Aktuelna vlast u više prilika je potvrdila da baštini, njeguje i afirmiše političke ideje koje su bile pogonsko gorivo za učešće Crne Gore u Dubrovačkom ratištu, ocijejnio je za Antenu M istoričar Adnan Prekić.
Ministar spoljnih i evropskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman kazao je nedavno da je agresija na Dubrovnik izvršena sa crnogorske strane, pa bi rezolucija kojom se osuđuju ona i svi počinjeni zločini – bila dobar gest prema Hrvatskoj.
Prekić za Antenu M komentarisao je da li bi Crna Gora trebalo da usvoji rezoluciju o Dubrovniku.
- Nijesam siguran da aktuelna parlamentarna većina ima svijest o potrebi suočavanja sa prošlošću i kritičkim odnosom prema jednoj od najmračnijih stranica savremene crnogorske istorije - kazao je Prekić.
On je isključuje mogućnost da možda pod međunarodnim, ili nekom drugom vrstom pritiska dođemo do rezolucije koja bi bila predstavljena kao uslov daljeg napretka na evropskom putu.
- Stoga mislim da je realnija opcija, da ukoliko dođemo do te situacije, da usvojimo jednu takvu rezoluciju koja bi bila jedna vrsta trgovine ili političkog kompromisa, a ne suštinske potrebe crnogorskog društva da se kritički odnosi prema epizodama iz prošlosti, naročito onim najtamnijim kao što je sigurno učešće Crne Gore u operacijama na Dubrovniku - ocjenjuje Prekić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Prekić: Aktuelna vlast afirmiše ideje koje su bile pogonsko gorivo za učešće Crne Gore u Dubrovačkom ratištu

Nevladine organizacije (NVO) Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću saopštile su da očekuju da crnogorsko tužilaštvo konačno ozbiljno i proaktivno pristupi procesuiranju zločina počinjenih tokom rata u Hrvatskoj. 
 
U zajedničkom saopštenju, ove nevladine organizacije su napomenule da je na današnji dan prije 33 godine Jugoslovenska narodna armija (JNA) izvršila najteže granatiranje Dubrovnika za vrijeme agresije koju je vodila od 1. oktobra 1991. do 31. maja 1992. 
 
- Očekujemo da crnogorsko tužilaštvo konačno ozbiljno i proaktivno pristupi procesuiranju zločina počinjenih tokom rata u Hrvatskoj- saopšteno je iz HRA, CGO i Documente.
Od Hrvatske, kažu, očekuju saradnju i spremnost da doprinese razjašnjavanju tih predmeta, posmatrajući pitanje ratnih zločina ne samo kao nacionalno, već kao regionalno pitanje od zajedničkog interesa za vladavinu prava i pomirenje. 
 
Iz HRA, CGO i Documente su ukazali da je 6. decembra 1991. godine, u Dubrovniku, 19 ljudi izgubilo život, a povrijeđeno i ranjeno njih 60. 
 
- Više stotina granata ispaljeno je na staro gradsko jezgro, zaštićeno kao svjetska kulturna baština UNESCO-a. Šest zgrada je sasvim uništeno, više njih oštećeno, kao i glavna ulica Stradun - naglasili su u saopštenju. 
 
Oni su takođe podsjetili da je grad bio izložen artiljerijskom napadu duže od deset i po sati i da su unutar njegovih zidina poginuli Pavo Urban (23) i Tonči Skočko (18), dok su tri osobe teško ranjene. 
 
Kako su iz HRA, CGO i Documente saopštili, Haški tribunal je zbog zločina izvršenih prilikom granatiranja Dubrovnika osudio generala pukovnika JNA Pavla Strugara na sedam i po, a admirala Miodraga Jokića na sedam godina zatvora. Jokić je, za razliku od Strugara, priznao krivicu i osuđen je po komandnoj odgovornosti. 
 
- Osim protivpravnog granatiranja Dubrovnika 6. decembra, Tužilaštvo u Hagu nije istraživalo druge zločine izvršene od pripadnika JNA tokom šest mjeseci osvajanja šireg dubrovačkog područja“, navedeno je u saopštenju. 
 
Predstavnici HRA, CGO i Documente saopštili su brojke, da je u tom periodu 116 civila stradalo, poginulo 194 hrvatskih boraca i 165 pripadnika JNA iz Crne Gore, 443 osobe su zatočene u logorima Morinj i Bileća u nečovječnim uslovima, prognane su 33 hiljade ljudi, dok je uništen 2.071 stambeni objekat i sistematski su opljačkana privatna i javna dobra. 
 
Oni su dalje napomenuli da je grad Dubrovnik 138 dana bio bez struje i vode, u pomorskoj i vazdušnoj blokadi. 
 
Ti podaci, kako su u saopštenju naveli, ukazuju na brojne zločine, od kojih je Crna Gora do sad procesuirala samo četvoricu koji su učestvovali u zlostavljanju zarobljenika u logoru Morinj, na teritoriji Crne Gore. 
 
- Iako je ponovno preispitivanje odgovornosti za dešavanja u logoru bilo strateško pitanje Crne Gore još od 2015, ono već devet godina ostaje mrtvo slovo na papiru- &nbsp;naveli su iz HRA, CGO i Documente. 
 
Oni su takođe naglasili inertnost Crne Gore koja je prepoznata i u procesu pristupanja &nbsp;Evropskoj uniji, kojoj je završnim mjerilima za Poglavlje 23 nametnuto procesuiranje ratnih zločina na “visokom nivou“. 
 
To, po njima, zahtijeva i procesuiranje komandne odgovornosti kakva je na primjer u logoru Morinj morala postojati, ali nije uzeta u obzir. 
 
- Kako crnogorsko tužilaštvo uopšte nije pokazivalo samoinicijativan pristup procesuiranju ratnih zločina, Specijalno državno tužilaštvo se obavezalo na obraćanje tužilaštvima u regionu radi eventualnog ustupanja svih predmeta u kojima bi ono moglo uspostaviti nadležnost- &nbsp;kaže se u saopštenju. 
 
Jedan od takvih je, dodaju, svakako i predmet koji je u Hrvatskoj pokrenut prije 15 godina i u kom su za ratne zločine na dubrovačkom ratištu optužene bivše vojne starješine JNA iz Srbije i Crne Gore Jevrem Cokić, Mile Ružinovski, Pavle Strugar, Miodrag Jokić, Branko Stanković, Obrad Vičić, Radovan Komar, Vladimir Kovačević, Milan Zec i Zoran Gvozdenović. 
 
Oni se terete da tokom agresije na područje Dubrovnika nijesu spriječili ponašanje svojih jedinica, suprotno Ženevskim konvencijama, a koje se sastojalo u granatiranju naseljenih mjesta, ubijanju civila (116), zatvaranju, zlostavljanju i tjeranju civila u bijeg, rušenju civilnih, kulturnih, vjerskih i privrednih objekata, pljačkanju i paljenju. 
 
Iz HRA, CGO i Documente su naveli da su, prema podacima Suda u Splitu, Komar i Kovačević rođeni u Nikšiću, ali da je njihovo boravište i nakon 15 godina od podizanja optužnice sudu ostalo nepoznato. 
 
Zbog toga je protiv njih 2022. godine raspisana potjernica i izdat Evropski nalog za hapšenje. 
 
- Kako ni Srbija ni Crna Gora nemaju obavezu da izruče Hrvatskoj svoje državljane po optužbama za ratne zločine, naše organizacije su u prethodnom periodu od DORH-a i Županijskog državnog odvjetništva u Splitu zahtjevale informacije da li je ova optužnica dostavljena Ministarstvu pravde Crne Gore, uz poziv da upozna svoje državljane s činjenicom da se protiv njih u Hrvatskoj vodi krivični postupak - pojasnili su predstavnici ovih organizacija. 
 
Predstavnici HRA, CGO i Documente na kraju su naveli i da su poslali upit da li se razmatra mogućnost ustupanja ovog postupka pravosuđu Crne Gore kako bi procesuirali zločine, kao i prilikom nekih drugih postupaka u prošlosti. 
 
- Uprkos urgencijama, odgovor nijesmo dobili. O tome ćuti i crnogorsko tužilaštvo, koje preko pola godine javnosti nije obezbijedilo podatak ni da li se uopšte interesovalo za taj postupak - upozorili su u NVO sektoru.

500x500

HRA, CGO i Documenta: Tužilaštvo da procesuira zločine počinjene za vrijeme rata Hrvatskoj

Važno je da politiku devedesetih ostavimo iza nas i da, oslobođeni zabluda i skupo plaćenih grešaka iz prošlosti, koračamo naprijed prema zajedničkoj evropskoj budućnosti, poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
Milatović je učestvovao na Samitu Ukrajina – Jugoistočna Evropa u Dubrovniku, a slobodno vrijeme je iskoristio da prošeta Stradunom.
- Prijatna šetnja Dubrovnikom iz kojeg želim da pošaljem poruku dobrosusjedske saradnje. Dubrovnik predstavlja dragulj hrvatskog primorja i jedan je od najznačajnijih kulturno-istorijskih centara na Mediteranu. Prije 33 godine ovaj grad bio je žrtva tragičnih ratnih dešavanja u kojima je pretrpio značajna stradanja i razaranja, čemu je, nažalost doprinijela i tadašnja politika naše zemlje. &nbsp;&nbsp;Važno je da politiku devedesetih ostavimo iza nas i da, oslobođeni zabluda i skupo plaćenih grešaka iz prošlosti, koračamo naprijed prema zajedničkoj evropskoj budućnosti - poručio je Milatović na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJakovMilatovic%2Fstatus%2F1844312705559101924&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1250x600

1084x550

Milatović u šetnji Dubrovnikom: Važno da politiku devedesetih ostavimo iza i koračamo naprijed oslobođeni zabluda i skupo plaćenih grešaka

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović boraviće danas u Dubrovniku, gdje će na poziv hrvatskog premijera Andreja Plenkovića i predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog, učestvovati na Samitu Ukrajina - Jugoistočna Evropa.
Milatović će imati izlaganje na plenarnoj sesiji na temu podrške Ukrajini.&nbsp;
Takođe će, kako su dodali u njegovom kabinetu, na marginama Samita predsjednik Crne Gore imati i niz bilateralnih susreta.
Treći po redu Samit u ovom formatu, prilika je da se pošalje snažna poruka mira i pruži podrška Ukrajini u njenoj borbi za slobodu i demokratiju.

Milatović danas u Dubrovniku na Samitu Ukrajina - Jugoistočna Evropa

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski doputovaće sjutra u Hrvatsku na samit Ukrajina - Jugoistočna Evropa u Dubrovniku, čiji je suorganizator zajedno sa hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem, javljaju zagrebački mediji.
Glavni cilj dubrovačkog sastanka je solidarnost i podrška zemalja jugoistočne Evrope Ukrajini koja se već više od dvije i po godine suočava s ruskom agresijom.
Na samitu bi, osim Zelenskog i Plenkovića, trebalo da učestvuju visoki zvaničnici 12 zemalja regije, među njima troje predsjednika, pet premijera i četiri ministra spoljnih poslova.
Očekuje se da će na Samitu biti usvojena Dubrovačka deklaracija, koja bi trebalo da bude na tragu ranijih deklaracija sa prethodba dva samita u Atini i Tirani.
Glavne tačke deklaracije će, prema nezvaničnim saznanjima, uključiti osudu ruske agresije, podršku teritorijalnom integritetu Ukrajine uključujući i poluostrvo Krim, podršku mirovnom planu predsjednika Volodimira Zelenskog, zahtjev za procesuiranjem ratnih zločina u Ukrajini, podršku evrointegracijama Kijeva i članstvu u NATO kad se za to steknu uslovi.
Jedna od tačaka Deklaracije biće i podrška energetskoj bezbjednosti i obnovi Ukrajine nakon završetka rata.
Na marginama samita Plenković i Zelenskij trebali bi potpisati sporazum o saradnji između Hrvatske i Ukrajine kojim bi se formalizirale aktivnosti između dvije zemlje koje već postoje, osobito na području humanitarne pomoći, razminiranja i procesuiranja ratnih zločina.
Na trećem samitu Ukrajina – Jugoistočna Evropa očekuje se dosad najveći odziv visokih zvaničnika zemalja regiona.
Najavljen je dolazak predsjednice Slovenije Nataše Pirc Musar, predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića i predsjednice Kosova Vjose Osmani, premijera Grčke Kiriakosa Micotakisa, Bugarske Dimitra Glavčeva, Albanije Edija Rame, Sjeverne Makedonoje Hristijana Mickoskog i predsjedavajuće Savjeta ministara BiH Borjane Krišto.
Turska, Srbija, Rumunija i Moldavija biće predstavljene na nivou ministara spoljnih poslova, piše Hina.

Zelenski dolazi u Dubrovnik na samit Ukrajina – Jugoistočna Evropa

Potpredsjednica Liberalne partije Jelena Marković navela je na društvenoj mreži Iks (X) da se danas obilježavaju 33 godine od napada &nbsp;pripadnika JNA na Dubrovnik.
- Ne veliki broj, najboljih sinova i šćeri crnogorskih, &nbsp;a ja ponosna na svoje međ' njima zauvijek odana stihovima: "Sa Lovćena Vila kliče, oprosti nam Dubrovniče!" - poručila je Marković.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fjmarkovic_%2Fstatus%2F1841015441239478649%3Ft%3D9nLp7zgRanhs8SNX5XVxDg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Marković: Zauvijek odana stihovima "Sa Lovćena Vila kliče, oprosti nam Dubrovniče"

Vaterpolisti Jadrana pobijedili su večeras u Dubrovniku ekipu Juga 14:12, u utakmici drugog kola preliminarnog turnira Lige šampiona. 
 
To je drugi trijumf hercegnovskog tima na turniru, nakon što je juče bio ubjedljiv protiv Banja Luke 35:3. 
 
Jug je prvu četvrtinu dobio 5:3, vodio je i 6:4, nakon čega je uslijedila serija od pet vezanih golova Jadrana, od sredine druge i početom treće četvrtine, za vođstvo od 9:6. 
 
Razlika od tri gola bila je i na kraju treće četvrtine 12:9. 
 
Ekipa trenera Vladimira Gojkovića u posljednjoj četvrtini uspjela je da sačuva prednost i upiše novi trijumf. 
 
Najefikasniji u pobjedničkom timu, na čijem se golu istakao Darko Đurović, bio je Dmitri Holod sa četiri, Vasilije Radović postigao je tri, a gol manje Vuk Milojević. 
 
Po jednom u strijelce upisali su se Uroš Vučurović, Danilo Radović, Đorđe Lazić, Aleksandar Ivović i Matija Sladović. 
 
U ekipi Juga najbolji je bio Rino Burić sa tri, dok su po dva gola postigli Maro Joković, Vlaho Pavlić i Marko Žuvela. 
 
Po jednom mređu odličnog Đurovića zatresli su Filip Kržić, Serhi Kabanjas i Toni Mozara. 
 
Jadran će u trećem kolu, sjutra u 12 sati i 30 minuta, igrati protiv Dinama iz Bukurešta. 
 
Turnir će završiti nedjeljnim duelom sa Barselonom (10.30). 
 
Samo pobjednik turnira izboriće plasman u grupnu fazu Lige šampiona.

Jadran iznenadio Jug u Dubrovniku

Dan opštine Ulcinj, koji se obilježava prve subote u aprilu, umjesto svečanom sjedncom Skupštine opštine, obilježavaju na Maloj plaži gdje su se građani i gradska uprava okupili u podne kako bi protestovali protiv odluke Vlade Crne Gore i Sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, po kojem će vrlo vjerovatno, cijela Velika plaža biti izdata u zakup od 99 godina investitoru iz UAE. Na protest su građane pozvali predsjednik Opštine Genci Nimanbegu i predstavnici svih političkih partija čiji stav je ujedinjen – Ulcinj niije na prodaju, ne trebaju mu megalomanski projekti i zajednica se mora pitati i odlučivati.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405120456_1da34fe1d57cd7f6c93fc5cead7d210ecd8d601ad35ff831775f32bc86441b70.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405120456_1da34fe1d57cd7f6c93fc5cead7d210ecd8d601ad35ff831775f32bc86441b70" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Ulcinj protest"> </figure>  Veliki broj Ulcinjana okupio se na Maloj plaži da poruče da neće dozvoliti da se Ulcinj i Velika plaža devastiraju i pretvore u kompleks hotela i stanova, tržni centar, što bi trajno uništilo i bogat biodiverzitet u okolini Ulcinja, gdje se nalazi i Solana, Šasko jezero, i Jadransko more.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405120456_649da4739b6ff18ea9e5707bdc73acdfa2a71e888565ae9b34793aec454db92a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405120456_649da4739b6ff18ea9e5707bdc73acdfa2a71e888565ae9b34793aec454db92a" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Ulcinj protest"> </figure>  Podsjećamo, prtehodnih dana građani Crne Gore imali su priliku da potpišu peticiju za očuvanje i spas Velike plaže, koju je potpisalo već 7000 ljudi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040513040_c0285ed247f66c782a8457b11cd16cbcdf4d35a52253eee6b876a47008acf1d4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025040513040_c0285ed247f66c782a8457b11cd16cbcdf4d35a52253eee6b876a47008acf1d4" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Ulcinj protest"> </figure>  Vlada Crne Gore donijela je naknadnu odluku da o usvajanju Sporazuma na kraju odluči Skupština Crne Gore.

Ulcinjani poručili premijeru: Ulcinj nije tvoj emirat Spajiću

Elektronski dokazi, u koje spadaju i Sky prepiske još uvijek nijesu proznati kao validni u mnogim evropskim sudskim instancama i treba pratiti odluke Suda za ljudska prava vezano za ove dokaze, koji je najmjerovadniji, poručio je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, bivši sudija Suda za ljudska prava u Strazburu, profesor Pravnog fakulteta Nebojša Vučinić.
Vučinić podsjeća da je Sud EU u Luksemburgu odlučio da Sky prepiske nijesu dokaz na sudu, dok se Evropski sud za ljudska prava &nbsp;koji je i najmjerodavniji još uvijek se nije izjasnio o kredibilnosti Sky dokaza.
- Koliko sam nezvanično privatno informisan čekaju odgovarajući dobar presedan, da bi onda Veliko vijeće na kraju o tome zauzelo stav. Praksa je dosta različita širom Evrope, negdje se priznaje, negdje se ne priznaje. Evropski sud je to izjavio u kontekstu odnosa između država i pravne pomoći, između država članica Evropske unije, kod nas to takođe izaziva velike kontroverze. Ja mislim da je zrelo vrijeme da se zakaže jedan naučni skup na Pravnom fakultetu, u organizaciji i krivično pravne, međunarodno pravne i ustavno pravne katedre, gdje bi se ta pitanja u jednoj meritornoj raspravi, u jednom dijalogu raspravila. Princip kod Evropskog suda za ljudska prava je da je proces dokazivanja u principu nadležnosti države. Sud za ljudska prava se ne bavi, dosad se nije bavio sa pitanjem kredibilnosti dokaza i vjerodostojnosti dokaza, stav je bio fa je to u nadležnosti države, jer su domaći sudovi mnogo mjerodavniji, bliži stvarnosti da ocijene je li neki dokaz kredibilan i vjerodostojan, ali Evropski cijeni pravičnost postupka u cjelini, uključujući i način na koji su izvedeni dokazi. Očekuje se u skorije vrijeme da će Veliko vijeće o tome se izjasniti, kod nas je apelacioni sud prihvatio to u ovom momentu, i to nije konačno rješenje. Po mom dubokom uvjerenju, a i onome kako smo radili u Strazburu, vjerodostojnost i kredibilnost dokaza se utvrđuje na glavnom pretresu, kroz odgovarajući kontradiktorni postupak. U tom kontekstu vidjećemo kako će Vrhovni sud, eventualno Ustavni sud, mada nemamo mnogo nade u sadašnji Ustavni sud da će to meritorno riješiti. Svaki dokaz, u skladu sa zakonom, i u skladu sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, se utvrđuje na glavnom pretresu, a tako i ovi takozvani elektronski dokazi, ili elektronske isprave, mora se utvrditi njihova vjerodostojnost i njihova kredibilnost- rekao je Vučinić.
Kod Sky dokaza je najvažnije, objašnjava Vučinić, utvrditi autentičnost, jer oni se mogu montirati, i to će iziskivati dodatne troškove vještačenja i &nbsp;vrijeme.
- Da li je to što je tamo, sadržaj tih prepiski da li je autentičan, da li su to ta lica koja su osumnjičena, i da li su to izjavili što su izjavili, to će uzeti odgovarajuće vrijeme, i bogami bojim se i troškove. U tom smislu, kao i kod svakog dokaza se mora utvrditi kredibilnost i autentičnost- zaključio je Vučinić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DVh5_AFYTeoA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
&nbsp;

Vučinić: Evropski sud za ljudska prava je najmjerodavniji, čeka se njegovo izjašnjenje po pitanju Sky dokaza

Službenici policije u Kotoru su podnijeli krivičnu prijavu protiv privrednog društva „Gugi Commerce" d.o.o. Budva, i B.S.(63) osnivača i izvršnog direktora ovog društva, državljanina Crne Gore i Bosne i Hercegovine, zbog postojanja osnovane sumnje da su učinili krivična djela skidanje i povreda službenog pečata i znaka u produženom trajanju, protivpravno zauzimanje zemljišta i falsifikovanje službene isprave, saopšteno je iz Uprave policije.
- Naime, od strane nadležne Uprave za inspekcijske poslove je u više navrata izvršen inspekcijski nadzor objekta u vlasništvu pomenutog društva i donijeto rješenje o zabrani upotebe postrojenja za proizvodnju betona, a po kojem privredni subjekt „Gugu commerce“ d.o.o Budva i odgovorno lice u pravnom licu B.S. nijesu postupili te su suprotno tome postrojenje stavljali u rad i vršili proizvodnju betona- kazali su iz policije.
Kako iz policije pojasnili, urbanističko-građevinski inspektor je nakon izvršenog inspekcijskog nadzora objekta donio Rješenje kojim se zabranjuje privrednom subjektu „Gugi commerce“ doo Budva upotreba inženjerskog objekta tj. korišćenje postrojenja za industrijsku proizvodnju betona, nakon čega je na predmetnoj lokaciji izvršeno sprovođenje upravne mjere zabrane upotrebe objekta pečaćenjem, shodno Zakonu o planiranju prostora i izgradnji objekata.
- Međutim, u dva navrata, u postupku inspekcijskog nadzora objekta, pregledom na licu mjesta je konstatovano da je isti u upotrebi. Nadalje, u postupku koji je prethodio podnošenju krivične prijave utvrđeno je da je ovo pravno lice i odgovorno lice u pravnom licu S.B, postupajući suprotno sporazumu o regulisanju međusobnih odnosa sa opštinom Kotor, protivpravno zauzeo tuđe zemljište, na način što je bez pravnog osnova - odobrenja opštine Kotor, zauzeo zemljište koje je u svojini države Crne Gore sa pravom raspolaganja opštine Kotor, te na istoj vršio iskop zemljišta i druge zemljane radove za potrebe izgradnje betonskih silosa, bez prethodno podnijete prijave građenja nadležnom inspekcijskom organu i dokaza o pravu svojine, odnosno drugom pravu na zemljištu i bez tehničke dokumentacije izrađene u skladu sa urbanističko-tehničkim uslovima- navode iz policije.
Takođe, kako iz policije dodaju, utvrđeno je da su ovo pravno lice i odgovorno lice u pravnom licu B.S. u toku 2023. godine, u Kotoru, u pravnom saobraćaju upotrijebili neistinitu ispravu kao pravu - Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu, pred Sekretarijatom za zaštitu prirodne i kulturne baštine opštine Kotor, u kojem je neistinito prikazana pravna i faktička situacija odnosno izvršena manipulacija stvarnim terenskim podacima, čime je fizička konfiguracija objekta nepravilno evidentirana unutar granica katastarske parcele u Lastvi i protivpravno proširena.

UP: Izvršni direktor Gugi Commerca osumnjičen da je falsifikovao službene isprave, nezakonito zauzeo zemljište u Kotoru i proizvodio beton

Visoka predstavnica Evropske unije za vanjske poslove i bezbjednosnu politiku i potpredsjednica Evropske komisije, Kaja Kalas, započeće svoju prvu zvaničnu posjetu Zapadnom Balkanu boravkom u Crnoj Gori u ponedjeljak, 7. aprila 2025. godine, saopšteno je iz Evropske kuće.
- Tokom posjete, visoka predstavnica Kalas sastaće se sa predsjednikom Jakovom Milatovićem i predsjednikom Vlade Milojkom Spajićem kako bi razgovarala o odnosima između EU i Crne Gore, strateškom pravcu zemlje i napretku u procesu pristupanja EU. Takođe će održati sastanak saambasadorima država članica EU, razgovarati sa predstavnicima civilnog društva i predstaviti podršku EU u oblasti odbrane i bezbjednosti- navodi se u saopštenju.
Kako je najavljeno, Spajić i &nbsp;Kalas održaće zajedničku konferenciju za medije u Vili Gorica. Nakon toga, Kalas će otputovati u Cetinje gdje će se sastati sa predsjednikom Milatovićem.
- Posjeta će se zaključiti na Vojnom aerodromu „Knjaz Danilo“, gdje će visoka predstavnica Kalas predstaviti paket podrške Evropskog mirovnog fonda namijenjen Vojsci Crne Gore i prisustvovati prezentaciji vojne opreme zajedno sa ministrom odbrane Draganom Krapovićem- zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Kaja Kalas u ponedjeljak u Podgorici

Agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli su sa kupovinom glasova - tvrde za Portal ETV sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom.
<h2>VAUČERI ZA IZBORE</h2>
- Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu
koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – tvrde naši sagovornici.
Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori.
<h2>,,OSTROŠKI MARATON“</h2>
Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača.
- Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozoravaju sagovornici Portala ETV.
Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu.
- Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kažu naši sagovornici.
<h2>NEDAVNA ISTORIJA PREVARE</h2>
Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD.
Nikšić su te godine „opsadirali“ Vučićevi ljudi za specijalne zadatke, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture. Vučićevi izaslanici Vladimir Mandić, Milan Nikolić, Predrag Rajić, te sin Milorada Dodika (predsjednika entiteta BiH – Republika Srpska) - Igor Dodik vodili su kampanju pritisaka i zastrašivanja birača. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura.
Aktivno je bila uključena i Crkva Srbije, čije svještenstvo je, takođe, agitovalo za ovu koaliciju.
<h2>PRIVOĐENJA I PUŠTANJA NA SLOBODU</h2>
Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac.
Na informativni razgovor privedeni su tadašnji član Glavnog odbora Vučićeve Srpske napredne stranke i bivši rukometni reprezentativac Vladimir Mandić, bezbjednosno interesantna osoba Dane Šijan iz Beograda, zatim Nemanja Bogdanović iz Sarajeva, Aleksandar Jokić iz Beograda, kao i tadašnji poslanik Demokratskog fronta u Skupštini Crne Gore Milo Božović, te Slobodan Lalović iz Foče, Dejan Puhalo iz Trebinja, Blagdan Madžić iz Foče i Miroslav Vujović.
Petanestak dana prije ovih privođenja policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada.
Vučić je uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević.
Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.
Ove godine nema u toj mjeri otvorenog i brutalnog pritiska iz Srbije na izborni proces u Nikšiću, ali kako se kampanja privodi kraju, novac za kupovinu glasača je, očito, stigao, kako se ništa ne bi prepuštilo slučaju.

Glasačima dijele bonove od po 3.500 KM za trgovinu građevinskog materijala na stovarištima u BiH?

Sukob u Demokratama Alekse Bečića, potpredsjednika Vlade, eskalirao je do tačke bez povratka, tvrde izvori Portala ETV bliski ovoj partiji, ističući da su Bečić i ideolog stranke Boris Bogdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – tvrde naši izvori. M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="Bečić i Bogdanović"> </figure>  Upravo te večeri Demokrate su odlučivale o nosiocu liste, a prema pouzdanim informacijama M portala, Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je, kako su prenijeli mediji, odlučeno i da Nemanja Vuković bude novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Koprivica je rođeni Nikšićanin i upravo on je najuticajnija ličnost ove partije u gradu pod Trebjesom. Duže od godine, špekuliše se sa informacijama, da su Koprivica i ministar odbrane Dragan Krapović, takođe funkcioner Demokrata, u sukobu sa Bečićem i Bogdanovićem, ali njih dvojica to negiraju. Uz njih, kako su ranije objavili mediji, i predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, bivši ministar turizma Vladimir Martinović nijesu saglasni sa partijskom politikom koju kreira Bogdanović. U junu prošle godine, Koprivica je negirao da će sa još nekoliko nezadovoljnih funkcionera Demokrata formirati novu stranku Progres. - U potpunosti su netačni i zlonamjerni navodi portala Adria da osnivam politički subjekt koji će nositi naziv „Progres“ – napisao je on tada na mreži Iks. Portal Adria tvrdio je da su uz Koprivicu stali Vladimir Martinović, Nikola Rovčanin i još nekoliko funkcionera. Mediji su i u martu prošle godine objavili da je došlo do raskola u Demokratama i da Koprivica i Martinović napuštaju stranku. Vladimir Martinović i jeste otišao iz partije, ali u julu, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Spreman „svilen gajtan“ za Moma Koprivicu

U nikšićkom biračkom spisku ima hiljade fantom birača ili birača koji se „uvoze“ iz Srbije i entiteta Bosne i Hercegovine - Republika Srpska – upozorila je nezavnica odbornica u Skupštini opštine Nikšić Tatjana Knežević Perišić. Ona je, u saopštenju dostavljenom Portalu ETV, pitala „odakle 57.589 birača, ako je na popisu stanovništva 2024. godine utvrđeno da u Nikšiću živi 66.725 stanovnika, od čega je djece do 15 godina 10.909 popisanih, a od 15 do 19 godina 3.869. <h2>Zabrinjavajući podaci</h2> - Prevedeno u brojke, samo ako odbijemo ovu brojku djece do 15 godina, jer, logično, ne mogu glasati, onda bi u biračkom spisku ostalo 55.816 upisanih birača, a ne 57.589. A ako odbijemo bar 2.500 koliko bi otprilike trebalo biti djece od 15 do 17 godina, onda bi brojka upisanih bila negdje oko 53.000 birača – kategorična je Knežević Perišić. Podsjetila je da je Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo da je broj birača „u zaključenom biračkom spisku na dan 2. april 2025. godine 57.589 birača“, što je, objašnjava, više nego što je isti organ saopštio 17. januara 2025. godine, kada je opštini Nikšić i Službi za saradnju, poslove predsjednika i informisanje dostavio informaciju da je u biračkom spisku opštine Nikšić upisano 57.544 birača. Ta informacija je, dodaje ona, proslijeđeno svim odbornicima na uvid. - Ako pretpostavimo da je ovih 45 birača više, možda, oni koji su navršili 18 godina, javnosti i institucijama zaduženim za vođenje biračkog spiska, upućujem pitanje: Odakle ovoliko upisanih u birački spisak opštine, koja prednjači u iseljavanju građana, kada je Crna Gora u pitanju – istakla je Knežević Perišić. Kategorična je da u nikšićkom biračkom spisku ima hiljade fantom birača ili birača koji se „uvoze“ iz Srbije i entiteta BiH - Republika Srpskea, uz podsjećanje da je Koalicija „Evropski tim za Nikšić“, još 2021. godine podnijela prigovor za oko 920 birača koji su upisani u tri biračka spiska, u dvije države i jednom etnitetu, i koji, kao takvi, nijesu imali pravo glasa u Nikšiću.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404170456_f1ff411ea5ed36812853e5bc60b11792f5d824e336f14c641249d8f3c3cfcc1e.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250404170456_f1ff411ea5ed36812853e5bc60b11792f5d824e336f14c641249d8f3c3cfcc1e" data-rendition-name="original" width="2048" height="1536" loading="lazy" alt="Nikšić"><figcaption>JE LI PRIPREMLJEN TEREN ZA KRAĐU IZBORA: Nikšić(Photo: RTNK/Milan Šapurić)</figcaption></figure>  - Ta prijava je, naravno, odbačena, a OIK, DIK, MUP, tužilaštvo i sudstvo se nijesu bavili imenima koja smo tada dostavili. Stoga ponovo izražavam sumnju u regularnost predstojećih izbora tim prije što se od 2008. do kraja 2022. iz Nikšića odselilo 8.700 građana, doselilo 4.582, a da je samo od januara do kraja oktobra 2023. godine trajno otišlo još 1.064 građana, dok se doselilo njih 357, što je najveći odliv stanovništva u cijeloj Crnoj Gori – upozorava Knežević Perišić. Nikšić je, dodaje ona, za 12 godina napuštilo više od 6.000 stanovnika, natalitet je u konstatnom padu, mortalitet veliki, pa pita otkuda onda ovoliki broj upisanih birača? - Jer, po zvaničnim statistikama MUP-a i MONSTAT-a, (dakle 57.589 u biračkom spisku, plus 10.909 djece do 15 godina, plus oko 2.500 onih do 18 godina) ođe živi bar 71-000 ljudi! KAKO? Da li zato nikšićka vlast ne brine oko rezultata izbora, iako znaju, po svim raspoloživim anketama, da građanska i suverenistička opcija ima većinu – zaključila je Knežević Perišić. <h2>Uticaj stranih država</h2> Portal ETV objavio je prije nekoliko dana informaciju da su agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli sa kupovinom glasova, a što tvrde naši sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom. - Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – rekli su oni.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022007020_6285fcf3ba19bdbb1e441f9555390450b5bce0c7d2988b05d2ea5f2ecb025613.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022007020_6285fcf3ba19bdbb1e441f9555390450b5bce0c7d2988b05d2ea5f2ecb025613" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="MUP Zgrada"><figcaption>BEZ REAKCIJE NA RANIJE PRIJAVE: Ministartsvo unutrašnjih poslova(Photo: Portal ETV/Anja Ivanović)</figcaption></figure>  Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori. Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača. - Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozorili su sagovornici Portala ETV. Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu. - Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kazali su naši sagovornici. Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD. Nikšić su te godine „opsadirali“ ljudi za specijalne zadatke predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture i Crkva Srbije. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura. Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac. Osim toga, policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada. Vučić je tada uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević. Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.

Knežević Perišić: Odakle 57.589 birača, ako je na popisu bilo 66.725 stanovnika, od čega djece do 15 godina 10.909

Robert Siništaj, vlasnik lokala "Tasty" u Tuzima koji su večeras demolirali navijači Budućnosti nakon utakmice sa Dečićem, kazao je da je pričinjena materijalna šteta ogromna. On je za Portal ETV kazao i da je u tom događaju povrijeđen jedan gost lokala.&nbsp; Siništaj tvrdi i da policija nije adekvatno reagovala, objašnjavajući kako su "Varvari" ispred njegovog lokala došli privatnim vozilima uz pratnju policijskih službenika.&nbsp; - Oni su demolirali lokal, a policijaci su ih polako ispratili kao da su donijeli poklone a ne vatru - rekao je Siništaj.&nbsp; Prema njegovim riječima, navijače niko nije dirao dok su oni lomili i rušili po objektu.&nbsp; Tvrdi da je policija nijemo posmatrala navijače dok su goste lokala gurali sa štitnicima i prijetili im.&nbsp; - Gosti su bježali na zadnji izlaz. Međutim, kako nijesu svi tako brzo da izađu kroz ta vrata krenuli su ka prednjim - dodaje Siništaj.&nbsp; On kaže i da je bilo dima, vatre, da su kroz lokal letjele baklje &nbsp;zbog čega je zapaljen invertar u lokalu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250402230436_d4f94575bd1e25ec0688c91df924d7edf61cdb4281a5d2033e313d4fde830e51" data-rendition-name="original" width="1600" height="721" loading="lazy" alt="Tasty"> <figcaption>Zapaljena garnitura(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250402230436_23168200bdfb83928a08f8784797075f753d9f505878050c7f0c513279404ad9" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Demoliran lokal "> <figcaption>Polomljena stakla (Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F0QzOqrellbY%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F5bhjxCaPgfk%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: dubrovnik