Da budem sasvim jasan - Crna Gora nema ni Vladu ni Skupštinu, a uskoro neće imati ni Ustavni sud. Sve što su vam pričali o tropartitnoj podjeli vlasti u demokratskim državama, to više u Crnoj Gori ne biva.&nbsp;
Uprkos uvriježenom mišljenju Crnom Gorom ne vlada čak ni Beogradska patrijaršija, ona je zapravo puki izvršitelj. Ovom teritorijom gospodari - BIA, koristeći sve raspoložive resurse koje su je dovele u tu poziciju a ponajviše armiju uslužne menažerije koja promoviše inovativnu ideju da je služenje tuđim vlastima i lojalnost genocidnoj ideologiji vrhunska mjera patriotizma.
Vidite - nakon što je iz Crne Gore ispraćen nižerangirani agent Vladimir Božović, Srbija je za ambasadora u Crnoj Gori imenovala bivšeg direktora BIA-e. Ako vas zanima kakve su nečije namjere prema vašoj zemlji, propratite koga vam šalju za ambasadora, formalnog ili neformalnog.&nbsp;
Možda ništa bolje ne ilustruje liniju stranputice koju je Crna Gora prošla tokom protekle decenije kao to što su nam 2016. poslali Dikića, bivšeg komandanta srpske žandarmerije, a nakon 2020, kad su se krenuli ubirati plodovi državnog udara, stigao nam je Rodić, bivši direktor BIA-e. Da je Srbiji stalo do kulturnih veza s Crnom Gorom, poslali bi nam Basaru, no kako je očigledni cilj zadržavanje pune kontrole nad okupiranom teritorijom, stigao nam je prekaljeni obavještajac.
Zato morate biti zaista naivni pa vjerovati kako su učestali incidenti, uključujući i one po crnogorskim ulicama spontane reakcije na ovo ili ono. Kad Krapović objesi bedž sa slikom broda Jadran o rever ili kad Stijepović i Bogdanović biranim kočijaškim rječnikom kvalifikuju Hrvatsku i hrvatske europarlamentarce, e to vam je, drugarice i drugovi, isti onaj rukopis koji smo sinoć imali prilike viđeti na Ugnjima, đe su hrvatski navijači presretnuti i napadnuti od neidentifikovanih počinilaca. Samo što su uloge pažljivo podijeljene pa pola DF-a reži, pola tihuje, dok Demokrate i razna crkovna bratstva obavljaju najprljavije poslove, a PES uredno pere sve prljaviji veš.
I dok se verbalno brzinom svjetlosti približavamo Evropskoj uniji, možda bi najpoštenije bilo da aktuelna marionetska vlast, baš kao i ona početkom 90-ih, pozove da udarimo na Dubrovnik jer čemu ovo mrcvarenje sitnim pakostima, ovo trošenje dragocjenih resursa destrukcije, kad jednom jedinom akcijom možemo Crnu Goru vratiti u stari, neprežalni status kužnoga obora Srpskoga sveta.&nbsp;
Sevap bi to bio i zbog Vučića kojem je Crna Gora ostala jedina teritorija koju - bez ikakvoga stvarnog otpora - kontroliše.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Oćemo li opet udarit na Dubrovnik?

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković upozorio je u srijedu da je konzumacija droga postala ozbiljan društveni problem, dodavši da se u Dubrovniku ‘kokain šmrče na svakom kantunu‘, a količina mjesečne potrošnje može se mjeriti u kamionima, a ne gramima – javlja HINA, a prenosi jutarnji.hr
Franković je na sjednici dubrovačkog Gradskog vijeća pozvao Vijeće za prevenciju kriminaliteta na gradskoj i županijskoj razini na hitnu reakciju.
Slobodno možemo reći, a ja se ne bojim to izreći, da se količina kokaina koja se potroši na području grada Dubrovnika mjeri mjesečno u kamionima, a ne u gramima.To je ozbiljan društveni problem u Dubrovniku. Količina amfetamina, ecstasyja i drugih tableta i tabletica dostupnih mladima je porazna -izjavio je dubrovački gradonačelnik.
Nadam se da će Vijeće za prevenciju kriminaliteta djelovati na dvije razine. Prva je edukacijska, upozoriti mlade na opasnosti koje vrebaju od samo jedne tablete. I druga je vezana za kokain, drogu bogatih, onih koji imaju novca i ne znaju više što bi od ludila pa šmrču do besvijesti.
O tome treba progovarati. Toga u gradu ima puno i previše. Na svakom kantunu se šmrče i to je društveni problem o kojem treba progovarati i tražiti rješenje – poručio je Franković.

1250x600

1084x550

Dubrovnik u ozbiljnim društvenim problemima

Na današnji dan prije 34 godine stradao je Milan Milišić, istaknuti pjesnik, esejista, književnik, prevodilac, dramaturg i novinar. Poginuo je kada je granata eksplodirala u dvorištu njegove rodne kuće u Župskoj ulici tokom granatiranja Dubrovnika od strane Jugoslovenske narodne armije kojom se tada upravljalo iz Srbije i Crne Gore - navode iz Akcije za ljudska prava.&nbsp;
Milišić se smatra prvom civilnom žrtvom napada na Dubrovnik.&nbsp;
- Ironija sudbine je da je porijeklom bio Srbin, koji je studirao u Beogradu i bio član republičkih udruženja književnika i Srbije i Hrvatske - navode iz Akcije za ljudska prava.
&nbsp;U Župskoj ulici 5 je, kako podsjećaju, povodom 30 godina od njegove smrti i granatiranja Grada otkrivena spomen-ploča koja čuva sjećanje na njegov život i tragičnu pogibiju.

Sjećanje na Milana Milišića, prvu civilnu žrtvu napada na Dubrovnik

Ograničenje broja posjetilaca, odbijanje prihoda od kruzera i čak zabrana kofera na točkiće neke su od radikalnih mjera koje preduzima gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković. Cilj je da jedan od evropskih gradova s najvećim problemom prekomjernog turizma ponovo bude mjesto u kojem njegovi stanovnici mogu da žive, a posjetioci istinski uživaju. Još 2018. godine Greg Dikinson, novinar britanskog dnevnika Telegraf, nije se ustezao da napiše: „Turizam je ubio Dubrovnik.“ Ova oštra ocjena uslijedila je nakon upozorenja Organizacije Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESKO) iz 2016. godine da bi srednjovjekovni kameni bedemi grada mogli biti uklonjeni sa Liste svjetske baštine ukoliko se ne bude bolje upravljalo turizmom. Poznat kao „biser Jadrana“, stari grad Dubrovnika koji izgleda kao sa razglednice već godinama je nezaobilazno odredište kruzera, turističkih aranžmana, jeftinih avio-linija, ali i mnogih filmskih ekipa. Za desetine miliona gledalaca serije Igra prijestola, Dubrovnik je bio Kraljeva luka – mjesto čuvene „šetnje srama“ Sersei Lanister. Međutim, ova popularnost ima cijenu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Zbog odnosa posjetilaca i stanovnika koji je čak 27 prema 1, Dubrovnik je postao sinonim za prekomjerni turizam u Evropi. Posljednjih godina fenomen prekomjernog turizma primorao je mnoga popularna mjesta u Evropi da preduzmu hitne mjere zaštite. Venecija je uvela naplatu jednodnevnim posjetiocima, Barselona je ograničila broj hotelskih kreveta, a Amsterdam ograničava broj smještajnih jedinica koje se iznajmljuju preko platforme AirBnB. Ipak, nijedan grad nije otišao tako daleko kao Dubrovnik, koji je sada uveo striktno ograničenje broja ljudi koji u istom trenutku mogu da budu unutar gradskih zidina. – Prekomjerni turizam nije dobitna kombinacija za Dubrovnik. U početku imate osjećaj da dobijate, ali na kraju zapravo gubite kvalitet usluge i kvalitet života. To je igra u kojoj svi gube. Zato smo sve preokrenuli - kaže gradonačelnik Mato Franković. Otkako je 2017. godine stupio na dužnost gradonačelnika, Franković je pokrenuo niz inicijativa za upravljanje brojem turista. Pored ograničenja broja kruzera na najviše dva dnevno (u odnosu na nekadašnjih osam na vrhuncu sezone), brodovi sada moraju da budu usidreni najmanje osam sati. Na taj način putnici imaju više vremena da opušteno razgledaju grad i da potroše više novca, umjesto da samo „protrče“ kroz znamenitosti. Grad prati protok posjetilaca pomoću kamera koje su postavljene tokom pandemije korona virusa. Još jedan važan način upravljanja je Dubrovačka propusnica (Dubrovnik Pass), koja turistima omogućava jednostavan pristup muzejima i zidinama, a gradskim vlastima pruža vrijedne podatke za planiranje. Najradikalnija mjera je plan upravljanja turizmom izrađen u saradnji s Univerzitetom u Dubrovniku, kojim je broj ljudi unutar gradskih zidina ograničen na 11.200. U špicu sezone 2019. godine u Dubrovnik je svakodnevno stizalo između 9.000 i 9.500 putnika s kruzera, pored posjetilaca koji su dolazili kopnom i avionom. Novi sistem već daje rezultate – Franković kaže da broj turista ove godine ni u jednom trenutku nije bio veći od 10.500, prije svega zahvaljujući manjem broju kruzera. Od sljedeće godine turisti će morati unaprijed da rezervišu termine za obilazak zidina i muzeja preko Dubrovačke propusnice, koja radi na bazi sistema semafora i pokazuje kada je gužva, a kada je posjećenost manja. Uskoro se uvode i druge promjene. Buka točkića kofera po kaldrmi biće eliminisana uvođenjem jeftine usluge dostave prtljaga, a nova pravila i porezi na kratkoročni najam smještajnih jedinica treba da obeshrabre lokalne stanovnike da masovno izdaju stanove turistima. Zbog ovih mjera cijene hotelskog smještaja mogle bi da porastu. Možda najneobičnija mjera je odluka gradskih vlasti da kupuju zgrade u starom jezgru koje potom izdaju mladim porodicama, a otvorena je i škola u nekadašnjoj palati. Cilj novih pravila o izdavanju nekretnina je povratak stanovnika u centar i oživljavanje grada koji je gotovo opustio usljed masovnog turizma, zbog čega su ga neki prozvali balkanskim Diznilendom. – Ovo je dugoročno veoma važno. Strateški gledano, korak po korak imaćemo sve više kuća unutar gradskih zidina. To je glavni način da vratimo ljude u stari grad – kaže Franković. Ipak, nijesu svi zadovoljni ovim promjenama. Domar u školi Mark van Blomen, koji u kući u kojoj živi izdaje apartmane turistima, smatra da ove mjere nijesu dovoljne. Učestvovao je na lokalnom protestu protiv turizma početkom godine, jer smatra da se glas građana ne uvažava dovoljno. – Stari grad je bankomat. Zbog toga se grad pretvara u tematski park, a ljudi koji ovdje pokušavaju da žive imaju utisak da samo smetaju – kaže on. Van Blomen smatra da je cilj uvođenja vremenskih termina za posjete zapravo privlačenje još većeg broja ljudi u grad, a ne upravljanje prilivom posjetilaca, te da se ne razmatraju dugoročni problemi. – Preselili smo se ovdje 1972. godine, ali danas to ne bismo uradili – dodaje on. Marko Miloš, vlasnik turističke agencije Dubrovnik Local Guides i stanovnik starog grada, ima drugačiji stav. – Prema mom mišljenju, sada je mnogo bolje nego što je bilo ranije. Ponekad je haotično i pretrpano, ali u poređenju s 2017. i 2018. godinom, iz ugla nas lokalnih vodiča, situacija se popravila – kaže on. Kupovina zgrada državnim novcem i iznajmljivanje lokalnom stanovništvu jeste skupa strategija, ali se čini da daje rezultate. – Živim unutar gradskih zidina sa još hiljadu ljudi. Ovdje sam rođen i odrastao. Mislim da gradske vlasti zaista daju sve od sebe. Život se vraća ovdje otkako je otvorena škola prošle godine. Kao neko ko radi u turizmu i istovremeno je član lokalne zajednice, želim da živimo u gradu u kojem svi uživamo i gdje turizam donosi korist svima – kaže Miloš. Andrea Godfri, menadžerka marketinga u turističkoj agenciji Regent Holidays iz Bristola u Engleskoj, koja organizuje ture po regionu još od 1970-ih, promjene pozdravlja uz dozu opreza. – Još nije jasno kako će funkcionisati vremenski termini za posjete, možda će ograničiti fleksibilnost, možda će uzrokovati duže čekanje u redovima, teško je sada procijeniti. Naš prodajni tim, ipak, smatra da je uvođenje vremenskih termina za ulazak u gradske zidine generalno dobra ideja. Održivi i kontrolisani turizam svakako je dobar adut za privlačenje posjetilaca. Ali, imajući u vidu problem prekomjernog turizma u Dubrovniku i okolini, danas više naših klijenata usmjeravamo ka mirnijim mjestima u Istri i na hrvatska ostrva – kaže Godfri. S obzirom na već ogromnu popularnost Dubrovnika, kao i činjenicu da će u njemu uskoro početi snimanje nove sezone serije Spoljne obale (Outer Banks), posjetioci ne bi trebalo da očekuju puste ulice. Ipak, potezi Frankovića predstavljaju rijetku prekretnicu u masovnom turizmu – grad odbija prihod od turizma zarad dobrobiti svojih stanovnika. U vrijeme kada većina turističkih odredišta juri rast po svaku cijenu, Dubrovnik ulaže u suprotan pristup – da kvalitet, a ne kvantitet, određuje njegovu budućnost. Ipak, biće potrebno više godina da turističke mjere zaista vrate ravnotežu koju lokalno stanovništvo priželjkuje. Dubrovnik je možda postavio model za svijet, ali je i dalje prepun turista, a Franković priznaje da će za uspjeh biti potrebno strpljenje. – Za tri godine vidim Dubrovnik kao grad u kojem žive zadovoljni ljudi, koji ima dobre turističke brojke i kao grad koji zaista živi. Svi će biti zadovoljni, ali to zahtijeva neke teške odluke. Pokušavam da ubijedim naše građane da ovo radim za dobrobit svih. U početku su zaista imali manje prihode. Sada mogu da vide da zarađuju mnogo više nego ranije, jer su im restorani puni, kafići puni, ljudi uživaju. Dakle, više ne znači uvijek više. Ponekad je više zapravo manje, a manje je više – zaključuje gradonačelnik Dubrovnika.

Od Diznilenda do živog grada: Hrabra borba Dubrovnika protiv prekomjernog turizma

Građane najviše boli skupoća koja udara po novčaniku. I to ne zbog luksuza, već zbog osnovnih životnih namirnica. Portal ETV je uporedio cijene u crnogorskim marketima sa cijenama u Lidl marketima u Hrvatskoj. Većinu cijena je Portal ETV zabilježio u Lidlu u Dubrovniku, gdje građani oz Crne Gore, posebno oni sa primorja, često idu u trgovinu zbog dosta povoljnijih cijena proizvoda nego u Crnoj Gori, posebno kada je riječ o akcijskim cijenama, ali i o samoj širokoj ponudi proizvoda. Rezultati koje smo zabilježili su poražavajući po crnogorske građane.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250810190812_7177e3569589b07609998e5d2f419d5e8226e112a13557a2a235ba711f617b3a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250810190812_7177e3569589b07609998e5d2f419d5e8226e112a13557a2a235ba711f617b3a" data-rendition-name="original" width="1206" height="1554" loading="lazy" alt="Jeftino mlijeko "> <figcaption>Cijene u Dubrovniku niže nego u Crnoj Gori (Photo: Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  U Crnoj Gori kilogram smrznutog fileta lososa košta od 35 eura. U Hrvatskoj je cijena – 19,99 eura. Pileće grudi u Crnoj Gori – 6,99 eura, u Hrvatskoj 5,99 eura. Pileća krilca – 5,8 eura naspram 4,19. Pile kao najjeftinija opcija – od 3,7 eura za kilogram kod nas, 3,09 u Hrvatskoj. Juneći but bez kosti – od 11,99 u Crnoj Gori, dok se u Hrvatskoj skuplji i prodaje za 12,5 eura na akciji, odnosno oko 15,5 eura po standardnoj cijeni. Kilogram Orade u Crnoj Gori je oko 15 eura, u Lidlu od 12,5 eura. Da ovo nije pitanje luksuza, pokazuje i poređenje cijena brojnih drugih proizvoda: • Maslinovo ulje: kod nas najjeftinije na akciji 10,99 za litar, u Hrvatskoj na akciji 4,89. Redovna cijena je devet eura. • Litar mlijeka: trajno, 2,88mm, od 0,89 u Crnoj Gori, 0,77 u Hrvatskoj. • Bio napitak od badema: od 2,6 eura kod nas, 1,39 u Hrvatskoj. • Mango – od 1,79 naspram 1,49. • Šampinjoni 300 gr kod nas 2,19 eura, u Hrvatskoj 500 gr 1,29 eura na akciji. Redovna cijena za pola kilograma je 1,89. · Persil, 32 kapsule za veš, na akciji oko 13 eura, redovna cijena 15. U Lidlu se na akciji mogu kupiti iste kapsule, ali za 70 pranja, po cijeni od 19,99 eura. • Toalet papir: 10 rolni u Crnoj Gori kreće od 2,79 eura, dok je u Hrvatskoj 12 rolni (troslojni!) 2,49 eura. A prosječna plata? U Crnoj Gori – oko 1000 eura, u Hrvatskoj – oko 1500 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250810190812_aa96d3dd94385c40c5ab3eca51ca51ab960806437ab06db936d0b57cbd16d908.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250810190812_aa96d3dd94385c40c5ab3eca51ca51ab960806437ab06db936d0b57cbd16d908" data-rendition-name="original" width="1206" height="1515" loading="lazy" alt="Cijene "> <figcaption>Cijene u Dubrovniku niže nego u Crnoj Gori(Photo: Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  Dakle, građani Crne Gore ne samo da zarađuju manje, već mnoge osnovne potrepštine plaćaju i značajno više. I to nije sve – proizvodi poput sireva, konditorskih artikala, slatkih i slanih namaza, u Lidlu u Hrvatskoj su daleko povoljniji. Uz to, šira ponuda i redovne akcije dodatno olakšavaju potrošačima život. U Crnoj Gori, potrošač je prepušten sam sebi, sa cijenama koje rastu, ali bez stvarnog tržišnog takmičenja i zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250810190812_27ab20a38c58700f0417a64a41d9edb26dad4fbb1e8bfba91ae6cf715b9a2ce3.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250810190812_27ab20a38c58700f0417a64a41d9edb26dad4fbb1e8bfba91ae6cf715b9a2ce3" data-rendition-name="original" width="1206" height="1210" loading="lazy" alt="cijene "> <figcaption>Cijene u Dubrovniku niže nego u Crnoj Gori(Photo: Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  U zemlji nižih plata, cijene su više. Građani Crne Gore žive u ekonomskom apsurdu gdje ih osnovna potrošnja gura u siromaštvo. Dok se u regionu vodi računa o potrošaču, kod nas se još vodi borba za profit bez pravila.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250810190812_d2a58762a5e290ce720ffa7b20c46688f50b565d0392447b48aee85d11d6dcea.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250810190812_d2a58762a5e290ce720ffa7b20c46688f50b565d0392447b48aee85d11d6dcea" data-rendition-name="original" width="1206" height="1264" loading="lazy" alt="cijene "> <figcaption>Cijene u Dubrovniku niže nego u Crnoj Gori(Photo: Mitraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250810190812_ddc349d55f35b00d56877e3901086675a30731ca47baa2fa32043efea1929394.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250810190812_ddc349d55f35b00d56877e3901086675a30731ca47baa2fa32043efea1929394" data-rendition-name="original" width="1206" height="1255" loading="lazy" alt="cijene "> <figcaption>Cijene u Dubrovniku niže nego u Crnoj Gori(Photo: Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250810190812_ae3fd0ab890744b9e9860b9be9241cb640f306bec378dc447404167c189b54a6.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250810190812_ae3fd0ab890744b9e9860b9be9241cb640f306bec378dc447404167c189b54a6" data-rendition-name="original" width="1206" height="1376" loading="lazy" alt="cijene "> <figcaption>Cijene u Dubrovniku niže nego u Crnoj Gori(Photo: Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250810190816_60a5c04ca2769d1d2c39a9096d8b3daf3f8dc8850b15a66d88b298d72cad2a32.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250810190816_60a5c04ca2769d1d2c39a9096d8b3daf3f8dc8850b15a66d88b298d72cad2a32" data-rendition-name="original" width="1206" height="1427" loading="lazy" alt="Cijene "> <figcaption>Cijene u Dubrovniku niže nego u Crnoj Gori(Photo: Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250810190816_9af2ade31533f526bd127d8a968285616bd2d247c93e9e79e3ca2f85839eb873.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250810190816_9af2ade31533f526bd127d8a968285616bd2d247c93e9e79e3ca2f85839eb873" data-rendition-name="original" width="1206" height="1378" loading="lazy" alt="cijene "> <figcaption>Cijene u Dubrovniku niže nego u Crnoj Gori(Photo: Miraš Dušević)</figcaption> </figure>

Miraš Dušević

Cijene u marketima divljaju i ne staju: Plaćamo više nego Hrvati, a zarađujemo trećinu manje

Sezonska brodska linija Budva - Dubrovnik - Budva biće ponovo uspostavljena od petka, kada će katamaran Antonija, u organizaciji kompanije Adriatic Lines Kompas, uploviti u Luku Budva.
Iz Morskog dobra je saopšteno da će linija saobraćati do 30. septembra.
- Ova međunarodna pomorska linija predstavlja važan doprinos jačanju turističke ponude crnogorskog primorja i povezivanju Budve i Dubrovnika - dvije atraktivne destinacije na Jadranu - navodi se u saopštenju.
Putnicima se, kako ističu, pruža mogućnost za komforno putovanje morem, uz uživanje u prelijepim pejzažima jadranske obale.
Red vožnje i detaljne informacije dostupni su na zvaničnom sajtu kompanije Adriatic Lines Kompas: <a href="http://www.adriatic-lines.com/">www.adriatic-lines.com</a>.
Dnevna povratna karta za odrasle košta 59 eura, karta u jednom pravcu je 50, a karta u jednom pravcu sa polaskom u šest sati je 40 eura.
Dnevna povratna karta za djecu od tri do 12 godina je 29,5 eura. Karta u jednom pravcu 25 eura, a karta u jednom pravcu sa polaskom u šest sati je 20 eura.
Djeca do tri godine putuju besplatno.
- Morsko dobro pozdravlja nastavak saradnje sa partnerima Adriatic Lines Kompas kojom se jača međunarodna povezanost i obogaćuje turisitčka ponuda. Inicijative poput ove čine crnogorsku obalu pristupačnijom i privlačnijom za sve koji putuju regionom - zaključili su u saopštenju.

Od petka brodska linija Budva - Dubrovnik - Budva

Dubrovnik vrvi od turista sa svih strana svijeta. &nbsp;Unutar zidina Starog grada je govoto nemoguće pronaći mjesto za kafu ili ručak. Turisti čekaju u redovima, a uzanim ulicama ovog drevnog zdanja gotovo je nemoguće proći od gužvi.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Dubrovnik je globalno prepiznata destinacija. Portal ETV je boravio u Dubrovniku, pa vam prenosimo dio atmosfere i naravno, ono najbitnije, kakve su cijene.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e" data-rendition-name="original" width="1100" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Ako šetate, pa odlučite da se osvježite uz kuglu sladoleda, ona će vas koštati tri eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Kapućino na Stradunu košta u prosjeku 5,5 do 6 eura. Coca Cola će vas koštati jednako kao i kafa, dok ćete za pivo izdvojiti od 6 do 10 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ako se odlučite za burger, njegova &nbsp;cijena vam se kreće od 18 do 24 eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Za ručak za jednu osobu, u Starom gradu &nbsp;treba izdvojiti četrdeeetak eura. Ako ste ljubitelj pice, onda znajte da se cijene kreću od 20 eura pa naviše. Cezar salata &nbsp;košta između 18 i 20 eura. File lososa platićete između 22 i 36 eura, zavisno od lokacije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Parking ispred zidina starog grada košta 10 eura po satu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3" data-rendition-name="original" width="2802" height="3108" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>

Portal ETV u Dubrovniku: Sve vrvi od turista, a evo koliko košta kafa na Stradunu

Aktuelna vlast u više prilika je potvrdila da baštini, njeguje i afirmiše političke ideje koje su bile pogonsko gorivo za učešće Crne Gore u Dubrovačkom ratištu, ocijejnio je za Antenu M istoričar Adnan Prekić.
Ministar spoljnih i evropskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman kazao je nedavno da je agresija na Dubrovnik izvršena sa crnogorske strane, pa bi rezolucija kojom se osuđuju ona i svi počinjeni zločini – bila dobar gest prema Hrvatskoj.
Prekić za Antenu M komentarisao je da li bi Crna Gora trebalo da usvoji rezoluciju o Dubrovniku.
- Nijesam siguran da aktuelna parlamentarna većina ima svijest o potrebi suočavanja sa prošlošću i kritičkim odnosom prema jednoj od najmračnijih stranica savremene crnogorske istorije - kazao je Prekić.
On je isključuje mogućnost da možda pod međunarodnim, ili nekom drugom vrstom pritiska dođemo do rezolucije koja bi bila predstavljena kao uslov daljeg napretka na evropskom putu.
- Stoga mislim da je realnija opcija, da ukoliko dođemo do te situacije, da usvojimo jednu takvu rezoluciju koja bi bila jedna vrsta trgovine ili političkog kompromisa, a ne suštinske potrebe crnogorskog društva da se kritički odnosi prema epizodama iz prošlosti, naročito onim najtamnijim kao što je sigurno učešće Crne Gore u operacijama na Dubrovniku - ocjenjuje Prekić.

Prekić: Aktuelna vlast afirmiše ideje koje su bile pogonsko gorivo za učešće Crne Gore u Dubrovačkom ratištu

Nevladine organizacije (NVO) Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću saopštile su da očekuju da crnogorsko tužilaštvo konačno ozbiljno i proaktivno pristupi procesuiranju zločina počinjenih tokom rata u Hrvatskoj. 
 
U zajedničkom saopštenju, ove nevladine organizacije su napomenule da je na današnji dan prije 33 godine Jugoslovenska narodna armija (JNA) izvršila najteže granatiranje Dubrovnika za vrijeme agresije koju je vodila od 1. oktobra 1991. do 31. maja 1992. 
 
- Očekujemo da crnogorsko tužilaštvo konačno ozbiljno i proaktivno pristupi procesuiranju zločina počinjenih tokom rata u Hrvatskoj- saopšteno je iz HRA, CGO i Documente.
Od Hrvatske, kažu, očekuju saradnju i spremnost da doprinese razjašnjavanju tih predmeta, posmatrajući pitanje ratnih zločina ne samo kao nacionalno, već kao regionalno pitanje od zajedničkog interesa za vladavinu prava i pomirenje. 
 
Iz HRA, CGO i Documente su ukazali da je 6. decembra 1991. godine, u Dubrovniku, 19 ljudi izgubilo život, a povrijeđeno i ranjeno njih 60. 
 
- Više stotina granata ispaljeno je na staro gradsko jezgro, zaštićeno kao svjetska kulturna baština UNESCO-a. Šest zgrada je sasvim uništeno, više njih oštećeno, kao i glavna ulica Stradun - naglasili su u saopštenju. 
 
Oni su takođe podsjetili da je grad bio izložen artiljerijskom napadu duže od deset i po sati i da su unutar njegovih zidina poginuli Pavo Urban (23) i Tonči Skočko (18), dok su tri osobe teško ranjene. 
 
Kako su iz HRA, CGO i Documente saopštili, Haški tribunal je zbog zločina izvršenih prilikom granatiranja Dubrovnika osudio generala pukovnika JNA Pavla Strugara na sedam i po, a admirala Miodraga Jokića na sedam godina zatvora. Jokić je, za razliku od Strugara, priznao krivicu i osuđen je po komandnoj odgovornosti. 
 
- Osim protivpravnog granatiranja Dubrovnika 6. decembra, Tužilaštvo u Hagu nije istraživalo druge zločine izvršene od pripadnika JNA tokom šest mjeseci osvajanja šireg dubrovačkog područja“, navedeno je u saopštenju. 
 
Predstavnici HRA, CGO i Documente saopštili su brojke, da je u tom periodu 116 civila stradalo, poginulo 194 hrvatskih boraca i 165 pripadnika JNA iz Crne Gore, 443 osobe su zatočene u logorima Morinj i Bileća u nečovječnim uslovima, prognane su 33 hiljade ljudi, dok je uništen 2.071 stambeni objekat i sistematski su opljačkana privatna i javna dobra. 
 
Oni su dalje napomenuli da je grad Dubrovnik 138 dana bio bez struje i vode, u pomorskoj i vazdušnoj blokadi. 
 
Ti podaci, kako su u saopštenju naveli, ukazuju na brojne zločine, od kojih je Crna Gora do sad procesuirala samo četvoricu koji su učestvovali u zlostavljanju zarobljenika u logoru Morinj, na teritoriji Crne Gore. 
 
- Iako je ponovno preispitivanje odgovornosti za dešavanja u logoru bilo strateško pitanje Crne Gore još od 2015, ono već devet godina ostaje mrtvo slovo na papiru- &nbsp;naveli su iz HRA, CGO i Documente. 
 
Oni su takođe naglasili inertnost Crne Gore koja je prepoznata i u procesu pristupanja &nbsp;Evropskoj uniji, kojoj je završnim mjerilima za Poglavlje 23 nametnuto procesuiranje ratnih zločina na “visokom nivou“. 
 
To, po njima, zahtijeva i procesuiranje komandne odgovornosti kakva je na primjer u logoru Morinj morala postojati, ali nije uzeta u obzir. 
 
- Kako crnogorsko tužilaštvo uopšte nije pokazivalo samoinicijativan pristup procesuiranju ratnih zločina, Specijalno državno tužilaštvo se obavezalo na obraćanje tužilaštvima u regionu radi eventualnog ustupanja svih predmeta u kojima bi ono moglo uspostaviti nadležnost- &nbsp;kaže se u saopštenju. 
 
Jedan od takvih je, dodaju, svakako i predmet koji je u Hrvatskoj pokrenut prije 15 godina i u kom su za ratne zločine na dubrovačkom ratištu optužene bivše vojne starješine JNA iz Srbije i Crne Gore Jevrem Cokić, Mile Ružinovski, Pavle Strugar, Miodrag Jokić, Branko Stanković, Obrad Vičić, Radovan Komar, Vladimir Kovačević, Milan Zec i Zoran Gvozdenović. 
 
Oni se terete da tokom agresije na područje Dubrovnika nijesu spriječili ponašanje svojih jedinica, suprotno Ženevskim konvencijama, a koje se sastojalo u granatiranju naseljenih mjesta, ubijanju civila (116), zatvaranju, zlostavljanju i tjeranju civila u bijeg, rušenju civilnih, kulturnih, vjerskih i privrednih objekata, pljačkanju i paljenju. 
 
Iz HRA, CGO i Documente su naveli da su, prema podacima Suda u Splitu, Komar i Kovačević rođeni u Nikšiću, ali da je njihovo boravište i nakon 15 godina od podizanja optužnice sudu ostalo nepoznato. 
 
Zbog toga je protiv njih 2022. godine raspisana potjernica i izdat Evropski nalog za hapšenje. 
 
- Kako ni Srbija ni Crna Gora nemaju obavezu da izruče Hrvatskoj svoje državljane po optužbama za ratne zločine, naše organizacije su u prethodnom periodu od DORH-a i Županijskog državnog odvjetništva u Splitu zahtjevale informacije da li je ova optužnica dostavljena Ministarstvu pravde Crne Gore, uz poziv da upozna svoje državljane s činjenicom da se protiv njih u Hrvatskoj vodi krivični postupak - pojasnili su predstavnici ovih organizacija. 
 
Predstavnici HRA, CGO i Documente na kraju su naveli i da su poslali upit da li se razmatra mogućnost ustupanja ovog postupka pravosuđu Crne Gore kako bi procesuirali zločine, kao i prilikom nekih drugih postupaka u prošlosti. 
 
- Uprkos urgencijama, odgovor nijesmo dobili. O tome ćuti i crnogorsko tužilaštvo, koje preko pola godine javnosti nije obezbijedilo podatak ni da li se uopšte interesovalo za taj postupak - upozorili su u NVO sektoru.

HRA, CGO i Documenta: Tužilaštvo da procesuira zločine počinjene za vrijeme rata Hrvatskoj

Važno je da politiku devedesetih ostavimo iza nas i da, oslobođeni zabluda i skupo plaćenih grešaka iz prošlosti, koračamo naprijed prema zajedničkoj evropskoj budućnosti, poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
Milatović je učestvovao na Samitu Ukrajina – Jugoistočna Evropa u Dubrovniku, a slobodno vrijeme je iskoristio da prošeta Stradunom.
- Prijatna šetnja Dubrovnikom iz kojeg želim da pošaljem poruku dobrosusjedske saradnje. Dubrovnik predstavlja dragulj hrvatskog primorja i jedan je od najznačajnijih kulturno-istorijskih centara na Mediteranu. Prije 33 godine ovaj grad bio je žrtva tragičnih ratnih dešavanja u kojima je pretrpio značajna stradanja i razaranja, čemu je, nažalost doprinijela i tadašnja politika naše zemlje. &nbsp;&nbsp;Važno je da politiku devedesetih ostavimo iza nas i da, oslobođeni zabluda i skupo plaćenih grešaka iz prošlosti, koračamo naprijed prema zajedničkoj evropskoj budućnosti - poručio je Milatović na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJakovMilatovic%2Fstatus%2F1844312705559101924&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milatović u šetnji Dubrovnikom: Važno da politiku devedesetih ostavimo iza i koračamo naprijed oslobođeni zabluda i skupo plaćenih grešaka

Ministar javne uprave, Marash Dukaj, boravio je u zvaničnoj posjeti Briselu, gdje je razgovarao sa pomoćnikom generalnog sekretara NATO-a, Jean-Charlesom Ellermann-Kingombeom, o unapređenju saradnje u oblasti sajber bezbjednosti i jačanja ukupne otpornosti Crne Gore.
Dukaj je sagovornika upoznao sa ključnim reformskim aktivnostima koje Vlada sprovodi u ovom sektoru, uključujući usklađivanje zakonodavstva sa evropskim standardima, sprovođenje Strategije sajber bezbjednosti i jačanje kapaciteta CIRT-a državne uprave. Posebno je naglasio značaj formiranja i stavljanja u punu operativnu funkciju Agencije za sajber bezbjednost.
Tokom sastanka razmotrene su i mogućnosti za dalje unapređenje tehničke i ekspertske podrške NATO-a, sa fokusom na razvoj institucionalnih kapaciteta i efikasnije upravljanje sajber prijetnjama.
Razgovor je ocijenjen kao vrlo konstruktivan i predstavlja važan korak u produbljivanju partnerstva Crne Gore i NATO-a u domenu sajber bezbjednosti.

Dukaj u Briselu: Jačanje sajber bezbjednosti i otpornosti Crne Gore u fokusu razgovora sa NATO-om

Krivično vijeće Višeg suda u Podgorici odbilo je žalbu Specijalnog državnog tužilaštva koju je izjavilo na odluku sutkinje za istrage tog suda Suzane Mugoše koja je u neđelju veče odredila kućni pritvor bivšem načelniku Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala Miloradu Žižiću, nekadašnjem pomoćniku direktora Uprave policije Dejanu Kneževiću i policijskom funkcioneru Aleksandru Boškoviću – potvrđeno je Portalu ETV u Višem sudu.
Sutkinja Mugoša nije prihvatila prijedlog Tužilaštva da policajce pošalje u spuški pritvor.
Knežević i Žižić uhapšeni su u petak ujutro, zbog sumnje, da su navodno bili članovi grupe koju je, prema stavu SDT-a, formirao nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović. Dan kasnije uhapšen je i Bošković zbog navodnog falsifikovanja isprave.
Žižić je bio jedan od ključnih svjedoka u istrazi koji je demontirao navode optužnice koja je podignuta protiv Lazovića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i specijalnog tužioca Saše Čađenovića. Žižić je u toj istrazi naveo da od momenta kada su Veljko Belivuk i Marko Miljković ušli u Crnu Goru bili pod stalnim nadzorom. On je predočio i konkretne dokaze da je tokom njihovog boravka bio u stalnoj komunikaciji sa kolegama iz Srbije. O tome postoji i zvanična korespondencija.
Kategorično jed negirao navode tužioca i u prilog svojim tvrdnjama naveo konkretne premete u kojima su procesuirane na desetine osoba iz kriminalnih klanova.
Kneževićevo hapšenje uslijedilo je pet dana prije zakazanog ročišta u Višem sudu u Podgorici na kojem je bilo planirano iznošenje njegove odbrane na optužbe tužioca Jovana Vukotića da je zloupotrijebio službeni položaj.
Prema informacijama portala ETV, Tužilaštvu je sporan dopis Uprave policije od avgusta 2021. godine kada su odgovorili na pitanje SDT da je zabrana ulaska Belivuku i Miljkoviću ukinuta na osnovu odluke menadžemnat Uprave policije.
Knežević je objasnio da su dopis sačinile kolege iz nadležnog sektora, nakon čega ga je on, kao pomoćnik direktora policije, ovjerio faksimilom i proslijedio. Sa skidanjem zabrane, Knežević je naveo,da nema nikakve veze jer je u to vrijeme bio rukovodilac Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja narkotika.
Bošković je potvrdio odbranu Kneževića i ispričao kako je sačinio dopis – njegovi navodi su potvrđeni i na poligrafu. On je takođe bio svjedok u istrazi koju je Tužilaštvo pokrenulo protiv Katnića, Lazovića i Čađenovića.

Odbijena žalba SDT-a: Žižić, Knežević i Bošković ostaju u kućnom pritvoru

Povodom Međunarodnog dana volontera, Mreža za omladinski aktivizam Crne Gore (MOACG) uputila je čestitke svim mladim ljudima koji svojim vremenom, znanjem i energijom doprinose razvoju zajednice, ističući da je volontiranje jedna od najznačajnijih pokretačkih snaga solidarnosti i društvene odgovornosti.
Iz MOACG podsjećaju da je Međunarodni dan volontera ustanovljen kako bi se naglasila ključna uloga volontera u unapređenju društva i pružila podrška svima koji nesebično rade za opšte dobro.
- Svaki sat uložen u volontiranje doprinos je boljoj i inkluzivnijoj zajednici, jačanju povjerenja među ljudima i stvaranju prostora u kojem se mladi osjećaju važnim i vidljivim - &nbsp;poručuju iz organizacije.
Ovaj dan, kako ističu, posvećen je mladima koji vjeruju da promjena počinje od njih – onima koji pokreću inicijative, pomažu drugima i svojim primjerom pokazuju šta znači biti aktivan i odgovoran član društva.
- Čestitamo svim volonterima, a posebno mladima MOACG – naš praznik je i vaša zasluga!
Iz MOACG pozivaju sve mlade zainteresovane za volontiranje da im se pridruže:
- Postanite dio Mreže za omladinski aktivizam i budite glas nove generacije koja mijenja društvo na bolje.

MOACG: Mladi su pokretači promjena u zajednici

Integritet je temelj efikasne javne uprave, a prevencija korupcije u zdravstvu mora biti nacionalni prioritet, poručeno je na događaju u Podgorici koji je Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) organizovala u saradnji sa Programom Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).
Na skupu je predstavljen Izvještaj o procjeni primjene antikorupcijskih mjera u zdravstvu koji je ASK izradila uz podršku UNDP-a, i koji daje pregled stanja integriteta, identifikuje ključne izazove i ukazuje na oblasti za unapređenje.
Od 30 zdravstvenih ustanova koje su učestvovale u procjeni, najbolji učinak ostvarili su domovi zdravlja u Beranama i Bijelom Polju. Na trećem mjestu je Dom zdravlja Andrijevica, četvrti je Institut za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore, a peti Klinički centar Crne Gore. Ukupan učinak u primjeni antikorupcijskih mjera u zdravstvenim ustanovama iznosi 47,85 odsto, što pokazuje potrebu za sistemskim pristupom u jačanju njihovih kapaciteta.
- Izvještaj pokazuje da je sistem unutrašnje revizije nedovoljno razvijen, da se rizici za osjetljive društvene grupe nedovoljno prepoznaju, te da većina ustanova nema potpuno uređene interne akte o zapošljavanju. Rezultati pokazuju da se u najvećoj mjeri ispunjavaju obaveze iz Zakona o sprečavanju korupcije - saopšteno je iz ASK-a.
ASK je na osnovu nalaza uputila 717 preporuka za unapređenje integriteta u radu zdravstvenih ustanova, a 17 institucija već je sprovelo 53 mjere, što pokazuje da ova metodološka procjena donosi rezultate.
Predsjednik Savjeta ASK-a, Pavle Ćupić, rekao je da istraživanja javnog mnjenja koje ASK sprovodi kontinuirano ukazuju da građani percipiraju zdravstvo kao sektor posebno izložen korupciji, te da je borba protiv korupcije u zdravstvu sastavni dio nacionalnih i globalnih antikorupcijskih prioriteta.
- Ekspertiza Komisije za antikorupciju i građanska prava Republike Koreje, zajedno sa podrškom UNDP-a, omogućila je da razvijemo inovativnu metodologiju za procjenu sprovođenja antikorupcijskih mjera. Ovaj pristup mijenja način na koji Agencija mjeri rizike, ali i način na koji institucije razmišljaju o integritetu. Borba protiv korupcije nije samo primjena zakona – to je promjena svijesti i izgradnja sistema u kojem je odgovornost pravilo, a ne izuzetak - istakao je Ćupić.
Stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori, Ekaterina Paniklova, ocjenila je da rezultati procjene pružaju vrijedne uvide u funkcionisanje jednog od ključnih sektora javnih usluga.
- Analize ove vrste pomažu da identifikujemo izazove, razumijemo sistemske rizike i, najvažnije, zajednički radimo na rješenjima. Izgradnja snažne infrastrukture integriteta zahtijeva trajnu posvećenost, saradnju i otvoren dijalog - naglasila je Paniklova, dodajući da UNDP ostaje pouzdan partner u jačanju integriteta javnog sektora.
Potpredsjednik Komisije za borbu protiv korupcije i građanska prava Republike Koreje, Lee Myeoung-Sun, podsjetio je da Crna Gora od 2021. razvija sopstvenu metodologiju zasnovanu na korejskom modelu:
- Ovaj model međunarodno je prepoznat kao dobra praksa jer pruža sistemski način identifikovanja slabosti, mjerenja rizika i unapređenja integriteta u javnom sektoru. Crna Gora je ovaj pristup već uspješno primijenila u različitim oblastima javnog sektora, što predstavlja značajan uspjeh - kazao je Myeoung-Sun.
Direktorica UNDP Centra za javne politike u Seulu, Anne Juepner, istakla je da su crnogorska iskustva poslužila kao inspiracija i drugim državama, uključujući Šri Lanku, koja je započela slične inicijative kroz programe UNDP-a. Time se potvrđuje značaj međunarodne saradnje i razmjene znanja u jačanju integriteta javnih institucija.
Agencija je u periodu od 2021. do 2025. godine sprovela procjenu primjene antikorupcijskih mjera u pet od 10 javnih sektora, a rezultate rada će predstaviti u decembru, na ovogodišnjoj globalnoj konferenciji zemalja potpisnica UN Konvencije za borbu protiv korupcije.
Događaj je organizovan u okviru projekta „Nulta tolerancija na korupciju: Jačanje integriteta, transparentnosti i odgovornosti u javnoj upravi u Crnoj Gori“, koji sprovodi UNDP uz podršku globalne inicijative UNDP Centra za javne politike u Seulu i Vlade Republike Koreje.

Domovi zdravlja u Beranama i Bijelom Polju najbolji u primjeni antikorupcijskih mjera

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: dubrovnik