U Beogradu je sinoć održana proslava u u Narodnom pozorištu povodom obilježavanja Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, kao i jubileja – 150 godina od „Nevesinjske puške“, simbola prkosa i slobode srpskog naroda, u ime SNP Crne Gore prisustvovao je predsjednik partije Vladimir Joković, saopšteno je iz ove stranke.
Pored lidera SNP-a, svečanosti su prisustvovali premijeri Srbije i Republike Srpske, prof. dr Đuro Macut i Savo Minić, patrijarh srpski Porfirije, kao i brojni članovi Vlade Srbije – ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić, ministar kulture Nikola Selaković, ministar pravde Nenad Vujić, ministarka privrede Adrijana Mesarović, ministar omladine i sporta Zoran Gajić i drugi.&nbsp;
Među zvanicama je bio i predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić.
SNP u saopštenju posebno naglašava značaj jubileja „Nevesinjske puške“, kao događaja koji je označio početak ustaničkog otpora i slobodarskog pokreta srpskog naroda.
Ističu da su slobodarske tradicije Crne Gore neraskidivo povezane sa tim istorijskim momentima, a naš narod je kroz vjekove doprinosio očuvanju ideala slobode, dostojanstva i zajedništva.
- Uvjereni smo da se čuvanjem ovih vrijednosti mladim generacijama ostavlja snažna poruka i trajna inspiracija – da sloboda, jedinstvo i zajedništvo ostaju temelj našeg identiteta i našeg puta u budućnost - zaključeno je u saopštenju

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Proslavi Dana srpskog jedinstva prisustvovao i crnogorski ministar Joković, sa patrijarhom Porfirijem, srpkim premijerom i ministrima

Srbija brine o svojim građanima bez obzira u kojoj zemlji žive - poručio je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš nakon posjete toj državi tokom koje je, kako javlja PV Portal, razgovarao sa tamošnjim predsjednikom Vlade Đurom Macutom.
Tema sastanka bila je unapređenje saradnje između dvije zemlje, s posebnim fokusom na mogućnosti ulaganja u Pljevljima.
Prema riječima Vraneša, investitori iz Srbije pokazali su spremnost da ulažu u otvaranje novih radnih mjesta, kao i da pruže podršku u izgradnji putne infrastrukture u Pljevljima.
U delegaciji Opštine Pljevlja, bio je i sekretar Sekretarijata za poljoprivredu Danko Šarančić, koji je premijera Macuta upoznao sa privrednim potencijalima i resursima opštine, kao i predsjednik Srpskog kulturnog centra “Patrijarh Varnava”, Božidar Jelovac.

1084x550

Vraneš kod Macuta: Srbija brine o svojim građanima bez obzira u kojoj zemlji žive

Rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić prihvatio je poziv premijera Srbije Đura Macuta za nastavak razgovora o problemima u visokom obrazovanju, zakazan za 30. april, ali i postavio uslove pod kojim će prisustvovati sastanku.
- Prihvatio sam poziv predsjednika Vlade Republike Srbije prof. dr Đura Macuta na nastavak razgovora o problemima u visokom obrazovanju, zakazan za srijedu, 30. april. Iako premijer nije odgovorio na poziv Univerziteta da razgovore nastavimo ranije, 28. Ili 29. aprila, sa dekanima svih fakulteta Univerziteta u Beogradu, vjerujem da dijalog mora biti nastavljen u interesu svih članova akademske zajednice i države i društva u cjelini. Poziv sam prihvatio uz uslov da u razgovoru, pored mene i prorektora za nastavu, učestvuju i dekani, predstavnici sve četiri grupacije fakulteta Univerziteta u Beogradu - kazao je Đokić.
Ovom prilikom, kako je kazao, predstaviće dokument Platforma Univerziteta u Beogradu za razgovor sa predstavnicima nadležnih organa i institucija kao polazište za dijalog.
- Nadam se da će najavljen dijalog biti iskorak u pravcu rješavanja nagomilanih, višedecenijskih problema u visokom obrazovanju i doprinijeti neophodnoj promjeni atmosfere rada i smirivanju tenzija između svih društvenih činilaca - kazao je rektor.
Rektor i premijer su se inicijalno sastali 22. aprila, a potom je Miloš Pavlović podnio krivičnu prijavu protiv rektora Đokića, zbog čega je rektor otkazao naredni sastanak koji je trebalo da bude održan 23. aprila. Macut je potom kazao da je to ocijenio je da je „neprihvatljivo“ i „neakademski“, a potom je Đokić rektoru uputio novi poziv za nastavak dijaloga.

1250x600

Dogovoren novi sastanak Đokića i Macuta

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić čestitao je novoizabranom premijeru Srbije Đuru Macutu, navodeći da je uvjeren da će njegov izbor doprinijeti daljem unapređenju saradnje između dvije države.
Kako je saopšteno iz crnogorskog parlamenta, Mandić je uputio čestitku i povodom izbora članova novoizabrane Vlade Srbije, uz želje za uspješno obavljanje odgovornih dužnosti.
U čestitki se navodi da Crnu Goru i Srbiju vežu duboke i bratske veze, utemeljene na zajedničkoj istoriji, kulturi i jeziku.
- Naše dvije zemlje su gotovo čitav vijek živjele u zajedničkoj državi, a i danas dijele mnogo toga što nas čini najbližima na ovim prostorima - istakao je Mandić.
On je, kako je saopšteno, izrazio uvjerenje da će izbor Macuta za predsjednika Vlade doprinijeti daljem unapređenju saradnje između Crne Gore i Srbije, „na dobrobit naših građana i u duhu bratstva, prijateljstva, povjerenja i međusobnog uvažavanja“.
&nbsp;- Na kraju, Mandić je poželio novom premijeru Srbije dobro zdravlje, istrajnost i mudrost u obavljanju odgovorne funkcije u vremenima koja zahtijevaju odlučnost i posvećenost - naveli su iz Skupštine.

Mandić čestitao Macutu na izboru za premijera Srbije

Izabrana je nova Vlada Srbije, &nbsp;a doktor endokrinolog Đuro Macut izabran za novog premijera. Glasanje je bilo javno - prozivkom.&nbsp;
Za izbor nove vlade glasala su 153 narodna poslanika, protiv prijedloga 46. Odsutan je bio 51 poslanik.
Sjednici parlamenta nijesu prisustvovali poslanici koalicije NADA i Demokratske stranke. 
 
Vladu će činiti 30 ministara, od kojih je većina bila i u kabinetu premijera Miloša Vučevića, koji je podnio ostavku.

Izabrana nova Vlada Srbije, Đuro Macut premijer

Mogao je da bude i scenario za Netflix seriju sa odličnim zapletom, spoj „Grey's anatomy“ i „House of cards“, ali je ipak "samo" stvarnost koju živimo - porodice bivših i aktuelnih premijera u Crnoj Gori i Srbiji rade svi na istom mjestu, na klinici otvorenoj u elitnom beogradskom naselju koje je izgradio arapski biznismen namjeran da od crnogorske Velike plaže u narednih 99 godina pravi novi Dubai, piše M portal.
Naime, kada je poslije kratkog rada zbog dugova zatvorena beogradska privatna bolnica „BioCell“, čiji je jedan od suvlasnika bio Džihan Abazović, rođeni brat bivšeg crnogorskog premijera Dritana Abazovića, a načelnica odjeljenja radiologije Milica Đurđić, partnerka bivše srpske premijerke Ane Brnabić, u januaru 2024. godine otvorena je nova poliklinika „MD clinic“, čija je osnivačica i jedina vlasnica upravo Milica Đurđić.
"MD clinic“ pruža širok spektar usluga, a pored velikog broja ljekara različitih specijalnosti, na sajtu poliklinike zabilježeno je da u njoj rade i Džihan Abazović, specijalista urgentne i regenerativne medicine, ali i endokrinološkinja Jelica Bjekić Macut, supruga endokrinologa Đura Macuta, kojeg je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nedavno imenovao za mandatara za sastav nove Vlade.
Adresa poliklinike je u ekskluzivnom naselju Beograd na vodi, čiji vlasnik Muhamed Alabar namjerava da, preko ugovora koji je nedavno u Ujedinjenim Arapskim emiratima sklopio aktuelni crnogorski premijer Milojko Spajić, u narednih 99 godina od ulcinjske Velike plaže napravi Dubai.
U vrijeme kada je Đurđić već otvorila polikliniku, Viši sud u Podgorici je donio presudu da je Džihan Abazović dužan da plati 38.508 eura državi Crnoj Gori zbog toga što nakon završene specijalizacije nije proveo četiri godine na radu u Domu zdravlja Ulcinj.
Bolnica „BioCell“ u kojoj su ranije zajedno radili Đurđić i Abazović bila je otvorena u ekskluzivnom stambeno-poslovnom kompleksu “West 65” na Novom Beogradu, u opremanje i završne radove na pet etaža smještenih na tri sprata uloženo je sedam miliona eura. Odmah po otvaranju zaposleno je 76 ljudi, a plan je bio da do kraja 2022. kolektiv broji 130 radnika.
No, već 2023. računi bolnice su blokirani zbog duga Narodnoj banci Srbije od 142.799.087 dinara ili nešto više od milion eura.
Portal Standard je tada objavio da bolnica zapravo duguje mnogo više, a ovaj milion koji portražuje NBS se odnosi na garancije, koje su pale, nakon što bolnica nije izmirivala dugove prema toj instituciji. Baratalo je i podatkom da je bolnica po raznim osnovama dužna oko 15 miliona eura. Đurđić i Abazović nijesu javno govorili o propasti ovog ogromnog projekta, niti se zna da li su dugovi izmireni. Svega pola godine nakon propasti „BioCella“ Đurđić je otvorila „MD clinic“ i zaposlila Abazovića.
Jelica Bjekić Macut je endokrinološkinja i načelnica Odjeljenja endokrinologije u Kliničko-bolničkom centru Bežanijska kosa. Ona i njen suprug Đuro Macut, u Srbiji poznati endokrinolog, dospjeli su u žižu interesovanja javnosti tek prije nekoliko dana, kada je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić predložio Đura Macuta za mandatara za sastav nove sprske Vlade.
Tada se saznalo i da supruga aktuelnog mandatara Macuta radi zajedno sa suprugom bivše premijerke Ane Brnabić, a da im društvo pravi i rođeni brat bivšeg crnogorskog premijera Dritana Abazovića, sve to u prostorijama poslovnog partnera srpskog predsjednika Aleksandra Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića.&nbsp;

"Premijerska" klinika u Beogradu na vodi

Mandatar za sastav nove vlade Srbije je Đuro Macut, saopštio je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić na večerašnjoj konferenciji za novinare.
Prof. dr Đuro Macut je srpski endokrinolog, akademik i kliničar, rođen u Beogradu. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, gdje je kasnije i magistrirao, a potom i doktorirao, stekavši titulu doktora medicinskih nauka.
Macut je postao poznat široj javnosti pošto je održao studentima koji žele da uče u Pionirskom parku predavanje. Tom prilikom je rekao i da se nada da će se oni uskoro vratiti u fakultetske klupe i istakao je da politika ne treba da bude dio univerziteta, preneo je Tanjug 10. marta 2025. godine.
Rok za izbor nove vlade u Narodnoj skupštini Srbije ističe 18. aprila u ponoć.
Srbiji, ističe Vučić, potrebni su jedinstvo, mir i stabilnost.
- Zbog unutrašnjih tenzija u društvu ne uspijevamo da sagledamo sve rizike i izazove sa kojima se suočavamo - naveo je on.
Profesor Macut je danas redovni profesor interne medicine i endokrinologije na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu. U kliničkoj praksi, on je zamjenik direktora Klinike za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma Univerzitetskog kliničkog centra Srbije, kao i šef Odeljenja za endokrine tumore u istoj klinici. Njegova profesionalna karijera obuhvata dugogodišnje iskustvo u dijagnostici i liječenju endokrinih oboljenja, sa posebnim fokusom na reproduktivnu&nbsp;

Vučić: Macut mandatar za sastav nove vlade Srbije

Zanatska komora Crne Gore pozvala je sve zanatlije da se upišu u Registar i podsjetila da rok za pribavljanje potvrde o upisu ističe 13. februara.
Iz Zanatske komore su, u reagovanju na saopštenje Ministarstva ekonomskog razvoja, kazali da je rok za pribavljanje potvrde u skladu sa zakonom, te da su registrovana preduzeća i ranije bila dužna da prijave početak obavljanja zanata nadležnom organu lokalne uprave u propisanom roku.
U tom smislu se, prema njihovim riječima, rok za uspostavljanje Registra poklapa sa rokom za usklađivanje poslovanja sa važećim propisom.
- Pozivamo sve zanatlije da upis obave putem portala bit.ly/Registar-zanatlija. Procedura je u potpunosti digitalizovana i objašnjena korak po korak - navodi se u saopštenju.
Iz Zanatske komore su rekli da Ministarstvo ekonomskog razvoja ne može poništiti zakonske odredbe putem saopštenja za javnost, te da se pravna sigurnost može graditi isključivo dosljednom primjenom važećih propisa i jasnim, preciznim informisanjem zanatlija.
Oni su reagovali na navode Ministarstva, zbog, kako su kazali, zaštite pravne sigurnosti zanatlija i pravilne primjene važećih propisa.
- Tvrdnje prema kojima tumačenje zakona obavlja isključivo Ministarstvo kao nadzorni organ nijesu u skladu s osnovnim principima pravnog poretka, jer zakon tumače sudovi u postupcima, nadležni organi u okviru svojih ovlašćenja, kao i stručna javnost kroz legitimnu javnu raspravu - navodi se u reagovanju.
Oni su podsjetili da Zakon o zanatstvu, koji je donijet prošle godine i koji je predložilo Ministarstvo, propisuje novčane kazne do 20 hiljada eura za preduzeće i do šest hiljada eura za preduzetnika za neispunjavanje zakonom propisanih obaveza.
- Te odredbe su važeće i proizvode pravno dejstvo od stupanja zakona na snagu i ne mogu se derogirati saopštenjem organa uprave - rekli su iz Zanatske komore.
Istovremeno, Zakon o zanatstvu propisuje I da Registar zanatlija vodi Zanatska komora, kao zakonom ustanovljeni nosilac te nadležnosti. Ministarstvo, kako su objasnili, nema zakonski osnov da određuje softversko rješenje koje je, inače, već u funkciji i javno dostupno, čime su ispunili i tu zakonsku obavezu.
U vezi sa navodima Ministarstva o majstorskom ispitu kao alternativnom uslovu za obavljanje takozvanih složenih zanata, Komora smatra da se njegovim izjednačavanjem sa nižim oblicima kvalifikacija otvaraju ozbiljna pitanja u pogledu zaštite potrošača, posebno u kontekstu slobode pružanja usluga na tržištu EU.&nbsp;
- Stoga, kao što smo dužni da poštujemo zakon koji prevladava prilikom upisa u Registar, isto smo dužni da damo pune informacije o spornim aspektima zakonskih rješenja i EU praksama radi donošenja informisanih odluka - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Iz Zanatske komore su kazali da se u kontinuitetu suočavaju sa pokušajima političkog i administrativnog zadiranja u nadležnosti, koje su zakonom jasno definisane. Takva praksa, bez obzira na formu u kojoj se pojavljuje, narušava princip institucionalne autonomije Komore i odstupa od evropskih praksi odnosa države i strukovnih organizacija, u kojima država ima regulatornu i nadzornu, ali ne i upravljačku ulogu.
- Zanatska komora ostaje otvorena za institucionalni dijalog i saradnju, ali insistira na poštovanju zakonom utvrđenih nadležnosti svih strana u interesu pravne sigurnosti zanatlija - zaključuje se u saopštenju.

Rok za potvrdu o upisu u Registar zanatlija 13. februar

Izrael kaže da je pristao da ponovo otvori ključni granični prelaz Pojasa Gaze sa Egiptom tek nakon što se završi operacija pronalaženja tijela posljednjeg preostalog izraelskog taoca na toj teritoriji.
Prelaz Rafa bio je uglavnom zatvoren od maja 2024. godine, kada su izraelske snage zauzele palestinsku stranu. Planirano je da bude ponovo otvoren tokom prve faze primirja između Izraela i Hamasa, koje je počelo u oktobru.
Međutim, izraelska Vlada je to uslovila time da Hamas uloži sve napore da vrati tijelo posljednjeg taoca, policajca, glavnog narednika Rana Gvilija.
U nedjelju je izraelska vojska saopštila da je počela novu potragu za njegovim posmrtnim ostacima na sjeveru Gaze.
Iako u najnovijem saopštenju Izrael djeluje kao da nudi vremenski okvir za ponovno otvaranje prelaza, nije poznato koliko će potraga za Gvilijem trajati.
Izraelski mediji citirali su vojne zvaničnike koji su rekli da se operacija odvija na groblju u gradu Gazi i da bi mogla da potraje nekoliko dana.
U četvrtak je šef nove tehnokratske palestinske vlade u Gazi rekao da će prelaz Rafa ove nedjelje biti otvoren „u oba smjera“.
Ovo se dešava u trenutku dok SAD i drugi posrednici nastavljaju da vrše pritisak na obje strane kako bi preduzele sljedeće korake ka unapređenju mirovnog plana predsjednika Donalda Trampa.
U nedjelju uveče, kancelarija izraelskog premijera Benjamina Netanjahua saopštila je da je Izrael „pristao na ograničeno ponovno otvaranje prelaza Rafa isključivo za pješački saobraćaj, uz uslov potpunog izraelskog mehanizma inspekcije“.
U saopštenju se navodi da izraelska vojska „trenutno sprovodi fokusiranu operaciju kako bi iskoristila sve prikupljene obavještajne podatke u nastojanju da locira i vrati“ posmrtne ostatke Rana Gvilija.
- Po završetku ove operacije, i u skladu sa onim što je dogovoreno sa SAD, Izrael će otvoriti prelaz Rafa - dodaje se.
Izraelski list Harec citirao je izvor koji je rekao da će na prelazu postojati „potpuni izraelski mehanizam nadzora“, koji će uključivati kontrolu spiskova ulazaka i izlazaka.
Izrael takođe planira da uspostavi dodatnu tačku provjere za sve osobe koje ulaze u Gazu, smještenu u oblasti oko Žute linije, koja označava teritoriju koja je i dalje pod kontrolom izraelskih snaga prema sporazumu o prekidu vatre, dodao je izvor.
Ranije u nedjelju, izraelska vojska je saopštila da su trupe „počele ciljanu operaciju u oblasti Žute linije na sjeveru Pojasa Gaze“ kako bi pronašle Gvilijevo tijelo.
Izraelski vojni zvaničnici rekli su lokalnim medijima da se operacija zasniva na obavještajnim podacima prikupljanim tokom dužeg vremenskog perioda, koji ukazuju na to da bi Gvilijevi posmrtni ostaci mogli biti sahranjeni u oblastima Šedžaja i Daradž Tufah u gradu Gazi, istočno od Žute linije.
Na terenu su bile specijalizovane jedinice, uključujući rabine, timove za pretragu i stomatološke stručnjake opremljene mobilnim rendgen-aparatima, dodali su.
Vojno krilo Hamasa, Brigade Izedina el Kasama, saopštilo je u nedjelju da je „posrednicima dostavilo sve detalje i informacije kojima raspolaže u vezi sa lokacijom“ Gvilijevog tijela.
Dodaje se da izraelske snage „pretražuju jednu od lokacija“.
Gvilijeva porodica je u međuvremenu ponovila svoje snažno protivljenje ponovnom otvaranju prelaza Rafa prije nego što njegovo tijelo bude vraćeno u Izrael radi sahrane.&nbsp;
- Prije svega, Ran mora biti vraćen kući - poručili su.
Dvadesetčetvorogodišnjak je ubijen u kibucu Alumim tokom napada Hamasa na jug Izraela 7. oktobra 2023. godine, a njegovo tijelo je potom odnijeto u Gazu kao talac.
Početkom decembra, izraelska vlada je saopštila da će prelaz Rafa biti otvoren „u narednim danima“ kako bi se Palestincima omogućio izlazak iz Gaze.
Međutim, došlo je do spora sa Egiptom, koji je rekao da će prelaz biti otvoren samo ako kretanje bude dozvoljeno u oba smjera, čime bi se omogućio povratak desetina hiljada Palestinaca koji su tokom rata pobjegli iz Gaze.
U subotu su američki specijalni izaslanik Stiv Vitkof i Trampov zet Džared Kušner predvodili delegaciju koja se sastala sa izraelskim premijerom, a razgovori su bili usmjereni na sprovođenje druge faze mirovnog plana za Gazu. Vitkof je rekao da je sastanak bio „konstruktivan i pozitivan“.
U okviru prve faze, Hamas i Izrael su se dogovorili o prekidu vatre, razmeni svih živih i mrtvih izraelskih talaca u Gazi za Palestince pritvorene u izraelskim zatvorima, djelimičnom povlačenju izraelskih snaga i značajnom povećanju isporuka humanitarne pomoći.
Druga faza bi trebalo da dovede do toga da nova tehnokratska palestinska vlada u Gazi preuzme upravljanje javnim službama, kao i obnovu i potpunu demilitarizaciju teritorije, uključujući razoružavanje Hamasa i drugih grupa.
Rat je pokrenut napadom 7. oktobra 2023. godine, kada je ubijeno oko 1.200 ljudi, a 251 osoba odvedena u Gazu kao taoci.
Izrael je odgovorio pokretanjem vojne kampanje u Gazi, tokom koje je, prema podacima Ministarstva zdravlja u Gazi kojim upravlja Hamas, ubijeno više od 71.650 ljudi.

Izrael uslovljava otvaranje prelaza Rafa potragom za tijelom posljednjeg izraelskog taoca

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici potvrdilo je za<a href="https://www.standard.co.me/hronika/odt-podgorica-za-standard-formirana-dva-predmeta-po-prijavama-mirjane-pajkovic"> portal Standard </a>da su, po prijavama koje je podnijela bivša generalna direktorica Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava, Mirjana Pajković, formirana dva predmeta.
Oni su kazali da postupajuća državna tužiteljka preduzima sve zakonom predviđene radnje u cilju rasvjetljavanja relevantnih činjenica, a predmeti su trenutno u fazi izviđaja.
- Zbog zaštite interesa postupka, Tužilaštvo za sada ne može da objavi dodatne detalje - naveli su iz ODT-a Podgorica, na čijem čelu je Duško Milanović.
Pajković je ranije podnijela tri krivične prijave protiv Dejana Vukšića, doskorašnjeg savjetnika predsjednika Crne Gore i bivšeg direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost.
Generalna direktorica Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava, Mirjana Pajković, prije tri dana podnijela je ostavku na tu funkciju.

Podgoričko ODT formiralo dva predmeta po prijavama Mirjane Pajković

Gradonačelnik Shariff Aguaka Akmad Mitra Ampatuan preživio je pokušaj atentata u nedjelju ujutro, nakon što je njegovo oklopno vozilo izdržalo napad protivtenkovskom granatom koji su izveli naoružani napadači, piše ABS-CBN.
Prema snimcima nadzornih kamera, osumnjičenici su se oko 6:20 sati iskrcali iz bijelog kombija i ispalili projektil iz bacača granata na crni SUV u kojem se nalazio gradonačelnik, u naselju Barangay Poblacion.
- Da vozilo nije bilo oklopljeno, gradonačelnik danas ne bi bio živ - izjavio je za radio DZMM Anwar Kuit Emblawa, izvršni sekretar i portparol gradonačelnika.
Dodao je da Ampatuan u napadu nije povrijeđen.&nbsp;
- Božjom milošću, gradonačelnik je bezbjedan, nema ni ogrebotinu - rekao je on.
U napadu su ranjena dvojica pripadnika gradonačelnikovog obezbjeđenja, ali je njihovo stanje stabilno.
Emblawa je naveo da je ovo već četvrti pokušaj atentata na Ampatuana. Prethodni napadi dogodili su se 2010, 2014. i 2019. godine, a u posljednja dva gradonačelnik je bio ranjen, nakon čega je počeo da koristi oklopna vozila.
Dodao je da očekuje brzu i temeljnu istragu, ističući da snimci nadzornih kamera mogu pružiti važne tragove.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Ftheglobal4u%2Fstatus%2F2015701848053977185%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2015701848053977185%7Ctwgr%5E58643511daabfca31f573b23db3e5dc31bf2d84f%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Napad se, kako je rekao, dogodio usred bijela dana, na području uz državnu cestu, gdje se u tom trenutku nalazio veliki broj ljudi, uključujući i prodavce voća, zbog čega očekuje da će svjedoci pomoći policiji u istrazi.
Portparol nije želio da komentariše da li je napad bio politički motivisan.
Uprkos incidentu, Emblawa je rekao da se gradonačelnik već vratio redovnim dužnostima.&nbsp;
- To je jedna od stvari s kojima političari moraju da se nose - poručio je on.

Tag: duro-macut