<p>Ukoliko ne budemo mogli da napravimo dogovor, shodno tekovinama i najboljim praksama razvijenog svijeta, postoji rješenje - a to je pravljenje Ustavotvorne skupštine - kazao je predsjednik Skupštine Crne Gore <b>Andrija Mandić </b>u intervjuu za Večernje novosti na pitanje o uvođenju srpskog jezika kao službenog.</p>
<p>Pitanje srpskog jezika je, prema njegovim riječima, nakon objavljivanja rezultata popisa stanovništva iz 2023. postalo ne samo političko, već i pitanje elementarnog ljudskog dostojanstva i ljudskih prava.</p>
<p>- Ne postoji zemlja u Evropi, a vjerovatno ni u svijetu, izuzev možda pojedinih totalitarnih režima, gdje jezik kojim govori većinsko stanovništvo nije ujedno i službeni jezik te zemlje. Mislim da to dovoljno govori o svakodnevnim pozivima Demokratske partije socijalista i njihovih saveznika iz političkog, medijskog i nevladinog sektora, da uprkos rezultatima koji su pokazali da više od 43 odsto stanovništva Crne Gore govori srpskim jezikom i dalje insistiraju na nekim kvazi-tezama, kako crnogorski treba da ostane jedini službeni - ocijenio je Mandić.&nbsp;</p>
<p>DPS je, kako je rekao, zaslužan i što je 2007. tijesnom dvotrećinskom većinom crnogorski proglašen jedinim službenim jezikom, kao i za član Ustava kojim se sve promjene moraju potvrditi na referendumu većinom svih birača u Crnoj Gori.&nbsp;</p>
<p>- Ako uzmemo u obzir da u ovom momentu, nakon uparivanja popisnih rezultata i biračkog spiska, imamo oko 90.000 osoba čije je biračko pravo i te kako sumnjivo, dolazimo do toga da je DPS tim članom zakovao i onemogućio bilo kakve promjene. Sada postoji nova parlamentarna većina koja želi da konstatuje ono što je narod jasno i nedvosmisleno rekao, a to je da većina govori srpskim jezikom i traži da dobije status službenog - istakao je, pored ostalog, Mandić.</p>
<p>Govorio je i dvojnom državljanstvu sa Srbijom i kazao da opozicija svakodnevno pokušava da "manipuliše raznim neistinama i poluistinama".</p>
<p>- Pitanje državljanstva sam prvi put pokrenuo sa našim iseljenicima u Turskoj znajući da ti ljudi imaju poseban osjećaj pripadnosti Crnoj Gori. Ne vidim ništa sporno u tome da se ljudima koji imaju i osjećaju veze sa Crnom Gorom, omogućimo da dobiju državljanstvo. Opozicija to predstavlja kao da će se istog trena magično stvoriti na stotine hiljada novih birača, iako dobro znaju da sadašnji zakon nalaže da osoba uz državljanstvo mora imati i prebivalište u Crnoj Gori punih deset godina &nbsp;rekao je Mandić.&nbsp;</p>
<p>Smatra da im je obaveza, posebno kada se uzme u obzir da cijeloj Evropi pa tako i Crnoj Gori prijeti najveći neprijatelj u vidu bijele kuge, da ne dozvole da naša zemlja nastavi da kopni.</p>
<p>- Već da ljude koji su nam najbliži i koji sebe smatraju dijelom šireg bića Crne Gore privučemo da se vrate i svoju budućnost vežu za našu zemlju, bez obzira na to da li dolaze iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Evrope ili SAD“ - kazao je Mandić.</p>
<p>Kako tvrdi, Crna Gora je, ako pogledamo unazad trideset i više godina, nikada stabilnija, tako da sve teze o nekakvim obračunima ne stoje.</p>
<p>Kada govori o inicijativi da ga i Cetinje proglasi za personu non grata, Mandić navodi da skupštine opština imaju pravo da donose razne rezolucije iako one nijesu pravno obavezujuće</p>
<p>-Ustav Crne Gore garantuje slobodno kretanje svim građanima, uključujući i meni kao predsjedniku Skupštine. Bilo kakve odluke koje eventualno donese Skupština prijestonice, a koje se kose sa Ustavom i zakonima, ne mogu me spriječiti da posjetim svaki dio naše države. Smatram da za razliku od političara koji dolaze iz takozvanog suverenističkog bloka, imam sluha za ovu zemlju, za ljude sa sjevera i za one sa Primorja, za građane Cetinja. Podsjetiću da je novi logo Skupštine upravo zgrada prijestonice, odnosno Zetske banovine - naveo je, pored ostalog, kazao je Mandić.&nbsp;</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Mandić o uvođenju srpskog jezika kao službenog: Ustavotvorna skupština rješenje ukoliko ne budemo mogli da napravimo dogovor

<p>Premijer<b> Milojko Spajić</b> odgovaraće sjutra u Skupštini na pitanja predstavnika poslaničkih klubova, na posebnoj sjednici parlamenta posvećenoj premijerskom satu, koja je zakazana za podne. Poslanike, pored ostalog, zanima stav premijera o mijenjaju Ustava i uvođenju srpskog jezika kao službenog nakon rezultata popisa, kao i stav o dvojnom državljanstvu, interesuje ih i održivost programa Evropa sad 2, stav o brigadnom generalu <b>Zoranu Lazareviću</b>, te realizacija projekta "Velje brdo".</p>
<h2>"Dijalog i konsenzus"</h2>
<p>Poslanik Demokratske partije socijalista <b>Danijel Živković</b> pitaće premijera da li će on lično i Vlada koju predvodi prihvatiti zahtjeve predsjednika Skupštine Crne Gore <b>Andrije Mandića</b> i pokrenuti proceduru usvajanja dvojnog državljanstva u naš pravni sistem, odnosno da li će izaći u susret i zahtjevu za uvođenje srpskog jezika kao službenog kroz proceduru izmjene Ustava Crne Gore.</p>
<p>- Kako ocjenjujete analizu predsjednika države u kojoj se navodi da Vlada opstruira demokratski razvoj zemlje - upitao je on.</p>
<p>I poslanika Socijalističke narodne partije <b>Bogdana Božovića </b>interesuje ova tema, odnosno upitaće premijera smatra li da srpski jezik treba da bude službeni jezik u Crnoj Gori.</p>
<p>- Nedavno objavljeni konačni rezultati popisa su pokazali da najveći broj građana u Crnoj Gori govori srpskim jezikom, što je takođe bio slučaj i na popisu održanom 2011. Smatram da smo dužni da otvorimo dijalog o ovoj temi i da kroz postizanje najšireg mogućeg konsenzusa damo status srpskom jeziku koji mu pripada, a to je da bude službeni jezik - naveo je on u obrazloženju.</p>
<p>Poslanik Posebnog poslaničkog kluba <b>Vladimir Dobričanin </b>upitaće Spajića da li je spreman kao premijer i kao predvodnik parlamentarne većine da uvaži, kako je rekao, "bespogovorne činjenice sa popisa i pokrene inicijativu i dijalog da se obezbijedi ravnopravnost većinskog srpskog jezika u Ustavu i zakonima".&nbsp;</p>
<p>- Podsjećamo da smo jedina država u Evropi, a i u svijetu vjerovatno, u kojoj jezik većine građana nije službeni. Podrazumijeva se da bi u konačnom to značilo da se u interesu suštinskog pomirenja Crne Gore ne dira službenost crnogorskog jezika, nego da se ubjedljivoj jezičkoj većini obezbijedi evropsko pravo i standard da srpski jezik, kao najzastupljeniji maternji jezik u našoj državi, postane službeni i time ispravi nepravda koja je njegovim govornicima učinjena 2007. usvajanjem Ustava koji i danas sadrži i tu diskriminatorsku normu - rekao je on.</p>
<p>Predsjednik Kluba poslanika Socijaldemokrata <b>Boris Mugoša </b>interesuje "koji subjekti na političkoj sceni iniciraju teme koje dodatno produbljuju podjele u društvu".</p>
<p>- Da li teme poput izmjene Ustava u dijelu jezika i državnih simbola, popisnog prebrojavanja, dvojnog državljanstva, zakona o agentima stranih uticaja i slično doprinose političkoj i društvenoj stabilnosti, sprovođenju neophodnih strukturnih reformi, poboljšanju standarda građana i ubrzanju našeg puta ka EU - navodi on u pitanju premijeru.</p>
<p>Predsjednik kluba poslanika Demokratske unije Albanaca i Hrvatske građanske inicijative <b>Adrijan Vuksanović </b>upitaće premijera je li saglasan sa izjavom Mandića da se Hrvati identifikuju s Hrvatskom Anta Pavelića i kako ovakve izjave doprinose razvijanju međususjedskih odnosa.</p>
<h2>Trendovi</h2>
<p>I poslanika Bošnjačke stranke <b>Amera Smailovića </b>interesuje reakcija Vlade nakon popisa, ali u dijelu, kako je istakao, zabrinjavajućih demografskih podataka koji se odnose na starenje populacije i pad broja stanovnika u skoro svim opštinama na sjeveru Crne Gore.</p>
<p>- Šta Vlada na čijem ste čelu planira da uradi u narednom periodu kako bi se ovi negativni demografski trendovi usporili - upitaće on premijera.</p>
<p>Poslanik Kluba poslanika Građanski pokret URA <b>Dritan Abazović </b>pitaće premijera o tačnom nazivu ministarstava, broju ministara/ki, državnih sekretara/ki u ministarstvima, broju potpredsjednika/ca, savjetnika/ca i šefova/ica kabineta u 44. Vladi.</p>
<p>- Njihova imena i koliko iznose mjesečna primanja za svakoga od njih pojedinačno sa svim pripadajućim naknadama - dodaje on.</p>
<p>Poslanik Kluba poslanika Evropa sad <b>Tonći Janović </b>postaviće premijeru pitanja povodom programa Evropa sad 2, odnosno "zbog različitih interpretacija u medijima i komentara političkih aktera o efektima" ovog programa.</p>
<p>- Da li je program Evropa sad 2 održiv i da li će se uvećati javni dug? Koliki ste javni dug zatekli 2020. godine? Da li ste u međuvremenu prodali Elektroprivredu i zadužili se za tekuću potrošnju milijardu eura? Da li ćete uvećati opštu stopu PDV-a, koja sada iznosi 21 odsto? Da li ste ugasili Fond za zdravstvo? Da li ste ugasili Fond PIO? Da li će reforme Vlade uticati na smanjenje ili uvećanje penzija? Kolika je inflacija danas, šta je izazvalo poskupljenja u Crnoj Gori i kada je inflacija bila najveća - navodi se u njegovom pitanju.</p>
<p>Poslanik Demokratske Crne Gore <b>Boris Bogdanović </b>u pitanju navodi da je zabrinjavajuće da visoki vojni zvaničnici, koji bi trebalo predstavljati stub časti i poštenja, koriste svoje pozicije za lični profit i učešće u aktivnostima, kao što je, prema njegovim riječima, šverc luksuzne robe i povezanost sa sumnjivim strukturama.&nbsp;</p>
<p>- Brigadni general Lazarević, koji je uhvaćen u sumnjivim radnjama, svojim postupcima ne samo da je narušio ugled Vojske Crne gore, već je i direktno unizio našu zemlju pred našim saveznicima u NATO-u. Njegovo učešće u švercu, korišćenje vojne imovine za privatne svrhe i očigledno nepoštovanje zakona i međunarodnih normi doveli su u pitanje ozbiljnost naše posvećenosti obavezama prema saveznicima - ocijenio je Bogdanović.</p>
<p>Kada se, kako dodaje, uzme u obzir trodecenijska devastacija vojnih resursa, zloupotreba sredstava iz državnog budžeta i sumnjive transakcije koje su dovele do, kako je rekao, prodaje ključnih vojnih nekretnina po zaprepašćujuće niskim cijenama, postavlja se pitanje odgovornosti.</p>
<p>- Ko su ljudi koji su dovzvolili da Vojska Crne Gore, koja bi trebalo da bude simbol naše državnosti i suvereniteta, postane poligon za kriminalne aktivnosti? Da li smatrate da su postupci brigadnog generala Lazarevića, kao i drugih pojedinaca, koji su umiješani u slične aktivnost, ozbiljno narušile reputaciju Crne Gore pred našim NATO partnerima i da li se preduzimaju koraci da se to ispravi? Ko sve štiti brigadnog generala Lazarevića, kojeg je za načelnika Generalštaba suštinski predložio i izabrao bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović - upitao je Bogdanović.</p>
<p>Crna Gora, kao članica NATO saveza i evropska zemlja sa visokim standardima demokratije, kako je istakao, zaslužuje sektor odbrane oslobođen od kompromitovanih partijskih kadrova, koji ne rade za interese građana i države Crne Gore.</p>
<h2>Projekti</h2>
<p>Predsjednika Kluba poslanika ZBCG – Nova srpska demokratija <b>Dejana Đurovića </b>interesuje koji je redosljed koraka i način obezbjeđenja planskih pretpostavki za realizaciju projekata Velje brdo, kao i faznost realizacije.</p>
<p>Poslanika Albanske alijanse <b>Ilira Čapunija </b>interesuje pregovaračko poglavlje 27 – Životna sredina i klimatske promjene. Podsjeća da je ovo poglavlje otvoreno na Međuvladinoj konferenciji 10. decembra 2018. u Briselu.</p>
<p>- Za ovo poglavlje defisano je osam završnih mjerila koje je Crna Gora u obavezi da ispuni kako bi dostigla internu spremnost za zatvaranje poglavlja u narednom periodu. Peto mjerilo se odnosi na Solanu Ulcinj. Donijet je akcioni plan za ispunjenje završnih mjerila u Poglavlju 27. Skupština Opštine Ulcinj je 24. juna 2019. donijela odluku o proglašenju parka prirode „Ulcinjska solana“. U budžetu Crne Gore za ovu godinu izdvojena su sredstva za Solanu Ulcinj. I pored toga, društvo koje upravljati ovim parkom i dalje nije formirano, a sredstva koja su opredijeljena iz budžetske rezerve za formiranje ovog preduzeća nijesu realizovana - istakao je on.</p>
<p>Poslanik Kluba poslanika ZBCG – Demokratska narodna partije <b>Vladislav Bojović </b>pitaće Spajića u kojoj fazi je priprema izgradnje druge dionice autoputa, kao i u kojoj je fazi priprema, odnosno realizacija ključnih infrastrukturnih projekata na sjeveru Crne Gore.</p>

Jasmina Beharovic

Spajića pitaju o uvođenju srpskog jezika kao službenog, dvojnom držljanstvu, generalu Lazareviću, projektu "Velje brdo"...

<p>Evropska unija trebalo bi da bude uključena u pitanje rješavanja dvojnog državljanstva, a koje je pokrenula Vlada, ocijenio je edsjednik Crne Gore Jakov Milatović.<br/>
<br/>
Milatović je u intervjuu Pobjedi kazao da se mora voditi računa i o potrebi ljudi koji decenijama žive u Crnoj Gori, ali i da se spriječi politički inženjering.<br/>
<br/>
On je rekao da je stava da prebivalište mora biti ključni uslov za ostvarivanje biračkog prava u Crnoj Gori, navodeći da je o ovom, kao i kod drugih važnih pitanja, neophodno težiti društvenom i političkom konsenzusu.<br/>
<br/>
- Istovremeno, moramo pažljivo čuvati naše državne interese i spriječiti svaki oblik političkog inženjeringa. Naša je odgovornost da osiguramo da se o budućnosti Crne Gore odlučuje isključivo unutar njenih granica - kazao je Milatović.<br/>
<br/>
On je dodao i da su građani na izborima u Podgorici nesporno pokazali da žele drugačiji pristup i dinamičniji razvoj glavnog grada nego što je to bio slučaj i prije i poslije oktobra 2022. godine.<br/>
<br/>
Milatović je ocijenio da bi novi izbori značili odlaganje suočavanja sa problemima koji su uzrokovani nedovoljnom efikasnošću dosadašnje gradske vlasti i da bi u tom smislu trebali biti krajnja opcija.<br/>
<br/>
- Naravno, ukoliko ne bude moguć dogovor o formiranju nove gradske uprave, sud građana je jedino pravično rješenje - poručio je Milatović.<br/>
<br/>
On je ponovio da su izbori u Podgorici bili svojevrsni referendum o radu Vlade na državnom nivou, koji je pokazao da građani žele drugačiji pristup.<br/>
<br/>
Upitan kako gleda na javni sukob načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore Zorana Lazarevića i ministra odbrane Dragana Krapovića, Milatović je odgovorio da je Savjet za odbranu i bezbjednost kolektivno tijelo koje odlučuje o postavljenju i razrješenju načelnika Generalštaba, a da je ministar odbrane samo predlagač odluke.<br/>
<br/>
- Ustav definiše da Savjetom predsjedava predsjednik države, a da Savjet dodatno čine predsjednik Skupštine i predsjednik Vlade. Ministar odbrane, dakle nije član Savjeta za odbranu i bezbjednost, već dolazi na sjednice Savjeta po pozivu predsjednika države, kao i načelnik Generalštaba - rekao je Milatović.<br/>
<br/>
On je kazao i da pojedinci koji učestvuju u radu Savjeta iznose javno, bez saglasnosti Savjeta, detalje sjednice, na taj način kršeći Poslovnik o radu tog tijela.<br/>
<br/>
- A onaj ko ne poštuje Poslovnik Savjeta - direktno ugrožava ulogu Savjeta u odbrani i bezbjednosti zemlje, kao i ugled ovog tijela i njegovih članova kao nosilaca najviših državnih funkcija. Na taj način direktno isključuje sebe iz učešća na narednim sjednicama Savjeta za odbranu i bezbjednost - naveo je Milatović.<br/>
<br/>
On je dodao i da je odluka Komisije za žalbe, koja je poništila rješenje ministra odbrane o prekidu aktivne službe načelniku Generalštaba, potvrdila pogrešnost preduzetih radnji ministra odbrane, a koje su bile u suprotnosti sa odlukama Savjeta za odbranu i bezbjednost.<br/>
<br/>
Milatović je podsjetio i da Vlada već godinu nije predložila ambasadora pri NATO.<br/>
<br/>
- Više puta sam ukazivao Vladi na ovu važnu činjenicu koja narušava imidž naše države kao kredibilnog saveznika. To je nedopustivo, posebno s obzirom na trenutnu, izuzetno složenu bezbjednosnu situaciju u svijetu. Uz to, nema objektivnih razloga zbog kojih se to ne čini - rekao je Milatović.<br/>
<br/>
On je ukazao i na zahtjeve da se neki članovi Savjeta izuzimaju iz standardne procedure informisanja o osjetljivim bezbjednosnim pitanjima, kao i još neformalizovanom zahtjevu za „nadglasavanjem“ unutar Savjeta.<br/>
<br/>
Milatović je kazao da je i u parlamentu bilo glasanja koja nijesu bila konzistentna sa strateškim bezbjednosnim opredjeljenjima, a tiču se učestvovanja u zajedničkim vojnim vježbama unutar Alijanse.<br/>
<br/>
- Sve gore navedeno dovodi u pitanje Vladinu posvećenost kredibilnom članstvu zemlje u NATO. To, kao i mnogi drugi strateški ciljevi naše vanjske politike, ostaje na nivou retorike bez suštinskih koraka da se isti i ostvaruju - istakao je Milatović.</p>

Milatović: EU da bude uključena u pitanje dvojnog državljanstva, prebivalište mora biti ključni uslov za biračko pravo

<p>Predsjednik Socijaldemokrata (SD) i jedan od lidera Evropskog saveza Damir Šehović izrazio je, na sastanku sa ambasadorom Mađarske Jozefom Neđošijem, ozbiljnu zabrinutost zbog toga što trenutna vlast,<br/>
iako deklarativno podržava evropske integracije, u praksi suštinski<br/>
promoviše antizapadne vrijednosti.&nbsp;</p>
<p>Ova zabrinutost, kako je naveo, je dodatno pojačana činjenicom da ključni akter parlamentarne većine, koji zapravo nameće političku agendu čitavoj vlasti, jeste bivši Demokratski front, poznat po izrazito antievropskim i anti-NATO stavovima.<br/>
<br/>
Posebno je istakao problematičnim to što se u posljednje vrijeme redovno aktuelizuje pitanje dvojnog državljanstva, iza kojeg se, prema njegovim riječima, krije pokušaj sprovođenja značajnog izbornog inženjeringa, što je crvena linija koju vlast u Crnoj Gori nikako ne smije preći.&nbsp;</p>
<p>- Sam pokušaj formalizacije te inicijative, naglasio je, ozbiljno bi<br/>
destabilizovao političke prilike u zemlji i usporio njen napredak ka<br/>
Evropskoj uniji - ocijenio je on.&nbsp;</p>
<p>To, prema njegovom mišljenju, nekim političkim subjektima moguće to i jeste konačan cilj aktuelizovanja te priče, budući da su i sami svjesni da je svaka inicijativa o dvojnom državljanstvu unaprijed osuđena na neuspjeh.<br/>
<br/>
Šehović je istakao da će Evropski savez učiniti sve da spriječi ovakav<br/>
razvoj događaja, uvjeren da bi se tome snažno suprotstavili i mnogi<br/>
drugi politički i društveni akteri, kao i većina građana.&nbsp;</p>
<p>Dodao je da evropska perspektiva Crne Gore mora biti ključni prioritet.</p>
<p>Šehović je naglasio značaj podrške koju je Mađarska pružila Crnoj Gori<br/>
tokom pristupanja NATO-u i izrazio uvjerenje da ta podrška neće izostati<br/>
ni u procesu pridruživanja Evropskoj uniji, posebno imajući u vidu<br/>
činjenicu da Mađarska trenutno predsjedava Evropskom unijom.</p>
<p>Takođe, ukazao je na kontinuitet dobrih izbornih rezultata Evropskog saveza na lokalnim izborima i izrazio sigurnost da će se taj niz uspjeha nastaviti i na predstojećim izbornim nadmetanjima, nakon kojih će, gotovo izvjesno, doći i do smjene vlasti.<br/>
<br/>
Na kraju sastanka, sagovornici su se saglasili da evropska perspektiva<br/>
Crne Gore mora ostati ključni prioritet. Istaknuto je da je neophodno da<br/>
sve političke i društvene strukture zajednički i posvećeno rade na<br/>
ostvarenju ovog cilja. Samo kroz intenzivne napore i jasnu posvećenost<br/>
Crna Gora može ubrzati formalizaciju svog članstva u Evropskoj uniji, uz<br/>
očekivanu podršku međunarodnih partnera.<br/>
<br/>
Sastanku su prisustvovali i zamjenica ambasadora Mira Vuić, kao i<br/>
generalni sekretar SD-a Miloš Čelanović.</p>

Šehović: Evropski savez će učiniti sve da spriječi razvoj događaja koji bi bio uslovljen formalizovanjem inicijative za dvojno državljanstvo

<p>Bilo je sve vrijeme jasno da <b>Vučićevu</b> kliku na vlasti ne zanima popis kao statistički postupak već za planiranje politikā. Potreban im je bio kakav god popis koji bi mogli proglasiti prvim slobodnim i demokratskim kako bi mogli započeti njegovu političku zloupotrebu s ciljem ustavne rekonfiguracije Crne Gore - ocijenio je u razgovoru za Portal ETV dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (FCJK) <b>Aleksandar Radoman</b> nakon što je ministar unutrašnjih poslova <b>Danilo Šaranović</b>, koji dolazi iz redova Demokrata, istog dana kada su objavljeni popisni podaci raspisao Javni konkurs za predlaganje predstavnika NVO u radnom tijelu za izradu novog Zakona o crnogorskom državljanstvu.</p> <p>Za dekana FCJK nema sumnje da Šaranovićev potez ima veze sa popisom.</p> <p>- Isto tako je jasno da uza sve uložene resurse ne mogu biti zadovoljni rezultatima ni ovog i ovakvog, krajnje neregularnog popisa. Kad već nijesu na zadovoljavajući način obavili popisni inženjering, sad ubrzano rade na etnoinženjeringu kojim bi Vučiću trajno „rešili“ problem Crne Gore - ocijenio je Radoman.</p> <h2>SERVILNOST VUČIĆU</h2> <p>Na pitanje Portala ETV smatra li da Šaranović prava izbjeglica u ovoj priči koristi kao paravan da bi progurao izmjene Zakona koje mogu imati dalekosežne i pogubne posljedice za Crnu Goru, Radoman je poručio da ne može biti dileme što su namjere ove inicijative kada znamo da Šaranović dolazi iz partije koja je najbesprizorniji reprezent politike udvorištva Aleksandru Vučiću i slijeđenja velikosrpskih ciljeva.</p> <p>- Demokrate su, uprkos davno olinjaloj euroatlantskoj retorici, kad god je bilo stani-pani, dokazivali svoju servilnost Vučiću i svoju patološku mržnju prema ideji nezavisne, građanske i multikulturne Crne Gore. Da je i ovaj prljavi posao desubjektivizacije Crne Gore pripao Demokratama, uostalom, potvrdio je i njihov nominalni lider <b>Aleksa Bečić</b> izjavom da „ima razumijevanje“ za tu inicijativu - ustvrdio je Radoman.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241017211052_ea8a11e87cdc1f992e662ed0c72870b44e1c4674554b15d952dc6599a47de9b8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241017211052_ea8a11e87cdc1f992e662ed0c72870b44e1c4674554b15d952dc6599a47de9b8" data-rendition-name="original" width="1080" height="720" loading="lazy" alt="Aleksandar Radoman"><figcaption>Aleksandar Radoman<span>(Photo: FCJK/Marko Ilić)</span></figcaption></figure>  <p>Ako bi izmjenama ovog zakona bilo dozvoljeno dvojno državljanstvo - građani Srbije bi mogli da glasaju na izborima ali i referendumima u Crnoj Gori. Radoman smatra da bi to nesumnjivo označilo kraj, ne samo prozapadne Crne Gore - nego i same ideje crnogorskog suvereniteta.</p> <p>- Što je dakako sve vrijeme i cilj Vučićevih falangi u crnogorskoj vlasti, bilo da se s tim ciljem i javno poistovjećuju, kao bivši Demokratski front (DF), bilo da javno o tome ćute a suštinski realizuju tu politiku, kao Demokrate i PES - dodao je dekan FCJK.</p> <h2>PROBNI BALON ZA DALJU ETNOFEDERALIZACIJU</h2> <p>Sprovođenjem izmjena Zakona o državljanstvu maltene bi garantovano bilo moguće i da se srpski jezik uvede kao zvanični - jer je za to, pored dvotrećinske većine u parlamentu, potreban i referendum na kojem bi za to glasalo 60 odsto građana koji imaju biračko pravo. Ako bi građani Srbije mogli da glasaju u Crnoj Gori, to bi bio gotov posao.</p> <p>Radoman kaže da je upravo to njihova namjera.</p> <p>- Pritom, insistiranje da srpski postane službeni, iako je on već u Ustavu kao jezik u službenoj upotrebi, samo je probni balon za dalju implementaciju politike koja bi u prvoj fazi dovela do etnofederalizacije Crne Gore, a dugoročno obezbijedila uslove za asimilaciju Crnogoraca i segregaciju manje brojnih naroda - jasan je dekan FCJK.</p> <p>On je upozorio da „neman velikosrpskog fašizma“ pluralnost i građansko društvo doživljava kao smrtnog neprijatelja, te da u borbi za njihovo uništenje neće birati metode.</p> <h2>KRAJNJE VRIJEME ZA SNAŽAN ODGOVOR NA DESTRUKCIJU</h2> <p>Na pitanje kako komentariše to što lideri bivšeg Demokratskog fronta (DF) uprkos jasno definisanim kriterijumima guraju narativ da se Ustav može „dopuniti“, Radoman je poručio da su nas Vučićeve marionete u protekle četiri godine mnogo puta uvjerile upravo da neće birati sredstva s ciljem uništenja građanske Crne Gore.</p> <blockquote>Krajnje je vrijeme da se formuliše osmišljen i snažan odgovor na destrukciju, bez otezanja, jeftinog taktiziranja i rukavica, kako u Skupštini Crne Gore tako i na ulici. Ovo više nije pitanje ove ili one stranke, lidera ili politike, već ultimativni uslov opstanka jednog društva i države - jasan je Radoman</blockquote> <p>- Stoga te najave ne mogu da čude, ali nije pitanje što s Crnom Gorom namjeravaju da rade oni koji su za svoj zadatak preuzeli - bilo vlastitom voljom, bilo zbog novca ili ucjene - njezino uništenje, već što će u njezinu odbranu učiniti opozicija, akademska zajednica, civilni sektor i građani. Pomjeranje crvenih linija mic po mic u protekle četiri godine dovelo nas je u ovu situaciju kad Crna Gora samo jednom odlukom Skupštine može postati državni provizorij, provincijalni, u bijedu potonuli, okrajak proširene, doktrinom svetosavskog fašizma kontaminirane Srbije - naveo je Radoman. </p> <p>Zato je, podvlači on, krajnje vrijeme da se formuliše osmišljen i snažan odgovor na destrukciju, bez otezanja, jeftinog taktiziranja i rukavica, kako u Skupštini Crne Gore tako i na ulici.</p> <p>- Ovo više nije pitanje ove ili one stranke, lidera ili politike, već ultimativni uslov opstanka jednog društva i države - zaključio je dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost.</p>

Anja Ivanović

Kad nijesu popisni inženjering obavili dovoljno dobro - sad ubrzano rade na etnoinženjeringu

Društveno-političke implikacije liberalizacije državljanstva u Crnoj Gori

<p>Predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore, prof. dr<b> Branislav Radulović </b>u intervjuu za Portal Analitika komentarisao je zakonodavnu i sveukupnu aktivnost vezanu za donošenje niza, slobodno možemo reći, spornih zakona u našoj državi.</p>
<p>Radulović ukazuje kako je opšta ocjena da je došlo do pada kvaliteta zakonodavne aktivnosti, da je sve manja uključenost civilnog sektora i akademske zajednice, te da je smanjeno i prisustvo javnosti u formi javnih rasprava i povećan broj antisistemskih rješenja</p>
<p>- Dodatno, sve veći broj zakona se "vraća u ponovnu proceduru" ili EK ostavlja "rezerve" na usvojena rješenja. Udruženje pravnika, u okviru svog uticaja, ukazivalo je na ove probleme, bilo da se radi o Zakonu o akcizama, Zakonu o javnom servisu, visokom obrazovanju ili bilo kom drugom, sistemski, važnom zakonu - podsjeća sagovornik Analitike.</p>
<p>Poručuje i da Udruženje pravnika ostaje otvoreno da, kako naglašava, u okviru svojih specijalističkih znanja pomogne zakonopiscima da unaprijede prijedloge budućih zakonskih riješenja.</p>
<p>Kaže i da su krajnje namjerni da i dalje ukazuju na neustavna, antisistemska ili generalno neodgovarajuća normativna akta.</p>
<p><b>Kako onda tumačite da i pored najavljivanja 43. i 44. Vlade da će predložiti tekst Zakona o Vladi tog teksta još nema u proceduri?žU</b></p>
<p><b>Radulović: </b>U ovom slučaju mora se naglasiti da je resorno ministarstvo pokazalo izuzetan napor da obezbijedi i domaću i inostranu ekspertizu i transparentnost procesa, pa se može izdvojiti kao pozitivan primjer saradnje Vlade i civilnog društva.</p>
<p>Poslije dobijanja pozitivnog mišljenja Venecijanske komisije i održane dvije javne rasprave očito da razlozi nijesu pravne već političke prirode. Prethodna Vlada nije imala interes da se pravno uredi pitanje "tehničkog mandata", u kom je neprirodno dugo trajala.</p>
<p>Trenutna 44. Vlada, takođe nema interes za donošenje ovog Zakona jer bi njegovim usvanjanjem bila onemogućena da napravi "kreaciju" u strukturi i broju ministarstava, neracionalno pretvarajući direktorate u ministarstva i time enormno povećavajući broj resora, suprotno proklamovanoj tezi o meritokratiji i smanjenju javne potrošnje.</p>
<p><b>Dosta bure u javnosti, s pravom, proizvela je i najava izmjena Zakona o državljanstvu. Kakav je Vaš stav po ovom pitanju?</b></p>
<p><b>Radulović: </b>Nepromijenjen u odnosu na već saopšten stav da "medijski ponuđena rješenja" nijesu sistemska i narušavaju ustavni poredak, nakon čega je predlagač povukao inicijativu.</p>
<p>I po ovom pitanju ostajemo otvoreni za stručnu pomoći organima vlasti, kao u slučaju spora oko popisa stanovništva, kada su uvaženi stavovi Udruženja. To je put da se izbjegne zakonodavna ili druga aktivnost koja bi društvo uvela u polje rizika i konflikta, a pravni poredak i njegove nosioce u antisistemsko i neustavno polje.</p>
<p>U svakom slučaju, to pitanje bi sada trebalo odložiti i bez "dnevno-političkog pritiska" razmotriti po prijemu Crne Gore u EU i eventualno dodatno normirati u okviru naše generalne strategije usaglašavanja nacionalnog zakonodavstva sa pravom EU.</p>
<p><b>Istovremeno se najavljuju ustavne reforme i intervencije u dijelu "identitetskih pitanja". Šta je zapravo u pozadini tih inicijativa?</b></p>
<p><b>Radulović: </b>Prvo, ustavne reforme i kompletno postupak izmjene Ustava su vrlo kompleksan proces, pa se stoga u trenutnim "inicijativama" ne radi se o nikakvim "ustavnim reformama", već proklamaciji političkih stavova.</p>
<p>U svakom slučaju, kao i kod Zakona o državljanstvu, pitanje dalje ustavne nadgradnje postojećih ustavnih rješenja treba ostaviti za trenutak prijema Crne Gore u EU, kada će se iz te pozicije mnogo uspješnije i sa manje konflikta ili nerazumijevanja ova pitanja na vrlo sistemski način i u javnom interesu urediti.</p>
<p><b>Poslije dobijanja IBAR-a utisak je da je došlo do drastičnog pada entuzijazma kad je riječ o EU perspektivi Crne Gore. Cijenite li da je došlo do stagnacije u procesu, posebno kod poglavlja 23 i 24, važnih za vladavinu prava?</b></p>
<p><b>Radulović: </b>Dobijanje pozitivnog IBAR-a je veliki uspjeh i Udruženje pravnika je, u okviru svog uticaja, dalo značajan doprinos. Međutim, uočljivo je da je početni pozitivni talas izgubio na energiji, tim prije što je nedugo zatim uslijedila serija zakonskih rješenja na koje je EK izrazila rezervu.</p>
<p>Vođenje suštinskih reformi ili njihova simulacija, jedan period može na površini proizvoditi isti efekat - osjećaj progresa ili promjena. Ali u slučaju simulacije procesa taj efekat se vrlo brzo gubi i postaje kontraproduktivan.</p>
<p>Stoga, treba razumjeti poruku da "brodu koji ne zna u koju luku plovi nijedan vjetar nije povoljan". Crnogorski brod generalno ima odrednicu koja se zove Brisel i vrlo povoljan vjetar da stigne tamo. Sve ostalo je u rukama kapetana i posade.</p>
<p><b>Udruženje pravnika aktivan je sudionik u društveno-političkom životu Crne Gore, prevashodno kroz kritičku analizu i preporuke za unapređenje važećeg pravnog i institucionalnog okvira. U tom kontekstu, šta će u narednom periodu biti u fokusu Udruženja?&nbsp;</b></p>
<p><b>Radulović:</b> Nakon izuzetno uspješne izdavačke aktivnosti i saradnje sa akademikom Zoranom Rašovićem na publikovanju njegovog kapitalnog četvorotomnog izdanja "Pravo svojine", koje je izmedju ostalog registrovano i u Kongresnoj biblioteci SAD, sada smo u pripremi za naredno izdanje "Pravnog zbornika" i koristim priliku da pozovem cijenjene autore da Redakciji časopisa dostave svoje članke i druge radove.</p>
<p>Takođe, u pripremi je održavanje 31. sesije Ius Foruma na temi održivog razvoja, na kojoj će poseban gost biti uvaženi kolega dr Željko Bogetić iz Svjetske banke.</p>
<p>Tu su i druge aktivnosti u saradnji sa akademskom zajednicom i drugim stručnim asocijacijama, koje rezultiraju povećanim interesovanjem za članstvo u Udruženju pravnika.</p>

Radulović: Pitanje dvojnog državljanstva i ustavnih reformi odložiti do prijema Crne Gore u EU

<p>U kampanji za podgoričke izbore učestvuju i oni akteri koji direktno ne bi trebalo da budu uključeni i forsiraju teme koje nemaju direktnu povezanost sa lokalnim pitanjima i sa lokalnim temama, poručila je za Antenu M politikološkinja <b>Nikoleta Đukanović</b>.</p>
<p>Đukanović je istakla da partije i političari forsiraju ona pitanja koja imaju u opticaju za svoje birače i osluškujući njihovo biračko tijelo nekako u prvi plan stavljaju ona pitanja koja mogu da im donesu najviše glasova.</p>
<p>Jedan od takvih primjera je, kaže Đukanović, upravo djelovanje bivšeg DF, odnosno predsjednika Skupštine<b> Andrije Mandića</b>, u odnosu na zakon o dvojnom državljanstvu.</p>
<p>- Mislim da potezanje tog pitanja uoči podgoričkih izbora bi trebalo samo možda da izazove emocije kod njegovih glasača ili eventualno bivših glasača koji se danas po njegovom sudu premišljaju za koga će glasati, ne bi li uticali na to biračko tijelo da prosto glasaju. I kao neka da kažemo vrsta poruke da neće oni zaboraviti bilo koga ko ima određene korijene iz Crne Gore i kojima će to biti nadomješteno između ostalog glasačkim pravom. Tako da mislim da to što se forsira upravo to pitanje pred lokalne izbore jeste u funkciji naravno izbora iako nema dodirnih tačaka sa lokalnim pitanjima - smatra Đukanović.</p>
<p>Đukanović kaže da to ne radi samo Mandić, već to u posljednje vrijeme rade mnogi političari jer se vodi jedna vrlo intenzivna, ali vrlo negativna funkcionerska kampanja.</p>
<p>- Kampanja koja je premašila i očekivanja ali i sve ono što smo mogli vidjeti u prethodnim izbornim ciklusima i po pitanju obećanja i po pitanju njenog negativnog predznaka, ali i po pitanju prosto postupaka koje preduzimaju političari koji više nemaju mjeru. Mislim da se ipak pokazuje da je politika u Crnoj Gori vrlo unosna, i da se u odnosu na to političari ovako ponašaju - kazala je ona.</p>
<p>Đukanović smatra da je pitanje uvođenja dvojnog državljanstva vrlo sporno.</p>
<p>- Ja sam sigurna da će on kao političar koji ima jasne namjere, jasne programske ciljeve, koji su suprotni interesima Crne Gore, uraditi prosto sve da do izglasavanja tog zakona dođe i da će partije sa kojima on formira Vladu i većinu u parlamentu i tom prilikom, posustati od svojih ideja, principa i mišljenja zarad tih pozicija. Vrlo vjerovatno Crna Gora polako i sigurno ide u jednu vrlo opasnu zonu usvajanja zakona koji je vrlo diskutabilan i sa stanovišta ustavnosti i sa stanovišta svega onoga što nam političari nekako u zadnji vrijeme obećavaju u kontekstu pomirenja, neke jednakosti, da ne govorimo o prekrajenju biračke strukture u Crnoj Gori i uostalom izazivanja nestabilnosti koji bi takav zakon sigurno mogao da izazove - kazala je ona.</p>
<p>Komentarišući navode lidera DPS-a <b>Danijela Živkovića</b> koji je kazao da imaju informacije da preko 3.000 ljudi iz Republike Srpske i Srbije imaju pravo glasa i u Podgorici, Đukanović kaže da ne raspolaže sa konkretnim podacima da li su oni tačni ili ne, ali je sigurna da takvih primjera ima i da ih je bilo i na prethodnim izbornim ciklusima kao i sada.</p>
<p>- Nekako se njihovi glasovi ne očekuju samo sada, već je to bio nekako adult i za naredne izbore i to je bio slučaj i sa prethodnim izborima, ali sada, pošto su te partije u vlasti onda zaista mogu da koriste sve mehanizme kako da ih u što većoj mjeri iskoriste. I da je to ustvari uvertira za upravo takav jedan zakon, da se prekraja volja građana u odnosu na izborne kombinatorike. Toliko o partijama koje se bore protiv izbornog inženjeringa među opštinama u Crnoj Gori - zaključila je Đukanović.</p>

Đukanović: Potezanjem pitanja dvojnog državljanstva uoči podgoričkih izbora Mandić želi da privuče glasače

<p>Mislim da će vremenski period od sedam dana, predviđen za provjeru pojedinih podataka koji su prikupljani tokom popisa 2023. godine, morati malo da se proširi, jer živimo u društvu koje nije dovoljno informatički pismeno, smatra poslanik Socijaldemokrata<b> Nikola Zirojević</b>.</p>
<p>Jedan od članova parlamentarnog odbora za praćenje primjene sporazuma o uslovima za održavanje popisa stanovništva, domaćinstava i stanova, kao i praćenje sprovođenja procesa popisa, smatra da ne postoje prepreke da građani Crne Gore od 1. do 7. oktobra provjeravaju svoje podatke korišćenjem posebno softvera napravljenog specijalno za ovu priliku.</p>
<h2>POŠTOVANJE SPORAZUMA</h2>
<p>Sporazumom o uslovima za održavanje popisa stanovništva, domaćinstva i stanova, koji je premijer Milojko Spajić potpisao sa opozicionim strankama, predviđeno je da parlamentarci odrede uzorak na kojem će softver biti provjeren, i to prije nego što to građani za to dobiju priliku. Provjera se odnosi na sve četiri kategorije: etnička pripadnost, vjera, maternji jezik i jezik kojim lice uobičajeno govori.</p>
<p>- Čini mi se da je cijela priča u vezi sa popisom bila u sjenci i da smo se svi više bavili lokalnim izborima - istakao je Zirojević.</p>
<p>On, pak, ne smatra da Odbor kasni kada je riječ o samoj kontroli softvera. Razlog je, dodaje, taj što su za proceduru na raspolaganju još dvije sedmice, jer je objava rezultata popisa najavljena za 15. oktobar.</p>
<p>- Ipak mislim da će taj vremenski period morati malo da se proširi, jer živimo u društvu koje nije dovoljno informatički pismeno. Dosta je starih sugrađanki i sugrađana koji nijesu naviknuti na korišćenje alata poput softvera za kontrolu podataka, pa će im sigurno biti potrebna pomoć i neka vrsta podrške. Zato se plašim da nećemo sve to uspjeti da završimo za predviđenih sedam dana. Ali to je najmanji problem, jer je vremenske okvire najlakše malo proširiti - dodaje Zirojević.</p>
<p>Kada je riječ o samoj sjednici skupštinskog odbora, koja je zakazana za 1. oktobar, smatra da će njihov rad biti usmjeren na dogovor oko ostalih mehanizama kontrole.</p>
<p>- Vjerujem i nadam se da će poštovati sve ono definisano sporazumom. Time ćemo konačno privesti kraju proces koji dosta dugo traje, a koji je u određenim periodima bio dosta turbulentan. Imali smo i dosta problematičnih trenutaka koje smo u hodu rješavali - dodao je poslanik SD-a.</p>
<p>On je posebno potcrtao odličnu saradnju sa predstavnicima Uprave za statistiku. Kako je kazao, bili su na svakoj sjednici kada je to od njih traženo, „odgovarali na sve zahtjeve i pružali sva potrebna objašnjenja“.</p>
<p>- Ostalo je još posla pred nama i čini mi se da sami finiš čitavog postupka sprovođenja popisa stanovništva, domaćinstava i stanova može biti najteži i najizazovniji, ali želim da vjerujem da ćemo bez dodatnih tenzija u našem društvu – pošto ih je i ovako previše – završiti cijeli proces, dobiti kvalitetne i realne rezultate popisa stanovništva, za koje se iskreno nadam da niko neće dovoditi u pitanje - naveo je on.</p>
<h2>PREDIZBORNI MARKETING</h2>
<p>Predsjednik Skupštine <b>Andrija Mandić</b> prije nekoliko dana je opet komentarisao podatke sa popisa, tačnije one koji tek treba da budu objavljeni. Ovog puta je komentarisao kako će se „nakon objavljivanja rezultata i saglasno njima, uvažiti položaj srpskog jezika u Crnoj Gori“. Kako je već više puta rekao, u slučaju da budu u skladu s očekivanjima većine vladajućih partija, iniciraće izmjene Ustava.</p>
<p>Zirojević kaže da su brojni razlozi zbog kojih neće biti izmjene najvišeg zakonodavnog akta.</p>
<p>- Mislim da je sve to predizborni marketing, jer je Mandić politički u veoma teškoj situaciji. Da bi ušao u vlast, morao je – makar deklarativno – da prihvati evropsku i pro-NATO agendu, i mora da se ponaša kao neki političar koji potiče iz vlasti prije 30. avgusta 2020. godine. Naime, on sada mora deklarativno da priča istu onu priču koju smo mi prije pričali, a protiv koje se on borio. A kada dođu izbori, on osjeti nezadovoljstvo svog biračkog tijela, koje mnogo ne interesuju ni evropske integracije, ni NATO, ni slanje trupa u Ukrajinu, ni obučavanje ukrajinskih vojnika. Njih interesuju Kosovo, srpski jezik, trobojka - pojašnjava Zirojević.</p>
<p>Kako bi zadržao svoje biračko tijelo, dodaje, Mandić mora da pribjegne retorici koja u prvi plan stavlja izmjene Ustava u pravcu koji njima odgovara.</p>
<p>- Sve i da su te najave tačne, da on to stvarno planira, Ustavom je tačno definisano kako ide proces promjena. Za to je potrebno imati dvotrećinsku većinu u parlamentu, a nakon toga morate na referendumu imati i 60 odsto glasova ukupnog broja upisanih birača. Zato smatram da će Mandiću ostati „pusta želja“ da mijenja Ustav. To je dobro za Crnu Goru, jer ne vidim da Mandić ima dobre namjere prema ovoj državi - kazao je on i naglasio da će opozicija „učiniti sve da to spriječi“.</p>
<p>Podsjeća i da je dvotrećinska većina u parlamentu nešto na što vlast ne može računati u svakom trenutku. To su pokazali predstavnici manjinskih stranaka reagujući na inicijative koje su se mogle čuti proteklih dana najčešće od samog predsjednika Skupštine.</p>
<p>- Nadam se da ta poruka neće biti predmet nekih trgovina i kalkulacija, niti da je podložna promjenama. Ono što u ovom trenutku imamo jeste činjenica da Mandić ni u parlamentu - a pogotovo na referendumu, ako do toga ikada dođe - nema većinu da bi tako nešto sproveo -zaključuje Zirojević.</p>

Zirojević: Popis u sjenci izbora, sedam dana za provjeru je malo

<p>Pitanje dvojnog državljanstva za Crnu Goru, kao malu državu, usko je povezano sa pitanjem njenog faktičkog suvereniteta. Nećemo učestvovati u rješenjima koja su dio bilo kakvog političko – ideološkog inženjeringa - poručio je potpredsjednik Bošnjačke stranke i poslanik Jasmin Ćorović.</p>
<p>Ideološki i politički heterogena Vlada bi trebalo, podvlači on, da se fokusira na pitanje EU integracija, infrastrukturu i poboljšanje standarda građana - a sve u interesu i građana i države Crne Gore.</p>
<p>- To je suština našeg sporazuma sa PES, i insistiraćemo na tome da Vlada i parlamentarna većina budu fokusirane na ta pitanja - dodao je Ćorović.</p>
<p>O svim pitanjima za koja postoji oštra podjela u javnosti, i koja izazivaju tenzije u društvu mogu razgovarati, poručuje on, samo tražeći najširi mogući konsenzus u društvu.</p>

Ćorović o dvojnom državljanstvu: BS neće učestvovati u rješenjima koja su dio bilo kakvog političko – ideološkog inženjeringa

<p>Ukrajinski predsjednik <b>Volodimir Zelenski</b> rekao je danas da je 11.000 sjevernokorejskih vojnika raspoređeno u ruskoj Kurskoj oblasti da podrži rusku vojsku, u pokušaju da se potisnu ukrajinske snage koje su prodrle u tu pograničnu teritoriju.</p>
<p>- Ima ih već 11.000 u regionu Kurska. Vidimo povećanje broja Sjevernokorejaca, ali ne i povećanje reakcije naših partnera - rekao je Zelenski večeras u svom dnevnom obraćanju.</p>
<p>Zelenski koji je već više puta govorio o dolasku sjevernokorejskih vojnika traži od svojih saveznika da pomognu Ukrajini prije nego što sjevernokorejske trupe raspoređene u Rusiji stignu na ratište.</p>
<p>Bijela kuća saopštila je prošlog četvrtka da se oko 8.000 sjevernokorejskih vojnika sada nalazi u ruskoj oblasti Kursk u blizini granice sa Ukrajinom i da se spremaju da pomognu Kremlju u ratu protiv Kijeva.</p>

Zelenski: U ukrajini raspoređeno 11.000 sjevernokorejskih vojnika

<p>Više od 3.000 ljudi poginulo je u Libanu tokom 13 mjeseci borbe između Izraela i Hezbolaha, saopštilo je danas libansko Ministarstvo zdravlja.</p>
<p>U saopštenju se dodaje da su najmanje 13.492 osobe ranjene.</p>
<p>Hezbolah je počeo da ispaljuje rakete na sjever Izraela dan poslije iznenadnog napada Hamasa na južnu izraelsku teritoriju 7.oktobra prošle godine, koji je izazvao rat u Gazi.</p>
<p>Sukob je dramatično eskalirao 23. septembra intenzivnim izraelskim napadima iz vazduha na jug i istok Libana, te na južna predgrađa Bejruta u kojima je stotine ljudi poginulo i došlo je do raseljavanja gotovo 1,2 miliona ljudi.</p>
<p>Izrael je počeo kopnenu invazuju na jug Libana 1.oktobra i izazvao veliko razaranje u pograničnim selima, ali nije napredovao mnogo na kopnu u toj zemlji.</p>
<p>U Izraelu je u napadima Hezbolaha poginulo 72 ljudi, od kojih 30 vojnika.</p>

Broj poginulih u Libanu premašio 3.000 za 13 mjeseci rata

<p>Kazahstan je potpisao osam komercijalnih ugovora vrijednih 2,5 milijardi dolara sa kineskim kompanijama, čime se značajno poboljšavaju bilateralni ekonomski odnosi između dvije zemlje.</p>
<p>Ugovori su potpisani u ponedjeljak tokom posjete kazahstanskog premijera Olžasa Bektenova Šangaju.</p>
<p>Ugovori podržavaju širu strategiju kazahstanskog predsjednika Kasima-Žomarta Tokajeva i kineskog predsjednika Si Đinpinga za udvostručenje trgovinske razmjene, koja je prošle godine dostigla rekordnih 41 milijardu dolara, izvijestio je premijerov kabinet.</p>
<p>Posjeta Bektenova naglašava rastući uticaj Kine u Centralnoj Aziji sa obzirom na tradicionalnu dominaciju Rusije.</p>
<p>Dok Kina intenzivno ulaže u infrastrukturne i energetske projekte, države Centralne Azije diversifikuju svoje spoljne odnose kako bi smanjile zavisnost od Moskve.</p>
<p>Bektenov je na okruglom stolu o ulaganjima naglasio potencijal za zajedničke projekte i industrijsku saradnju.</p>
<p>Veće kineske kompanije su izložile planove za jačanje svojih operacija u Kazahstanu, uključujući energetske inicijative i proizvodnju automobila.</p>
<p>Već postoji oko 5.000 zajedničkih preduzeća između dviju zemalja.</p>

Kazahstan i Kina jačaju ekonomske veze sa 2,5 milijardi dolara novih ulaganja

<p>&nbsp;Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS) obezbijediće milion i 110 hiljada eura za četiri projekta na području Berana, saopštio je resorni ministar <b>Damjan Ćulafić</b> tokom radne posjete tom gradu.<br/>
<br/>
U saopštenju MERS-a, navodi se da se projekti odnose na izmještanje i regulaciju postojećeg kanala atmosferske kanalizacije i izmještanje postojeće fekalne kanalizacije u naselju Donji Talum, izgradnju fekalne kanalizacije za dio naselja Gornji Lužac, kao i izgradnju vodoizvorišta sa pripadajućom infrastrukturom „Zagradsko Vrelo“ u Mjesnoj zajednici Polica.<br/>
<br/>
MERS će, kako se dodaje, obezbijediti novac i za nastavak izgradnje kanalizacione mreže sa pratećom infrastrukturom i priključenje na glavni kolektor u Obalskom naselju.<br/>
<br/>
- Sredstva za realizaciju projekata u naseljima Donji Talum i Gornji Lužac opredijeljena su iz Kapitalnog budžeta, dok će planirana sredstva za projekte u Mjesnoj zajednici Police i Obalskom naselju obezbijediti MERS u saradnji sa Eko fondom - navedeno je u saopštenju.<br/>
<br/>
Dodaje se da je Ćulafić u Beranama razgovarao sa predsjednikom Opštine Božom Premovićem i drugim predstavnicima Opštine i opštinskih preduzeća.<br/>
<br/>
- MERS je Kapitalnim budžetom opredijelilo oko 400 hiljada EUR za izgradnju kanalizacione mreže u naselju Gornji Lužac, gdje bi oko 2,1 hiljada osoba trebalo da bude opskrbljeno - rekao je<br/>
Ćulafić.<br/>
<br/>
On je dodao da su opredijelili 100 hiljada eura za izgradnju kanalizacije sa putnom infrastrukturom u Obalskom naselju u Beranama, gdje će, kako je naveo, 25 porodica dobiti adekvatan priključak na kanalizacionu mrežu.<br/>
<br/>
Prema riječima Ćulafića, MERS je opredijelilo 360 hiljada EUR za izgradnju vodovoda sa Zagradskog vrela čime bi oko 700 porodica u naselju Police po prvi put dobilo vodu.<br/>
<br/>
- Opredijelili smo i 250 hiljada eura iz Kapitalnog budžeta za izgradnju kanalizacione mreže u naselju Donji Talum - naveo je Ćulafić.<br/>
<br/>
U saopštenju se navodi da je na sastanku bilo riječi i o ukupnom razvoju Berana, a dogovoreno je formiranje radne grupe u toku ove sedmice, koja će, kako su najavili, raditi na izradi Platforme opšteg i ekonomskog oporavka Berana.<br/>
<br/>
Ćulafić je kazao da će taj dokument obuhvatiti sve sfere života u Beranama, a kako bi se stvorila adekvatna normativna pretpostavka za dalja ulaganja.<br/>
<br/>
On je istakao da vjeruje da će realizacija nekih projekata početi već do kraja ove, a "sasvim izvjesno početkom naredne godine".<br/>
<br/>
Premović je predočio listu prioritetnih projekata, za čiju realizaciju je neophodna podrška MERS-a, odnosno Vlade, a koji se odose na vodovodnu, kanalizacionu i saobraćajnu infrastrukturu u Beranama.<br/>
<br/>
- Vrlo sam zadovoljan rezultatima današnjeg sastanka, vjerujem da će ih biti još u ovoj godini i koristim priliku da pozovem sva ministarstva koja imaju mogućnost da pomognu našem gradu - kazao je Premović.<br/>
<br/>
Iz Opštine Berane naglasili su značaj nasipanja i održavanja puta do deponije Rujišta, kao i da Komunalno preduzeće ima probleme za mehanizacijom.<br/>
<br/>
- Istakli su da je za sanaciju deponije potrebno oko 40 hiljada EUR, ali da sama sanacija nije dovoljna - navedeno je u saopštenju MERS-a.<br/>
<br/>
Ćulafić je, govoreći o deponiji Rujišta, rekao da je, u saradnji sa lokalnom samoupravom, moguće njeno zatvaranje i odvoženje otpada u Podgoricu.<br/>
<br/>
Na sastanku je naglašeno da je potrebno da se, prema novom Zakonu o upravljanju otpadom, dostavi spisak svih zagađivača na teritoriji opštine.<br/>
<br/>
Kako se navodi u saopštenju, važna tema sastanka bila je i izgradnja Reciklažnog dvorišta, a predstavnici Opštine su kazali da je izrađen novi elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu.<br/>
<br/>
Ćulafić je istakao da će se MERS uključiti u realizaciju projekta Reciklažnog dvorišta sa sortirnicom, kao i da će razmotriti pomoć od 300 hiljada eura za nabavku snjegočistača i kamiona za kanalizaciju.</p>

Za projekte u Beranama više od milion eura

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

U Štitaricama opet vijori crnogorska zastava

<p>Jarbol sa crnogorskom zastavom postavljen je danas ispred mjesne crkve u selu Štitarice kod Mojkovca.</p> <p>Dio mještana organizovao se prethodnih dana, skupili su novac za jarbol i danas ga podigli ispred crkve, a na njemu vijori zastava Države Crne Gore.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FBxvf-obNa84&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo pisali, podjele u selu izazvala je Crkva Srbije kada su nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtYM3j3p2A3M&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu. Očigledno informisani o ovoj namjeri putem društvenih mreža, veliki broj policijskih službenika iz Bijelog Polja, Mojkovca, Herceg Novog i Berana okupili su se kod groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102151116_5dcd4f621463bfc162b21157fbe9d8678f4e7788c07a925f5898320663116ed4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241102151116_5dcd4f621463bfc162b21157fbe9d8678f4e7788c07a925f5898320663116ed4" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="podizanje zastave"> </figure>  <p>Međutim, nije bilo prostora za bilo kakvu intervenciju jer su mještani civilizovano ostvarili zacrtan cilj.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102151116_cf92eefba94471789714a92e87e5e29140c3f9eeb3295adc4718da724425807f.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241102151116_cf92eefba94471789714a92e87e5e29140c3f9eeb3295adc4718da724425807f" data-rendition-name="original" width="666" height="707" loading="lazy" alt="podizanje zastave"> </figure>  <p><b>Svetozar Baković</b>, porijeklom iz mojkovačkog sela Štitarice, poručio je nakon podizanja crnogorske zastave ispred crkve da mještani neće dozvoliti nikom da Crnogorce svede na statističku grešku.&nbsp;</p> <p>- Došao sam da iskažem revolt i nezadovoljstvo postavljanjem zastava tuđe države i tuđe crkve na štitaričko groblje. Ovo je groblje Mjesne zajednice Štitarica, Opštine Mojkovac i groblje crnogorsko. Nikakve Srbije, nikakvih srpskih zemalja, nikakvog <b>Dritana Abazovića</b> i ostalih veleizdajnika - istakao je on nakon što su postavili zastavu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102161120_292a45af162759b6dd3a7199211190904a690b6c5089f2309995a3a408f91777.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241102161120_292a45af162759b6dd3a7199211190904a690b6c5089f2309995a3a408f91777" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dio mještana mještana skupili novac za jarbol i podigli zastavu ispred crkve"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Baković, inače član SUBNOR-a i antifašista Crne Gore, i Crkvenog odbora Mojkovac, rekao je da su na tom grobolju, koje je napravljeno prije 128 godina, sahranjeni njihovi preci.</p> <p>- Na natpisu gore piše: "Ovaj sveti hram napravi Opština štitarička pod vladom knjaza Nikole Petrovića Prvog Njegoša, 8. jula 1896. godine". Od tada 128 godina do dana današnjeg niko nije zabo nikakvu zastavu. Prođoše Turci, četnici, Italijani, Njemci - niko nikakvu zastavu ne zabode. Zbode je ova sad grupacija koja već četiri godine zavađa, muti i spaljuje Crnu Goru. U ovom selu nikad nikakvih problema nije bilo, do ovih sad momenata - šta je i kakva im je namjera? Što im gazda kaže, otrpilike, iz Beograda i Podgorice - oni to rade, slijepo slušaju i mislim da to ne vodi dobru - naglasio je Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102151116_7388d2f344f9d0e1b29ec50765d2b7f9eb1a1bd5b78c6175c4a00f9684cfb06f.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20241102151116_7388d2f344f9d0e1b29ec50765d2b7f9eb1a1bd5b78c6175c4a00f9684cfb06f" data-rendition-name="original" width="720" height="1600" loading="lazy" alt="podizanje zastave"> </figure>  <p>U Štitaricama je, kako je rekao, između 50 i 60 kuća koje se ne slažu sa postavljanjem bilo kakvih zastava. Revolt su izrazili postavljanjem crnogorskih zastava na ogradi ispred groblja i na brijestu.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Postavili smo ih namjerno da bi SPC uz svoj nacionalizam pokazala i šovinizam, da ne kažem fašizam. Ako su sjutradan pocijepali crnogorsku zastavu, a ostavili svoju to je odraz šovinizma. Borimo se i izborićemo se protiv toga. Ovo je je trenutno stanje u koje su se mnogi zanijeli i koje žele da iskoriste da plove u mutnom. Vremena prolaze, vjere ostaju.&nbsp;</p> <p>On je iznio podatak da je po popisu iz 1971. godine u ovom selu živjelo 444 stanovnika - 442 su se izjasnili kao Crnogorci, jedan kao Hrvat i jedan je bio neizjašnjenje vjeroispovijesti.</p> <p>- Na popisu 1981. godine 355 je bilo mještana. Od tog broja 350 je bilo Crnogoraca, a pet se nije izjasnilo. Kad sve sagledate, sve što se dešava je od 90-ih godina naovamo. Svakome je jasno da neko želi da nam baci trn u oko, da nas zgazi i svede na statističku grešku. Sa ovog najsvetijeg mjesta im poručujem da u tome neće uspjeti - poručio je Baković.</p>

VIDEO: Ispred crkve u Štitaricama zavijorila i crnogorska zastava

<p>Metalni jarbol, dugačak desetak metara, na kojem je vijorila crnogorska državna zastava, a koji je juče dio mještana sela Štitarice, kod Mojkovca, postavio ispred mjesne crkve i groblja tokom noći je posječen i ukraden?!</p>
<p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>
<p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p>
<p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p>
<p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p>
<p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Tag: dvojno-drzavljanstvo