U Zagrebu i Briselu jača svijest o opasnosti da se Crna Gora zbog &nbsp;politika predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i aktivnosti drugih prosrpskih snaga u Crnoj Gori pretvori u „srpsku pokrajinu“ ili Bjelorusiju na obalama Mediterana - ocijenio je u hrvatski europoslanik Tomislav Sokol.
On je u intervjuu za Standard poručio da to drugim riječima znači da: one stranke čije je djelovanje suprotno temeljnim vrijednostima EPP-a nemaju šanse ući u porodicu Evropskih narodnjaka.
- Andrija Mandić i njegova stranka nijesu kompatibilni s vrijednostima koje EPP zastupa. On je proglašen četničkim vojvodom, ima jasne, štetne, političke, ideološke i operativne veze sa Srbijom i drugim stranim akterima, a njegova stranka je više puta djelovala protiv suvereniteta i sadašnjeg uključivog karaktera Crne Gore - ukazao je Sokol.
STANDARD: U Crnoj Gori smo nedavno imali skup predstavnika Evropske narodne stranke. Što je bio zapravo cilj tog skupa? Je li cilj uvući Pokret Evropa sad Milojka Spajića u EPP?
SOKOL: Krajem marta predstavnici stranaka članica Evropske narodne stranke okupili su se u Crnoj Gori da bi raspravljali o perspektivi proširenja Evropske unije na države jugoistočne Evrope.
Danas, nakon početka rata u Ukrajini, u Evropskoj uniji postoji obnovljena politička volja za postupnim proširenjem i za daljnjom evropskom integracijom država jugoistočne Evrope, a Crna Gora je najviše od svih država kandidatkinja napredovala na evropskom putu. Takođe, položaj i veličina Crne Gore jamče da njena integracija u strukture Evropske unije neće biti problem za Brisel.
Cilj okupljanja Evropskih narodnjaka u Crnoj Gori bio je poslati poruku o tome da EPP ostaje ključni podržavalac i pokretač procesa proširenja EU, zasnovanog na zaslugama i evropskim vrijednostima te da se Crna Gora mora oduprijeti stranim uticajima koji žele razoriti crnogorski identitet i udaljiti je od članstva u Evropskoj uniji.
EPP pažljivo prati političku situaciju u Crnoj Gori i spreman je na blisku saradnju sa strankama koje dijele evropska načela. Činjenica je da je (Milojko) Spajić generalno dobro prihvaćen na Zapadu, ali želimo vidjeti još ambiciozniji pristup prema evropskom putu Crne Gore.
Naravno, teško je u punom smislu govoriti o proevropskoj politici u situaciji u kojoj u vladajućoj koaliciji imate osobe koje su u jednoj državi članici proglašene za personae non gratae, a neki od njih zazivaju vojne saveze sa Srbijom, govore o ugroženosti pravoslavlja kao devedesetih i uopšteno su im prioriteti malo istočnije od Evropske unije.
STANDARD: U više navrata smo svjedočili da Andrija Mandić pokušava svoje političko djelovanje da predstavi kao djelovanje tipičnog evropskog konzervativca i narodnjaka. Prvi put se to dogodilo 2019, a nakon toga više puta zaključno s čestitkom Donaldu Trampu. Kako evropski narodnjaci gledaju na Novu srpsku demokratiju? Postoje li uopšte šanse da Mandićeva stranka bude jednog dana dio te grupacije?
SOKOL: Andrija Mandić i njegova stranka nijesu kompatibilni s vrijednostima koje EPP zastupa. On je proglašen četničkim vojvodom, ima jasne, štetne, političke, ideološke i operativne veze sa Srbijom i drugim stranim akterima, a njegova stranka je više puta djelovala protiv suvereniteta i sadašnjeg uključivog karaktera Crne Gore.
U Zagrebu i Briselu jača svijest o opasnosti da se Crna Gora zbog njegovih politika i aktivnosti drugih prosrpskih snaga u Crnoj Gori pretvori u „srpsku pokrajinu“ ili Bjelorusiju na obalama Mediterana. Drugim riječima, one stranke čije je djelovanje suprotno temeljnim vrijednostima EPP-a nemaju šanse ući u obitelj Evropskih narodnjaka.
STANDARD: Znate li da li još neko iz Crne Gore za članstvo? Imao sam prilike čuti, naravno neslužbeno, da je svojevremeno i Demokratska Crna Gora Alekse Bečića pokušavala, ali da nije uspjela.
SOKOL: Demokratska Crna Gora, na čelu s Aleksom Bečićem, u prošlosti je pokušavala ostvariti bliže odnose s EPP-om, a ti pokušaji nijesu rezultirali njihovim članstvom u EPP-u i to s razlogom. Iako se Bečić retorički predstavlja kao proevropski političar, postoji opravdana sumnja u njegovu iskrenost i dosljednost.
Evropska unija je svjesna pozadine donošenja rezolucije o Jasenovcu čime su neki politički akteri u Crnoj Gori pokazali da su pod direktnim upravljačem Beograda. Manipulisanje i iskrivljavanje istorijskih činjenica ne doprinosi dobrosusjedskim odnosima između Hrvatske i Crne Gore u kojoj, čini se, neki još nisu prošli katarzu politike devedesetih godina, koja je bila pogrešna i krajnje štetna za crnogorski narod.
STANDARD: Kako je protekao posljednji sastanak Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje? Što nam možete reći mimo onoga što sadrži usvojena Deklaracija s preporukama?
SOKOL: Službeno, sjednica je protekla u radnoj i konstruktivnoj atmosferi. No, neslužbeno, došlo je do ozbiljnog razotkrivanja problema koje međunarodni partneri sve češće vide u Crnoj Gori, a o kojima sam dosta toga rekao u prethodnim odgovorima.
U tom smislu, bitan je bio inicijalno predložen tekst preporuka o kojima smo glasali, u koji se pokušalo uvrstiti neprihvatljivi dio kojim bi se insinuiralo da Hrvatska želi sabotirati evropski put Crne Gore. Širokom diplomatskom inicijativom uspjeli smo spriječiti da takva konstrukcija kompromituje tekst preporuka jer je Evropski parlament bio spreman zbog takve konstrukcije odbiti čitavi tekst preporuka o kojima smo glasali.
STANDARD: Ovdje se moglo čuti da je bilo interesantnog ishoda glasanja o nekim amandmanima. Što je bilo u tim amandmanima koji nijesu usvojeni?
SOKOL: Amandman koji sam predložio s koleginicom [Sunčanom] Glavak, ali kojeg nije podržala crnogorska strana (konkretno, predstavnici vladajuće koalicije), pa zbog toga nije prošao, odnosio se na problem uvođenja novih mogućnosti za sticanje dvojnog državljanstva na što sam više puta upozoravao. Uvođenje novih mogućnosti za sticanje dvojnog državljanstva moglo bi imati ozbiljne i dugoročne posljedice za procese donošenja odluka u Crnoj Gori, kao i za njen identitet.
Stoga sam amandmanom pozvao Crnu Goru da osigura da svaki novi zakonodavni akt bude u potpunosti usklađen s pravnom tekovinom Evropske unije. Kome nije jasno da se iza inicijative o novim mogućnostima sticanja dvojnog državljanstva krije nastojanje za izbornim inženjeringom od strane srpskih snaga, taj Crnoj Gori ne želi dobro.
STANDARD: Kako vidite sadašnje odnose Crne Gore i Hrvatske? Održavaju li redovne sastanke koje su dogovorili? Nakon prvog sastanka je objavljeno da su dogovoreni redovni sastanci predstavnika MVEP RH i MVP CG i da je „određena dinamika“, ali ništa više od toga nije objavljeno.
SOKOL: Hrvatska je u više navrata poslala jasnu poruku o tome da snažno podržava evropski put Crne Gore, ali ne može tolerisati one poteze koji idu protiv evropskih vrijednosti i protiv hrvatskih, ali i crnogorskih, nacionalnih interesa. Donošenje rezolucije o Jasenovcu posebno je problematično za odnose dviju država i narušava prijateljske odnose država koje su opterećene problemima iz prošlosti za koje je kriva pogrešna politika koja se provodila, nažalost, dijelom i iz Crne Gore, početkom devedesetih godina. Drago mi je da je crnogorska opozicija prepoznala o čemu se radi te nije podržala tu rezoluciju.
Osim toga, na primjer, pitanja pronalaska nestalih i odštete stradalnicima nadilaze bilateralne odnose dviju država jer se odnose na evropske vrijednosti koje ne mogu biti predmet kompromisa već moraju biti u cijelosti usvojene. Ukratko, Hrvatskoj je u interesu Crna Gora u Evropskoj uniji, ali Crna Gora koja je proevropska, prozapadna i suverenistička, a ne „drugo oko u glavi“ Beograda.
STANDARD: Vi i europoslanik Davor Ivo Štir ste u više navrata u EP ukazivali na suštinu problema današnje Crne Gore, a to je politika Beograda kojoj neki na vlasti ovdje služe. Dopiru li ti Vaši stavovi do drugih u EP? Zna li se izvan ove regije što se zapravo u CG događa?
SOKOL: U Evropskom parlamentu se sve više shvata da Crna Gora ima ozbiljan problem s vanjskim političkim uplivima, prvenstveno iz Beograda, ali i iz Moskve.
Pitanje najavljenih izmjena Zakona o državljanstvu, pokušaji narušavanja odnosa s Hrvatskom i relativizacija ratnih zločina prepoznaju se kao odstupanja od evropskih vrijednosti. Istovremeno, sve je veća svijest o tome da Crna Gora ne može deklarativno biti proevropska, a u praksi se voditi direktivama iz Beograda.
STANDARD: U CG svjedočimo interesantnoj dinamici unutar Vučićevog dijela vladajuće koalicije: Milan Knežević zastupa radikalne stavove, a Andrija Mandić se uzdržava, što reče početkom prošle godine Milojko Spajić, Mandić „šalje miroljubivije poruke od Dalaj Lame“. Kako Vi na ovo gledate?
Sokol: Milan Knežević, Andrija Mandić i Aleksa Bečić promovišu istu politiku, onu koja je prvenstveno u funkciji stranih interesa, a ne crnogorskih. Mandićeve umirujuće izjave, koje su Spajiću čak djelovale „miroljubivije od Dalaj Lame“, samo su kozmetika. Očito je da on i Knežević igraju uloge dobrog i lošeg policajca, ali to je sve predstava za javnost. Stvarna politika se vidi kroz podršku idejama koje potkopavaju suverenitet Crne Gore i dovode do stranog uplitanja u unutrašnje stvari koje su od vitalnog interesa za opstanak Crne Gore.
Ako zaista dođe do uvođenja novih mogućnosti sticanja dvojnog državljanstva doći će do stvaranja novog biračkog tijela po mjeri Beograda, što je direktna prijetnja ne samo evropskom putu, nego i opstanku crnogorske države kakvu danas poznajemo.
Na kraju, sve se svodi na jedno ključno pitanje, a to je hoće li PES imati snage biti garant evropskih integracija ili će biti samo politička fasada hegemonističkog koncepta „srpskog sveta“? Vrijeme će pokazati, ali EU pozorno prati razvoj političkih događanja u Crnoj Gori.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Sokol: U Briselu jača svijest o opasnosti da Mandić pretvori Crnu Goru u Bjelorusiju na Mediteranu

Savez Srba iz Crne Gore – Beograd dostavio je &nbsp;Skupštini &nbsp;i Vladi Crne Gore Studiju koju je izradio &nbsp;Institut za uporedno pravo Republike Srbije, a odnosi se na na temu dvojnog državljanstva, prenosi Antena M.
- Savez Srba iz Crne Gore u Beogradu je veoma zainteresovan za dobijanje dvojnog državljanstva za sve Srbe koji su porijeklom iz Crne Gore, a posebno za Srbe koji su rođeni u Crnoj Gori- navodi se u dopisu.
Kako pišu pojedini srpski &nbsp;mediji i portali, Savez Srba iz Crne Gore predlaže &nbsp;da se pristupi potpisivanju bilateralnog sporazuma sa Republikom Srbijom, a da se donese Zakon koji bi riješio problem državljanstva za građane koji su izbjegli iz bivših republika SFRJ, a koji žive više od 39 godina u Crnoj Gori.

Beograd: Savez Srba iz Crne Gore traži od crnogorske Skupštine i Vlade usvajanje Zakona o dvojnom državljanstvu

Dajte da naša pitanja rješavamo u našim institucijama. Nemojte da to radimo u okviru nekih ambasada u kasnim večernjim časovima - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović nakon što su premijer Milojko Spajić i opozicija - Demokratska partija socijalista (DPS), Evropski savez i Hrvatska građanska inicijativa (HGI) potpisali sporazum u prostorijama Delegacije Evropske unije kojim su se saglasili da Venecijanska komisija (VK) da mišljenje o ustavnosti prestanka mandata sutkinji Ustavnog suda Dragani Đuranović.
On je istakao da imamo naše državne institucije i da nam nijesu više potrebne strane ambasade za određene dogovore - koliko god da su dobronamjerne.
- Mi imamo institucije, te institucije biraju građani, mene su izabrali građani, poslanike u Skupštini su birali građani. Dajte da naša pitanja rješavamo u našim institucijama. Nemojte da to radimo u okviru nekih ambasada u kasnim večernjim časovima - poručio je Milatović.
Ocijenio je da je ovaj sporazum dobar korak naprijed ako će se opozicija vratiti u skupštinske klupe i ako ćemo dobiti funkcionalnu Skupštinu.
- Ne možete imati funkcionalnu skupštinu bez pozicije i opozicije u skupštinskim klupama. Ono što želim takođe da kažem je da Skupština zaista ima jednu dodatnu važnost u kontekstu nadzorne uloge u odnosu na izvršnu vlast. U prethodnom periodu ta nadzorna uloga Skupštine nekako je izostala. Volio bih da, recimo, u narodnom periodu, dodatno, nakon povratka opozicije, ali prije svega i u kontekstu onoga što su predstavnici pozicije u skupštinskim klupama, građani Crne Gore od poslanika u skupštini vide puno kvalitetniju nadzornu ulogu - naveo je on.
Sa druge strane je rekao da neće da ulazi u partijske razmirice koje trenutno postoje.
<h2>STAVLJANJE DEMOKRATIJE PO STRANI</h2>
Na pitanje smatra li, u kontekstu postignutog sporazuma, da pitanja dvojnog državljanstva i jezika trenutno treba da budu stavljena po strani, Milatović je odgovorio da bi to bilo kao da da demokratiju stavljamo po strani.
- Mislim da to nije dobro i da je svaka tema legitimna da bude otvorena. Ali mi trebamo da imamo dovoljno zrelosti, ta se zrelost naravno reflektuje kroz dialog koji se vodi u Skupštini između opozicije i pozicije, da rješavamo neke teme koje možda nijesu lake da budu riješene. I u tom smislu vidio sam da je sporazum potpisan opet u jednoj stranoj ambasadi. Ja mislim da to nije dobra praksa - kazao je Milatović.
Dodaje da bi volio i da vidi puno više razgovora, rasprava i konkretnih rješenja u odnosu na ono što su svakodnevni problemi građana.
- Vraćam se na, recimo, jednu inicijajivu koju sam uputio i Vladi Crne Gore, koja se tiče problema svakodnevnih građana, a to su visoke cijene - kazao je Milatović dodajući da nije vidio previše razgovora na tu temu.
<h2>OKO ZAKUPA PLAŽA NEOPHODNA TRANSPARENTNOST</h2>
U tom kontekstu je pomenuo i sektor turizma.
- Vidite jedan pad prometa u turizmu, pad prihoda od turizma, koji se dešava prvi put u prethodnih 20 godina. Mi u Skupštini ne vidimo previše razgovora upravo na ove teme koje ja mislim da su suštinski najvažnije - ocijenio je Milatović.
Milatović je komentarisao i razgovor sa predsjednikom Opštine Ulcinj Gencijem Nimanbeguom u vezi za tenderom za zakup plaža.
- Velika plaža je veliki resurs Crne Gore - prije svega resurs grada Ulcinja, ali onda naravno cijele države. I ono što ja kao predsjednik i u tom telefonskom razgovoru koji sam imao sa predsjednikom Opštine, istakao sam jednu zabrinutost koja postoji i u samom gradu Ulcinju, među građanima Ulcinja. Mislim da je, kad su u pitanju tako važne teme, neophodna puna i potpuna transparentnost - ocijenio je on.
Ističe da je iz medija vido da je jedna firma koja se prijavila, u Crnoj Gori se registrovala nakon što je istekao prvobitni rok za taj tender.
- Sad zamislite recimo da se takva stvar desila za vrijeme režimima Mila Đukanovića, kako bi opozicija reagovala? Postavljam to pitanje. Tender je trebalo da se završi, čini mi se do početka marta, produžen je za nekih nedelju dana, onda dolazi neka firma iz inostranstva, registruje se po prvi put, nakon što je tender trebalo da bude završen i dobija na tenderu. E sad, postavljam pitanje, kako bi reagovale partije trenutno parlamentarne većine da je takva situacija se desila za vrijeme prethodnog režima? - upitao je predsjednik.&nbsp;
<h2>ŠTO PRIJE RIJEŠITI PITANJA SA HRVATSKOM</h2>
U odnosu na poruku ministra spoljnih poslova Hrvatske Gordana Grlića Radmana da bi bilo dobro usvojiti rezoluciju kojom se osuđe agresija na Dubrovnik, Milatović je kazao da je imao jedan vrlo jasan stav još prošle godine - da je nažalost, loša politika, koja je početkom devedesetih postojala u Crnoj Gori, doprinijela i razaranju te naše bivše države.
- Ali nekako stalno, to vam je kao u onoj pjesmi, kada se gradi Skadar na Bojani, preko dana majstori sagrade, pa onda preko noći vile razruše. Dajte da se ne vraćamo non stop na neke rezolucije. Ja sam i prošle godine rekao &nbsp;poslanicima ,,nemojte to da radite". U tom smislu, ja sam pristalica da zaista riješimo ova otvorena pitanja koja postoje. Kritikovao sam prošle godine onu rezoluciju, ne zbog toga što treba negirati genocid u Jasenovcu, koji se desio, nego zbog toga što sam smatrao da ćemo mi smanjiti i oslabiti našu pregovaračku poziciju u otvorenim bilateralnim pitanjima koja imamo sa Republikom Hrvatskom - naveo je Milatović.&nbsp;
Traži, kako je rekao, da se uradi nešto kako bismo što prije u dobroj vjeri riješili pitanja sa zvaničnim Zagrebom.
- A isto tako pozivam i zvaničn Zagreb da dodatno pokažu razumijevanje prema Crnoj Gori. Ja mislim da je sjajna vijest što predsjednik Milanović krajem marta dolazi u zvaničnu posjetu Podgorici na moj poziv. On nakon Ljubljane bira da dođe u Podgoricu. Dajte da u tom duhu šaljajmo dobre poruke - poručio je Milatović.
Odrično je odgovorio na pitanje hoće li biti na izborima u Nikšiću.

Milatović: Dajte da naša pitanja rješavamo u našim institucijama, pitanje dvojnog državljanstva legitimna tema

Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Vasilije Čarapić smatra da je potezanje pitanja dvojnog državljanstva i srpskog jezika pred izbore u Nikšiću pokazatelj nedostatka svijesti za realne potrebe građana.
Čarapićeva izjava dolazi nakon što je lider koalicije Za budućnost Crne Gore i predsjednik Skupštine Andrija Mandić u intervjuu za Politiku rekao da se ulazi u fazu otpočinjanja širokog dijaloga o inicijativi za proglašenje srpskog jezika službenim u Ustavu Crne Gore, te da će njegov pravni tim detaljno proučiti i "plavi kartom" kao jednu vrstu pristupa statusa državljana jedne zemlje.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 58.9963%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmandic-otpocinjemo-sirok-dijalog-srpski-ne-moze-biti-jezik-drugog-reda&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Potezanje pitanja dvojnog državljanstva i srpskog jezika pred nikšićke izbore je pokazatelj nedostatka svijesti za realne potrebe građana i obilje neznanja kako da se radi posao u opštem interesu. Prosto - nemaju plan za Nikšić pa im stoga i ne treba više davati povjerenje - poručio je Čarapić, čija partija je u Vladi sa Mandićevim predstavnicima.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FCarapicVasilije%2Fstatus%2F1898704664477958466&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Čarapić kritikuje Mandića: Nemaju plan za Nikšić pa im ne treba više davati povjerenje

Nećemo podržati nikakvu rekonstrukciju Vlade dok ne budemo dobili jasne vremenske okvire koji se tiču dvojnog državljanstva, poručio je lider Demokratske narodne partije Milan Knežević u emisiji na Adria TV.
- Želimo da znamo šta je problem da oni ljudi koji su trenutno u Srbiji, a koji su zbog nakaradnih zakona ostali bez crnogorskog državljanstva jer smo živjeli u zajedničkoj državi sa Srbijom, koji su rođeni u Crnoj Gori, koji ovdje imaju kuće, imanja familije, grobove, ne mogu da dobiju plavu kartu- rekao je on.
Postojala je priča, kako je kazao, kako će se oni naći u biračkom spisku.&nbsp;
- Evo sad nudimo turski model - nije ruski, nije srpski, nego turski. Van granica Turske živi osam miliona Turaka. Oni su riješili njihov status na način što su im svima dodijelili plave karte. Plava karta znači da imaju prava i obaveze kao i svi državljani Turske koji žive u matičnoj državi, izuzev prava glasa. Kad umre vlasnik plave karte, tu kartu nasleđuje njegova porodica- precizirao je Knežević.
Pita se imamo li pravo da se odreknemo 200 hiljada ili 300 hiljada ljudi koji direktno vode porijeklo iz Crne Gore.
- Pritom, svi su drugi, neću da griješim dušu za Bošnjake, dominantno riješili pitanje dvojnog državljanstva-i sa Hrvatskom, i sa Albanijom i sa nekim drugim državama. Da vas ne podsjećam na period referenduma, kad su se neki protivzakonito našli u biračkom spisku i iskoristili pravo glasa da glasaju na referendumu za nezavisnu Crnu Goru. Doveli su ih preko okeana i iz Zapadne Evrope, a došli su tad u Crnu Goru i nikad više. Oni se i sad nalaze u biračkom spisku, a nemaju prebivalište u Crnoj Gori- naglašava Knežević.
S druge strane, naveo je njegov lični primjer.
- Ja sam crnogorski državljanin. Moja supruga je crnogorski državljanin, istovremeno i srpski državljanin. Ima srpsku ličnu kartu i pasoš. Dijete mi se rodilo u Beogradu i moje dijete nije moglo da bude crnogorski državljanin. Znate zašto? Zato što moja supruga nema crnogorsku ličnu kartu i crnogorski pasoš. A ovdje joj je rođen i otac i majka i đed i prađed i prababa… Svi su joj rođeni u Crnoj Gori- saopštio je Knežević.
Dodaje da je i on sam morao dijete da uvedem u Crnu Goru na ličnu kartu za privremeni boravak.
- Moje dijete ima srpsko državljanstvo i nije moglo da dobije crnogorsko državljanstvo. Ima li moje dijete pravo da bude crnogorski državljanin kao što su mu otac i majka? Imaju li na desetine hiljada građana Crne Gore koji žive u Srbiji pravo da dobiju crnogorsko državljanstvo, ili makar tu plavu kartu- ističe Knežević u emisiji „Fakti“ Adria televizije.
Kaže da se nedavno u Beogradu sreo sa Crnogorcima koji se tako nacionalno izjašnjavaju.
- Ne izjašnjavaju se kao Srbi i mislim da su na referendumu 2006. glasali za nezavisnu Crnu Goru. U međuvremenu su ostali bez crnogorskog državljanstva. Mole i preklinju da se riješi ovaj problem koji opterećuje ogroman broj porodica. Šta njima predstavlja problem? Vidio sam da im je zasmetao moj govor u Sremskoj Mitrovici gdje sam govorio o crnogorskim državljanima. Oni kažu da u Srbiji ima oko 20.000 Crnogoraca. E, tu je problem. Znači vi samo za državljane Crne Gore smatrate one koji se nacionalno izjašnjavaju kao Crnogorci. Znači, samo onih 20.000 koji su se izjasnili kao Crnogorci imaju pravo da apliciraju?- smatra Knežević
Ističe da je to ''fašizam“.&nbsp;
- Dakle, ja kao Srbin u Crnoj Gori nemam pravo da se osjećam ravnopravan sa nekim ko se nacionalno izjašnjava kao Crnogorac, prema njihovom tumačenju. Šta ćemo sa onim crnogorskim državljanima koji se nacionalno izjašnjavaju kao Srbi? Jesu li oni vanzemaljci, šta su oni? E, tu je muka njima sad i više nemaju argumentaciju. Kad ja kažem, evo plava karta rješava i neće biti u biračkom spisku. Kažu, ali mogu kroz prebivalište. Ali i po sadašnjem zakonu ako neko promijeni prebivalište i ostane da živi u Crnoj Gori poslije određenog vremena stiče pravo da aplicira za crnogorsko državljanstvo bez ikakvih smetnji. Ne mogu ja da zabranim mojoj sestri od strica ako želi da se vrati da živi u Zeti- naveo je Knežević.
Lider DNP-a očekuje podršku za njihov model uvođenja plave karte, i to dominantno od kolega iz Bošnjačke stranke.

Knežević: Nećemo podržati rekonstrukciju Vlade bez jasnog vremenskog okvira o pitanjima dvojnog državljanstva

Opozicija u Crnoj Gori predvođena Milom Đukanovićem prijeti građanskim ratom ako njihovi rođaci, prijatelji, kumovi u Srbiji koji imaju kuće u Crnoj Gori, imanja i grobove dobiju dvojno državljanstvo jer misle da će se naći u biračkom spisku, kazao je predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević.
Knežević je to poručio iz Beograda gdje boravi povodom obilježavanja Dana državnosti Srbije, a sinoć je govorio i na skupu u Sremskim Karlovcima pod nazivom “Srećemo se na Sretenje“ na koji je pozvao predsjednik Aleksandar Vučić.
Sada već tradicionalno kada je u Beogradu, Knežević je gostovao na TV Prva, gdje je opet potencirao priču o dvojnom državljanstvu, namećući tu temu kao centralnu u javnom diskursu.
- U Srbiji u ovom trenutku najmanje 20.000 njenih državljana koji imaju korijene u Crnoj Gori i rođeni su tu, čija su djeca rođena u Crnoj Gori, ali su za vrijeme državne zajednice ili ranije prešli da žive u Srbiju, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, niti to pravo mogu da ostvare u Crnoj Gori. Bitno mi je da zajedno da državnim rukovodstvo Srbije na čelu sa Aleksandrom Vučićem pokrenem tu inicijativu, kako bismo te ljude institucionalno zadovoljili jer ispade da smo jedino mi Srbi kurdi Balkana, svi ostali su riješili pitanje državljanstva - rekao je Knežević.
On je rekao da je spreman da razgovara i o takozvanom modelu "Plava karta" koji se primjenjuje u Turskoj.
- Osam miliona građana koji vode porijeklo iz Turske živi u Evropi. Turska je riješila njihov status tako što im je dala tkz. "Plavu kartu". Ona podrazumijeva sva prava i obaveze koja imaju turski državljani koji žive u Turskoj, izuzev prava glasa. Spreman sam da razgovaram i o tom modelom - naveo je Knežević.
<h2>"Geopolitički procesi kroz zloupotrebu tragedije i mladih"</h2>
Knežević se osvrnuo i na višemjesečne proteste studenata u Srbiji koji traže procesuiranje odgovornih za pad nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu koja je usmrtila 15 ljudi.
Smatra da su studenti zloupotrijebljeni i da su njihovi zahtjevi prešli u političke kojima je cilj stvaranje prelazne Vlade. Smatra da se radi o geopolitičkim procesima kroz zloupotrebu tragedije i mladih kako bi došli do vlasti bez organizovanja izbora.
Sve mu, kako kaže, djeluje "na revoluciju koju je preživio 2000. godine" koju su vodili Otpor i DOS.
- Ja sam jedan od onih koji su podržali proteste u dijelu koji se odnose da se istraži sve što se desilo u Novom Sadu, da se svi oni za koje se sumnja da su kroz koruptivno ili kriminalno djelovanje doprinijeli tome, budu procesuirani i osuđeni. Ali nakon konferencije Vučića, kada je ispunio sve zahtjeve studenata, mislim da oni više nemaju smisla i logičko uporište i prešli su u političke zahtjeve koji idu u pravcu stvaranja prelazne vlade koju bi trebalo da izabere nekakva rektorski kolegijum. Uz svo uvažavanje, smatram da za dva i po mjeseca da dostavite svu dokumentaciju, da Tužilaštvo podigne optužnicu za tako ozbiljan predmet i da nakon toga opet smatrate da to nije dovoljno i da treba da se pročita svih tih 6.000 strana koje su date Građevinskom fakultetu, pa da protestantni biraju ko treba da procesuira to što je njima stiglo, da li je to adekvatno i stručno - dovodi nas u jedan lavirint gdje vidite da nema želje za razgovor - naveo je Knežević.
Potom je pitao da li su studenti pročitali obimnu dokumentaciju i "da li su dovoljno kvalifikovani da mogu da znaju da li među 6.000 strana ima nekih nepravilnosti i može li da se ugrozi dokazni postupak vezano za podignutu optužnicu". Mišljenje je da je jedino rješenje razgovor.
- Mladi treba da razgovaraju ili sa predsjednikom državom, ili premijerom, ili sa predsjednicom Skupštine, ili da saopšte koga vide kao nadležnog. Ne možete reći da je Aleksandar Vučić kriv za sve i da sve probleme rješavamo tako što ćemo ga "baciti s balkona", a kad pozove na razgovor, kažemo da on nije nadležan. Oni koji to govore mislim da ne ide iz njihove glave, već dobijaju kao matricu djelovanja koja je napravljena vani - uvjeren je Knežević.

Tamara Klikovac

Knežević nastavlja bitku za dvojno državljanstvo: Očekuje pomoć Vučića, crnogorsku opoziciju optužuje da prijeti građanskim ratom

Odbor za vanjsku politiku Evropskog parlamenta usvojio je amandmane na godišnju Rezoluciju Evropskog parlamenta među kojima je i amandman kojim izražava zabrinutost „zbog kontroverznih ideja prijedloga zakona o državljanstvu i stranim agentima koje su se pojavile u javnosti“.
Nacrt Rezolucije Evropskog parlamenta, koja predstavlja odgovor na Godišnji izvještaj potpredsjednice i visoke predstavnice Evropske komisije za 2024. o sprovođenju vanjske i bezbjednosne politike, sadrži stav da je Evropski parlament zabrinut najavama prijedloga crnogorskih zakona o državljanstvu i o stranim agentima.
Amandman koji je se tiče Crne Gore predložio je eurooposlanik Davor Ivo Stier. U amandmanu, koji je Odbor usvojio u ponedjeljak popodne, stoji: „Napredak koji je Crna Gora ostvarila u ispunjavanju privremenih mjerila za poglavlja 23. i 24. pravne tekovine EU podstiče zemlju da nastavi napredovanje i brzu implementaciju reformi povezanih s Evropskom unijom, uprkos tome izražava zabrinutost zbog kontroverznih ideja za prijedloge zakona o državljanstvu i o stranim agentima koje su se pojavile u javnosti, naglašava da je važno da nova vlada pokaže sposobnost i predanost napredovanju u reformama u vezi s Evropskom unijom i da Crnu Goru drži čvrsto na strateškom putu prema EU, očekuje da zemlja započne da zatvara poglavlja u pregovorima o pristupanju i da bude spremna da se pridruži Evropskoj uniji narednih nekoliko godina.“
Evropski parlament bi o Rezoluciji trebalo da glasa tokom ove sedmice.
Odbor za vanjske poslove svake godine sastavlja Nacrt rezolucije o sprovođenju zajedničke vanjske i bezbjednosne politike, kao odgovor na Izvještaj visokog predstavnika EU za vanjsku politiku Evropskom parlamentu o zajedničkoj vanjskoj i bezbjednosnoj politici.

1084x550

EP pripremio rezoluciju: Zabrinuti zbog najava kontroverznih ideja CG zakona o državljanstvu i stranim agentima

Ako dozvolimo uvođenje dvojnog državljanstava na čemu insistira Beograd, a to znači da bi preko 200 hiljada građana Srbije dobilo crnogorski pasoš, što istovremeno znači da bi ti ljudi sjutra mogli da glasaju i biraju vlast, to bi značilo dugoročno cementiranje srpskog uticaja u Crnoj Gori, kazao je u intrervjuu za Al Džaziru istoričar i profesor na Fakultetu za Crnogorski jezik i književnost, Boban Batrićević.
Ako mi uspijemo da zadržimo, kako je rekao Batrićević, makar na papiru ovo što sad imamo i uđemo u EU, onda će srpski režim i velikosrpski kreatori plana kako bi Balkan trebalo da izgleda - izgubiti.&nbsp;
- Ali, ako mi uđemo u EU sa redefinisanim Ustavom, redefinisanim pitanjem građanskog uređenja mi dobijamo novog Orbana ili novog Fica u Evropskoj uniji, mi ćemo da budemo jako problematičan član zato što će na nas kao satelita gledati ne samo Srbija nego i ove produžene ruke Putinove politike u Centralnoj Evrop - dodao je Batrićević.&nbsp;
On je govorio i o osnovnim karakteristikama crnogorskog društva danas, o crnogorskom identitetu, te ključnim izazovima u njegovoj daljnjoj afirmaciji.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FAMm8HXB0Uec%3Fsi%3DC7EU265TdFa-EZib&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

1250x600

Batrićević: Uvođenje dvojnog državljanstva bi značilo dugoročno cementiranje srpskog uticaja u Crnoj Gori

Poslanički dom češkog parlamenta produžio je privremeni azil ratnim izbjeglicama iz Ukrajine do kraja marta 2026. godine a poslanici su izmijenili i propise o državljanstvu tako da Rusi kao jedini stranci ako žele češko državljanstvo moraju ubuduće da se odreknu ruskog.
U zakon nazvan Leks Ukrajina, Ministarstvo unutrašnjih poslova uvrstilo je nekoliko mjera kojima je Češka reagovala na posljedice napada Rusije na Ukrajinu. Pored izdvajanja Rusa kao jedinih stranaca koji u Češkoj ne mogu da imaju dvojno državljanstvo uvedeno je i novo krivično djelo - neovlašćene aktivnosti u interesu strane sile.
<h2>Pet godina zatvora onima koji bi prikupljalu osjetljive informacije na štetu Češke</h2>
Novo krivično djelo prijeti sa maksimalno pet godina zatvora ljudima koji bi prikupljali osjetljive informacije, čak i one dostupne iz otvorenih izvora ili pratili druga lica u interesu strane države, a na štetu interesa Češke.
- Ove izmjene su bez sumnje povezane sa bezbjednosnim prijetnjama -kazao je ministar unutrašnjih poslova Vit Rakušan.
Predsjednik Ustavno-pravnog odbora Poslaničkog doma Radek Vondraček iz opozicione stranke ANO osudio je vrlo maglovite formulacije šta sve može da se podvede pod to krivično djelo i rekao je da taj zakon kao žvaka.
- Nejasna definicija tog krivičnog djela pruža prostor za zloupotrebe. Prestanite da pravite od nas nekog ko podržava Rusiju - kritikovao je izmjene lider ANO, bivši premijer Andrej Babiš koji se, kao cijela opozicija, plaši da vladajuća koalicija može taj paragraf da zloupotrijebi protiv nje.
Radikalnim nacionalistima iz stranke Sloboda direktna demokratija smeta i to što će Rusi po principu kolektivne krivice za svoj režim jedini morati da se odriču državljanstva ako žele češko i da će morati od ruskih vlasti da dobiju potvrdu da su se odrekli svog, što upravo za one koji se ne slažu sa ruskim režimom može da bude rizik.
Češka Vlada vjeruje da je ukidanje dvojnog državljasntva za Ruse dobar odgovor na hibridni rat koji Rusija vodi protiv Evropske unije uključujući i Češku i da će eventualnim ruskim agentima tako suziti manevarski prostor.
<h2>Opozicija bila protiv produženja privremenog azila&nbsp;</h2>
Opozicija je danas bila žestoko i protiv toga da oko 380.000 Ukrajinaca, mahom žena i djece koji su našli u Češkoj utočište pred ratom i ostali su do sada, dobije privremeni azil godinu duže, do marta 2026. godine.
- Novi američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da će okončati rat koji je izazvala Rusija. Ako se završi rat, a ja Trampu vjerujem da će održati obećanje, onda je dalji azil za izbjeglice besmislen. Ne znam što ne sačekamo da li će prestati taj rat ili neće - iznio je Babiš svoj glavni argument protiv zakona.
Babiš se zbog te izjave odmah našao na meti kritika, kako kolega poslanika tako i u medijima, zbog naivnog vjerovanja da će Tramp mahnuti rukom i završiti rat za tri mjeseca.
- To je veoma naivan pristup. Moramo da se pripremamo za gore scenarije a ne za nešto što se nije desilo - kazao je poslanik vladajuće koalicije Jozef Cogan.
Leks Ukrajina i izmjene zakona u njemu mora još da usvoji i Senat i da ih potpiše predsjednik Petr Pavel.

Češka jedino Rusima neće dozvoljavati dvojno državljanstvo

Nećemo nijemo posmatrati isplaniranu igru sa službenim jezikom, niti kreiranu zamisao da se kroz dvojno državljanstvo stvore uslovi da se o sudbini Crne Gore odlučuje van njenih granica. To je crvena linija čiji prelazak građanska i evropska Crna Gora neće mirno posmatrati, poručio je gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković.
Na Cetinju se danas obilježava 13. novembar Dan oslobođenja Cetinja i Dan Prijestonice. Tim povodom Đurašković je poručio da mu je izuzetna čast da pozdravi sve prisutne na Svečanoj sjednici povodom obilježavanja 13. novembra.
- Datuma koji s ponosom slavimo kao praznik slobode, hrabrosti i nepokolebljive borbe našeg naroda - rekao je Đurašković.
Na samom početku, Đurašković je građanima Cetinja čestitao Dan Prijestonice i Dan oslobođenja Cetinja, "vjekovne prijestonice Crne Gore, simbola nacionalnog identiteta, kolijevke slobode i istorijskog pamćenja i trajanja naše države".
- Na ovom mjestu pod Lovćenom, u gradu muzeja i ambasada, kulturno-istorijskom centru Crne Gore, rađala se neprolazna misao našeg najvećeg pjesnika i vladike, Petra II Petrovića Njegoša, te u tom duhu želim da svim građankama i građanima Crne Gore čestitam i Njegošev dan, crnogorski praznik kulture i simbol našeg duhovnog i istorijskog nasljeđa - naveo je Đurašković.
Ističe da je današnja svečanost vezana za događaj koji je značio još jednu u nizu istorijskih prekretnica kroz vjekovno trajanje i postojanje Cetinja.
- Na ovaj dan 1944. godine, pod junačkom komandom Nikole Banovića, jedinice Desete crnogorske brigade, Lovćenskog partizanskog odreda i Prvog bataljona Šeste crnogorske brigade oslobodile su naš grad od fašističkog okupatora, vraćajući Cetinju temelj njegovog postojanja - nezavisnost i slobodu - rekao je Đurašković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DcONgxAeJ0ZI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Kako navodi dan kada slavimo 80 godina od oslobođenja Cetinja, prilika je da se s ponosom i poštovanjem sjetimo slavne žrtve i neprolaznog doprinosa svakog borca koji je stao na branik slobode i časti Cetinja i svih onih koji su gradili, čuvali i branili neosvojivu prijestonicu Crne Gore.
- Naša je dužnost da čuvamo uspomenu na naše slavne pretke koji su položili svoje živote u temelje Grada heroja, priznanja koje nas zauvijek veže za antifašističke ideje i svjedoči o otporu i hrabrosti koja nas je učinila simbolom slobodarske Crne Gore. Zato danas, ponosni na neustrašivu borbu za slobodu, odajemo počast našoj slavnoj prošlosti, ali istovremeno postavljamo temelje za svjetliju budućnost, gradeći nove perspektive za sadašnje i buduće generacije - rekao je Đurašković.
Đurašković kaže da polazeći od činjenice da je kulturni razvoj temelj našeg identiteta, intenzivno smo sarađivali i sa kulturnim institucijama i fakultetima sa teritorije grada i organizovali brojne događaje, čime smo dodatno pozicionirali Cetinje kao kulturni centar Crne Gore.
- Sve realizovane investicije, infrastrukturni projekti i manifestacije, svaki uspjeh koji smo postigli, temelji se na finansijskoj stabilnosti i odgovornosti prema budžetu našeg grada. Pažljivo smo planirali i ostvarili rekordni budžet Prijestonice za 2024. godinu, vrijedan nešto više od 12 miliona eura, što predstavlja dvostruko povećanje u odnosu na budžet iz 2021. godine. Cetinje je danas među liderima crnogorskih opština po ostvarenju kapitalnog budžeta, koji je već dostigao 100% realizacije, a sa sprovedenim tenderskim procedurama i ugovorenim poslovima prelazi 130 odsto, što iskazano u brojakama znači više od 9 miliona realizovanih kapitalnih investicija. To jasno pokazuje efikasnost i odgovornost rada gradske uprave, ali i posvećenost svih naših preduzeća i ustanova, koji su zajedno sa nama gradili čvrste temelje razvoja - naglasio je on.
S ponosom, kaže Đurašković, može reći da smo od preuzimanja vlasti uspjeli da pokrenemo većinu ključnih inicijativa za Cetinje koje su dugo čekale na realizaciju, a već u narednoj godini započećemo i druge projekte o kojima su sanjale generacije naših sugrađana.
- Nakon što je prethodnog mjeseca raspisan tender, u narednoj godini planiran je početak izgradnje Grand hotela Lokanda sa dvoetažnom podzemnom garažom i uređenjem Studentskog trga, čime ćemo oživjeti legendu o mjestu starih pjesnika, putnika i diplomata, koja i dalje živi u srcima građana i onih koji su tu stvarali uspomene, kao i u knjigama i pričama koje su o njemu ispričane. Takođe, s ponosom ističemo i da je Prijestonica uspješno završila sve potrebne studije i tehničku dokumentaciju za nastavak realizacije projekta izgradnje žičare od Lovćena do Cetinja, što smatramo jednim od kapitalnih projekata za budući razvoj grada, koji će nesumnjivo donijeti novu perspektivu turističkog i ekonomskog razvoja - rekao je Đurašković.
Najavio je da će u narednoj godini započeti projekte rekonstrukcije objekta nekadašnje dječje bolnice, izgradnju sportske sale u Osnovnoj školi "Lovćenski partizanski odred”, a gradskim parkovima pružiće novi sjaj kroz temeljno uređenje. Nastaviće i sa snažnom podrškom svim našim sportistima i sportskim klubovima koji su svojim rezultetima u prethodnom periodu opravdali epitet ponosa Cetinja i cijele Crne Gore.
- Na prostoru Gornjeg Oboda, gdje je već osigurano dvadeset pet radnih mjesta, otvorićemo dodatne prilike za zapošljavanje i razvoj lokalne privrede, čime nastavljamo da aktivno radimo na rješavanju problema nezaposlenosti, mijenjajući percepciju Cetinja kao grada u kojem se može živjeti i raditi. U duhu današnjeg praznika, želim da istaknem da je Cetinje, kao grad čija je istorija ispisana borbom za slobodu, vremenom postalo sinonim za otpor prema nepravdi i fašizmu, ali i za jedinstvenu ljubav prema Crnoj Gori. U vremenima izazova i previranja, poput onih tokom devedesetih godina prošlog vijeka, Cetinje je ostalo nepokolebljivo uz univerzalne vrijednosti mira, slobode i solidarnosti, dokazujući da Cetinjani neće skrenuti sa puta pravde, čak i ako svi drugi posustanu - rekao je Đurašković.
Ističe da svjesni da pojedini politički akteri žele izmjene zakonodavnog okvira kako bi Crnu Goru udaljili od njenog izvornog bića, Cetinje i Cetinjani kao i uvijek, čvrsto stoje na braniku odbrane crnogorskog jezika, državljanstva i identiteta.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DVdhhCprfb1o&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Uvjeravam vas da nećemo nijemo posmatrati isplaniranu igru sa službenim jezikom, niti kreiranu zamisao da se kroz dvojno državljanstvo stvore uslovi da se o sudbini Crne Gore odlučuje van njenih granica. To je crvena linija čiji prelazak građanska i evropska Crna Gora neće mirno posmatrati. Jer, biti Cetinjanin znači biti ponosan na slobodarski duh grada koji ne priznaje lance i okove, to znači biti vješt, pravičan i dostojanstven, ali i poštovati tradiciju i nasljeđe koje su nam ostavili naši herojski preci. Znači, imati snažnu ljubav prema Crnoj Gori, onu ljubav koja se ne dovodi u pitanje i koja traje, koja nas oblikuje i daje nam snagu da, kao i uvijek, čuvamo ono najvrijednije što imamo - slobodu. Zato, ovom prilikom želim da izrazim svoju duboku zahvalnost svojim Cetinjankama i Cetinjanima, na njihovoj dosljednosti u odbrani crnogorskog identiteta, nezavisnosti i slobode, kao i na njihovoj podršci i konstruktivnim prijedlozima koji su značajno doprinijeli našim zajedničkim naporima da gradimo budućnost Prijestonice, kao mjesta koje će biti ponos svakog pojedinca, simbol napretka i prosperiteta - istakao je Đurašković.
Posebnu zahvalnost Đurašković je uputio svojim saradnicama i saradnicima, odbornicama i odbornicima, državnim institucijama, međunarodnim organizacijama i predstavnicima civilnog i biznis sektora, na pomoći i podršci u realizaciji brojnih značajnih projekata kojima su zajedničkim radom postavili čvrste temelje za promjene, koje će građanke i građani mnogo više osjetiti u narednim godinama.
- U tom kontekstu, želim da naglasim da se gradske uprave i gradonačelnici mijenjaju, ali ono što zaista ostaje iza svake gradske uprave jesu konkretni rezultati koje smo zajedno postigli i pozitivne promjene koje su oblikovale naš grad. Zato, u svijetlu svih dosadašnjih postignuća koja svjedoče o našoj posvećenosti, odlučnosti i zajedničkom radu, i sa čvrstim uvjerenjem u snagu jedinstva i zajedništva koje nas vode naprijed, obećavam vam da ćemo i u narednom periodu nastaviti još snažnije i odlučnije da radiomo za Cetinje i sve njegove građane", zaključio je Đurašković, dodajući da "kao nasljednici slavnih boraca koji nikada nijesu dali svoje dostojanstvo, obećavamo da ćemo ga i mi, sa istom snagom i ljubavlju, braniti za generacije koje dolaze, jer samo sa Cetinjem je i Crna Gora vječna - poručio je Đurašković.

Đurašković: Nećemo nijemo posmatrati igru sa službenim jezikom i zamisao da se kroz dvojno državljanstvo vani odlučuje o sudbini CG

Bivši vlasnik i aktuelni predsjednik odbora direktora kompanije Bemax, Veselin Kovačević, reagovao je na današnju izjavu potpredsjednika Vlade Crne Gore, Moma Koprivice, o navodnom poreskom dugu od 28,4 miliona eura. Kovačević je odbacio ove Koprivičine tvrdnje, nazvavši ih politički motivisanim, neistinitim i zloupotrijebljenim i svrhu političke kampanje pred izbore u Nikšiću.
Reagovanje Veselina Kovačevića prenosimo integralno:
Kao bivši vlasnik kompanije BEMAX, osjećam obavezu da javnosti predočim cjelovit i pravno utemeljen odgovor na neistinite i politički motivisane navode o navodnom poreskom dugu od 28,4 miliona eura koje je iznio potpredsjednik Vlade Crne Gore Momo Koprivica. Njegove tvrdnje predstavljaju klasičan primjer instrumentalizacije državne funkcije u svrhu predizborne kampanje, i to na osnovu netačnih i tendencioznih interpretacija koje ne odražavaju ni činjenično stanje, ni pravni okvir važeći u Crnoj Gori. Jedini motiv Koprivičinog obraćanja na mreži X je pokušaj popravka jednocifrenog rejtinga Demokrata u Nikšiću sa dodatnih 200 glasova
ČINJENICE
Prvo, BEMAX ni u jednom trenutku nije pokušao da "izbjegne" poreske obaveze, već je sve poslovne radnje, uključujući i prodaju vlasničkog udjela, sproveo u skladu sa tada važećim zakonima i propisima Crne Gore. U momentu zaključenja ugovora, nijedna nadležna institucija nije ukazala na nepravilnosti. Upravo zato je kompanija BEMAX iskoristila zakonsko pravo i žalila se nadležnom sudu, koji jedini ima ovlašćenje da donese konačnu odluku u ovom slučaju.
Drugo, do danas je, po Koprivici, Veselin Kovačević bio "dužnik" poreza, a sada je to BEMAX. Vjerovatno što je zvučnije.
No, evropski propisi, Ustav i zakon kažu nešto drugo:
1. PRAVO NA RASPOLAGANJE PRIVATNOM IMOVINOM JE NEPOVREDIVO PRAVO
Pravo svakog pojedinca da raspolaže svojom imovinom zagarantovano je Članom 1 Prvog protokola uz Evropsku konvenciju o ljudskim pravima. Evropski sud za ljudska prava (ESLJP) u predmetima:
"Pressos Compania Naviera S.A. i dr. protiv Belgije" (1995),
"Beyeler protiv Italije" (2000),
"Broniowski protiv Poljske" (2004), jasno je utvrdio da država ne smije proizvoljno ograničavati pravo privatne svojine, niti se miješati u privatne transakcije između dvije strane ukoliko su zaključene zakonito.
BEMAX je, kao privatna kompanija, bio u mojoj svojini, te sam imao puno pravo da njime raspolažem u skladu sa zakonima i sopstvenim poslovnim interesima, uključujući i pravo da ga prodam po tržišnoj, ispregovaranoj cijeni ili da ga poklonim ukoliko to želim.
Nijedna državna institucija, uključujući potpredsjednika Vlade, nema ovlašćenje da arbitrira o "pravičnosti" takve cijene.
2. RETROAKTIVNOST U PORESKIM POSTUPCIMA JE PROTIVZAKONITA I PROTIVUSTAVNA&nbsp;
Inicijativa Moma Koprivice iz juna 2024. godine, koja je kasnije pretočena u saopštenje objavljeno 10. marta 2025, a sada i u objavi na X-mreži mjesec dana kasnije, pokušava da insinuira postojanje nepravilnosti u prodaji kompanije koja je već bila okončana u skladu sa tada važećim propisima. Međutim, Poreska uprava je rješenje donijela TEK u januaru 2025. godine, što jasno pokazuje da nijedna nepravilnost nije konstatovana u realnom vremenu.
Evropski sud za ljudska prava u predmetu:
"M.A. protiv Finske" (2003), smatra da retroaktivna primjena zakona, posebno onih koji utiču na poreske obaveze, mora proći strogi test proporcionalnosti i predvidivosti. U suprotnom, predstavlja povredu člana 6 (pravično suđenje) i člana 1 Protokola 1 (pravo na imovinu).
U konkretnom slučaju, prodaja je bila zakonita, a retroaktivno tumačenje poreza može samo destabilizovati poslovni ambijent i pravnu sigurnost.
3. TRŽIŠTE I SLOBODA UGOVARANJA SU TEMELJI EKONOMIJE
U Evropskoj uniji, kojoj Crna Gora teži, sloboda preduzetništva je zaštićena čanom 16 Povelje o osnovnim pravima EU. U tržišnim ekonomijama, cijena između dvije strane odražava njihovu procjenu vrijednosti i ne može biti predmet naknadnog preispitivanja od strane trećih lica. Država ne smije biti arbitar u određivanju cijena privatnim licima jer je to apsurdno.
Evropska komisija, u svojim izvještajima o napretku zemalja kandidata, kontinuirano upozorava na štetne efekte političkih intervencija u privatne ekonomske odnose. Takvo ponašanje obeshrabruje investicije i urušava povjerenje u vladavinu prava. Uostalom, država Crna Gora je u više navrata prodavala sopstvena preduzeća ispod knjigovodstvene vrijednosti, bez da je iko iz vlasti tada problematizovao "pravičnost" cijene.
4. BEMAX JE POSLOVAO TRANSPARENTNO I ZAKONITO
BEMAX je oduvijek na Bijeloj listi Poreske uprave, redovno izmiruje sve poreske obaveze i primjer je odgovornog poslovanja. Kompanija je uvela evropske standarde u crnogorsku građevinsku industriju, dala doprinos razvoju infrastrukture i zapošljavala stotine radnika sa punim poštovanjem njihovih prava.
Svaki pokušaj da se njen rad dovede u pitanje iz političkih pobuda predstavlja udar na jednu od rijetkih kompanija koja je izrasla iz crnogorskog poslovnog ambijenta bez oslanjanja na državne subvencije ili privilegije.
ZAKLJUČNO:
&nbsp;Prodaja BEMAX-a je izvršena zakonito, transparentno i u skladu sa važećim propisima. Ne postoji pravni osnov za preispitivanje cijene transakcije između privatnih subjekata. Pokušaji retroaktivnog nametanja poreskih tumačenja su protivustavni i protivpravni. Evropska praksa jasno štiti pravo na slobodu poslovanja i raspolaganje imovinom. Ova medijska konstrukcija predstavlja politički marketing, a ne pravno pitanje.

Kovačević: Koprivičin jeftini politički spin, evropski propisi, Ustav i zakon su na strani BEMAX-a

Na miting novoosnovanog Pokreta za narod i državu 12. aprila u Beogradu, slično kao na dosadašnje proteste studenata u blokadi, krenulo se i pješke, ali donekle- u jednom trenutku nastavili su put organizovanim autobusima, prenosi N1.
Više desetina Srba sa Kosova pošlo je 7. aprila ka Beogradu, međutim dva dana kasnije na večeru i prenoćište u Ljigu, stigli su organizovano autobusima, javlja reporter Grujica Andrić.
Večera im je pripremljena u Osnovnoj školi „Sava Kerković“, gdje novinarima nije bio dozvoljen ulaz, a niko od pristiglih uglavnom mladića nije bio spreman za razgovor.
Miloš Vučević, lider SNS, na Instagramu ih je nazvao „herojima“ koje ni kiša ni mećava ne mogu da zaustave.
U utorak je jedna grupa krenula i iz Novog Sada ka Beogradu, gdje se za vikend održava trodnevni sabor u organizaciji vladajuće Srpske napredne stranke.
S Kosova na put ka prijestonici Srbije krenuli su iz Rudnice, u Raškom okrugu u Srbiji, nadomak administrativnog prelaza Jarinje, izvijestila je televizija N1.
- Krenuli smo put Beograda da podržimo našeg predsjednika Aleksandra Vučića i našu Srbiju. Put nije baš lak. Mnogo je loše vrijeme, ali držimo se, uz sav ovaj narod koji je uz nas i koji nas cijelim putem podržava. Sviraju, pokazuju tri prsta i daju nam vjetar u leđa“, kazao je ranije jedan od pješaka.
Kako su rekli, u grupi su ljudi iz Gračanice, Leposavića, Zubinog Potoka, Kosovske Mitrovice, Zvečana i „sa cijelog Kosova“.
Dok su ih kamere snimale u šetnji uzvikivali su „Kosovo je srce Srbije“ i „živio Aleksandar Vučić“, a nosili su i brojne zastave Srbije, prenosi N1.
Na putu Ibarskom magistralom pratila su ih vozila policije, ali i autobusi i automobili.
U Kraljevu su dočekani uz muziku, baklje i posluženje, a dobrodošlicu im je poželio i gradonačelnik Predrag Terzić, koji je tokom antivladinih protesta prethodnih nedjelja više puta kritikovan i gađan jajima.

Srbija: Krenuli na Vučićev miting pješke sa Kosova, u Ljig stigli autobusima

Nakon što su se građani više beogradskih opština okupili večeras kod Vukovog spomenika u akciji "Malo večernje dinstanje" u znak podrške studentskim zahtjevima dogodio se incident kada se jedan vozač u crnom automobilu zaletio u okupljene.
Prema riječima reportera N1 do incidenta je došlo nešto poslije 19 časova na početku Ruzveltove ulice, pored jednog restorana. Kako nezvanično saznaje N1 jedno vozilo je prošlo kroz masu, a potom je zaustavljeno.&nbsp;
Jedan od građana preko megafona je obavestio okupljene da je jedna osoba lakše povrijeđena, a, kako navodi, riječ je policijskom inspektoru.
Na skup kod Vukovog spomenika došli su građani iz nekoliko beogradskih opština.

Beograd: Zaletio se automobilom u okupljene, jedna osoba lakše povrijeđena

Nakon jutrošnje odluke da novi set carina stupi na snagu za 60 zemalja svijeta, Donald Tramp je večeras iznenada promijenio odluku i carine svim zemljama pauzirao na 90 dana. Jedini izuzetak je Kina, kojoj je podigao carine na 125 odsto.
Tramp je rekao da je "odobrio pauzu od 90 dana i znatno sniženu recipročnu carinu tokom tog razdoblja, od 10 odsto, koja takođe stupa na snagu odmah".
Nije odmah bilo jasno na koje će se zemlje pauza odnositi. CNN se obratio Bijeloj kući za dodatna pojašnjenja.
U istoj poruci Tramp je rekao da podiže američke carine na Kinu dok radi na tome da dovede Peking za pregovarački sto.
Novi set carina američkog predsjednika Donalda Trampa jutros je stupio na snagu za oko 60 zemalja na svijetu.
Kina se od šest ujutro po našem vremenu sada suočava s ukupnom stopom 104 odsto carina na uvoz.
Neki proizvodi, poput automobila, čipova, čelika i aluminijuma i dalje će biti podložni nižim carinskim stopama, ali većina ostalih uvoznih kategorija iz Kine biće obuhvaćena punom carinom.
Vijetnamu je uvedena carina 46 odsto, Tajlandu 36, Japanu 24 i Evropskoj uniji 20 odsto.
<h2> </h2>

Tramp pauzirao carine cijelom svijetu na 90 dana- Kini ih povećao

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

„Pusti to, to nije važno“

Sukob u Demokratskoj Crnoj Gori između lidera ove partije Alekse Bečića i funkcionera Moma Koprivice u susret izborima u Nikšiću sve je snažniji, a najbliži Bečićev saradnik i stranački idelog Boris Bogdanović, kako tvrde izvori Portala ETV bliski nikšićkom odboru, pokušava na sve načine da privoli uticajne članove stranke iz grada pod Trebjesom i članove Odbora da se priklone centrali i uskrate podršku svom sugrađaninu. - Polarizacija između Bečića i Bogdanovića i njihovih pristalica sa jedne strane i Koprivice i njegovih pristalica sa druge sve je snažnija. Odnosi unutar ovoga odbora su dodatno usložnjeni nakon što je Koprivica saznao da Bogdanović pokušava da lobira kod pojednih članova da promijene stranu, odnosno da se priklone centrali stranke – kažu naši sagovornici. Ističu da, bez obzira na žestok sukob Koprivice sa čelnicima stranke, u Nikšiću nije moguć „budvanski scenario“. - Koprivica je i dalje otvoreni protivnik procrnogorskog, građanskog bloka, naročito DPS-a, te nije realno očekivati da bi mogao napraviti politički zaokret nakon izbora sličan onome kakav je uradio Nikola Jovanović u Budvi – kažu oni. Bečić i Koprvica su potpredsjednici Vlade. Bečić za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, a Koprivica za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju.&nbsp; Portal ETV objavio je prije nekoliko dana da je sukob u Demokratama eskalirao do tačke bez povratka i da su Bečić i Bogrdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. &nbsp; - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – rekli su naši izvori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Koprivica i Vuković"> <figcaption>„BUDVANSKI SCENARIO“ NEMOGUĆ: Momo Koprivica i Nemanja Vuković(Photo: X/Momo Koprivica)</figcaption> </figure>  M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge. Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio, jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je odlučeno da Nemanja Vuković bude, ne samo nosilac liste, već i novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Demokrate je u julu prošle godine napuštio visoki funkcioner Vladimir Martinović, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Tag: dvojno-drzavljanstvo