Određeni kreditni aranžmani koji su sklopljeni u cilju kontinuiteta modernizacije i opremanja Vojske nijesu prispjeli na plaćanje u 2024. godini kako se očekivalo, pa Crna Gora nije uspjela da realizuje, odnosno utroši onaj procenat koji je opredijelila za odbranu - naveli su iz Ministarstva odbrane za Pobjedu, objašnjavajući zašto naša zemlja nije ispunila obećanje o izdvajanju dva odsto BDP-a za NATO.
Uprkos optimističnim najavama crnogorskih zvaničnika da će naša zemlja u 2024. godini trošiti više od dva odsto BDP-a za odbranu, Crna Gora se u najnovijem izvještaju NATO-a ne nalazi među članicama Alijanse koje su prešle pomenuti minimalni prag ulaganja.
Iz NATO-a su nedavno objavili infografik sa listom zemalja članica koje izdvajaju više od, do sada obaveznih, dva odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) za odbranu, a Crna Gora se ne nalazi među njima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 84.1954%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fcrne-gore-nema-na-listi-nato-zemalja-koje-izdvajaju-vise-od-dva-odsto-bdp-a-za-odbranu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Infografikom je prikazano da su 22 od ukupno 32 zemlje trošile preko dva odsto BDP-a, a među svim članicama Alijanse u 2024. godini u ovom segmentu prednjačila je Poljska, čije izdvajanje je prešlo četiri odsto. Među državama koje izdvajaju iznad prosjeka prednjače i Litvanija i Letonija.
Uoči Samita NATO-a, koji je održan u julu 2024. godine u Vašingtonu, objavljen je izvještaj u kojem se, na osnovu najave naše zemlje, predviđa da će potrošnja Crne Gore za odbranu iznositi precizno 2,02 odsto BDP-a.
Iz Ministarstva potvrđuju najavu odbrambenog budžeta iznad minimalno propisanog, što je, kako su kazali, u skladu sa NATO Zalogom za izdvajanje za odbranu, kojeg su lideri zemalja Alijanse donijeli na Samitu u Viljnusu 2023. godine.
- Na taj način smo postali jedna od 23 NATO članice koje su opredijelile više od dva odsto BDP za odbranu u 2024. godini - naveli su za Pobjedu.
Da će Crna Gora izdvajati najmanje dva odsto bruto društvenog proizvoda za odbranu, najprije je najavio predsjednik Jakov Milatović na Samitu u Viljnusu 2023. godine.
- Crna Gora je posvećena izdvajanju dva odsto BDP za odbranu i ove godine će ostvariti taj cilj. Kada je u pitanju ova stavka, dva odsto više nije cilj, nego minimum koji zemlje članice moraju da izdvoje - rekao je Milatović u Litvaniji.
On je tada poručio da će Crna Gora ispuniti taj cilj, dok „mnoge druge članice nijesu došle do njega“.
Slično je govorio i premijer Milojko Spajić i to u više navrata.
Najprije je prilikom sastanka sa bivšim generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom u januaru 2024. godine kazao da želi upoznati prvog čovjeka NATO-a sa činjenicom da „ove godine Crna Gora izdvaja 2,01 odsto BDP-a za odbranu“.
Dodao je i da 35,24 odsto ide za modernizaciju opreme.
Sličnim procentima baratao je i ministar odbrane Dragan Krapović, koji je kazao da je Crna Gora u 2024. za potrebe odbrane opredijelila 2,02 procenta.
- Vlada Crne Gore je prvi put za potrebe odbrane ove godine opredijelila 2,02 odsto BDP, od čega je više od trećine namijenjeno modernizaciji Vojske, u cilju jačanja njenih kapaciteta i sposobnosti - saopštio je svojevremeno Krapović, na godišnjem brifingu za izaslanike odbrane akreditovane u Crnoj Gori.
„Činjenice“ sa kojima je upoznao Stoltenberga, Spajić je prenio i novom generalnom sekretaru Marku Ruteu prilikom sastanka u Briselu krajem prošle godine.
Govoreći o kredibilitetu i pouzdanosti Crne Gore kao članice NATO-a, Spajić je istakao da „nijesmo samo deklarativno kredibilni“.
- Već u 2024. godini prelazimo 2,0 odsto BDP-a za odbranu. Naš doprinos misijama u Letoniji, Bugarskoj i na Kosovu pokazuje da, iako mala, Crna Gora aktivno doprinosi jačanju kolektivne odbrane - rekao je premijer.
Iz Ministarstva odbrane poručili su da ostaju posvećeni jačanju odbrambenih sposobnosti, modernizaciji kapaciteta i povećanju nivoa interoperabilnosti naše Vojske.
- Zbog toga je prošle godine sklopljeno nekoliko međunarodnih aranžmana, čija realizacija će početi 2025. godine i biti nastavljena u narednom periodu. Ukoliko tome dodamo one kreditne obaveze koje Ministarstvu nijesu upućene na plaćanje prošle, već će to biti slučaj ove godine, onda sa velikom dozom optimizma možemo očekivati da će 2025. Crna Gora utrošiti onoliko koliko je opredijelila za odbrambeni budžet, a to je preko dva odsto BDP. Pored kriterijuma „najmanje dva odsto BDP za odbranu“ iz 2023. godine, od članica NATO-a se očekuje da najmanje 20 odsto odbrambenog budžeta bude namijenjeno modernizaciji i opremanju vojske. U tom kontekstu, Crna Gora već nekoliko godina u kontinuitetu ispunjava ovaj kriterijum, a prošle godine taj procenat je bio preko 30 odsto, sa fokusom na implementaciji dodijeljenih NATO ciljeva sposobnosti - navode iz Ministarstva za Pobjedu.
Naglašavaju i da je jedan od glavnih spoljnopolitičkih ciljeva ove Vlade pouzdano članstvo u NATO savezu.
- U tom kontekstu, ostajemo maksimalno posvećeni implementaciji odluka sa NATO agende, a kredibilno i održivo investiranje u odbranu je upravo glavni preduslov za snaženje sistema kolektivne odbrane, kao najrelevantnijeg bezbjednosnog okvira u savremenim geopolitičkim okolnostima. Stoga je ovo pitanje od posebno značaja za Ministarstvo odbrane i Vladu Crne Gore, zbog čega je prošlogodišnje nepoklapanje opredijeljenih i utrošenih sredstava za odbranu posljedica okolnosti proceduralno-tehničkog karaktera, a ne odsustva političke volje i posvećenosti ispunjavanju ovog zadatka - zaključuju iz Ministarstva.
<h3>Radić: Pitanje statistike</h3>
 
Vojni analitičar Aleksandar Radić objasnio je za Pobjedu da se nabavka vojne opreme u Crnoj Gori realizuje kroz kredite, što je, podsjetio je, bio slučaj i sa opremom koju je kupovala prethodna vlast.
To je, kako je objasnio, bilo prilikom kupovine tri BELL helikoptera, kao i JLTV vozila.
- Nakon što je podmirila ratno vazduhoplovstvo i kopnenu vojsku, ostala je ratna mornarica, tj. nabavka dva patrolna broda, koje je aktuelna Vlada kupila od francuskog Keršipa, što se takođe finansira kroz kreditni aranžman - navodi Radić.
Tu, kako je objasnio Radić, nastaje problem, jer je to za Crnu Goru jako veliki novac.
- To je problem i veliki izazov, ali kad prikazujete dva odsto, zavisi kada liježe rata kredita. Znači, vi to ako računate kroz ukupnu nabavku, kada biste računali šta je Crna Gora kupila zadnjih godina, onda su to velike investicije, ali svaka ta veća investicija je kroz dugogodišnji budžet. Pitanje je kako vi to izražavate, kroz kakvu statistiku, kao ukupnu sumu, u godini u kojoj je zaključen ugovor ili kroz realnu potrošnju, znači vrijeme dospijeća kredita, koji ste uzeli za konkretan posao. I to je kvaka 22 - naveo je Radić.
<h2>Samardžić: Samo izgovor</h2>
Sa druge strane, nekadašnji načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore, admiral u penziji Dragan Samardžić kazao je da su „uzaludna sva objašnjenja Ministarstva, jer je suština da nijesmo izdvojili dva odsto BDP za odbranu“.
- Priča o kreditu i nedospjelim obavezama je izgovor za javnost. Ministarstvo je čak bespotrebno avansno plaćalo račune samo da bi dostigli viši nivo potrošnje. Jasno je da na kraju za ovaj ishod nijesu krivi nikakvi krediti - kaže Samardžić za Pobjedu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Obećano - neispunjeno: Crnoj Gori krivi krediti što ne troši dva odsto BDP-a za NATO

Sjevernoatlantska alijansa (NATO) objavila je danas infografik sa pregledom zemalja članica koje izdvajaju više od do sada obaveznih dva odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) za odbranu - a Crna Gora na njemu nije prikazana.
Infografik je sadržan od 22 od ukupno 32 zemlje članice, rangirane prema procentualnom udjelu izdvajanja iz BDP-a.
Crne Gore na ovoj listi nema iako je predsjednik Vlade Milojko Spajić izjavio da su izdaci za odbranu u 2024. godini prešli prag od dva odsto, uz planirano povećanje u 2025. godini.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNATO%2Fstatus%2F1908084566159441943%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1908084566159441943%7Ctwgr%5E158b7955a27c14f3d2d51d9c5b26ad9cad342db5%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
To je rekao i tokom sastanka sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom u decembru prošle godine.
- To nas čini još kredibilnijom i pouzdanijom članicom NATO. Crna Gora nije, dakle, samo deklarativno kredibilan partner NATO, već u 2024. godini prelazimo 2,0 odsto BDP-a za odbranu. Naš doprinos misijama u Letoniji, Bugarskoj i na Kosovu pokazuje da, iako mala, Crna Gora aktivno doprinosi jačanju kolektivne odbrane - naveo je tada Spajić.
Redakcija Antene M se 17. marta 2025. obratila Ministarstvu finansija pitanjem sa koje budžetske pozicije će ta sredstva biti izdvojena, ali odgovor ni do danas nije stigao.
Prema podacima za 2024. godinu, najveća izdvajanja zabilježena su u Poljskoj i Estoniji, koje za narednu godinu planiraju da dosegnu 4,7 i 5 odsto BDP-a. Među državama koje izdvajaju iznad prosjeka prednjače i Litvanija i Letonija.

Crne Gore nema na listi NATO zemalja koje izdvajaju više od dva odsto BDP-a za odbranu

Njemački kancelar Olaf Šolc izrazio je protivljenje zahtjevu novoizabranog predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donalda Trampa da države članice NATO-a povećaju svoju potrošnju na odbranu na pet odsto Bruto domaćeg proizvoda (BDP), ističući da to predstavlja mnogo novca za njemački budžet.
- Mislim da je bolje da se fokusiramo na put na koji NATO već dugo ide - rekao je Šolc za Fokus onlajn, dok trenutna pravila NATO-a zahtijevaju da članice posvete najmanje dva odsto svog budžeta BDP-a za vojne troškove.
Šolc je dodao da bi pomjeranje ka cilju koji je Tramp iznio, podrazumijevalo trošenje 200 milijardi eura godišnje na odbranu, u poređenju sa njemačkim budžetom od oko 490 milijardi eura planiranim za 2025.
- To je mnogo novca - ocijenio je nemački kancelar.

Šolc se protivi zahtjevu Trampa da članice NATO-a povećaju potrošnju za odbranu

Kad političari pričaju, stvarnost djeluje ružičasto, čak i kada govore o momcima u plavom, policajcima. A kad funkcioneri Demokratske Crne Gore daju obećanja, to je ovjekovječeno video materijalom i to na partijskim objavama te stranke na drštvenim mrežama. &nbsp; ,,Hoćemo da vratimo pozorničku djelatnost! Hoćemo da vratimo pozornike! Jer upravo u toj ciljnoj grupi vidim ove ljude koji će sjutra biti policajci u naselju, u kvartu, u školi, na trgu. Hoćemo da vratimo snagu države na svim nivoima i u svim aspektima!” BEČIĆEVA PREDSTAVA ZA JAVNOST... Tako je 23. januara grmio Aleksa Bečić, potpredsjednik Vlade i koordinator sektora bezbjednosti pred aktivistima Demokrata. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260127190144_ec2eb02594c5bc0c2faf9c8d1c9ba2a7b5930dc41eaffa55fd30bb843f51c2a8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260127190144_ec2eb02594c5bc0c2faf9c8d1c9ba2a7b5930dc41eaffa55fd30bb843f51c2a8" data-rendition-name="original" width="1535" height="801" loading="lazy" alt="VELELEPNA OBEĆANJA O POZORNICIMA: Aleksa Bečić, potpredsjendik Vlade "> <figcaption>VELELEPNA OBEĆANJA O POZORNICIMA: Aleksa Bečić, potpredsjendik Vlade(Photo: Screenshot)</figcaption> </figure>  Ali, bila je to - predstava za javnost. U realnosti, iako je 12. januara u Upravi policije počelo da radi 366 policijskih službenika u zvanju policajac, broj policajaca se iz dana u dan osipa?! &nbsp; I to drastično: prema informacijama Televizije E do 24. januara više od 90 mladih policijskih službenika je odlučilo da napusti službu u koju su tek zakoračili. Njih tridesetak je već i raskinulo ugovore, dok su ostali najavili razduženje opreme i čekaju otpust. &nbsp; -Trend raskida radnog odnosa se nastavlja na dnevnom nivou. Dio mladih policijskih službenika se odlučio da krene u raskid tek zasnovanog radnog odnosa jer su raspoređeni van mjesta svog prebivališta, pa nijesu u mogućnosti da, sa malim primanjima, plate smještaj ni za sebe, kamoli za porodicu. Drugi dio je bio razočaran poslovima koji su im dodijeljeni, ali i atmosferom – kažu izvori Televizije E iz MUP-a. &nbsp; ...I SUROVA REALNOST Dva su razloga, kažu izvori naše medijske kuće, ključna za nezadovoljstvo mladih policijskih službenika. Prije svega: prije svega neprofesionalan odnos rukovodećeg kadra u regionalnim centrima i odjeljenjima bezbjednosti. Ali i odsustvo profesionalne pažnje prilikom prijema i raspoređivanja u organizacione jedinice u kojima su dobili prva rješenja o rasporedu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260127190148_56706cb24773ba5f315535e3aa12c2c2b88b029cbd3e6abeaf3b81bb4ec0c9f7.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260127190148_56706cb24773ba5f315535e3aa12c2c2b88b029cbd3e6abeaf3b81bb4ec0c9f7" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="KO ĆE PREUZETI ODGOVORNOST ZA NEODGOVORNE ODLUKE: Veselin Radulović "> <figcaption>KO ĆE PREUZETI ODGOVORNOST ZA NEODGOVORNE ODLUKE: Veselin Radulović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Poznati crnogorski advokat, nekada istaknuti policijski službenik, Veselin Radulović ističe da podatak - da je značajan broj mladih ljudi napustio službu odmah nakon angažovanja – pokazuje da je problem bio predvidiv, ali da su ga nadležni ignorisali. &nbsp; -Jasno je da nije dovoljno samo na papiru popuniti radna mjesta i raspisati ove, rekao bih političke, oglase i pri tome ljude koje primite rasporediti na radna mjesta uglavnom van mjesta njihovog prebivališta. I to sa zaradama koje nijesu adekvatne da obezbijede njima elementarno pristojne uslove za život – kaže Radulović u razgovoru za ETV. &nbsp; Naglašava da ovakav pristup nadležnih u Ministarstvu unutrašnjih poslova govori o ,,jako neozbiljnom planiranju i odsustvu odgovornosti ne samo prema tim mladim ljudima koji su primljeni nego i prema svim građanima Crne Gore”. &nbsp; NEDOSTATAK PROFESIONALNOG ODNOSA Razočarani policijski službenici, koji su kontaktirali našu medijsku kuću, ističu da su bili neprijatno iznenađeni, čak i šokirani atmosferom koja ih je dočekala. &nbsp; -Od prvog dana mog angažmana bio je vidljiv nedostatak organizacije, ali i &nbsp;prepuštanje starijih kolega da se mladi policajci sami snalaze. U policijskom kolektivu je očigledan nedostatak profesionalnog i ljudskog odnosa prema novodošlim kolegama – kaže jedan od policijskih službenika koji je prije desetak dana raskinuo ugovor sa Upravom policije. &nbsp;&nbsp; Uz sve to, kažu sagovornici ETV, bilo je i tehničkih problema - nedostatka uniformi, opreme za rad i &nbsp;osnovnog kancelarijskog materijala; čak su pojedine starješine nove policajce upućivale da se sami snalaze ili čak i da kupuju opremu koja im je neophodna. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260127190148_4b5d30c10827cc879f256880ff677786a14774dfdc4b689e4ad0861373579ef1.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260127190148_4b5d30c10827cc879f256880ff677786a14774dfdc4b689e4ad0861373579ef1" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="KAKO ZADRŽATI MLADE POLICIJSKE SLUŽBENIKE: Šćepanović i Šaranović"> <figcaption>KAKO ZADRŽATI MLADE POLICIJSKE SLUŽBENIKE: Šćepanović i Šaranović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Među policajcima koji su u nesvakidašnje kratkom roku zasnovali pa raskinuli radni odnos ima i fakultetski obrazovanih koji svoju budućnost nijesu vidjeli u takvoj radnoj sredini. -Umjesto ovako brzih oglasa i političkog marketinga kojem neprimjereno svjedočimo gotovo svakodnevno, potreban je sistem koji će zadržati ljude u službi a ne sistem koji će ih na ovaj način tjerati da osustaju od službe već u prvim danima kada se uvjere u kakvom je stanju ta služba i ko tom službom rukovodi – zaključuje advokat Radulović. &nbsp; RJEŠENJE KOJE - NIJE RJEŠENJE Međutim, očito je da su oni koji rukovode službom - Aleksa Bečić, Danilo Šaranović i ostali funkcioneri Demokarta - odlučili da, umjesto izmjene načina rada, raspišu novi oglas. &nbsp; Posljednjeg dana prošle godine Ministarstvo unutrašnjih poslova raspisalo je novijavni poziv za zapošljavanje 514 novih policijskih službenika, koji će trajati do 20 dana, odnosno do 20. januara 2026. godine. &nbsp; To baš i ne liči na neku novu strategiju, više na onaj kladioničarski poklič: više sreće drugi put. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Zašto, kad Demokrate zapošljavaju, pada broj policajaca?!

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odvojeno je razgovarao s liderima Austrije i Norveške o nedavnim trilateralnim diplomatskim sastancima održanim u Ujedinjenim Arapskim Emiratima te postavio 2027. godinu kao cilj za pristupanje Kijeva Evropskoj uniji, javlja Anadolija.
- Pristupanje Ukrajine Evropskoj uniji jedna je od ključnih sigurnosnih garancija ne samo za nas, već i za cijelu Evropu. Zato govorimo o konkretnom datumu, 2027. godini, i računamo na podršku partnera za našu poziciju - napisao je Zelenski na društvenoj mreži X govoreći o razgovoru s austrijskim kancelarom Kristijanom Stokerom.
Ukrajinski predsjednik je Stokera, kao i norveškog premijera Jonasa Gara Storea, informirao o sastancima u "trilateralnom formatu", na kojima su učestvovale delegacije Ukrajine, Sjedinjenih Američkih Država i Rusije, a koji su nedavno održani u UAE-u.
Zelenski je naveo da su strane prvenstveno razgovarale o vojnim pitanjima, ali da su na dnevnom redu bile i sigurnosne garancije, opisavši rad svog tima kao "konstruktivan i sadržajan".
Govoreći o situaciji na terenu, ukrajinski lider je istakao da se ruski napadi na ukrajinski energetski sektor i infrastrukturu nastavljaju svakodnevno, što, kako je rekao, "potkopava diplomatske napore".
Zahvalio je Beču i Oslu na finansijskoj i materijalnoj podršci u održavanju stabilnosti energetskog sistema Ukrajine.
Govoreći o razgovoru sa Storeom, Zelenski je naglasio spremnost Norveške da se uključi u napore obnove i poslijeratni ekonomski razvoj, dodavši da će dvije zemlje nastaviti širiti saradnju u izgradnji "modernih odbrambenih kapaciteta".
Ukrajina je zatražila članstvo u Evropskoj uniji ubrzo nakon početka rata s Rusijom 2022. godine te zagovara ubrzanu integraciju kao sigurnosni mehanizam. Rusija i Ukrajina su u petak i subotu vodile razgovore o mogućim opcijama za postizanje mirovnog rješenja uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država.

Zelenski: Cilj da Ukrajina 2027. uđe u EU

Kanal Mareze kod stadiona DG Arena u Donjoj Gorici ponovo je u funkciji, kazali su nadležni za RTV Podgorica.
- Mi smo završili čisćenje kanala koja je na ovoj dionici bio u potpunosti zatrpan i stigli smo do asfaltnog puta. Za dalje se čeka Uprava za saobraćaj i Komunalna inspekcija da donesu rješenje da se taj put prekine napravi neki most ili kako ce već rješenje dati. Iza puta takođe je kanal otvoren do samog ušće u Moraču - kazao je Emin Husović.
Naredna faza je, dodaje, sanacija betonskih ploča oštećenih na više mjesta.
- I to se može vidjeti ovdje gdje smo mi radili, gdje su sa lijeve i desne strane ploče oštećene – ko i kad je šta je radio mi ne možemo znati ali će biti potrebna sanacija i betonskog dijela na ovoj dionici - kazao je Husović.
Nakon toga slijedi čišćenje kanala u dužini od oko osam kilometara od izvorišta Mareze do ušćа u Moraču.
- Dosta je zahtjevan kompetan projekat čišćenja s obtirom da se duže vrijeme nije čistio i trebaće vremena da se on stavi u punu funkciju i po mom mišljenju druga faza će biti puno zahtjevnija – popravka polomljenih ploča, kosina, oštećenog dijela kanala itd. - kazao je Husović.
Međutim, čišćenje te dionice – od stadiona prema Komanskom mostu počeće kada nadležne gradske institucije izdaju odobrenje, poručio je Husović.

Završeno čišćenje kanala kod DG Arene: Naredna faza čeka odobrenje institucija

Agenti američke Imigracione i carinske službe (ICE) podržaće bezbjednosne operacije Sjedinjenih Američkih Država tokom Zimskih olimpijskih igara u Italiji u februaru, saopštila je ta institucija.
Ogranak američke Imigracione i carinske službe (ICE) pomoći će u obezbjeđenju Zimskih olimpijskih igara u Italiji, što je potvrđeno u utorak i izazvalo bijes javnosti, kao i upozorenja da njihovo prisustvo nije dobrodošlo.
Danima su kružile informacije da bi ova agencija, koja je u Sjedinjenim Američkim Državama često bila uključena u brutalne akcije protiv imigranata, mogla biti angažovana u bezbjednosnim mjerama tokom Igara koje će se održati od 6. do 22. februara u sjevernoj Italiji.
Iz ICE-a su naglasili da su njihove aktivnosti u Italiji odvojene od imigracionih akcija koje sprovodi odjeljenje za sprovođenje zakona i deportacije (Enforcement and Removal Operations – ERO).
- Naravno, ICE ne sprovodi imigracione operacije u stranim državama - naveli su.
Za zaštitu američkih državljana tokom Olimpijskih igara u inostranstvu nadležna je Diplomatska bezbjednosna služba (Diplomatic Security Service – DSS) Stejt departmenta.
Gradonačelnik Milana, grada domaćina više olimpijskih takmičenja, izjavio je da ICE „nije dobrodošao“.
- Ovo je milicija koja ubija. Jasno je da nisu dobrodošli u Milanu, u to nema sumnje. Zar ne možemo makar jednom reći ne američkom predsjedniku Donaldu Trampu - rekao je Đuzepe Sala.
Alesandro Zan, poslanik u Evropskom parlamentu iz redova centar-lijeve Demokratske stranke, ocijenio je ovo kao „neprihvatljivo“.
- U Italiji ne želimo one koji gaze ljudska prava i djeluju van svake demokratske kontrole - napisao je na mreži X.
Italijanske vlasti su u početku negirale prisustvo ICE-a, a zatim pokušale da umanje njihovu ulogu, sugerišući da će pružati pomoć isključivo u obezbjeđenju američke delegacije.
Potpredsjednik SAD-a Džej Di Vens i državni sekretar Marko Rubio prisustvovaće ceremoniji otvaranja Igara u Milanu 6. februara.
Predsjednik sjeverne italijanske regije Lombardije izjavio je u ponedjeljak da će njihovo angažovanje biti ograničeno na obezbjeđenje Vensa i Rubija.
- Imaće isključivo odbrambenu ulogu, ali sam uvjeren da se ništa neće dogoditi - kazao je Atilio Fontana novinarima.
Međutim, njegov kabinet je kasnije izdao saopštenje u kojem se navodi da ne raspolaže konkretnim informacijama o njihovom prisustvu, već da je odgovarao na hipotetičko pitanje.
Ministar unutrašnjih poslova Italije Mateo Pjantedozi izjavio je da „ICE, kao takav, nikada neće djelovati na teritoriji Italije“.
Hiljade agenata ICE-a raspoređene su u brojnim američkim gradovima radi sprovođenja akcija protiv ilegalne imigracije.
Njihove aktivnosti izazvale su masovne proteste, a nedavna ubistva američkih državljana Rene Gud i Aleksa Pretija na ulicama Mineapolisa dodatno su izazvala ogorčenje javnosti.

Tag: dva-odsto-bdp

Obećano - neispunjeno: Crnoj Gori krivi krediti što ne troši dva odsto BDP-a za NATO

Crne Gore nema na listi NATO zemalja koje izdvajaju više od dva odsto BDP-a za odbranu

Šolc se protivi zahtjevu Trampa da članice NATO-a povećaju potrošnju za odbranu

Zašto, kad Demokrate zapošljavaju, pada broj policajaca?!

Zelenski: Cilj da Ukrajina 2027. uđe u EU

Završeno čišćenje kanala kod DG Arene: Naredna faza čeka odobrenje institucija

Trampovi agenti dolaze u Evropu: Biće dio američkih operacija na Zimskim olimpijskim igrama u Italiji

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO