Specijalno policijsko odjeljenje uhapsilo je danas Dušana Boljevića zbog &nbsp;osnova sumnje na stvaranje kriminalne organizacije i teško ubistvo u saizvršilaštvu.
On se sumnjiči da je pomagao u ubistvu Jovana Klisića i ranjavanja Velizara Gardaševića 2019. godine u Baru.
- Predmet postupka je, navode, između ostalog i ubistvo Jovana Klisića i ranjavanje Velizara Gardaševića, iz automatskog vatrenog oružja, u Baru, u novembru 2019. godine, a u vezi kog događaja je Specijalno državno tužilaštvo već podnijelo optužnicu protiv optuženogStefana Đukića,za krivično djelo teško ubistvo, ali i protiv istog optuženog i optuženih,V.L., M.V., H.M. A.G., B.V., D.M. i Z.Đ., za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, ubistvo u pokušaju i tri krivična djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija - navodi SDT.
Boljević je saslušan u svojstvu osumnjičenog od strane specijalnog tužioca i određeno mu je zadržavanje najduže 72 časa od časa hapšenja.
- Postoje okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva, da će ponoviti krivično djelo i jer je zadržavanje nužno radi nesmetanog vođenja postupka, a u pitanju je krivično djelo za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora od deset godina ili teža i koje je posebno teško zbog načina izvršenja i posljedica - kazali su iz SDT-a.
Podsjećamo, u pucnjavi koja se u novembru 2019. godine dogodila u Baru ispred restorana “Savoja” u Baru, ubijen je Jovan Klisić (28), a ranjen Velizar Gardašević.
Nakon što je u Klisića i Gardaševića ispaljeno više hitaca, napadači su tokom bjekstva napravili karambol na parkingu u Ulici Jovana Tomaševića, i tom prilikom oštetili veliki broj automobila i nekoliko kontejnera.
Klisić i Gardašević su od ranije poznati policiji i policija ih je označila kao bezbjednosno interesantne osobe.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Uhapšen Dušan Boljević, osumnjičen za pomaganje u ubistvu Jovana Klisića i ranjavanja Velizara Gardaševića

Iz Nove srpske demokratije (NSD) saopšteno je da je na njihovoj današnjoj sjednici potvrđena kontinuirana politika objedinjavanja koja se ogledala u formiranju nekadašnjeg Demokratskog fronta i kasnije koalicije „Za budućnost Crne Gore“, potvrđen jasan, nedvosmislen i jedinstven stav da bi trebalo da nastave započeti posao u okviru parlamentarne većine i stabilne Vlade Crne Gore, kako bi se, između ostalog, povratak bivšeg DPS-režima učinio nemogućim.
- Vođeni mišlju „čuvajte prijatelje, budite odgovorni i brinite za narod“, učesnici zajedničke sjednice iznijeli su jednoglasan stav da koaliciju „Za budućnost Crne Gore“ treba očuvati - naglasili su u NSD-u.
Današnja sjednica protekla je, navode oni, u atmosferi bratskog dogovora, potpunog razumijevanja i zajedništva.
- U Podgorici su se danas okupili naši predstavnici od Pljevalja do Ulcinja, od Plava do Herceg Novog, sa ciljem da, u današnjim mutnim političkim vodama, prenoseći glas iz glave i srca srpskog naroda, stranci omoguće da donese odluke prikladne današnjem vremenu i izazovima sa kojima smo suočeni - naveli su oni.
Ističu da je aklamacijom data podrška predsjedniku Andriji Mandiću da, u bratskoj komunikaciji sa predsjednikom Demokratske narodne partije Crne Gore Milanom Kneževićem, definiše zajednički pristup svim pitanjima koja su bliska srpskom narodu.
- Jer nas upravo zajedništvo čini jačima. Istim povodom dat je mandat predsjedniku stranke da obavi razgovore sa premijerom Milojkom Spajićem i svim predsjednicima stranaka parlamentarne većine. Neko vidi dalje, neko brže, neko temeljnije, ali samo zajedno, u koordinaciji sa partnerima, možemo sagledati cjelinu. Za NSD i naš narod je mnogo važnije ono što će biti sjutra od onoga što je bilo juče, zato želimo da čuvamo sve naše saveznike i nastavimo da radimo zajedno. I pored različitih izbora koje pojedinačno prave stranke, uvijek ima mnogo tema gdje je zajednički rad potreban na korist onih koje predstavljamo - naveli su u NSD.
Svi učesnici zajedničke sjednice pošli su, kažu, od činjenice da se srpski narod više decenija hrabro i odvažno borio protiv totalitarnih režima, a da je nakon smjene režima Mila Đukanovića izborio pravo da učestvuje u vođenju ove zemlje i da njegovi predstavnici pokažu da mogu to uspješnije da rade od onih koje smo na izborima smijenili.
- Potvrđen je stav da ono što je srpski narod teško stekao ne smijemo izgubiti olako, da se dostignuća koja smo postigli nakon našeg ulaska u izvršnu vlast 2024. ne smiju odbaciti. Naša organizacija sama možda može da mnoge stvari uradi brže, ali bez pouzdanih partnera ne i sigurnije. Takođe smo konstatovali da nikada ne smijemo zalupiti vrata za sobom jer će se ponovo teško otvoriti - naveli su oni.
Sve što je bilo neriješeno ili pogrešno ustavno i zakonski normirano decenijama unazad ne mogu, kažu, riješiti u jednom skoku.
- To možemo uraditi samo ako nam narod dā potrebnu podršku i broj narodnih predstavnika koji su spremni da takva rješenja podrže i ugrade u sistemske akte države. Nova srpska demokratija se opredjeljuje da sva iskušenja i izazove koji su nam nametnuti izdrži, jer želimo da nastavimo rad na korist našeg naroda i ove zemlje, pravcem koji se može nazvati i svojevrsnom strategijom nacionalne odgovornosti - naveli su u NSD.

NSD: ZBCG treba očuvati i nastaviti započeti posao u okviru parlamentarne većine i stabilne Vlade Crne Gore

Predsjednice Internacionalne (IFJ) i Evropske federacije novinara (EFJ) Dominik Pradali i Maja Sever uputile su, na inicijativu Sindikata medija Crne Gore (SMCG) pismo zabrinutosti u vezi sa stanjem radnih i sindikalnih prava u Javnom servisu RTCG.
Pismo su poslale premijeru Milojku Spajiću, predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ombudsmanu Siniši Bjekoviću, ministarki rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naidi Nišić, ministarki kulture i medija Tamari Vujović, kao i direktoru RTCG-a Borisu Raoniću.
Sadržaj pisma prenosimo integralno:
Poštovani,
Međunarodna i Evropska federacija novinara (IFJ-EFJ), zajedno sa svojom crnogorskom članicom, Sindikatom medija Crne Gore (SMCG), izražavaju ozbiljnu i rastuću zabrinutost u vezi sa stanjem radnih i sindikalnih prava u Javnom servisu RTCG. Posebno želimo da skrenemo pažnju na uporne izvještaje o antisindikalnoj diskriminaciji, pritiscima na zaposlene da se ispišu iz sindikata, kao i sistematskom slabljenju Sindikata zaposlenih RTCG-a.
U prethodnom periodu, brojni zaposleni su prijavili da su bili izloženi direktnim i indirektnim pritiscima da istupe iz Sindikata zaposlenih RTCG. Ove prakse su stvorile atmosferu straha, nesigurnosti i profesionalne odmazde. Takvo postupanje predstavlja ozbiljno kršenje osnovnog prava na slobodu udruživanja, zagarantovanog Ustavom Crne Gore, Zakonom o radu, relevantnim konvencijama Međunarodne organizacije rada, kao i evropskim standardima rada i ljudskih prava.
Posebno zabrinjava činjenica da se ovi pritisci dešavaju u kontekstu širih, već dokumentovanih problema u vezi sa upravljanjem i zakonitošću rada RTCG-a. Targetiranje članova i aktivista sindikata izaziva ozbiljnu zabrinutost da su te radnje namjerne i usmjerene na slabljenje kolektivnog predstavljanja, kako bi se smanjila sposobnost zaposlenih da štite svoja prava, uslove rada i profesionalno dostojanstvo.
Takođe želimo da naglasimo kontinuirani neuspjeh da se unaprijedi i potpiše novi kolektivni ugovor u RTCG. Time zaposleni ostaju bez jasnog i obavezujućeg okvira za zaštitu svojih radnih, socijalnih i profesionalnih prava. U kombinaciji sa pritiscima na sindikat, ta situacija ukazuje na sistemsko zanemarivanje socijalnog dijaloga i standarda koji se očekuju od javnih servisa u demokratskim društvima.
Javni servisi imaju jedinstvenu i ključnu ulogu u demokratskim društvima. Njima je povjerena zaštita pluralizma, obezbjeđivanje pristupa pouzdanim informacijama i odražavanje raznolikosti glasova i mišljenja u društvu. Njihov kredibilitet ne počiva samo na uređivačkoj nezavisnosti, već i na sposobnosti da interno odražavaju demokratske vrijednosti. Poštovanje radnih prava, slobode udruživanja i socijalnog dijaloga neodvojivi su od misije javnih servisa.
Kada do kršenja sindikalnih prava dolazi unutar same javne institucije, problem je dvostruko ozbiljan. Time se podrivaju sami principi koje bi javni servis trebalo da zastupa i o kojima izvještava — demokratija, transparentnost, odgovornost i poštovanje ljudskih prava. Emiter koji ne poštuje te vrijednosti u sopstvenom radnom okruženju ne može ih vjerodostojno promovisati prema široj javnosti. Ta kontradikcija narušava povjerenje u instituciju, slabi njen demokratski legitimitet i šteti međunarodnom ugledu Crne Gore.
IFJ, EFJ i SMCG naglašavaju da je stvaranje atmosfere straha i pritiska na radnike zbog ostvarivanja njihovih osnovnih sindikalnih prava nespojivo sa evropskim vrijednostima i standardima rada.
Stvaranje atmosfere straha i pritiska na radnike zbog ostvarivanja njihovih osnovnih sindikalnih prava nespojivo je sa evropskim vrijednostima i standardima rada. Takve prakse moraju biti hitno istražene i zaustavljene.
Pozivamo vas da ovu komunikaciju razmotrite sa dužnom pažnjom i da, u okviru svojih nadležnosti, preduzmete mjere kako bi se obezbijedila efikasna zaštita radnih i sindikalnih prava zaposlenih u RTCG.
Predsjednica Internacionalne federacije novinara Dominik Pradali
Predsjednica Međunarodne federacije novinara Maja Sever

Ozbiljna zabrinutost IFJ i EFJ zbog stanja radnih i sindikalnih prava u Javnom servisu RTCG

Protiv srpske državljanke E.D. (19) podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je iz jedne kuće u Bijelom Polju ukrala koverat sa 10.000 eura.
- Sumnja se da je iskoristila nepažnju ukućana i iz torbe otuđila koverat u kojem se nalazio novac u iznosu od 10.000 eura u različitim apoenima, čime je sebi pribavila protivpravnu imovinsku korist - saopšteno je iz Uprave policije.
Njoj se na teret stavlja teška krađa.
- Službenici Uprave policije nastaviće sa intenzivnim aktivnostima na otkrivanju i procesuiranju izvršilaca krivičnih dijela, uz kontinuiranu saradnju sa nadležnim tužilaštvom - naveli su u policiji.

Bijelo Polje: Djevojka iz Srbije ukrala koverat sa 10.000 eura

Neradna nedjelja ponovo je otvorila podjele između zaštite prava radnika i interesa privrede, ali i pitanje kako do rješenja koje neće pasti na Ustavnom sudu. Dok ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj poručuje da je dijalog jedini put do modela koji neće diskriminisati zaposlene, poslanici upozoravaju na manjak jasnih analiza i političku selektivnost u procesu, ostavljajući Skupštini zadatak da pronađe ustavno održivo rješenje prihvatljivo za sve strane.
Odbor za ekonomiju, finansije i budžet na današnjoj sjednici raspravlja na temu: „Neradna nedjelja“. Predstavnici parlamenta, Vlade, sindikata i poslodavaca traže najbolji model kako ponovo uvesti neradnu nedjelju, a da se ne krši Ustav i zakoni države.
Potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj je istakao da je dobro što su predstavnici svih institucija tu da se otvori dijalog, jer kroz dijalog se dolaze i do rješenja.
- Imamo u praksi dosta zakonskih rješenja koja su donijeta da se sačuvaju neka prava, jer neke institucije ne mogu da ih primijene onako kako je propisano i tako je i ovaj zakon o neradnoj nedjelji donijet. Poštujemo odluku Ustavnog suda i ona obavezuje sve nas i na nama je da nađemo rješenje. Ova odluka nije bila predlog Vlade nego poslanika i Skupštine koja ga je i usvojila i obaveza Skupštine je bila i da reaguje. Imamo novi predlog koji je pred Skupštinom i mi ćemo se izjasniti o tome nakon završenog dijaloga sa privredom i socijalnim partnerima - kazao je Đeljošaj.
Kako je naglasio, žele rješenje koje neće biti ponovo predmet ustavnosti, da poštuje prava radnika i da ne bude njihove diskriminacije, što je bio i odlučujući razlog za poništavanje ove odluke.
Predsjednik Odbora Boris Mugoša je pojasnio da je 2019. Vlada podnijela inivicijativu za neradnu nedjelju, a poslanici su tokom diskusija razradili taj predlog i prihvatili ga na plenumu.
Poslanik PES-a Miloš Pižurica je zamjerio što je Socijalni savjet na razgovore pozvao samo, kako je kazao, podobne predstavnike političkih partija, na šta je ministarka rada Naida Nišić odgovorila da su pozvani predstavnici odbora za ekonomiju, turizam i privrede, kojih se ovo pitanje najviše tiče, te da su svi pozvani da učestvuju u traženju najboljeg rješenja.
Predsjednik Unije poslodavaca Slobodan Mikavica je kazao da je su na današnjoj vanrednoj sjednici Socijalnog savjeta jednoglasno donijeli preporuke izmjena zakona.
- Preporučuje se izmijena Zakon o unutrašnoj trgovini koja bi glasila da u cilju prevencije zaštite zdravlja zaposlenih u trgovinama na veliko i malo ne može da se obavlja rad nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, određenim zakom kojim se određuju praznici. Izuzetno od ovog stava nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika trgovina na malo se može obavljati u apotekama; specijalizovanim prodavnicama hljeba, peciva, cvijeća, suvenira, štampe, sredstava za zaštitu bilja ili pogrebne opreme; benzinskim stanicama i prodavnicama u okviru njih; pijacama, tezgama, štandovima, vitrinama i automatima izvan pijaca i pokretnim prodavnicama; prodavnicama, kioscima i automatima smještenih u autobuskim i željezničkim stanicama i aerodromima i luka; štandovima i kioscima za vrijeme održavanja priredbi, manifestacija, sajmova; skladištima za trgovinu na veliko - kazao je Mikavica.
Kako je naglasio trgovina u kioscima i specijalizovanim prodavnicama za zaštitu bilja može se obavljati samo u jednoj smjeni. Predlog izmjene je i da se trgovina na malo može obavljati nedjeljom od 1. juna do 31. avgusta i od 1. decembra do 31. januara, samo u jednoj smjeni od 7 do 15 časova ili od 15 do 23 časa, osim u prodajnim objektima smještenim u okviru trgovačkih centara gdje se trgovina može obavljati od 10 do 18 časova.
Trgovci koji obavljaju posao trgovine na malo mogu to raditi samo u jednom objektu na teritoriji jedne lokalne samouprave.
- Trgovci su dužni da obavijeste inspekcijski organ u kom će objektu da se radi i u kom vremenu 15 dana prije početka obavljanja trgovine. Zaposleni ne može raditi dvije nedjelje uzastopno. Trgovac je dužan da zaposlenom koji radi nedjeljom omogući da kao dan odmora koristi prvu narednu subotu - naveo je Mikavica.
Socijalni savjet preporučuje i da se zbog nepoštovanje ovih odredbi kaznene norme propišu u skladu sa zakonom vodeći računa da kazneni raspon bude dovoljno strog da djeluje odvaraćajuće od kršenja odredbi.
- Nije samo pitanje o radu u trgovini nego i o turizmu i željeli smo da zaokružimo i jednu i drugu oblast i damo jednaku šansu poslodavcima i da se ispoštuju radnici - kazao je Mikavica.&nbsp;
Odgovarajući na pitanja Pižurice, Mikavica je kazao da su datume izabrali da budu u špicu turističke sezone, te da je u pitanju inicijalni predlog koji se može izmijeniti.
- Što se tiče ostvarivanja prava radnika, ovo je varedna situacija za svaku kompaniju tokom sezone, kada poslodavci angažuju sezonske radnike, tako da ako žele da rade nedjeljom onda će morati da prošire broj zaposlenih - objasnio je Mikavica.
Kazao je i da su na osnovu iskustava privrednika i građana uvidjeli da se u vrijeme praznika dominantno ide u šoping van Crne Gore, pa procjenjuju da je potebno da se pruži prilika za trgovinu i kod nas, a i veliki broj turista je imao primjedbe da su nedjeljom morali da kupuju vrlo skupo osnovne namirnice.
Pižurica je prigovorio da su ove mjere predložene na osnovu subjektivnog osjećaja, bez bilo kakve studije i statistike o broju turista.
Predsjednica Privredne komore CG Nina Drakić je istakla da je privreda ona koja puni budžet i koja zapošljava, pa se mora voditi računa da se ne nađe novo neustavno rješenje.
- Mi jesmo turistička zemlja i kao takva gradimo lošu sliku kada se danima ne može nešto kupiti. Kao ekonomista ne mogu zastupati stav da treba orgraničavati rad, ali moramo poštovati propise - kazala je Drakić.
Dodala je da nijesu kao Komora dovoljno razmotrili predložene izmjene i traži dodatni dijalog svih kojih se ovo tiče još jednom prije odlaska u proceduru.
Generalni sekreter Saveza sindikata CG Duško Zarubica je naveo da je njima cilj da nedjelja bude neradna i u fokusu su im prava zaposlenih i na tome će istrajavati..
Kazao je da su ubijedili poslodavce da trgovine na veliko ne moraju da rade nedjeljom, te da je ponosan što zaposleni dobijaju povezani vikend slobodan, kao i plaćen rad nedjeljom 80 odsto dnevnice.
Iako imaju uvjeravanja da su inspekcije spremne da isprate ovo, ograničili su primjenu ovih izmjena na godinu, jer ukoliko se odredbe ne ispoštuju neće podržati nastavak primjene ovog zakona.

Tag: dusan-boljevic

Uhapšen Dušan Boljević, osumnjičen za pomaganje u ubistvu Jovana Klisića i ranjavanja Velizara Gardaševića

NSD: ZBCG treba očuvati i nastaviti započeti posao u okviru parlamentarne većine i stabilne Vlade Crne Gore

Ozbiljna zabrinutost IFJ i EFJ zbog stanja radnih i sindikalnih prava u Javnom servisu RTCG

Bijelo Polje: Djevojka iz Srbije ukrala koverat sa 10.000 eura

Đeljošaj: Važno otvoriti dijalog o neradnoj nedjelji, rješenje mora biti u skladu sa Ustavom; Mikavica: Rad tokom sezone u jednoj smjeni...

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO