica Karapančić.
- Stigao je zahtjev za ekstradiciju. Zahtjev se dostavlja sudiji koji radi postupke ekstradicije i on će saslušati osumnjičenog na okolnosti iz zahtjeva – kazala je Karapančić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 49.3792%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fbalijagic-uhapsen-u-srbiji&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Na pitanje o toku procedure o ekstradicionom postupku, ona je kazala da nakon što Balijagića sasluša sudija slijedi odluka vijeća suda u Užicu da li su ispunjene procesne pretpostavke za njegovo izručenje, a konačna odluka je na Ministarstvu pravde.&nbsp;
Karapančić je naglasila da je ona objasnila samo red poteza u postupku ekstradicije ukazujući da se Balijagić u Srbiji tereti za krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i da je za to istraga pokrenuta u Višem državnom tužilaštvo u Užicu.
Balijagić je 25. oktobra ubio brata i sestru Jovana i Milenku Madžalj u njihovoj porodičnoj kući u selu Sokolac, kod Bijelog Polja. Njega je nakon skoro mjesec bjekstva, 21. novembra uhapsila srpska policija u selu Pribojska Goleša.
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić tada je saopštio da je Balijagić zatečen u jednoj kući za koju su imali informacije da povremeno dolazi.
- Uhvaćen je na spavanju, nije pružao otpor. Imao je dvije puške, jednu lovačku pušku, boksericu i drugu - lovački karabin, prerađen od vojne puške papovke. Hapšenje je obavljeno na veoma nepristupačnom terenu po snijegu od 40 santimetara. Lice se dovodi u PU Prijepolje - izjavio je Dačić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fbalijagic-priznao-izvrsenje-krivicnih-djela-jos-se-ne-zna-kad-ce-biti-izrucen-crnoj-gori&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Balijagić, je 2016. godine osuđen na sedam godina zatvora zbog silovanja sedamdesetšestogodišnje starice, a sumnjiči se i da je počinio više krađa u Banjem selu, Okladima i Pavinom Polju.
Zbog razbojničkih krađa i razbojništava robijao je oko tri decenije.

Marija Žižić

Sudu u Užicu stigao zahtjev za izručenje Balijagića

U oblasti sela Orašac kod Brodareva pripadnici Žandarmerije pretražuju teren u potrazi za Alijom Balijagićem koji se sumnjiči i potražuje za ubistvo Jovana i Milanke Madžgalj - brata i sestre iz sela Sokolac u Bijelom Polju.
To javlja izvještač Tanjuga.
U potragu su uključeni i psi tragači i dronovi.
Balijagić je osumnjičen da je počinio dvostruko ubistvo u bjelopoljskom selu Sokolac i za njim se traga već 13 dana.

Žandarmerija u selu Orašac kod Brodareva u potrazi za Balijagićem

Osmi je dan intenzivne portage za Alijom Balijagićem koji se sumnjiči da je prošlog petka, u bjelopoljskom selu Sokolac, ubio brata i sestru Jovana i Milenku Madžgalj.&nbsp;
Bijelo Polje, prilazi tom gradu i izlazi iz njega, pod policijskom su opsadom, a u potragu su uključene sve raspoložive snage, kao i helikopterske jedinice i psi tragači. Angažovani su i pripadnici Posebne jedinice policije i Protivterorističke jedinice policije.
Opsežna policijska potraga nije dala rezultat, iako se juče naslućivalo da bi dvostruki ubica mogao završiti u lisicama. Veliki broj policijskih službenika i pripadnika Vojske Crne Gore “češljale” su teren više sela u i kraj Bijelog Polja odakle su mještani prijavljivali da su vidjeli odbjeglog Balijagića.
Potraga je krenula od Orahovice, kraju koji je od granice Srbije udaljen 15 minuta vožnje, da bi se proširila do Kukulje, nakon dojave mještana da je Balijagić iz obližnjeg voćnjaka zamakao u šumu.&nbsp;
Nakon prijave, policija i Vojska su formirali bezbjednosni prsten i blokirali sve prilaze ovom bjelopoljskom selu.&nbsp;
Nekih sat kasnije Balijagić je primijećen na suprotnoj strani – naselju Šljepašnica, odnosno u blizini izletišta Kisjele vode. Bio je blokiran i prilaz selu Lećevište.
Helikopteri su neprestano nadlijetali teren, aktiviran je i termovizijski dron, ali bezuspješno.
Oko 16 sati dio policijskih snaga povukao se iz Kukulja, a mještanima koji su bili van sela, omogućeno je da se vrate svojim kućama. Na ulasku u selo su policijske patrole.
Portalu ETV su nezvanično iz Uprave policije kazali da se provjerava svaka dojava, ali zvanično nema informacija da li je bilo pomaka u potrazi.
Osumnjičeni Alija Balijagić višestruki je povratnik u vršenju krivičnih djela. Policija sumnja da je i dalje naoružan.
&nbsp;

1250x600

Policija stegla obruč, ali im Balijagić izmiče

Članovi i članice Savjeta za građansku kontrolu rada policije poručili su da zajedno sa javnošću Crne Gore iskazuju žaljenje zbog zločina u Bijelom Polju i zabrinutost što dosadašnje aktivnosti Uprave policije nijesu bile dovoljno preventivne i uspješne.
- Savjet poziva direktora Uprave policije da naloži češće oglašavanje policijske organizacije u cilju blagovremenog i adektvatnog informisanja građana i građanki Crne Gore. U cilju unapređenja osjećanja sigurnosti, Savjet poziva da se u opštinama sjeverne Crne Gore poveća prisustvo uniformisane policije kao i da se obezbijedi kvalitetan rad dežurne službe i pouzdana komunikacija sa građanima - navodi se u saopštenju.
&nbsp;Iz Savjeta dodaju da u ovom trenutku neće doprinositi kritici i diskusiji o propustima krivičnopravnog sistema i policijske organizacije.
- Savjet poziva starješine i policijske službenike da ne dovodeći, u nijednom trenutku, u pitanje svoje živote i zdravlje ulože napore kako bi osoba koja se potražuje zbog najtežih krivičnih djela bila lišena slobode i izvedena pred sud. Za razliku od brojnih ranijih ozbiljnih zločina, vrijeme je da crnogorsko društvo počne da uči iz ovakvih događaja i gradi kvalitetniji odgovor na iste kao i koncept prevencije - zaključuju u saopštenju članovi Savjeta Zoran Čelebić predsjednik Savjeta, &nbsp;i članovi Savjeta prof. dr Dražen Cerović, Aida Petrović, dr Milena Popović Samardžić i prof. dr Branislav Radulović.

Savjet za građansku kontrolu rada policije: Crnogorsko društvo treba kvalitetniji odgovor na kriminal

Uprava policije saopštila je da nijesu tačni <a href="https://etv.me/hronika/mjestani-sela-sokolac-ne-znamo-odakle-nam-smrt-vreba">navodi</a> da im je Alija Balijagić više puta prijavljivan, već da je jedina prijava iz Mjesne zajednice Tomaševo zaprimljena 25. oktobra - tj upravo dana kada se u zaseoku Sokolac u Bijelom Polju desilo ubistvo brata i sestre J.M. i M.M. za koje se on sumnjiči.
- Navedena prijava se odnosila se na okolnost da se lice A.B. nalazi u zaseoku Sokolac i da posjeduje pušku. Tada su policijski službenici, odmah, bez odlaganja postupili po prijavi i izašli na lice mjesta gdje nije zatečeno prijavljeno lice, već se ono u međuvremenu udaljilo - kazali su u Upravi policije.
Oni već drugi dan tragaju za Balijagićem koji se sumnjiči za dvostruko ubistvo.
- Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Bijelo Polje su tokom čitavog dana 25. oktobra, do predvečernjih časova, vršili obilazak terena, kao i upravo objekat stanovanja sada smrtno stradalih lica, kao i druge lokalitete gdje borave mještani u cilju prikupljanja više informacija. Tom prilikom A.B. nije pronađen. Radi objektivnog informisanja javnosti ukazujemo da je riječ o terenu takve konfiguracije gdje se lice moglo sakriti i u relativnoj blizini, a da nije bilo u perimetru i vidokrugu policijskih službenika - istakli su u policiji.
Kao što je javnosti već poznato, dvostruko ubistvo prijavljeno je policiji 25. oktobra u 21.10 sati.
- Istog dana kada je Balijagić prvi put prijavljen policiji. Te je, odmah po saznanju za događaj, angažovan kompletan sastav Odjeljenja bezbjednosti Bijelo Polje, policijski službenici su izašli na teren i preduzeli su mjere i radnje iz svoje nadležnosti u cilju rasvjetljavanja ovog krivičnog djela, identifikovanja izvršioca, njegovog lociranja i lišenja slobode. Pored operativnog sastava Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“ koji obuhvata devet odjeljenja i stanica policije na sjeveru Crne Gore, stavljen je na raspolaganje i kompletan operativni sastav drugih organizacionih jedinica Uprave policije i Ministarstva unutrašnjih poslova, kako bi u što skorijem vremenskom periodu ovo lice bilo locirano i lišeno slobode - dodali su u policiji.
U potrazi za ovim licem koristi se, ističu, najsofisticiranija tehnika kojom raspolaže Uprava policije.
- Aktivnosti su nastavljene kako tokom jučerašnjeg dana, tako i danas od ranih jutarnjih časova uz angažovanje pomenutih jedinica, a u potragu su se, na zahtjev ministra unutrašnjih poslova, uključile i specijalne jedinice Vojske Crne Gore koje zajedno sa službenicima Uprave policije - Ministarstva unutrašnjih poslova, preduzimaju mjere i radnje na lociranju A.B. i njegovog lišenja slobode - naveli su u policiji.
Naglasili su da je Balijagić naoružan i da je još na slobodi, te apeluju na sve mještane Tomaševa i okolnih sela, ali i sve građane Crne Gore, da sva saznanja koja imaju u odnosu na ovo lice odmah i bez odlaganja podijele sa policijom pozivom na broj dežurne službe Odjeljenja bezbjednosti Bijelo Polje 067/184-844 ili na besplatni broj 122, najbližoj policijskoj stanici ili na drugi način.
- Građani svoja saznanja o ovom licu policiji, pozivom na ove brojeve, mogu saopštiti i anonimno. Pomoć lokalnog stanovništa je Upravi policije od izuzetne važnosti budući da je riječ o velikom razuđenom terenu, koji je velikim dijelom nepristupačan, te je svaka informacija u ovom momentu dobrodošla - poručili su u policiji.
Podsjetili su da u saradnji sa Vojskom Crne Gore sprovode intenzivne aktivnosti.
- Vrši se ciljna pretraga terena i obilasci svih pozicija za koje se može pretpostaviti da mogu poslužiti za boravak i skrivanje ovom licu - kazali su u policiji.
Apelovali su na stanovnike Bijelog Polja, naročito mještane pomenutog sela, da budu oprezni, ostanu u svojim objektima stanovanja i ne dozvole ulazak u iste nepoznatim licima.
- Sa daljim tokom dešavanja policija će blagovremeno obavijestiti javnost - zaključili su u policiji.

UP: Nijesu tačni navodi da je Balijagić više puta prijavljen, već samo jednom - istog dana kad se desilo ubistvo

Osnovna škola "Krsto Radojević" u bjelopoljskom naselju Tomaševo neće raditi dok traje potraga za osumnjičenim za dvostruko ubistvo u selu Sokolac. 
 
To je potvrđeno je Portalu RTCG iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI). 
 
Vršiteljka dužnosti generalne direktorice Direktorata za predškolsko i osnovno obrazovanje i vaspitanje u MPNI, Svetlana Drobnjak, u dopisu direktorici te škole zamolila je da nastava za učenike ne bude organizovana dok nadležne institucije ne potvrde da je njihov dolazak i boravak u školi bezbjedan. 
 
- MPNI je spremno da Vam pomogne u organizaciji pružanja psihološke podrške učenicima, ukoliko procijenite da im je potrebna za prevazilaženje situacije kojoj su izloženi kao stanovnici navedenog područja - navodi se u dopisu u koji je RTCG imao uvid.. 
 
Načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore (VGC) Zoran Lazarević kazao je da su pripadnici VCG i policije uključili sve kapacitete i tehnike kojima raspolažu kako bi locirali A.B. osumnjičenog za dvostruko ubistvo. 
 
U selu Sokolac u petak uveče ubijeni su J.M. i M.M, dok policija od tada traži osumnjičenog.

Škola u Tomaševu neće raditi dok se ne pronađe osumnjičeni za dvostruko ubistvo

Veliko angažovanje i aktivnosti koje sprovodi Regionalni centar bezbjednosti “Sjever” uz podršku specijalnih posebnih jedinica, granične policije i vojske u potrazi za osumnjičenim za dvostruko ubistvo u Bijelom Polju Alijom Balijagićem nastavljeno je i danas opsežnom potragom terena na tom području, kazao je Portalu ETV direktor Uprave policije Zoran Brđanin.
- U pitanju je teren velike površine i on se „češlja“ na različite načine. Uglavnom se koriste pozicije i materijalno-tehnička sredstva. Znači, u potragu su uključeni dronovi, imamo helikoptere, imamo ljude, osmatrače.. kombinuju se različiti načini. Na terenu, u zavisnosti od doba dana, u svakom trenutku angažovano je preko stotinu ljudi - kazao je Brđanin.
U Bijelom Polju danas je proglašen Dan žalosti povodom tragične smrti brata i sestre, Jovana i Milenke Madžgalj.
Brat i sestra Madžgalj ubijeni su 25. oktobra u večernjim satima iz vatrenog oružja.
Osumnjičeni za dvostruko ubistvo, Balijagić, je 2016. godine osuđen na sedam godina zatvora zbog silovanja sedamdesetšestogodišnje starice, a sumnjiči se i da je počinio više krađa u Banjem selu, Okladima i Pavinom Polju. Upravo je zbog razbojničkih krađa i razbojništava robijao oko dvije decenije.
Više državno tužilaštvo, nakon obavljenog uviđaja užeg i šireg lica mjesta zločina, kojom prilikom su izuzeti tragovi koji će biti predmet vještačenja u Forenzičkom centru u Danilogradu, naložilo je juče obdukciju tijela ubijenih u cilju utvrđivanja okolnosti pod kojima je nastupila smrt.
Prilikom obavljanja uviđaja konstatovano je da su brat i sestra lišeni života upotrebom vatrenog oružja, saopšteno je ranije iz tužilaštva.
Odluka Savjeta za odbranu i bezbjednost o angažovanju Vojske Crne Gore kao podrške Upravi policije, u potrazi za osumnjičenim za dvostruko ubistvo u selu Tomaševo, u Bijelom Polju, donijeta je u cilju doprinosa unutrašnjoj bezbjednosti i miru u okviru dodijeljene misije Vojske za podršku drugim institucijama, a sve u skladu sa Zakonom o odbrani, poručio je ranije danas predsjednik Crne Gore Jakov Milatović. 
On je na platformi X napisao da je povjerenje građana u pripadnike Policije i Vojske da će uspjeti u izvršenju ovog zadatka, i povratiti osjećaj sigurnosti građanima, sada najvažnije. 
Mještani bjelopoljskog zaseoka Sokolac, prema sopstvenim svjedočenjima u medijima, desetak dana uoči zločina, prijavljivali su policiji da se naoružani čovjek kreće po tom naselju ali, kako navode, adekvatne reakcije nadležnih nije bilo.

Duško Mihailović

Brđanin: Veliko je angažovanje ljudstva i tehnike na terenu

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Predsjednik Savjeta AMU Branko Boškovič podnio &nbsp;je ostavku na mjesto predajednika na današnjoj sjednici Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sjednica Savjeta AMU"> </figure>  Ipak, Bošković ostaje član Savjeta. Prije šest dana o tome je &nbsp;obavijestio Savjet AMU.&nbsp; Kako je istakao, ostavku podnosi kao moralni čin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCaX65hqLfw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Andrijana Nikolić, članica Savjeta upitala je Boškovića šta je sa svim odlukama koje je potpisao, da li su sad one ništavne? - Imamo odluku ASK iz 2021. gdje piše da će ASK sprovesti postupak ispitivanja legalnosti izbora predsjednika Savjeta AMU- kazala je. Bošković je odgovorio da je siguran da nema ništa sporno za sve odluke koje smo donijeli jer smo mi kolektivi organ. - &nbsp;Poštujete odluke institucija j smatram da je odluka odgovorna. Zahvaljujem predsjedniče na onome što ste do sada uradili, imali sjajne rezultate, a nadam se da će Agencija i nakon ove odluke nastaviti da radi jednako dobro- rekao je član Savjeta Edin Koljenovič: Bošković je kazao da je predsjednik Savjeta samo neko ko formalno upravlja i dio je kolektiva.&nbsp; - Ova Agencija je najbolji reprezent medijske regulacije- poručio je. Podsjećamo, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je javni funkcioner Branko Bošković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta AMU, odnosno tadašnje Agencije za elektronske medije (AEM). U odluci donesenoj 12. novembra 2025. godine, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.

Predsjednik Savjeta AMU Branko Bošković podnio ostavku

Opštinska izborna komisija (OIK) Kotor je na današnjoj sjednici utvrdila rezultate glasanja na lokalnim izborima koji su održani 29. septembra prošle godine.
Prema podacima iz zvaničnog izvještaja, najviše glasova osvojila je lista "Kotor prije svega! DPS – Nedeljko Moškov" (2.834 glasa), koja ima deset mandata, kao i koalicija "Vladimir Jokić – Dobar glas – Demokrate – PES" (2.583 glasa).
Sa po tri mandata slijede: "Za budućnost Kotora – Grad svih nas" (937 glasova), "Grbaljska lista – Tvoja, moja, naša" (908), te "Demokratska alternativa – dr Davor Kumburović – Da se Kotor pita" (888).
Lista "Evropski savez (SD, SDP, LP i građani) – Zasjat' će Kotor" osvojila je dva mandata (525 glasova), a po jedan mandat Hrvatska građanska inicijativa (452) i lista "Kotorski pokret – Siniša Kovačević" (306).
Ispod cenzusa su bile liste "U akciju – Budi svoj! Biraj CGA!" sa 170 glasova, "Čuvari grada – lista građana" (167), "Socijalistička narodna partija (SNP) – Demokratska srpska stranka (DSS) – Odgovorno" (163) i lista "Za Kotor" (71 glas).
Tokom razmatranja izvještaja, članovi OIK-a nisu imali prigovora na utvrđivanje rezultata izbora.
Ustavni sud juče je odbio žalbu kotorskog odbora DPS-a, podnijetu prošle jeseni, da se ponovi glasanje na dva birališta u Kotoru, čime su se stekli uslovi za proglašenje konačnih rezultata izbora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fustavni-sud-odbio-zalbu-dps-a-nema-ponovnog-glasanja-u-prcanju-i-mircu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: dvostruko-ubistvo