Opština Bar svečano obilježava Dan opštine i Dan oslobođenja – datum koji zauzima posebno mjesto u istoriji grada, simbolišući trijumf nad fašizmom, istrajnost i trajnu vrijednost slobode. Tim povodom, danas je održana svečana sjednica Skupštine Opštine Bar, na kojoj je još jednom odato poštovanje herojskom nasljeđu generacija koje su se borile za ideale antifašizma, saopšteno je iz Opštine Bar.
Nakon intoniranja državne himne i minuta ćutanja u slavu onih koji su dali svoj život za slobodu, sjednicu je zvanično otvorio predsjednik Skupštine opštine Bar, Branislav Nenezić.
- Danas je više od osam decenija od istorijske, herojske borbe naših predaka protiv najvećeg zla 20. vijeka za slobodu svojih domova i u obavezi smo podsjetiti se svih njih, posebno onih koji su svoje živote dali i čijom zaslugom mi danas imamo priliku i privilegiju da živimo u modernom i građanskom Baru. Baru koji nikada nije zaboravio na svoju antifašističku prošlost, Baru koji je uvijek bio primjer očuvanja i poštovanja istorije, a sa ponosom možemo reći da je to Bar i danas - kazao je on.
On je upozorio na savremene pokušaje relativizacije istorijskih činjenica i izjednačavanja ideologija koje to ne zaslužuju, ističući da takvi trendovi dodatno obavezuju društvo.
- Ne prema onima koji zbog pošasti i koristi žele buditi sjene prošlosti, već zbog onih koji dolaze – onih koji rastu – da bi oni nastavili ispravnim putem kojim su nas učili, da bi naš Bar i dalje bio ono što je sada i što je bio uvijek. Grad različitosti, ali grad jedinstva, grad oslobodilaca, grad revolucionara, grad odvažnih, hrabrih, ali dostojanstvenih. Grad koji ako mora da bira, umjesto podjela uvijek će se odlučiti na slogu i pogled i put u budućnost - poručio je Nenezić.
Predsjednik Opštine Bar, Dušan Raičević, na početku svog obraćanja istakao je da današnji datum nosi duboko simboličko značenje za Bar i Crnu Goru.
- Danas obilježavamo 81. godišnjicu oslobođenja Bara od fašizma, ideologije zla koja nikada ne miruje i protiv koje se borba nikada ne završava. Najveći udarac takvim idejama zla i mržnje jeste upravo slika kakvu danas šaljemo, slika sloge i jedinstva oko ideje slobode, antifašizma i ujedinjenosti u različitostima koje baštinimo - kazao je on.
Podsjetio je na 24. novembar 1944. godine, kada su se, povlačeći se pred naletima Narodnooslobodilačke vojske, okupator i njegovi saradnici odlučili da poruše most na rijeci Rikavac: „I tada, kao i danas, ideologije zla ruše mostove, dok mi u Baru obnavljamo i gradimo mostove – prema svakom čovjeku, prema drugom i drugačijem, i mostove prema Evropi”.
Raičević je poručio da Opština Bar daje snažan i kontinuiran doprinos evropskom putu Crne Gore, te da je Bar jedan od najuspješnijih gradova ne samo države, već i regiona, kada je u pitanju međunarodna saradnja i iskorišćenost predpristupnih fondova EU.
- Zajedno sa gradovima partnerima, obnavljamo i valorizujemo značajan broj kulturno-istorijskih objekata ali i unaprijeđujemo lokalnu infrastrukturu, privredu i digitalizujemo upravu. Uz sve to, već drugu godinu za redom nalazimo se na vrhu liste najtransprarentijih lokalnih uprava u Crnoj Gori, dok smo od ove godine i ponosni nosioci BFC sertifikata , kojim se pozitivno ocjenjuje poslovni ambijent na lokalnom nivou u Jugoistočnoj Evropi - naglasio je predsjednik Opštine.
Da je evropska agenda u Baru živa i živahna, prema riječima Raičevića, potvrdila je i Delegacija Evropske unije otvaranjem prve Evropske kuće van teritorije glavnog grada, a konkretan doprinos Bara evropskoj agendi Crne Gore, gdje se posebno ističe poglavlje 27 - zaštita životne sredine, ogleda se u pioniskom projektu koji realizuje barska lokalna uprava.
- Želim da vam zvanično najavim završetak projekta koji sprovodimo sa sanitarnom deponijom ‘ Možura ‘, a to je izgradnja prve energane na gas, koja će proizvoditi električnu energiju snage 1mW iz obnovljivih izvora, čime Bar još jednom upisujemo medju lidere odrzivog i zelenog razvoja u ovom dijelu Evrope - naglasio je Raičević.
U svom obraćanju, Raičević se osvrnuo i na najvažnije aktivnosti lokalne uprave realizovane tokom prethodne godine, među kojima se izdvajaju izgradnja novog objekta dječjeg vrtića na Topolici u saradnji sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija i Minstarstvom javnih radova, rekonstrukcija regionalnog puta R29 preko Mrkojevića, izgradnja nove fiskulturne sale u OŠ “Mrkojevići” i rekonstrukcija postojećih u osnovnim školama “Jugoslavija”, “Srbija” i “Meksiko”, kao i prva temeljna rekonstrukcija Dvorca kralja Nikole nakon pola vijeka koji će građanima i turistima biti dostupan sa punim muzejskim sadržajem u narednih 90 dana.
- Ono što mora pratiti taj rast jeste i briga o svakom čovjeku u Baru, razvoju lokalne privrede, obrazovanja, kulture, ali i najosjetljivijim grupama u društvu, a po čemu je Bar čini mi se prepoznat ne samo u Crnoj Gori već i šire. Sprovodeći odgovorne socijalne politike kroz lokalne akcione planove i mjere subvencija naredne godine biće obezbijedjeno preko 2 miliona eura za podršku našim sugradjanima i njihovim porodicama - kazao je Raičević.
Da bi se obezbijedila održivost vizije razvoja Bara, prema riječima prvog čovjeka Opštine, potrebna je podrške države i centralne uprave, posebno u domenu velikih infrastrukturnih projekata koje je lokalna uprava jasno prepoznala i delegirala kao prioritetne.
- Tu prije svega mislim na projekat autoputa Luka Bar - Boljari, koji mora stvoriti uslove da Bar nastavi da se razvija kao saobraćajno, ekonomsko i trgovinsko čvorište ovog dijela Jadrana. Upravo zato sam i posebno naglasio Luka Bar a ne Bar, jer Luka jeste žila kucavica ovoga grada i ključni prioritet je njeno saobraćajno uvezivanje i dostupnost. Očekujemo da Vlada Crne Gore uloži sve napore u smislu revitalizacije i jačanja kapciteta Luke Bar jer bez jedinstvene Luke Bar i rekonstruisane željezničke pruge, mi nemamo održivu perpsketivu razvoja i značajnog ekonomskog napretka - posebno je naglasio Raičević.
Obraćajući se prisutnima, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović čestitao je građanima Dan oslobođenja Bara i podsjetio na istorijsku ulogu grada u antifašističkoj borbi.
- Ovdje, na barskom Viru, zapaljena je iskra ustanka koja je potvrdila da vrijednosti slobode, nepokornosti i antifašizma nemaju cijenu - istakao je Milatović, naglašavajući da Bar ostaje simbol hrabrosti i istrajnosti.
- Bar je jedinstven grad u Crnoj Gori. Spojio je more i jezero. Rumiju i dolinu. Zvono i ezan. U Baru se pričaju legende, povezuju kulture i rađaju heroji i heroine. U Baru se, dragi prijatelji, diše i živi Crna Gora u svojoj punoj raskoši - naglasio je predsjednik države.
Milatović je posebno je ukazao na potrebu zajedničkog rada i jasnog plana razvoja ističući da uspješan razvoj Bara mora počivati na pet stubova: snažnoj saobraćajnoj infrastrukturi, kvalitetnim javnim službama, modernom turizmu, zaštiti kulturnog nasljeđa i jačanju veza sa dijasporom.
- Udružimo snage i učinimo Bar evropskom lukom, gradom koji zadržava svoju omladinu, valorizuje prirodne i kulturne potencijale i gradi mostove sa ljudima i državama - poručio je Milatović.
On je naglasio i važnost projekata poput modernizacije Luke Bar, unapređenja stanja u oblasti zdravstva i obrazovanja, razvoja turizma kako na morskoj tako i na jezerskoj obali, kao i adekvatne valorizacije Starog Bara.
- Istorija Bara daje vam mnogo razloga za ponos, ali i veliku odgovornost. Stara maslina svjedoči dolaske i odlaske carstava, pohode i obnove... Mi odlučujemo kakva će biti naša priča, i po čemu će nas Stara maslina upamtiti - zaključio je Milatović.
Na svečanosti je uručena i posebna zahvalnica šefu Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, gospodinu Johanu Satleru, kao i njegovom zamjeniku gospodinu Rikardu Seriju, kao znak priznanja za kontinuiranu saradnju i podršku evropskom putu Bara i Crne Gore koja se ogleda i u uspostvaljanju Evropske kuće u Baru. Osim toga, zahvalnice za izuzetne uspjehe ostvarene u oblasti robotike i promociju Bara na svjetskoj sceni nauke i inovacija dodijeljene su učenicima OŠ “Anto Đedović” – Mili Lalević, Aleksanderu Okulovu i MIkhailu Nikolajevu, kao i njihovoj mentorki, profesorici Vesni Čabarkapi.
Svečana sjednica bila je i prilika da Opština Bar predstavi aktivosti koje se tiču osnivanja IT Huba, kao centralnog mjesta gdje će se okupljati stručnjaci iz oblasti tehnologije, učenici, lokalna preduzeća i pojedinci sa ciljem razmjene znanja i ideja, uz prezentaciju dosadašnjih uspjeha u oblasti elektronskih sportova i podrške gamingu kao industriji budućnosti.
Uz bogat kulturni i muzički program, svečanoj sjednici prisustvovali su i čelnici brojnih crnogorskih opština, predstavnici Vlade Crne Gore, brojni ministri, poslanici, predstavnici diplomatskog kora, kulturnog i javnog života, što je dodatno potvrdilo značaj ovog datuma za Bar i za cijelu državu. Njihovo prisustvo dalo je posebnu težinu obilježavanju, ističući Bar kao važan centar regionalne saradnje, dijaloga i evropskih perspektiva.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Raičević: Očekujemo da Vlada uloži sve napore u revitalizaciju i jačanje kapciteta Luke Bar

Predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević uputio je čestitku povodom 24. novembra – Dana oslobođenja Bara, sa porukom da ovaj datum predstavlja „sublimaciju milenijumske slobodarske i antifašističke istorije grada“ i snažan podsjetnik na vrijednosti na kojima Bar i danas počiva.
Raičević je naglasio da 24. novembar nije samo važan istorijski dan, već i savremeni putokaz koji oblikuje Bar kao grad „otvorenog duha, solidarnosti i međusobnog uvažavanja“.
- Bar je danas mjesto i način života. Grad čiji su građani uvijek znali da ispruže ruku kada je to potrebno, da grade mostove onda kada ih drugi ruše, da njeguju različitosti onda kada to drugi doživljavaju kao manu- poručio je Raičević.
On je kazao da se Bar neprestano razvija i povezuje, te da su evropske vrijednosti duboko ukorijenjene u lokalnoj zajednici. Prema njegovim riječima, te vrijednosti Bar živi decenijama, što gradu daje posebnu odgovornost prema onome što 24. novembar simbolizuje.
Obilježavajući 81. godišnjicu oslobođenja, Bar, kako je istakao, potvrđuje da ostaje dosljedan svojim korijenima, a istovremeno snažan, moderan i odvažan da predvodi procese koji Crnu Goru vode ka članstvu u Evropskoj uniji.
 
- U Baru evropski duh nije samo ideal – on je svakodnevnica- poručio je Raičević.
Predsjednik Opštine zahvalio je svima koji doprinose razvoju grada i očuvanju njegovih najvažnijih vrijednosti – ljudi, tradicije i duha koji Bar krase vijekovima.
- Neka nas i ovaj 24. novembar podsjeti da je sloboda najveća obaveza, a antifašizam naša neuništiva vrijednost- zaključio je Raičević, čestitajući sugrađanima Dan opštine i Dan oslobođenja Bara.

Raičević: U Baru evropski duh nije samo ideal – on je svakodnevnica

U susret 24. novembru koji se u Baru obilježava kao Dan Opštine i Dan oslobođenja, predsjednik Opštine Bar, Dušan Raičević osvrnuo se na značajne rezultate postignute u 2025. godini. Raičević je u razgovoru za medijsku agenciju Media Biro istakao da se preduslovi za uspješno djelovanje lokalne samouprave dominantno ogledaju u finansijskoj stabilnosti.
- Ono što mogu sa zadovoljstvom da istaknem jeste da smo u godini za nama nastavili pozitivan trend finansijske stabilnosti, fiskalne odgovornosti i konstantnog uvećanja budžeta Opštine Bar. Raduje nas da je budžet za narednu, 2026. godinu koncipiran na iznos od preko 65 miliona eura, uprkos jednoj ishitrenoj odluci Vlade Crne Gore i izmjeni indeksa razvijenosti po kojem je Opštini Bar umanjen iznos sredstava od skoro pet miliona eura koje smo projektovali da ćemo ostvariti u narednoj godini. Uprkos svemu tome, bilježimo rekordni budžet i nastavljamo sa jednim pozitivnim trendom uvećanja budžeta. Ono što posebno raduje mene i moje saradnike jeste da ja gotovo 60 posto ukupnog budžeta Opštine Bar namijenjeno za kapitalne investicije. Time još jednom potvrđujemo da naš budžet dominantno jeste razvojni i da ima izraženu razvojnu komponentu - naveo je Raičević.
Raičević je saopštio da su sa uspjehom nastavili sa realizacijom značajnih projekata u oblasti infrastrukture koji mijenjaju percepciju Bara kao perspektivnog grada za razvoj biznisa i turizma.
- Dominantno, pažnja je bila usmjerena na poboljšanje saobraćajne infrastrukture, izgradnju novih saobraćajnica koje kao takve treba da omoguće lakši i komforniji život u samom gradu. Ono na čemu smo takođe vrijedno radili u prethodnoj godini jeste nastojanje i da konačno ponudimo kvalitetno rješenje za rješavanje izrazite saobraćajne problematike, a tiče se Jadranske magistrale. Pri kraju su idejna rješenja za izgradnju bulevarskih saobraćajnica od Sutomora do Šušanja i od Biskupade do tunela Ćafe. Mi smatramo da saobraćajna problematika, koja je sveprisutna u toku ljetnjih mjeseci, tako može da se značajno umanji - istakao je on.
Kao najznačajniji infrastrukturni projekat koji se trenutno realizuje na području barske opštine Raičević izdvaja radove na regionalnom putu R29 od Bara preko Mrkojevića do graničnog prelaza Sukobin. Taj značajan projekat realizuje se u saradnji sa Ministarstvom saobraćaja i Upravom za saobraćaj.
- Raduje da dinamika radova na regionalnom putu R29 ide zaista dobrim tempom. Vrijednost investicije je oko 13 miliona eura. Važan doprinos realizaciji tog projekta u prethodnoj godini smo dali osiguravanjem značajnih sredstava za eksproprijaciju zemljišta. Kumulativno sa ranijim
iznosima koje je Opština opredijelila, preko tri miliona eura iz lokalnog budžeta je opredijeljeno za eksproprijaciju zemljišta. Želim da vjerujem da možemo okončati sa svim onim radovima na rekonstrukciji ovog regionalnog putnog pravca po planiranom roku koji je definisan na period od dvije godine - &nbsp;ispričao je predsjednik Opštine.
Značajna ulaganja u godini za nama bila su izdvojena za oblast obrazovanja.
- Konačno smo riješili jednu višegodišnju problematiku – započeti su radovi na izgradnji novog vrtića u Baru koji bi djelimično trebao da riješi sveprisutnu problematiku smještaja djece u predškolske ustanove. Radovi se odvijaju poželjnom dinamikom. S druge strane, kroz memorandum koji smo potpisali sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija, došli smo do pozicije da udružimo snage i da sa sredstvima koja su opredijeljena iz lokalnog budžeta značajno doprinesemo poboljšanju uslova u obrazovnim institucijama. Naša pažnja će biti usmjerena na rekonstrukciju tri školske sportske sale u osnovnim školama “Jugoslavija”, “Meksiko” i “Srbija”. Vrijednost tih radova bi trebala da bude preko milion i po eura.
Posebna pažnja posvećena je i valorizaciji i rekonstrukciji svih objekata kulturno-istorijskog značaja. Raičević napominje da su sve aktivnosti sa nivoa lokalne samouprave i Kulturnog centra Bar usmjerene upravo u valorizaciju i relizaciju mnogih projekata unutar zidina Starog Bara.
- S druge strane, privodimo kraju radove i na jednom od najznačajnijih projekata rekonstrukcije kulturno-istorjskih spomenika našeg grada – Dvorcu kralja Nikole. Riječ je o prvoj temeljnoj rekonstrukciji ovog objekta nakon gotovo 50 godina. Sa zadovoljstvom mogu da najavim da će svi oni planirani radovi u dijelu građevinskih radova i uređenja samog enterijera Dvorca kralja Nikole biti završeni do kraja ove godine. Time ćemo stvoriti pretpostavke da u narednih par mjeseci izvršimo instalaciju muzejske postavke i da do početka naredne turističke sezone stavimo u punu funkciju Zavičajni muzej na Topolici - najavio je prvi čovjek Bara.
Značajna sredstva iz budžeta opštine izdvajaju se i za socijalne izdatke i subvencije.
- Izuzetno sam zadovoljan zbog činjenice da smo u nacrtu budžeta Opštine Bar za narednu godinu dostigli iznos od skoro dva miliona eura koje ćemo opredijeliti za različita socijalna izdvajanja iz lokalnog budžeta i programe subvencija koji kao takvi jesu jedinstveni u Crnoj Gori. Opredjeljujemo skoro 500.000 eura podrške za razvoj preduzetništva. Imamo dva sjajna programa lokalna akciona plana za socijalnu dječju zaštitu kojim nastojimo da pružimo mnogo bolju perspektivu za djecu iz socijalno ugroženih porodica kroz nabavku školskog pribora, kroz subvenciju članarine u sportskim klubovima, kroz nabavku školskog obroka ili kroz neformalno obrazovanje. Nismo zaboravili ni druge ranjive kategorije našeg društva poput RE populacije koja je zastupljena kroz lokalni akcioni plan koji u obimu od preko 100.000 eura osigurava kontinuitet izdvajanja iz lokalnog budžeta za RE populaciju. Mladi su uvijek u vrhu prioriteta rada lokalne uprave. U prethodnoj godini smo osigurali preko 300.000 eura za stipendije najboljim studentima iz našeg grada. Opredijelili smo i stipendije za deficitarna zvanja koja smo kao takva definisali u komunikaciji sa Savjetom za lokalni ekonomski razvoj. Svi đaci, učenici i penzioneri u našem gradu imaju besplatan javni prevoz..
Raičević je takođe istakao da je investiciona klima u Baru izuzetno dobra, te da su prisutne značajne investicije ne samo u oblasti stanogradnje, već i kada je riječ o izgradnji novih i rekonstrukciji starih hotelskih kapaciteta.
- U prethodnim godinama, prvi od takvih projekata je završen u Virpazaru. Početkom naredne godine očekujemo i završetak radova na rekonstrukciji nekadašnjeg kompleksa Ineks – Zlatna obala u Sutomoru. Svjetski poznati brend Iberostar će preuzeti upravljanje nad novoizgrađenim hotelskim kompleksom koji će značajno doprinijeti samom turističkom pozicioniranju opštine Bar. Naša obaveza je da zbog tih investicija koje se realizuju u Čanju, Sutomoru i na Velikom pijesku osiguramo sve dalje pretpostavke za stavljanje u punu funkciju tih objekata. Za lokalitet Čanj smo dobili podršku Ministarstva javnih radova koje je u ovoj godini opredijelilo značajna sredstva za izgradnju novih saobraćajnica, eksproprijaciju zemljišta. Takve saobraćajnice bi značajno trebale da unaprijede sve ono što jesu turistički potencijali lokaliteta Čanj, vodeći računa da se na ovom lokalitetu realizuje jedan od najznačajnijih projekata u oblasti turizma na području naše opštine, ali i šire, gdje očekujemo da ćemo u narednom periodu svjedočiti otvaranju novog hotelskog kapaciteta InterContinental grupacije - naveo je on.
Osim kroz unapređenje hotelskih kapaciteta, Opština Bar u saradnji sa Turističkom organizaciom Bar nizom drugih aktivnosti teži da produži turističku sezonu u Baru.
- Sve te aktivnosti koje zajedno sprovodimo daju ozbiljne pozitivne efekte i mijenjaju percepciju o Baru kao gradu u kojem se može boraviti duže od tri ili četiri dana. Već za novogodišnje praznike pripremamo zaista jedan sjajan višednevni program. Sa nivoa lokalne uprave i lokalne turističke organizacije nastojimo da naš posao odradimo u najboljoj mjeri mogućeg i mislim da se to primjećuje. Siguran sam da će Bar u narednim godinama biti pokretač turističkog razvoja Crne Gore, jer potencijali za tako nešto postoje, ne samo u dijelu obale Jadranskog mora, već su tu i značajni potencijali koji još uvijek čekaju valorizaciju u dijelu obale Skadarskog jezera koje jeste jedan od primarnih generatora turističkih posjeta na području barske opštine - kazao je Raičević.
Predsjednik opštine dodaje da bi se do produžetka ljetnje sezone moglo doći i uz uz ulaganja u sportski turizam.
- Turistička sezona koja u Baru sada već traje šest mjeseci može trajati duže – minimum devet mjeseci, upravo kroz formu sportskog turizma, vodeći računa da sportska infrastruktura kao takva zadovoljava određene pretpostavke i da su klimatski uslovi vrlo povoljni. U narednom periodu u saradnji sa hotelijerima trebamo da istražimo sve one mogućnosti koje se tiču dodatnog doprinosa u oblasti valorizacije svih potencijala sportskog turizma - poručio je Raičević.

Raičević: Bar će u narednim godinama biti pokretač turističkog razvoja Crne Gore

U okviru proslave Dana opštine i Dana oslobođenja Bara, a povodom obilježavanja Međunarodnog dana studenata, večeras je u Kući maslina upriličena svečana dodjela stipendija najboljim barskim visokoškolcima koji se usavršavaju na univezitetima u Crnoj Gori, ali i širom svijeta.
Njih 142 je ostvarilo pravo na mjesečne stipendije lokalne uprave koje se dodjeljuju na period od deset mjeseci po osnovu nekoliko kategorija. Tako je za studijsku 2025/2026. dodijeljeno ukupno 95 stipendija za izvrsnost, od čega 11 studenata ima prosječnu ocjenu 10,00 i stipendiju u iznosu od 300 eura, 38 studenata ima prosječnu ocjenu od 9.50 do 9.99 i stipendiju od 250 eura, dok je 46 visokoškolaca ostvarilo prosječnu ocjenu od 9.00 do 9.49 i steklo pravo na stipendiju u iznosu od 200 eura.
Dobitnici stipendije za studijsku 2025/2026. godinu
Stipendije za izvrsnost:
I Stipendisti sa prosječnom 9-9.49
1. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Melanija Kuvelja &nbsp;&nbsp;
2. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Lara Šekularac &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
3. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Arsenije Brajović &nbsp;
4. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Luka Mijač &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
5. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Helena Marković &nbsp;
6. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Nikola Kojičić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
7. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Jovan Orlandić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
8. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Kenin Suljević &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
9. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Isidora Radunović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
10. &nbsp;&nbsp;Slavica Radenović (Perović) &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
11. &nbsp;&nbsp;Marija Pavlović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
12. &nbsp;&nbsp;Minea Čobić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
13. &nbsp;&nbsp;Đorđe Lukić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
14. &nbsp;&nbsp;Nora Vuksanović &nbsp;
15. &nbsp;&nbsp;Nejla Kovačević &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
16. &nbsp;&nbsp;Armina Useinović
17. &nbsp;&nbsp;Sara Drašković &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
18. &nbsp;&nbsp;Davor Marstijepović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
19. &nbsp;&nbsp;Baldo Skurla &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
20. &nbsp;&nbsp;Ksenija Adžić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
21. &nbsp;&nbsp;Ajla Šukurica &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
22. &nbsp;&nbsp;Amar Adrović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
23. &nbsp;&nbsp;Jovana Šobić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
24. &nbsp;&nbsp;Korina Perović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
25. &nbsp;&nbsp;Amina Bahović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
26. &nbsp;&nbsp;Radmila Škuletić &nbsp;&nbsp;
27. &nbsp;&nbsp;Tijana Vukšić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
28. &nbsp;&nbsp;Ena Pepić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
29. &nbsp;&nbsp;Miljana Vlahović &nbsp;&nbsp;
30. &nbsp;&nbsp;Maryna Kolomiietes &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
31. &nbsp;&nbsp;Anđela Popović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
32. &nbsp;&nbsp;Lazar Kuburović &nbsp;&nbsp;&nbsp;
33. &nbsp;&nbsp;Anastasija Pavlović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
34. &nbsp;&nbsp;Emir Muhović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
35. &nbsp;&nbsp;Anesa Sinanović &nbsp;&nbsp;
36. &nbsp;&nbsp;Nikola Jovović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
37. &nbsp;&nbsp;Aleksa Knežević &nbsp;&nbsp;&nbsp;
38. &nbsp;&nbsp;Sava Drobnjak &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
39. &nbsp;&nbsp;Jovana Popović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
40. &nbsp;&nbsp;Sara Stević &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
41. &nbsp;&nbsp;Dragica Bogetić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
42. &nbsp;&nbsp;Jovana Vukčević &nbsp;&nbsp;
43. &nbsp;&nbsp;Dajana Vujović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
44. &nbsp;&nbsp;Jasmin Suličić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
45. &nbsp;&nbsp;Milica Bojović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
II Stpendisti sa prosječnom ocjenom 9.5-9.99
1. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Miloš Nišavić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
2. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Jovan Joksimović &nbsp;
3. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Anastasija Smolović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
4. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Staša Krivokapić &nbsp;&nbsp;
5. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Divna Ratković &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
6. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Elena Tomanović &nbsp;
7. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Iva Pavlović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
8. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Danijela Janković &nbsp;
9. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Elma Raičević &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
10. &nbsp;&nbsp;Aleksandar Novaković &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
11. &nbsp;&nbsp;Luka Stanković &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
12. &nbsp;&nbsp;Milica Perišić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
13. &nbsp;&nbsp;Nora Hupka &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
14. &nbsp;&nbsp;Damjan Ranitović
15. &nbsp;&nbsp;Mirela Šabotić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
16. &nbsp;&nbsp;Irina Savić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
17. &nbsp;&nbsp;Rialda Alić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
18. &nbsp;&nbsp;Klim Siratskiy &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
19. &nbsp;&nbsp;Lara Stojanović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
20. &nbsp;&nbsp;Dario Marstijepović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
21. &nbsp;&nbsp;Kristina Pejović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
22. &nbsp;&nbsp;Amar Hot &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
23. &nbsp;&nbsp;Ines Muslić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
24. &nbsp;&nbsp;Anđela Đokvučić &nbsp;
25. &nbsp;&nbsp;Lucija Ulićević &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
26. &nbsp;&nbsp;Ivana Milošević &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
27. &nbsp;&nbsp;Jovana Popović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
28. &nbsp;&nbsp;Lejla Hasanović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
29. &nbsp;&nbsp;Andrijana Mumović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
30. &nbsp;&nbsp;Anastasija Jovanović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
31. &nbsp;&nbsp;Iva Obradović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
32. &nbsp;&nbsp;Aleksandar Joličić
33. &nbsp;&nbsp;Edona Kraja &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
34. &nbsp;&nbsp;Jovan Tomašević &nbsp;
35. &nbsp;&nbsp;Dušanka Jaramaz
36. &nbsp;&nbsp;Dino Alibašić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
37. &nbsp;&nbsp;Enesa Sukić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
38. &nbsp;&nbsp;Emira Ljiković &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
&nbsp;
III Stipendisti sa prosječnom ocjenom 10:
1. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Đorđe Đonović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
2. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Vukosava Krivokapić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
3. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Anica Igumanović
4. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Iva Zgradić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
5. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Božana Zlatičanin
6. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Avram Božović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
7. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Rikardo Janes &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
8. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Dušan Simić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
9. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Tadija Klikovac &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
10. &nbsp;&nbsp;Vana Pavićević &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
11. &nbsp;&nbsp;Vasilije Basarab &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
&nbsp;
IV Stipendisti koji se obrazuju za deficitarne kvalifikacije
1. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Luka Janić
2. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Milena Dakić
3. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Zana Barjaktarević
4. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Ognjen Piskulić
5. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Miloš Škerović
6. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Vasilije Stanišić
7. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Katarina Vujačić
8. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Lazar Janičić
9. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Anida Bosović
10. &nbsp;&nbsp;Milena Nedović
11. &nbsp;&nbsp;Mersiha Zverotić
12. &nbsp;&nbsp;Sara Mijović
13. &nbsp;&nbsp;Tina Truš
14. &nbsp;&nbsp;Milana Šćekić
15. &nbsp;&nbsp;Milisav Vuković
16. &nbsp;&nbsp;Pavle Baltić
17. &nbsp;&nbsp;Danilo Vučković
18. &nbsp;&nbsp;Haris Peročević
19. &nbsp;&nbsp;Teodora Fatić
20. &nbsp;&nbsp;Nikola Stanojević
21. &nbsp;&nbsp;Faris Alibašić
22. &nbsp;&nbsp;Adnan Vukić
23. &nbsp;&nbsp;Ana Kljakić
24. &nbsp;&nbsp;Nikoleta Jevtović
25. &nbsp;&nbsp;Saša Lekić
26. &nbsp;&nbsp;Katarina Nikočević
27. &nbsp;&nbsp;Ermin Čengić
28. &nbsp;&nbsp;Vladimir Smolović
29. &nbsp;&nbsp;Lana Novčić
30. &nbsp;&nbsp;Sara Lukšić
31. &nbsp;&nbsp;Nikša Karanikić
32. &nbsp;&nbsp;Zdravko Matić
33. &nbsp;&nbsp;Anja Ćalasan
34. &nbsp;&nbsp;Jovana Đoković
35. &nbsp;&nbsp;Milica Ćorić
36. &nbsp;&nbsp;Mia Crnčević
37. &nbsp;&nbsp;Koča Šišević
38. &nbsp;&nbsp;Tijana Nedeljković
39. &nbsp;&nbsp;Aleksa Marković
40. &nbsp;&nbsp;Jakša Fatić
41. &nbsp;&nbsp;Jovan Pantoš
42. &nbsp;&nbsp;Bogdan Jeknić
43. &nbsp;&nbsp;Špiro Ognjenović
44. &nbsp;&nbsp;Vuk Mastilović
45. &nbsp;&nbsp;Dušan Vučićević
46. &nbsp;&nbsp;Hana Peročević
V Stipendista po osnovu primjene principa afirmativne akcije:&nbsp;
1. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Vasvija Tusha
Stipendija od 200 eura dodijeljena je i za 46 studenata koji se obrazuju za deficitarna znanja u rangu visokog obrazovanja, a isti iznos je pripao i studentkinji koja dolazi iz jedne od marginalizovanih društvenih grupa, po osnovu primjene principa afirmativne akcije.
Predsjednik Opštine Bar, Dušan Raičević je prilikom uručenja stipendija poručio da se radi o rekordnom broju podržanih studenata do sada.
- Posebno nas raduje činjenica da od broja studenata koji su ostvarili pravo na stipendije po osnovu izvrsnosti više od 50% je onih kojih su ostvarili prosječnu ocjenu veću od 9,50. To dovoljno govori da ovdje, među vama, stasava jedna nova budućnost našeg grada i države- kazao je Raičević.
On se osvrnuo na brojne izazove sa kojima su se studenti susreli prethodne godine kada su se mnogi borili za svoja prava, pravednije i odgovornije društvo kako u regionu, tako i širom Evrope ističući da upravo na temeljima tih vrijednosti studenti grade svoju ličnost i čine sebe spremnima za sve izazove koje ih očekuju nakon završetka studija.
Raičević je posebno poručio studentima da u Opštini Bar i lokalnoj administraciji imaju partnere, podršku i ljude koji su spremni da čuju i razumiju ono što su njihove potrebe.
- Naše preference jesu da budete na raspolaganju tržištu rada u Baru i da na taj način djelimično uzvratite za podršku koju ste dobili od svog grada- zaključio je predsjednik Opštine i uputio čestitku svim roditeljima ističući da su stipendije pokušaj lokalne uprave da pruži doprinos njihovim naporima i podijeli teret u izazovnom ekonomskom momentu.

Raičević poručio studentima: Među vama stasava jedna nova budućnost našeg grada i države

Predsjednik Opštine Bar, Dušan Raičević, primio je danas novoimenovanog komandanta Mornarice Vojske Crne Gore, komodora Darka Vukovića, koji je 19. septembra 2025. godine preuzeo dužnost od kapetana fregate Milana Jevtovića.
- Raičević je zahvalio komandantu Vukoviću na posjeti i naglasio da je saradnja sa Mornaricom u kontinuitetu na visokom nivou i od posebnog značaja za Opštinu Bar, te istakao spremnost za pružanje podrške svim inicijativama koje su od zajedničkog interesa - navode &nbsp;iz Opštine Bar.
U saopštenju zaključuju da je Raičević iskoristio priliku da ukaže na potencijal za saradnju u pogledu valorizacije pojedinih vojnih objekata koji bi mogli biti stavljeni u civilnu funkciju, naglašavajući da spremnost Opštine Bar da pruži maksimalan doprinos u tom pravcu.

Raičević sa novoimenovanim komandantom Mornarice VCG: Saradnja od posebnog značaja za Opštinu Bar

Vatrogasci su heroji 365 dana, a ne samo tokom ljetnjih mjeseci. Davno su, shodno izmijenjenom zakonskom rješenju, prevazišli okvire samog gašenja požara - oni su ti koji su prvi na licu mjesta kada treba pružiti pomoć nakon saobraćajnih nezgoda ili nekih drugih incidentnih situacija, recimo - poručio je predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević.
&nbsp;On je, u intervjuu za Radio Bar, poručio da će svakako biti adekvatno nagrađeni.
- Sa druge strane, mi u kontinuitetu ulažemo značajna sredstva u poboljšanje opreme sa kojom vatrogasci raspolažu. U prethodnim godinama smo uložili u nabavku novih vozila. Do kraja ove godine takođe očekujem nabavku još jednog specijalizovanog vozila, a na posljednjoj sjednici Skupštine sam najavio da nas naredne godine očekuje velika investicija - nabavka vatrogasnih ljestvi visine 32 metra, što podrazumijeva značajna sredstva iz budžeta - naveo je Raičević.
U ovom trenutku, kada imamo intenzivnu investicionu aktivnost i jako veliki broj novih objekata visoke spratnosti to je, podvlači Raičević, više nego neophodno.
- Međutim, želim da naglasim da tim ljudima najveća nagrada dolazi upravo kroz pohvale samih građana i svega što na terenu dožive radeći kvalitetno - istakao je on.

Raičević: Vatrogasci su heroji 365 dana, biće adekvatno nagrađeni

Gost &nbsp;&nbsp;u večernjem dijelu Ljetnjeg programa na Televiziji E, &nbsp;bio je predsjednik Opštine Bar - Dušan Raičević, koji je govorio o planovima za pozicioniranje Bara kao turističke destinacije, ali i o svojoj mladosti i hobijima.
U mladosti se oprobao u košarci, a malo je poznato da je bio uzdanica grada i na dječjem muzičkom festivalu ,, Naša radost” &nbsp;1994. i 1995. godine, a &nbsp;sada se bori da sačuva dug grada Bara, jer sa pozicije na kojoj se nalazi ima puno načina i da u tom cilju uspije.
Jun je bio turistički izuzetno dobar, kaže Raičević, dok je jul mjesec suočio sve sa određenim izazovima koji su pratili cjelokupnu pripremu turističke sezone koje ne smije da počne da se priprema u maju, već ranije.
- Ukazivali smo da je potrebno fokusirati svu našu pažnju na pripremu turističke sezone, dok su oni koji su donosioci odluka &nbsp;sa centralnog nivoa najavljivali tendere za zakup kupališta. Činjenica je da u Sutomoru, ili nekim drugim djelovima našeg grada, imamo kupališta koja još uvijek nijesu zakupljena, tenderske &nbsp;procedure nijesu okončane i sve to nas navodi na zaključak da kao država nijesmo dovoljno napora uložili da se izborimo sa svim onim, sad već možemo reći globalnim izazovima, koji utiču na turističku ponudu i turistički promet- kazao je Raičević.
Istakao je da vjeruje da će rezultati u avgustu biti dovoljno dobri da kompenzuju sve ono što su propusti i nedostaci iz jula.&nbsp;
- Moram biti optimista i zbog činjenice da mi u Baru, koji nije prepoznat kao turistička destinacija, bar nije bio, radimo sve što je u našoj moći da produžimo trajanje turističke sezone, da kroz različite sadržaje &nbsp;pozicioniramo visoko Bar na turističkoj mapi Crne Gore, regiona i Mediterana- rekao je Raičević.
U Baru turistička sezona počinje krajem marta i početkom aprila, objašnjava Raičević, dolaskom prvih kruzera, a dobar turistički promet turistički poslenici Bara očekuju i u septembru i oktobru.&nbsp;
- Bar može da ima turističku sezonu koja traje šest i više mjeseci i definitivno &nbsp;napori koji se ulažu iz Opštine Bar i lokalne Turističke organizacije daju određene rezultate i možemo biti optimisti da će &nbsp;plodovi našeg rada i u narednom periodu biti još kvalitetniji- zaključio je Raičević.
&nbsp;

Raičević: Pozicioniraćemo Bar visoko na turističkoj mapi Crne Gore, regiona i Mediterana

Prisustvo Evropske unije na jugu Crne Gore danas je ojačano kroz uspostavljanje novog zvaničnog prostora za komunikaciju sa građanima, svečanim otvaranjem Evropske kuće u Baru - saopšteno je iz Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori. Oni su, u partnerstvu sa Opštinom Bar, otvorili ovu savremenu platformu koja će služiti kao institucionalni okvir za dijalog, informisanje i građanski angažman. Ambasador EU u Crnoj Gori Johan Satler rekao je da Evropska kuća u Baru nije samo nova adresa, već prostor gdje Evropa postaje stvarna, opipljiva i prisutna u životima građana ovog grada i čitavog primorja. - Želimo da evropske vrijednosti, prilike i podrška ne budu nešto daleko, već dio svakodnevnog života lokalnih zajednica. Ovo je mjesto susreta, dijaloga i promjena - važna tačka već opipljive evropske budućnosti, upravo ovdje u Baru - istakao je Satler.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025061821068_291412c26b8673f62ba7d887d1489f03d4a454cd546645667d6327add8922507.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025061821068_291412c26b8673f62ba7d887d1489f03d4a454cd546645667d6327add8922507" data-rendition-name="original" width="1280" height="720" loading="lazy" alt="Johan Satler"><figcaption>Johan Satler(Photo: Delegacija EU u Crnoj Gori)</figcaption></figure>  Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević kazala je da otvaranje Evropske kuće u Baru dolazi u trenutku kada Crna Gora pokazuje punu posvećenost evropskoj integraciji. - Ova Vlada je, u kratkom vremenu, vratila evropsku agendu u središte političkog djelovanja. To prepoznaju i naši evropski partneri, koji sa više povjerenja i spremnosti ulažu u institucije, reforme i projekte širom zemlje. A to vide i građani Crne Gore - povjerenje u Evropsku uniju jedno je od najviših u regionu, što pokazuje da smo kao društvo čvrsto opredijeljeni za evropski put. To je dokaz da evropski put nije samo spoljnopolitički cilj, već duboka unutrašnja potreba našeg društva - istakla je Gorčević.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025061821068_863c0d22b9db8f6ac93708c5bd31fb0db61ad439bd6b25894f69e92f2d936ab0.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025061821068_863c0d22b9db8f6ac93708c5bd31fb0db61ad439bd6b25894f69e92f2d936ab0" data-rendition-name="original" width="1280" height="720" loading="lazy" alt="Maida Gorčević"><figcaption>Maida Gorčević(Photo: Delegacija EU u Crnoj Gori)</figcaption></figure>  Predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević istakao je da je Evropska kuća u Baru potvrda povjerenja koje Evropska unija ukazuje ovom gradu i lokalnoj upravi te da je u isto vrijeme, to i priznanje za posvećenost koju Bar pokazuje u usvajanju i implementaciji evropskih standarda i najboljih praksi. - Opština Bar već godinama uspješno sarađuje sa Evropskom unijom kroz 12 evropskih projekata u različitim oblastima koje se odnose na održivi razvoj, socijalnu inkluziju, očuvanje bogate kulturne i prirodne baštine, zelene politike, urbanu mobilnost koji su implementirani ili su u toku, a iznose preko dva miliona eura - naveo je Raičević. Evropska kuća je, prema njegovim riječima, simbol solidarnosti, jednakosti i poštovanja različitosti. - Upravo ove vrijednosti koje Evropa baštini, su i one koje mi ovdje u Baru već vjekovima živimo i čuvamo. Siguran sam da će Evropska kuća biti prostor susreta, razmjene ideja, dijaloga i razvoja. Neka bude most između građana Bara i evropskih institucija, između lokalnog i globalnog, između današnjih izazova i sjutrašnjih rješenja - zaključio je Raičević.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250618210612_62fac7e1399ce036d2c3e64fade32409408fed1f8a5c0bc5d4f039135476c490.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250618210612_62fac7e1399ce036d2c3e64fade32409408fed1f8a5c0bc5d4f039135476c490" data-rendition-name="original" width="1280" height="720" loading="lazy" alt="Dušan Raičević"><figcaption>Dušan Raičević(Photo: Delegacija EU u Crnoj Gori)</figcaption></figure>  Smještena u zgradi Radio Bara, na Bulevaru 24. novembra, Evropska kuća u Baru je zamišljena kao otvoren prostor u kojem će se građanima približavati informacije o Evropskoj uniji, njenim politikama, programima i vrijednostima - kroz edukativne aktivnosti, javne debate, izložbe i kulturne sadržaje. Program otvaranja uključio je predstavljanje aktivnosti koje će se već od sjutra sprovoditi u Evropskoj kući. - Otvaranje je okupilo visoke predstavnike vlasti na državnom i lokalnom nivou, članove diplomatskog kora, medije, predstavnike civilnog društva i brojne građane, što je dodatno potvrdilo važnost ovog događaja za jačanje institucionalnog dijaloga i evropske integracije Crne Gore - ističu iz Delegacije EU u Crnoj Gori. U zemlji koja teži članstvu u Evropskoj uniji, prisustvo EU u lokalnim zajednicama ima poseban značaj. - Evropska integracija nije isključivo proces koji se odvija na državnom nivou - ona počiva na aktivnom učešću građana u svim dijelovima zemlje. Evropske kuće, poput ove u Baru, predstavljaju most između lokalnih sredina i evropskih institucija, omogućavajući građanima da se direktno informišu, uključe i doprinesu zajedničkoj evropskoj budućnosti - navodi se u saopštenju.

Evropska kuća otvorena u Baru: Novi institucionalni okvir za dijalog sa građanima i promociju evropskih vrijednosti

Na današnjoj sjednici Skupštine opštine Bar, odbornici koji čine vladajuću većinu (DPS, SD, SDP, Liberalna partija) odbili su prijedlog odbornice Građanskog pokreta URA Feride Peročević, da se dnevni red dopuni tačkom: „Informacija o projektima ponuđenim investitoru iz UAE – preispitivanje nadležnosti, ovlašćenja i interesa opštine Bar“, saopšteno je iz URA-e.
Prema informacijama dostupnim javnosti, ranije se predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević (DPS), bez prethodne saglasnosti Skupštine opštine Bar, sastao sa investitorom iz Ujedinjenih Arapskih Emirata i prezentovao mu određene potencijalne projekte u Opštini Bar.
Iz barske URE ističu da su zbog toga željeli da se ovo pitanje otvori u Skupštini, jer građani Bara imaju pravo da čuju istinu.
- Da čujemo da li je Raičević kao predsjednik Opštine, kao predstavnik izvršne vlasti, imao zakonsko ovlašćenje da samostalno prezentuje strateške resurse opštine Bar bez prethodne saglasnosti Skupštine - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Odbijanjem ove inicijative, dodaju, odbornici vlasti su direktno spriječili da se na legalan i transparentan način provjeri da li je došlo do prekoračenja nadležnosti i mogućeg kršenja zakona.
Oni su se zahvalili kolegama iz opozicionih klupa koji su, za razliku od vladajuće strukture, pokazali da razumiju osnovne principe vladavine prava.
- Izvršna vlast, ma ko je činio, ne može samostalno donositi odluke koje zadiru u strateške resurse ili javnu imovinu bez prethodne saglasnosti zakonodavnog tijela, u ovom slučaju Skupštine opštine Bar. Građanski pokret URA će nastaviti da insistira na utvrđivanju odgovornosti i zaštiti javnog interesa. Nećemo se zaustaviti na ovom pokušaju, već ćemo kroz druge institucije i zakonom predviđene mehanizme pokrenuti pitanja da li je prekršen zakon i da li je došlo do prekoračenja nadležnosti predsjednika opštine - poručuju iz OO URA Bar.
Iz barske URE su zaključili da ostaju pri stavu da javnost mora znati ko, kada i u čije ime nudi javne resurse, posebno kada je riječ o potencijalnim projektima koji zadiru u državnu i opštinsku imovinu.&nbsp;
- Demokratsko i odgovorno vođenje lokalne samouprave ne podrazumijeva samovolju, već učešće i saglasnost svih izabranih predstavnika građana - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Barska URA: Vladajuća većina u SO Bar odbila inicijativu za raspravu o projektima ponuđenim investitoru iz UAE

Predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević donio je odluku o izmjeni Pravilnika o nagrađivanju učenika, sa fokusom na uvećanje novčanih iznosa namijenjenih nosiocima diplome Luča.
Kako je saopšteno iz Opštine Bar, Raičević je tu odluku donio imajući u vidu važnost činjenice da znanje, trud i posvećenost mladih predstavljaju najvrijedniji resurs zajednice.
- Izmjenama Pravilnika predviđeno je povećanje novčanih nagrada u svim kategorijama, pa će tako učenici srednjih škola koji su tokom cjelokupnog školovanja imali odličan uspjeh i primjereno vladanje iz svih nastavnih predmeta u osnovnoj i srednjoj školi, umjesto dosadašnjih 130 eura, od sada primati nagradu u iznosu od 200 eura - navodi se u saopštenju.
Navodi se da će za učenike srednjih škola, koji su tokom školovanja imali odličan opšti uspjeh i primjereno vladanje u osnovnoj i srednjoj školi, nagrada iznositi 150 eura, umjesto dosadašnjih 100.
Iz Opštine Bar su rekli da će učenici osnovnih škola koji su postigli odličan uspjeh tokom svih razreda biti nagrađeni sa 100 eura, umjesto prethodnih 80.
- Opština Bar dodjeljuje i nagrade za dobitnike državnih i međunarodnih takmičenja iz nadležnosti Ispitnog centra i Centra za stručno obrazovanje u iznosu od 300 eura za prvo, 200 eura za drugo i 100 eura za treće osvojeno mjesto - precizirano je u saopštenju.
Navodi se da je uvećanje izdvajanja u skladu sa kontinuiranim nastojanjima Opštine Bar da poveća ulaganja u obrazovanje kroz stimulisanje i nagrađivanje onih koji u kontinuitetu postižu najbolje rezultate.
Iz Opštine Bar su podsjetili da su u prethodnoj godini značajno povećane i stipendije za najbolje studente za čak 150 odsto u odnosu na raniji iznos, čime je ukupno izdvajanje lokalnog budžeta povećano sa 100 hiljada na 250 hiljada eura.
Oni su rekli da lokalna uprava, takođe, izdvaja značajna sredstva za učenike osnovnih škola u vidu subvencija za neformalno obrazovanje, školski obrok i pribore, kao i članarinu u sportskim klubovima.
Za te namjene, kako su naveli, iz lokalnog budžeta je ove godine opredijeljeno 180 hiljada eura.
- Kroz zaokružen sistem podrške i nagrađivanja, Opština Bar nastoji da kreira podsticajno okruženje za obrazovanje i razvoj mladih u kojem se trud, zalaganje i uspjeh prepoznaju i nagrađuju, čvrsto vjerujući da ulaganje u znanje i mlade ljude predstavlja ulaganje u perspektivu našeg Bara - ističe se u saopštenju.

Opština Bar uvećala nagrade za nosioce diplome Luča

Više od 180 migranata prešlo je u Poljsku kroz tunel skriven u šumi na granici sa Bjelorusijom, saopštila je u petak pogranična straža.
Oko 130 njih je zadržano u Poljskoj nakon što je prolaz otkriven u četvrtak, ali su ostali i dalje u bjekstvu, navela je Pogranična straža Poljske u saopštenju, prenosi Rojters.
Objavili su snimak tunela iskopanog kroz korenje i golu zemlju. Tunel je poduprt drvenim gredama i metalnim šipkama i visok samo 1,5 metara – nedovoljno da većina ljudi prođe bez pognutog držanja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DqAQ6qm1XJg8&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poljska, članica Evropske unije, suočava se sa migrantskom krizom na svojoj granici sa Bjelorusijom još od 2021. godine.
Optužila je Bjelorusiju i Moskvu, savezniku Minska, da pokušavaju da destabilizuju Poljsku tako što podstiču ljude, uglavnom sa Bliskog istoka i iz Afrike, da pređu granicu.
Bjelorusija i Rusija više puta su odbacile ove optužbe.
Pogranična straža saopštila je da je ovo četvrti tunel otkriven ove godine u zapadnom regionu Podlaskie.
Stražari su takođe priveli 69-godišnjeg Poljaka i 49-godišnjeg Litvanca koji su došli da pokupe migrante, dodaje se u saopštenju.
- Skriveni ulaz u šumi nalazio se otprilike 50 metara od granične ograde na bjeloruskoj strani granice, dok se izlaz nalazio otprilike 10 metara od barijere na poljskoj strani - navela je Pogranična straža.
Službenici su koristili elektronske sisteme da utvrde koliko je ljudi prošlo kroz tunel, a vojska i policija pridružile su se potrazi za migrantima koji su pobjegli, dodaje se.
Poljska je 2022. započela izgradnju svoje granične ograde duge 180 km.

(VIDEO) U Poljskoj otkriven tunel kojim su migranti dolazili iz Bjelorusije

Sjedinjene Američke Države su tokom administracije predsjednika Džoa Bajdena privremeno obustavile dijeljenje dijela ključnih obavještajnih podataka s Izraelom zbog zabrinutosti u vezi s načinom vođenja rata u Pojasu Gaze, otkrilo je šest izvora upoznatih sa slučajem.
Prema izvorima koji su govorili za Rojters, u drugoj polovini 2024. godine SAD su na nekoliko dana isključile prenos uživo videosnimka s američkog drona koji je nadlijetao Gazu, a koji je izraelska vlada koristila u potrazi za taocima i pripadnicima Hamasa. Istovremeno, Vašington je ograničio i način na koji Izrael može koristiti određene obavještajne podatke prilikom ciljanih operacija protiv visokorangiranih vojnih meta u Gazi.
Svi izvori su govorili pod uslovom anonimnosti, navodeći da su odluke donesene unutar američke obavještajne zajednice zbog rastuće zabrinutosti oko broja poginulih civila u izraelskim vojnim operacijama, ali i zbog sumnji u postupanje izraelske sigurnosne agencije Shin Bet prema palestinskim zatvorenicima.
Američki zvaničnici su, kako navode izvori, smatrali da Izrael nije dao dovoljne garancije da će američke obavještajne podatke koristiti u skladu s pravilima ratnog prava. Prema zakonima SAD-a, takve garancije su obavezne prije dijeljenja osjetljivih informacija s bilo kojom stranom državom.
Iako je Bajdenova administracija javno zadržala politiku kontinuirane podrške Izraelu, uključujući vojnu i obavještajnu saradnju, odluka o privremenom uskraćivanju dijela informacija bila je ograničena i taktičke prirode. Cilj je bio osigurati da se američki obavještajni podaci koriste u skladu s međunarodnim pravom, navode izvori.
Jedan od izvora ističe da obavještajne agencije imaju određeni stepen autonomije da u realnom vremenu donose odluke o dijeljenju informacija, bez direktne naredbe Bijele kuće. Rojters nije mogao utvrditi da li je Bajden bio upoznat s konkretnim odlukama u trenutku njihovog donošenja, a njegov portparol nije odgovorio na upite za komentar.
Dijeljenje obavještajnih podataka obnovljeno je nakon što je Izrael dao dodatna uvjeravanja da će poštovati američka pravila. Izraelska vojska je saopštila da je sigurnosna saradnja sa SAD-om trajala tokom cijelog rata, navodeći da je "strateška obavještajna saradnja nastavljena", ali nije direktno komentarisala slučajeve privremene obustave.
Stručnjaci ističu da je uskraćivanje obavještajnih podataka savezniku tokom aktivnog sukoba neuobičajeno i ukazuje na ozbiljne tenzije.
- Dijeljenje obavještajnih podataka je gotovo sveto, posebno s bliskim saveznikom u nestabilnoj regiji - rekao je Daniel Hofman, bivši visoki operativac CIA-e za Bliski istok.
Nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine, Bajden je potpisao memorandum kojim je naložio proširenje obavještajne saradnje s Izraelom. U tom periodu SAD su uspostavile tim analitičara koji su, koristeći dronove MQ-9 Reaper, Izraelu dostavljali prenose uživo kako bi pomogli u lociranju boraca Hamasa i pronalasku talaca.
Međutim, krajem 2024. godine američki obavještajci su dobili informacije koje su otvorile ozbiljna pitanja o tretmanu palestinskih zatvorenika. Prema navodima izvora, Shin Bet nije pružio zadovoljavajuće garancije da ne dolazi do zlostavljanja, što je dovelo do privremenog isključivanja pristupa snimcima s dronova.
Rat u Gazi, prema podacima zdravstvenih vlasti u toj enklavi, odnio je više od 70.000 palestinskih života, većinom civila. Tokom sukoba, američki obavještajni analitičari kontinuirano su procjenjivali da li postupci Izraela i Hamasa ispunjavaju američku definiciju ratnih zločina. Iako su te procjene otvorile ozbiljna pitanja o mogućim kršenjima ratnog prava, pravni timovi administracije su zaključili da Izrael formalno nije prekršio međunarodno pravo.
U završnim sedmicama Bajdenovog mandata, visoki zvaničnici za nacionalnu sigurnost razmatrali su mogućnost formalnijeg ograničavanja obavještajne saradnje s Izraelom. Ipak, Bajden je odlučio da to ne učini, procijenivši da bi eventualna nova administracija tu saradnju obnovila, te da ne postoje pravni osnovi za potpunu obustavu.

Procurili tajni podaci: Bajden tokom svog mandata obustavio dio vojne saradnje s Izraelom zbog Gaze

Na mjestu odakle je kao desetogodišnjak u oktobru 1992. pogođen snajperom, Elvedin Suljić danas stoji mirno, razmišljajući o licu koje nikad nije vidio. Ko je čovjek koji je pucao na njega i još stotine djece tokom opsade Sarajeva?
Špicasta stijena bila je jedno od snajperskih legla tadašnje Vojske Republike Srpske.
S tog mjesta snajperisti su imali pogled na Elvedinovu ulicu u starogradskom naselju Sedrenik. 
 
- Ja sam bio ovako okrenut leđima i tu sam se igrao s djecom. Čuo sam kao neki rafal. Sva djeca su pobjegla, razbježala se, ali ja sam bio pogođen - prisjeća se Elvedin ranjavanja 1992. godine.
Kaže, snajperista nije stao na jednom pogotku.
- Pokušavao je i dalje da me dokrajči, da me ubije ciljano - rekao je on.
Da je snajperista bio uporan u svom naumu da ubije dijete zna i Hasan Jusović, Elvedinov komšija, taksista.
- Samo se čuo jauk. Kažu, ranjeno dijete - priča on.
Hasan je imao auto i odlučio je da Elvedina odvede do bolnice.
- Kreće pucanje ponovo, ja se okrenem, dijete na zadnjem sjedištu, leži, svo je krvavo, da kažem, rasporeno, sve se vidi krv po sjedištu. Ja zaturiram auto i pod punim gasom pođem prema bolnici. Dijete je jaukalo, bilo je pri svijesti. Rasu mi se zadnja šoferšajba, pogodi me. Probušio mi blatobran tad - priča on. 
 
Tokom gotovo četiri godine opsade Sarajeva, u okruženju Vojske Republike Srpske, prema podacima udruženja žrtava i presudama međunarodnih sudova, svako deseto dijete, od njih više od 1.600, ubijeno u gradu pogođeno je snajperskim hicem. Više od 14.000 djece je ranjeno.
Elvedin nikad nije saznao ko je čovjek koji ga je ranio. Nijedan snajperista Vojske RS-a nije procesuiran iako je, prema presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, snajperska kampanja imala za cilj terorisanje civila u Sarajevu, gdje je ubijeno više 11.000 ljudi.
Više od trideset godina kasnije, mediji u BiH, ali i cijelom svijetu ponovo pišu o ubijanju građana Sarajeva snajperom. Ovaj put, teror, kao da nije sam po sebi bio dovoljan, dobio je i novu dimenziju, i to nakon pokretanja istrage tužilaštva u Milanu o takozvanim snajper turistima i snajper safariju.
<h2>Istraga otvorena pred objavu knjige</h2>
Početkom novembra italijanski mediji objavili su da je milansko tužilaštvo pokrenulo istragu o „vikend snajperistima“ koji su, prema prijavi pisca i novinara Ezija Gavazenija, plaćali velike sume novca kako bi dolazili na položaje Vojske Republike Srpske oko Sarajeva i snajperom, uglavnom „iz zabave“, ubijali građane u opkoljenom Sarajevu.
Gavazeni je, nakon nekoliko pokušaja Radija Slobodna Evropa da ga intervjuiše, posredno poručio da ne želi da govori. U međuvremenu je održao konferenciju za medije u Milanu, gdje je rekao da u februaru objavljuje knjigu o „snajper safariju“.
Gavazeni je prve navode o dolasku stranaca na ratište vidio 1995. godine u tekstu objavljenom u listu Corriere della Sera, nakon čega je počeo da piše triler na tu temu. Kaže da je ubrzo shvatio da zna premalo, pa je odustao – sve do 2022. godine i dokumentarnog filma „Sarajevo safari“ slovenskog reditelja Mirana Županiča.
I u filmu, ali i nakon prijave iz 2025. godine, ključna osoba je Edin Subašić, penzionisani oficir Armije BiH, koji je ispričao da su informacije o dolascima iz Italije obavještajne službe Armije BiH dobile nakon hapšenja srpskog dobrovoljca iz Paraćina 1993. godine u sarajevskom naselju Hrasno Brdo.
- Tada smo saznali da postoji "safari" na ljude, odnosno da su ti ljudi plaćali tu uslugu da pucaju, za razliku od ostalih plaćenika. Upoznali smo obavještajne službe Italije, koje su tada bile u sastavu UNPROFOR-a u Sarajevu. Dali smo im podatke i tražili da se taj slučaj istraži i vrlo brzo, otprilike početkom 1994. godine, dobili smo odgovor da je pronađeno mjesto u Italiji odakle je sve kretalo i da je intervencijom italijanskih vlasti to prekinuto - ponavljao je Subašić više puta medijima u novembru i decembru, nakon informacija da je istraga pokrenuta.
Ono što niko ne nudi i o čemu se ne govori jeste odgovor na pitanje zašto Italija već tada, nakon jezivih saznanja o tim odlascima, nije pokrenula istragu i procesuirala organizatore i one koji su odlazili.
Radio Slobodna Evropa odgovore je tražio od obavještajnih agencija Italije, tužilaštva u Milanu, kao i preko Ambasade Italije u Sarajevu i generalnog konzula BiH u Milanu, ali niko od navedenih nije ponudio nikakav komentar.
Gavazeni sada iznosi podatke da su se učesnici sastajali u Trstu prije nego što bi putovali u Beograd, a potom u Sarajevo, do snajperskih položaja, odakle su, prema prijavi, mogli pucati na Sarajlije.
Sa Aerodroma u Trstu za RSE kažu da nemaju podatke o letovima tokom devedesetih godina. Ako su i postojali, čuvani su svega dvije godine.
- Shvatićete, stoga, da baš sve, ali baš sve što se odnosi na letove od prije više od trideset godina više ne postoji, čak ni u sjećanju. Čak su i statistike saobraćaja iz tih godina koje su danas dostupne i sačuvane u našim sistemima ograničene na opšte podatke, podijeljene na domaće i međunarodne, kao i na redovne i čarter letove, bez navođenja porijekla i destinacija, prevoznika i slično - odgovorili su sa Aerodroma na pitanje RSE o bilo kakvim podacima ili svjedočenjima o zlokobnim odlascima „snajper turista“.
Ono što Gavazeni ne govori jeste da li je poznat identitet bilo koje od osoba koje tužilaštvo istražuje zbog sumnje na „ubistvo s predumišljajem, otežano okrutnošću i niskim pobudama“.
<h2>O „safariju“ pred Sudom u Hagu</h2>
Riječ „safari“, kao opis dolazaka onih koji su iz zabave pucali na opkoljeni grad, pomenuta je 2003. godine pred Haškim tribunalom, tokom svjedočenja zaštićenog svjedoka C-017 na suđenju Slobodanu Miloševiću, tadašnjem predsjedniku Srbije, optuženom za ratne zločine.
Svjedok je imenovao Nikolasa Ribića, zvanog Kanada, jer je došao iz Kanade, navodeći da je došao na „safari, da lovi ljude“.
Kako i kada je Ribić došao nije moguće sa sigurnošću utvrditi, ali je poznato da je riječ o čovjeku porijeklom iz Bosne i Hercegovine.
Ribić se kasnije pridružio Specijalnoj jedinici Vojske Republike Srpske – Beli vukovi, koja je formirana 1993. godine i u čijem je sastavu proveo rat. Ova jedinica bila je dio Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a i djelovala je sa srpskih položaja na Trebeviću, Moševačkom brdu, kao i na Jevrejskom groblju, poznatom snajperskom uporištu.
„Vjerovatno ga je nešto povuklo korijenima i zato je i pristupio srpskoj vojsci da dođe iz daleke Kanade; roditelji su mu bili iz Kanade, a porijeklom je bio iz BiH“, kaže Janko Šešlija, nekadašnji pripadnik Belih vukova, koji negira da je bilo turista koji su za novac pucali na stanovnike Sarajeva.
Međutim, stranih dobrovoljaca jeste bilo. Prema Šešliji, oni su dolazili iz ideoloških razloga da ratuju.
„Bilo je dobrovoljaca iz Rusije, iz Ukrajine, iz istočnih zemalja. Čak je bio i jedan Francuz – ako hoćete konkretno, bio je i Francuz. Pravi Francuz, nije bio srpskog porijekla.“
Da je Ribić ostao duže od jednog vikenda potvrđuju i snimci uzimanja pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za taoce na Palama, kao i kasniji sudski proces u Kanadi. Zbog vezivanja pripadnika mirovnih snaga za bandere, s ciljem da spriječi tada planirane NATO udare na srpske položaje, Ribić je u Kanadi osuđen na tri godine zatvora.
Međutim, nije samo Ribić s kanadskim pasošem bio na srpskim položajima iznad Sarajeva.
Emir Ramić, direktor Instituta za istraživanje genocida Kanada, kaže za Radio Slobodna Evropa da imaju saznanja da je riječ o više osoba.
„Imamo informacije da se radilo o vikendima, znači petak, subota i nedjelja. Koliko je to tačno i kada se tačno dešavalo, nemamo pouzdane podatke. Takođe imamo informaciju da su u tome učestvovali kanadski državljani koji danas ne žive u Kanadi, već se nalaze na drugim mjestima“, kaže Ramić i dodaje da ima saznanja da će kanadsko pravosuđe započeti pripremne istražne radnje u vezi s ovim odlascima.
<h2>Domaći i strani „četnici“ na Grbavici</h2>
Jedinog čovjeka koji se imenom pominje u kontekstu „safarija“, Nikolu Ribića, poznavao je i pamti ga Slavko Aleksić, četnički vojvoda i jedan od ključnih ljudi tokom rata u okupiranom sarajevskom naselju Grbavica, iznad kojeg se nalazilo jedno od snajperskih uporišta na Jevrejskom groblju.
Aleksić je početkom rata predvodio paravojnu jedinicu pod nazivom Četnički odred Novog Sarajeva, koja je kasnije stavljena pod okrilje Vojske Republike Srpske.
Kontroverzan i nakon rata, Aleksić je osuđivan zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti.
Radio Slobodna Evropa stupio je s njim u kontakt telefonom dok se nalazio u bolnici u Beogradu. U njegovoj jedinici, kako kaže za RSE, bilo je stranaca, ali ne onih o kojima se danas govori.
- Kod mene je bilo Rusa, prošlo ih je pedesetak, ali ih je u svakom trenutku bilo oko dvadeset na terenu. To su bili dobrovoljci, a ne ubice. Što se tiče ovih bogatih koji su navodno dolazili, nikada nikoga nijesmo vidjeli, niti se iko ikada javio ni meni lično, ni komandi sektora - rekao je Aleksić.
Za razliku od Aleksića, u Hagu je 2007. godine svjedočio Džon Džordan, američki vatrogasac, koji je tokom ratnih godina obilazio položaje srpskih snaga iznad Sarajeva.
Kaže da je tamo vidio strane „safari ubice“ i čuo da su im djeca i lijepe žene bili najtraženiji trofeji.
Iako nikada nije vidio da neko od njih puca, svjedočio je načinu na koji su s njima postupali i kako su ih premještali između poznatih snajperskih položaja.
- Bilo je sasvim očigledno da je osoba koju su vodili ljudi koji su poznavali teren bila potpuno neupoznata s okruženjem, a način oblačenja i oružje koje su nosili naveli su me da povjerujem da se radi o turistima-strijelcima. Taj izraz sam prvi put čuo u Bejrutu, gdje smo vidjeli da se ista stvar dešava oko zelene linije - rekao je tada Džordan.
Florens Hartman, bivša portparolka Haškog tribunala, rekla je za RSE da su i oni imali saznanja o tome, ali ne i o načinu organizacije.
- Izuzetno je važno što je pokrenuta pravosudna istraga i što se mora utvrditi ko su bili organizatori - kazala je ona.
<h2>Snajperista pitao stranog reportera da li želi da neko bude ubijen i snimljen</h2>
Strani novinari i fotoreporteri su gotovo tokom cijelog rata, od 1992. do kraja 1995. godine, povremeno boravili na položajima srpskih snaga oko Sarajeva.
Radio Slobodna Evropa stupio je u kontakt s nekima od njih, ali niko nije mogao potvrditi da je ikada vidio stranca koji je platio da dođe i puca.
Peter Kulman prvi put je došao 1992. godine kao fotograf agencije Rojters. Tokom zime te godine, negdje oko Božića, kaže da je i sam bio meta snajpera dok je s novinarom Rojtersa Kurtom Šorkom pokušavao da napusti tadašnju bazu UN-a u Sarajevu.
- Hodali smo preko jednog parkinga i snajperski metak je prošao između mene i Kurta, između naših glava. Bio je namijenjen jednom od nas dvojice, ali smo imali sreće - prisjetio se za RSE.
U narednim mjesecima Kulman je s novinarom Njujork Tajmsa Džonom Burnsom prvi put otišao na jedno od snajperskih uporišta srpskih snaga na Jevrejskom groblju.
Tamo ga je, neočekivano, dočekao maternji njemački jezik. Radilo se o ljudima porijeklom s Balkana koji su živjeli i radili u njemačkim gradovima. Pamti one koji su dolazili iz Štutgarta, gdje je on odrastao, nakon završetka posla petkom, na obruče opkoljenog grada.
- Dolazili su u grupama. Odmah poslije posla, u petak naveče, autobus bi ih preko noći dovezao do Sarajeva. Proveli bi dva dana na liniji, a onda bi se noću vraćali nazad i u ponedjeljak na vrijeme bili na svojim radnim mjestima. Bili su poznati kao vikend-četnici - ispričao je za RSE.
Prisjeća se da su nosili oružje i da su bili spremni da pucaju.
- Dešavalo se da me neko od njih pita da li želim da pucaju i da li mogu to da snimim svojom opremom. Naravno, rekao sam da ne rade to. Postajete veoma napeti i blizu panike, jer bi bila prava noćna mora da neko bude pogođen dok novinar ili fotograf sjedi pored snajperiste koji želi da se pohvali koliko je dobar. Problem je što ne smijete da naljutite te ljude, ali istovremeno morate smisliti razlog zbog kojeg to ne bi trebalo da urade - prisjetio se Kulman.
Ispričao je RSE-u da su na njega i Burnsa pucali kada su, nakon silaska s Jevrejskog groblja, ušli u Sarajevo. Kada su se sljedeći put vratili, pitali su zašto je otvorena vatra na njihovo vozilo, jasno označeno natpisom Njujork Tajms, odmah nakon što su napustili njihove položaje.
- Rekli su da jesu pucali jer im je to bilo zabavno. Mislili su da je smiješno, da ih to zabavlja - kazao je on.
<h2>Italijanski fotograf upoznao Grka koji se borio protiv „muslimana i Jevreja“</h2>
Mario Boća kaže da je obišao gotovo sva ratišta u bivšoj Jugoslaviji, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.
Na ratne turiste iz Italije, tvrdi, nije nailazio, jer bi o tome odmah izvještavao. Međutim, susretao je strane borce u BiH.
- Na Grbavici sam upoznao i fotografisao Grka i čovjeka koji je tvrdio da je iz Sjedinjenih Američkih Država. Obojica su bili izrazito ideološki motivisani i nijesu imali problem da se predstave kao strani borci. Amerikanac je rekao da je unuk četnika koji su pobjegli iz Jugoslavije nakon Drugog svjetskog rata. Grk se nazivao "nacistom" koji se borio protiv "muslimana i Jevreja" - ispričao je on.
<h2>„Kakvi su to ljudi?“</h2>
„Kakav je to čovjek koji je pogodio nju od tri godine?“, pitao se na snimku od 7. maja 1992. godine Rifat Bajrović, otac djevojčice Senide, ranjene snajperskim hicem u sarajevskom naselju Hrasno Brdo. Na tom je mjestu godinu dana kasnije uhapšen srpski dobrovoljac iz Paraćina, prema čijoj su izjavi u Sarajevo dolazili stranci kako bi ubijali ljude.
Slično kao i Rifat tada, s pitanjima i posljedicama tog monstruoznog čina i danas živi Elvedin.
- Dođem jednostavno da to vidim, da doživim njegov osjećaj kakav je imao u tom trenutku. Najviše bih volio da mogu da ga vidim ovdje. Pitao bih ga o čemu je razmišljao u tom trenutku dok je pucao na mene. I ne znam – da li mu je žao ili mu je drago što sam ostao živ, što sam preživio - priča Rifat.
Tužilaštvo u Milanu trebalo bi da o rezultatima istrage obavijesti javnost u martu 2026. godine. Ukoliko podigne optužnicu i dokaže krivicu, biće to prvi slučaj u Evropi u kojem se pred sudom odgovara za snajperska ubistva civila u Sarajevu.
U međuvremenu, pravosuđe Bosne i Hercegovine provjerava navode, ali do sada nijedan snajperista nije procesuiran zbog ubistava civila, naročito djece, u Sarajevu.

"Snajper turisti' i "vikend četnici": Ko su bili stranci na srpskim položajima oko Sarajeva?

Rusija je danas osudila ključne sudije Međunarodnog krivičnog suda (ICC) i glavnog tužioca na zatvorske kazne, kao odgovor na nalog za hapšenje predsjednika Vladimira Putina zbog rata u Ukrajini.
Godine 2023. tužilac Karim Kan optužio je Putina za nezakonito deportovanje djece s teritorija Ukrajine pod ruskom okupacijom. Moskva je potom otvorila predmet protiv njega.
Moskovski gradski sud saopštio je da je "tužilac ICC-a Karim Kan nezakonito gonio ruske građane u Hagu" i da je ICC "naložio sudijama u vijeću da izdaju očigledno nezakonite naloge za hapšenje."
Rusija nije članica ICC-a, a niko od optuženih nije bio prisutan u sudnici.
Kan, 55-godišnjak, osuđen je u odsustvu na 15 godina zatvora, dok je osam službenika ICC-a, uključujući bivšeg predsjednika suda Pjotra Hofmanskog, dobilo kazne od 3,5 do 15 godina.
Kan je trenutno suspendovan s dužnosti zbog unutrašnje istrage u vezi s optužbama za seksualno uznemiravanje, koje on negira.
Od početka vojne intervencije u Ukrajini, Rusija je više puta izricala kazne u odsustvu disidentima, novinarima, opozicionim ličnostima i stranim političarima izvan njenog domašaja.
Kan je takođe pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država zbog istraga ICC-a o američkim i izraelskim zvaničnicima. Ni SAD ni Izrael nisu članice ICC-a, koji danas ima 125 država članica.

Rusija osudila glavnog tužioca Međunarodnog krivičnog suda

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: dusan-raicevic