<p>Fakultet dramskih umjetnosti &nbsp;Univerziteta Crne Gore obilježava ove godine tri decenije postojanja, I tim povodom promovisana je monografija "Fakultet dramskih umjetnosti 1994-2024" .Kroz šesnaest segmenata monografije ispričana je priča o razvoju fakulteta. Monografija je akademski i nastavni, umjetnički i kulturološki portfolio fakulteta od osnivanja do danas.&nbsp;</p> <p>&nbsp;&nbsp;Ponosna sam na kolege koji su uspjeli da ostanu u oblasti koju su upisali, da se razviju i kao ljudi, ali i kao dramski umjetnici - &nbsp;kazala je profesorica na FDU Cetinje<b> Dubravka Drakić</b>.</p> <p>- Trideset godina je kratak period sa jedne strane, a sa druge prebrzo je prošao da bih mogla da se distanciram i da objektivno govorim o onome šta se u međuvremenu desilo. Ono što je zaista svima vidljivo jeste da više niko ne može poreći koliko je važan Fakultet dramskih umjetnosti. Više niko ne može poreći koji broj, koja vrsta izvanrednih glumaca, reditelja, producenata i pisaca se formirala na Cetinju, i to nam daje jednu dobro osnovu da idemo dalje i da se trudimo da sve ono što nijesmo dobro uradili popravimo, &nbsp;i da težimo najboljem - poručila je Drakić.</p> <p>Drakić, koja je dio generacije prvih studenata glume ovog fakulteta danas je profesorica na istom. O tome kakvi su današnji studenti, koliko u njima ima talenta, ali i želje I zdrave ambiciju koju je imala prva generacija, kaže, da što se tiče talenta, volje, želje I htjenja, sve je isto.&nbsp;</p> <p>&nbsp;- Kao što sam ja išla na konsultacije, pa položila prijemni, tako oni dolaze na konsultacije, tako su i oni &nbsp;veoma uzbuđeni kada dođe do tog trenutka polaganja, nimalo laganog, prijemnog ispita. Ono što se razlikuje to je drugačiji društveni kontekst. Mi smo studirali devedesetih, to je bilo ratno okruženje, mi smo bilo u blokadi, bili smo u oskudici svega. Oskudica se nije ogledala samo u komunikacijama i elementarnim uslovima života, nego se ta oskudica vidjela, prije svega, u nemogućnosti da se dođe do dramskih tekstova, do stručne literature. Danas, zahvaljujući medijima, jako je prisutno sve ono što mladom studentu treba da bi svoja znanja o glumi na jedan relevantan način unaprjeđivao - istakla je Drakić.</p> <p>&nbsp;Monografija je važna za studente da bi shvatili kako je i sa malenog Cetinja, poručuje &nbsp;Drakić, moguće stići do evropskih i svjetskih scena, pa i do, kako kaže, Holivuda.</p> <h2>&nbsp;<b>Ljumović: Sve su to primjeri različitih umjetničkih biografija i umjetničke prakse&nbsp;</b></h2> <p>&nbsp;- Akademija je počela sa glumom, kasnije su to bili pozorišni i filmski reditelji, producenti, zatim dramaturzi i dramski pisci, a sve su to, zapravo, primjeri različitih umjetničkih biografija i prakse umjetničke, koja je temeljno kreirala različite artefake, različita umjetnička djela - rekao je urednik monografije i profesor na FDU Cetinje &nbsp;<b>Janko Ljumović</b> za emisiju Jutro sa Majom</p> <p>&nbsp;Fakultet dramskih umjetnosti je za ovih trideset godina, kaže Ljumović, temeljno promijenio i profesionalizovao umjetnički i medijski sistem Crne Gore, a monografija je, dodaje on, dio tih iskustava, ili priča o tome šta je osnovni sadržaj i koja je to metodologija umjetničkog obrazovanja u polju dramskih umjetnosti.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241028111040_e39d2162bd0d3e7ea1f0fdc2ccf09fc2c3cb7c27beb71f6d75e809b035f9ff67.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241028111040_e39d2162bd0d3e7ea1f0fdc2ccf09fc2c3cb7c27beb71f6d75e809b035f9ff67" data-rendition-name="original" width="1046" height="593" loading="lazy" alt="Janko Ljumović"> <figcaption>Janko Ljumović<span>(Photo: TV E/Youtube)</span></figcaption> </figure>  <p>Ljumović je bio profesor prvoj generaciji studenata produkcije, jedan od njih je i dekan ovog fakulteta. Od tada do danas se pojavilo dosta mladih producenata, koji daju neku novu energiju, koji stiču značajnije mjesto u kulturnom životu Crne Gore .</p> <p>&nbsp;- &nbsp;Svako od nas u savremenosti kreira i razmišlja o umjetničkom projektu, koji je odgovor današnjeg dana. Ne postoje tu razlike. Svako vrijeme, svaki autor, svaka individua kreira, odnosno razvija umjetnički projekat upravo kroz razmišljanje šta mi to živimo danas. Te priče nekada i sada razlikuju se samo u nekim aspektima koji određuju uslove produkcije. Suštinski je na prvoj generaciji, na kasnijim generacijama, ali i današnjim, zapravo zadaci kako &nbsp;što više razviti kulturni sistem, umjetničku produkciju, kako promovisati standarde - naglasio je Ljumović.</p> <h2><b>Jašarović: Bilo je to krčenje puta</b></h2> <p>Fakultet dramski umjetnosti je &nbsp;specifična škola, i specifični su načini po kojima se u toj školi radi, uz poštovanje programa koja su akreditovana, kao i administrativne okolnost koje to omogućavaju - kazao je dekan FDU <b>Edin Jašarović</b>.</p> <p>&nbsp;- Jedni od njih su studenti produkcije, drugi su glumci, dramaturzi, reditelji, pozorišni reditelji, televizijski reditelji, medija i filma. Ovo je značajna godina jubileja, kad su ti studijski programi u prethodnih trideset godina nastajali. Značajno je istaći da je Fakultet dramskih umjetnosti u tom smislu stožer sistema, da ga on gradi u polju kulture, audiovizuelne produkcije, dramskih umjetnosti, ali i onoga što je polje medija i medijske produkcije. Sa tim alumnistima i studentima, kao jezgrom naše djelatnosti, smo izuzetno ponosni, ima ih malo, ali pojedinačno bilo koga da izlicitirate on je već ostvarene karije, vidljive karijere, koja je veoma referentna - rekao je Jašarović u emisiji Jutro sa Majom</p> <p>Svoje zvanje producenta je stekao upravo na ovom fakultetu i &nbsp;to je bila prva generacija studenata, koja je imala zadatak da krči put toj oblasti.</p> <p>&nbsp;- To je veoma tačna opservacija! Tako je bilo i nama producentima, stvarno je to krčenje puta. Kolega Ljumović je istakao da je uloga Fakulteta bila profesionalizacija crnogorske kulture, tako i kolegama dramaturzima, makar onim alumnistima od &nbsp;prvih generacija, ali, naravno, i pozorošnim i filmskim rediteljima - naglasio je Jašarović.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241028111040_7f07f1074a4ee62ea7da35e7bb86b3ce3e13eacc3424399fe936392013c5ad8a.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241028111040_7f07f1074a4ee62ea7da35e7bb86b3ce3e13eacc3424399fe936392013c5ad8a" data-rendition-name="original" width="1056" height="580" loading="lazy" alt="Edin Jašarović"> <figcaption>Edin Jašarović<span>(Photo: TV E/Youtube)</span></figcaption> </figure>  <p>Taj prokrčeni put nije bez novih izazova, smatra Jašarović, jer ostaje da nove kolege dokazuju svoje puteve, a kroz monografiju imaju, kako kaže, putokaz i iskaz kako je sve teklo.</p> <p>&nbsp;- Izgradnja ukupnog sistema socio kulturnog lanca svih oblasti kojima se bavimo tek predstoji. Mi imamo djelove lanca, ali treba mnogo više ulagati u kulturu da bi taj lanac bio potpun, ne samo socio kulturni, nego i produkcioni lanac. I mi i tome doprinosimo - poručio je Jašarović.</p> <h2><b>Vukčević: FDU se oslanjao na najbolja jugoslovenska iskustva</b>&nbsp;</h2> <p>&nbsp;Publikacija je samo mali dio onoga što je doprinos Fakulteta dramskih umjetnosti na Cetinju, a s obzirom na to da dolazi sa studijskog programa film i mediji, ponosni su na doprinos njihovih &nbsp;studenata i njihovog studijskog programa - kazao je profesor na FDU Cetinje <b>Nikola Vukčević</b>.</p> <p>&nbsp;- Ova knjiga je sjajna prilika da uđemo u sve naše projekte, u saradnji sa nizom klasa, nizom studenata, nizom drugih kolega profesora i da kreiramo dalji, bolji i potpuniji put za naše nove studente - istakao je Vukčević.</p> <p>&nbsp;Sa ovog fakulteta je izašao veliki broj reditelja, koji danas prave svoje prve i značajne korake, a neki su studenti Nikole Vukčevića, kojeg smo pitali šta je najbitnije, osim talenta da bi jedan mladi čovjek postao kvalitetan reditelj.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241028111044_48bcbbc9a17ae3f3b55f944aa806a8384e079ec3856aac61e05ab0d629d25c0a.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241028111044_48bcbbc9a17ae3f3b55f944aa806a8384e079ec3856aac61e05ab0d629d25c0a" data-rendition-name="original" width="1057" height="588" loading="lazy" alt="Nikola Vukčević"> <figcaption>Nikola Vukčević<span>(Photo: TV E/Youtube)</span></figcaption> </figure>  <p>&nbsp;- &nbsp;Fakultet dramskih umjetnosti na Cetinju u svim studijskim programima, pa i u studijskom programu filma režija, odnosno film i mediji, oslanja se na najbolja jugoslovenska iskustva. Ta najbolja jugoslovenska iskustva su odavno trasirale starije kolege sa Fakulteta dramskih umjetnosti u Beogradu, od prijemnog ispita, strukture tog procesa, pa do načina studiranja i komunikacije prema studentu. Naravno da smo zadovoljni rezultatima koje smo ostvarili, jer da oni nijesu takvi, &nbsp;ne bi bili motivisani na ovaj način, na koji i dan danas radimo. Sama činjenica da je prijemni ispit nešto čemu se spremamo još od februara mjeseca, kroz naše konsultacije. Konsultacije &nbsp;na Fakultetu dramskih umjetnosti, za sve potencijalne buduće studente, da se upoznaju sa onim šta se tamo uči, šta sa tim obrazovnim profilima mogu da urade jednoga dana, na tržištu rada, pa do toga, kako na najbolji način da se spreme za sve one faze koje taj prijemni ispit nudi. To je dio ozbiljnosti, koje jedna ovakva institucija, koja pripada Univerzitetu Crne Gore, nacionalnom sistemu visokoškolskog obrazovanja, sve to se nudi sa namjerom da se kreira temeljno obrazovanje za naše mlade ljude, &nbsp;i na najbolji način doprinesemo toj djelatnosti u Crnoj Gori - &nbsp;naglasio je Vukčević.</p> <h2><b>Obradović: FDU je specifičan pečat za sve nas&nbsp;</b></h2> <p>&nbsp;Fakultet dramskih umjetnosti je početak i baza jedne sjajne, velike piramide koja je dozvolila profesionalizaciju, kada je u pitanju dramska umjetnost, gotovo u svim oblastima - kazala je alumnistkinja FDU Cetinje <b>Kristina Obradović</b>.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241028111044_12c84f633130ed7a40ac228b2282da54e10039897107275ffb019c3e9c0f51aa.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241028111044_12c84f633130ed7a40ac228b2282da54e10039897107275ffb019c3e9c0f51aa" data-rendition-name="original" width="1048" height="583" loading="lazy" alt="Kristina Obradović"> <figcaption>Kristina Obradović<span>(Photo: TV E/Youtube)</span></figcaption> </figure>  <p>&nbsp;- Mislim da studiranje u jednom mjestu, koje je fokusirano na tri umjetničke akademije, muzičku, dramsku i likovnu, imalo svoj specifičan pečat na sve nas i imalo je jedno svoje obilježje koje, čini mi se, nekako svi nosimo dalje kroz život, ne samo profesionalni, nego i stvarni život - naglasila je Obradović.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DphJinv1CFPQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Drakić: Više niko ne može poreći koliko je važan Fakultet dramskih umjetnosti

<p>Vijest da je <b>Didije Dinar</b>, legendarni član zlatne francuske rukometne &nbsp;generacije i bivši veoma uspješni selektor Francuske, prihvatio da bude selektor crnogorske rukometne reprezentacije bila je iznenađenje i za crnogorsku i za širu rukometnu javnost.&nbsp;</p>
<p><b>TELEVIZIJA E:</b> <b>Što vas je privuklo da prihvatite poziv Crne Gore i da li postoji neka karakteristika ove reprezentacije koja je bila naročito izazovna za vas?</b></p>
<p><b>DINAR:</b> Prvi utisci su da ekipa daje dobre znakove – odradili smo treninge i radili na sistemu odbrane i napada. Ekipa je uložila veliki trud da se pripremi za utakmicu protiv Finske.</p>
<p><b>TELEVIZIJA E:</b> <b>Kakvi su prvi utisci nakon dolaska u Crnu Goru i samo dva treninga koja ste odradili sa ekipom?</b></p>
<p><b>DINAR:</b> Reprezentacija Crne Gore je ekipa koja ima puno kvaliteta. Igrači igraju u evropskim klubovima i vidimo da postoji generalno dobra rukometna kultura. Projekat je ambiciozan, ovo je projekat u kome treba postaviti stvari na svoje mjesto... I, važno je da napomenem: ovo je projekat koji mi se svidio kada sam dobio ponudu.</p>
<p><b>TELEVIZIJA E: Kao igrač i selektor bili ste dio najboljeg sistema u svjetskom rukometu. Da li je sistem ključan u današnjem rukometu i što je to što bi Crna Gora trebalo da implementira da bi napravila iskorak i bila među 10 najboljih reprezentacija u Evropi?</b></p>
<p><b>DINAR:</b> Istina je da se rukomet puno razvio, svjetski rukomet je igra prepoznavanja, nije vise igra kombinacija. Danas treba postaviti strategiju tima kojom treba bolje ,,čitati igru”, bilo u odbrani ili napadu. Mislim da, ako napredujemo u tom smislu i ako napravimo plan sličan tome, imaće reprezentacija Crne Gore puno šansi jer postoji baš veliki potencijal u ovoj ekipi.</p>
<p><b>TELEVIZIJA E:</b> <b>Na predstavljanju u poneđeljak ste kazali da će odbrana biti temelj na kojem će Crna Gora graditi igru u narednom periodu. Ima logike da Vi, koji ste bili prepoznati kao najbolji defanzivac, hoćete da to Vaše znanje prenesete na naš tim kojem je potrebno da ,,utegne“ odbranu... Što su vam pokazali snimci utakmica koje ste gledali, ima li Crna Gora kvalitet i igrače koji mogu da odgovore vašim zadacima u odbrani?</b></p>
<p><b>DINAR:</b> Da, ima kvaliteta u ovoj ekipi. Ima fizički moćnih igrača, ima talenta. Naravno, postavljamo stvari na svoje mjesto iako zasigurno nemamo puno treninga. Ali, pripremili smo ovu utakmicu protiv Finske i stvarno imamo želju da dobro počnemo kvalifikacije. To znači da ćemo sve uraditi da dobro izgledamo i da iznesemo utakmicu do kraja.</p>
<p><b>TELEVIZIJA E:</b> <b>Što možete, nekoliko sati pred utakmicu, da kažete o prvom protivniku u kvalifikacijama?</b></p>
<p><b>DINAR: </b>Finska ima igrača koji igraju u jakim evropskim ligama kao što su dva brata <b>Granlund</b> na bekovskim pozicijama, koji su dobri i u odbrani, a takođe je dobar golman... Treba poštovati svakog protivnika, naravno, upravo da bi što bolje pripremili ovaj okršaj koji je dobar početak kvalifikacija za eveopsko prvenstvo 2026. godine.</p>
<p><b>TELEVIZIJA E:</b> <b>Da li ste na snimcima i u razgovorima sa igračima i predsjednikom Petrom Kapisodom dobili informaciju koliko su fanatični crnogorski navijači. Da li su vam najavili kakav doček možete da očekujete?</b></p>
<p><b>DINAR:</b> Da, znam da je crnogorska publika jako dobra, cijela uprava Rukometnog saveza i, posebno, predsjednik Kapisoda su mi to potvrdili. Tako da znam o kakvoj se publici radi koja voli svoju reprezentaciju i podržava 100 odsto svoju ekipu da bi dali maksimum, a mi cemo sve uraditi da odigramo dobro, da pokusamo da pobijedimo i da dobro pocnemo kvalifikacije.</p>
<p><b>Safeta LJUCA</b></p>
<p><b>&nbsp;</b></p>

DINAR: Projekat mi se svidio odmah kada sam dobio ponudu, postoji veliki potencijal u ovoj ekipi!

<p><b>Danilo Šaranović </b>svojom današnjom izjavom u kojoj krivi druge za svoju nesposobnost, samo pokazuje da je pogrešan čovjek na pogrešnom mjestu. I zato kada krene da utvrđuje propuste za sav javašluk, i sve greške u sektoru na čijem je čelu, savjetujemo mu da najprije krene od sebe, i svih kadrova koje su Demokrate uhljebile u takozvana „ministarstva sila“, saopšteno je iz Demokratske partije socijalista DPS.</p>
<p>Kako su kazali iz te partije, godinu dana traje Šaranovićeva bitka za stranačku prevlast u MUP-u.</p>
<p>- Rukovodioci ovog ministarstva se bore jedni protiv drugih, podnose prijave i svađaju se, dok je bezbjednost i sigurnost građana na nikad nižem nivou. Sam Šaranović je svoj mandat započeo neuspješnim pokušajem da po treći put smijeni direktora Uprave policije, tako da je policija na samom početku njegovog mandata bila poligon za stranački okršaj oko plijena, na kome je ministar izvukao deblji kraj. Za sve to vrijeme bezbjednost građana bila u drugom planu, a povjerenje u policiju je opadalo - navode iz DPS-a.</p>
<p>Ocjenjuju da je slučaj potrage za višestrukim ubicom, neadekvatna i zakašnjela reakcija, PR umjesto transparentnosti, samo vrh piramide neodgovornosti u sektoru kojim rukovodi Šaranović.</p>
<p>- Kao posljedica takvog postupanja, među građane se uvukao strah i osjećaj da su prepušteni sami sebi. Za takvo stanje nije kriv niko drugi do Vlada i njeni konstituenti, koji su upropastili efikasnost državnog aparata stranačkim namirivanjima i postavljanjem neznavenih i nesposobnih na ključne funkcije u državi - kazali su iz DPS-a.</p>
<p>Poručuju da od Šaranovića ne očekuju ostavku, što bi bio jedini moralni i častan čin u ovom trenutku.</p>
<p>- Ali, ako bar malo stida imate, ubuduće ćete se uzdržati od javnih nastupa u kojima krivca za svoju nesposobnost tražite u tuđim redovima. Takvo ponašanje svojstveno je kukavicama i nemoralnim ljudima, koji za svaku svoju grešku upiru prstom na drugog - zaključuju iz Demokratske partije socijalista.</p>

DPS: Šaranović krivicu za rasulo u MUP-u prebacuje na druge, iako bi prvo trebalo od sebe da pođe

<p>Jedna osoba ranjena je u pucnjavi koja danas dogodila u Podgorici na kružnom toku ka Nikšiću, saznaje Portal ETV.</p>
<p>Nezvanično nam je iz policije potvrđeno da je došlo do upotrebe vatrenog oružja.</p>
<p>- Sve raspoložive ekipe su na terenu - rečeno nam je iz policije.</p>
<p>Prema infomacijama Portala ETV, radi se o planiranom napadu.</p>
<p>Pored policijskih službenika, na licu mjesta su i ekipe hitne pomoći.</p>
<p>Uskoro opširnije...</p>

Pucnjava u Podgorici, ranjena jedna osoba

<p>Ministarstvo zdravlja iniciralo je formiranje eksterne komisije sastavljenu od stručnjaka iz regiona i Evropske unije (EU), koja će se baviti slučajem smrti porodilje Drite Tafe, kazao je resorni ministar <b>Vojislav Šimun</b>.</p>
<p>On je, odgovarajući na pitanje poslanika Albanske alternative<b> Iljira Čapunija</b> o smrti Tafe i unapređenju uslova u bolnici u Ulcinju, rekao da je Ministarstvo zdravlja preduzelo zdravstveni i sanitarni nadzor u Opštoj bolnici (OB) Bar, kao i u Kliničkom centru Crne Gore, gdje je Tafa preminula.</p>
<p>Šimun je rekao da je sprovedena obdukcija i da se čeka izvještaj.</p>
<p>- Inicirao sam formiranje eksterne komisije sastavljenu od stručnjaka iz regiona i država EU, i očekujem da ćemo imati nepristrasan uvid u cijeli proces - rekao je Šimun.</p>
<p>On je kazao da to duguju porodici i javnosti.</p>
<p>Govoreći o porodilištu u Ulcinju, Šimun je rekao da su formirali Nacionalnu komisiju koja će se baviti unapređenjem stanja u tom porodilištu.</p>
<p>- Očekujem brzo izvještaj te komisije. Smatram da ulcinjsko porodilište treba osnažiti u tom pogledu - rekao je Šimun.</p>
<p>On je, odgovarajući na pitanja poslanika Demokratske partije socijalista <b>Nermina Abdića</b> o potrošnji ljekova u Crnoj Gori, kazao da se tri puta godišnje revidira lista ljekova.</p>
<p>Šimun je kazao da su farmakoekonomskim mjerama izvršili uštede.</p>
<p>- Komora za citostatike dodatno će smanjiti trošak ljekova 15 do 20 odsto. Uvođenjem „track and trace“ sistema za ljekove dodatno će se omogućiti uštede - kazao je Šimun.</p>
<p>On je, govoreći o povećanju cijena ljekova, rekao da je, što se tiče cijene antibotika, ona manje-više ista.</p>
<p>- Ono što se u Crnoj Gori radi je uvođenje inovativne terapije. Konkretno, ukupno je uvedeno preko 20 inovativnih ljekova, za onkologiju je izdvojeno pola od toga - rekao je Šimun.</p>
<p>On je najavio da je u pripremi izmjena Zakona o ljekovima.</p>
<p>- Koji će ljekove van liste ograničiti cijenama. To je nešto što je moglo hiljadu puta da se uradi dosad. Umjesto 1,5 hiljada ljekova koji su već na listi, mi ćemo još hiljadu ograničiti cijenema - dodao je Šimun.</p>
<p>On je kazao da je planirano i da se omogući da se na tendere Montefarma jave i druge drogerije, a ne samo domaće, kako bi se smanjila mogućnost monopola.</p>
<p>- Nešto se štedi, ali se uglavnom prebacuje na inovativnu terapiju, kako bismo bili u korak sa državama kojima stremimo - rekao je Šimun.</p>
<p>Odgovarajući na pitanje Abdića o listama čekanja, Šimun je rekao da je sitacija dosta bolje nego ranije kada se na specijalističke preglede čekalo po više mjeseci, a na kontrolni pregled mjesec.</p>
<p>- Veliki problem je to što smo oslobodili termine, ali se pacijenti ne jave, ili završe pregled van sistema centralnog zakazivanja, ili bez uputa - rekao je Šimun.</p>
<p>On je kazao da prave transparentne liste kako bi da pacijentima pružili mogućnost da dobiju termin.</p>
<p>- Uveli smo i to da specijalisti zakazuju kontrolne preglede. Povećan je dopunski rad sa mjesec na tri. Sve to doprinosu boljoj organizaciji, ali činjenica je da u nekim segmentima moramo povećati kapacitete, ne samo ljudske nego i infrastrkturne - ukazao je Šimun.</p>
<p>On je rekao da će se dodatnom optimizacijom procesa i eliminacijom segmenta gdje se i do 50 odsto građana ne javi na pregled, dodatno skraćivati liste čekanja.</p>
<p>Odgovarajući na pitanje poslanike <b>Vladimira Dobričanina </b>o tome da li Ministarstvo zdravlja planira da uvede doprinose za zdravstvo, odnosno plaćanje zdravstvenog osiguranja i na koji način, Šimun je rekao da je Dobričanin glasao za Evropu sad 1 koja je pokazala da je aktuelni model održiv.</p>
<p>- Ne finansiramo se više iz doprinosa i to je olakšica za građane, a sa druge strane imamo bolju poresku politiku - kazao je Šimun.</p>
<p>To je, kako je naveo, model koji se primjenjuje i u drugim zemljama Evrope.</p>
<p>- Činjenica je da smo imali nekoliko sastanaka sa Svjetskom zdravstvenom organizacjom (SZO), sa ekspertima za planiranje budžeta, gdje je ovaj model pohvaljen. Model je otporniji na eventualne fluktuacije u smislu stope zaposlenosti, ukoliko bi došlo do povećanja stope nezaposlenosti ovaj sistem je u odnosu na njega otporniji - rekao je Šimun.</p>
<p>On je kazao da je proteklih godina budžet Ministarstva rastao.</p>
<p>- Kroz Evropu sad 2 dodatno smo osnažili plate. Svi parametri, uz pohvalu SZO, ne ukazuju na nestabilnost u tom pogledu nego na održiv sistem - rekao je Šimun.</p>
<p>Na pitanje poslanice Građanskog pokreta URA <b>Ane Novaković</b> o gradnji Klinike za hematologiju, Šimun je rekao da je u toku dopuna projekta.</p>
<p>- Završava se ta procedura u novembru, a u prvom kvartalu iduće godine raspisujemo tender za izgradnju klinike i nabavku PET skenera. Projekat je vrijedan 15 miliona, a sam skener 2,5 miliona eura, uz kontribuciju Ministarstva od oko 750 hiljada eura - kazao je Šimun.</p>

Šimun: Stručnjaci iz regiona i EU baviće se slučajem preminule porodilje

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

U Štitaricama opet vijori crnogorska zastava

<p>Jarbol sa crnogorskom zastavom postavljen je danas ispred mjesne crkve u selu Štitarice kod Mojkovca.</p> <p>Dio mještana organizovao se prethodnih dana, skupili su novac za jarbol i danas ga podigli ispred crkve, a na njemu vijori zastava Države Crne Gore.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FBxvf-obNa84&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo pisali, podjele u selu izazvala je Crkva Srbije kada su nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtYM3j3p2A3M&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu. Očigledno informisani o ovoj namjeri putem društvenih mreža, veliki broj policijskih službenika iz Bijelog Polja, Mojkovca, Herceg Novog i Berana okupili su se kod groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102151116_5dcd4f621463bfc162b21157fbe9d8678f4e7788c07a925f5898320663116ed4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241102151116_5dcd4f621463bfc162b21157fbe9d8678f4e7788c07a925f5898320663116ed4" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="podizanje zastave"> </figure>  <p>Međutim, nije bilo prostora za bilo kakvu intervenciju jer su mještani civilizovano ostvarili zacrtan cilj.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102151116_cf92eefba94471789714a92e87e5e29140c3f9eeb3295adc4718da724425807f.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241102151116_cf92eefba94471789714a92e87e5e29140c3f9eeb3295adc4718da724425807f" data-rendition-name="original" width="666" height="707" loading="lazy" alt="podizanje zastave"> </figure>  <p><b>Svetozar Baković</b>, porijeklom iz mojkovačkog sela Štitarice, poručio je nakon podizanja crnogorske zastave ispred crkve da mještani neće dozvoliti nikom da Crnogorce svede na statističku grešku.&nbsp;</p> <p>- Došao sam da iskažem revolt i nezadovoljstvo postavljanjem zastava tuđe države i tuđe crkve na štitaričko groblje. Ovo je groblje Mjesne zajednice Štitarica, Opštine Mojkovac i groblje crnogorsko. Nikakve Srbije, nikakvih srpskih zemalja, nikakvog <b>Dritana Abazovića</b> i ostalih veleizdajnika - istakao je on nakon što su postavili zastavu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102161120_292a45af162759b6dd3a7199211190904a690b6c5089f2309995a3a408f91777.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241102161120_292a45af162759b6dd3a7199211190904a690b6c5089f2309995a3a408f91777" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dio mještana mještana skupili novac za jarbol i podigli zastavu ispred crkve"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Baković, inače član SUBNOR-a i antifašista Crne Gore, i Crkvenog odbora Mojkovac, rekao je da su na tom grobolju, koje je napravljeno prije 128 godina, sahranjeni njihovi preci.</p> <p>- Na natpisu gore piše: "Ovaj sveti hram napravi Opština štitarička pod vladom knjaza Nikole Petrovića Prvog Njegoša, 8. jula 1896. godine". Od tada 128 godina do dana današnjeg niko nije zabo nikakvu zastavu. Prođoše Turci, četnici, Italijani, Njemci - niko nikakvu zastavu ne zabode. Zbode je ova sad grupacija koja već četiri godine zavađa, muti i spaljuje Crnu Goru. U ovom selu nikad nikakvih problema nije bilo, do ovih sad momenata - šta je i kakva im je namjera? Što im gazda kaže, otrpilike, iz Beograda i Podgorice - oni to rade, slijepo slušaju i mislim da to ne vodi dobru - naglasio je Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102151116_7388d2f344f9d0e1b29ec50765d2b7f9eb1a1bd5b78c6175c4a00f9684cfb06f.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20241102151116_7388d2f344f9d0e1b29ec50765d2b7f9eb1a1bd5b78c6175c4a00f9684cfb06f" data-rendition-name="original" width="720" height="1600" loading="lazy" alt="podizanje zastave"> </figure>  <p>U Štitaricama je, kako je rekao, između 50 i 60 kuća koje se ne slažu sa postavljanjem bilo kakvih zastava. Revolt su izrazili postavljanjem crnogorskih zastava na ogradi ispred groblja i na brijestu.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Postavili smo ih namjerno da bi SPC uz svoj nacionalizam pokazala i šovinizam, da ne kažem fašizam. Ako su sjutradan pocijepali crnogorsku zastavu, a ostavili svoju to je odraz šovinizma. Borimo se i izborićemo se protiv toga. Ovo je je trenutno stanje u koje su se mnogi zanijeli i koje žele da iskoriste da plove u mutnom. Vremena prolaze, vjere ostaju.&nbsp;</p> <p>On je iznio podatak da je po popisu iz 1971. godine u ovom selu živjelo 444 stanovnika - 442 su se izjasnili kao Crnogorci, jedan kao Hrvat i jedan je bio neizjašnjenje vjeroispovijesti.</p> <p>- Na popisu 1981. godine 355 je bilo mještana. Od tog broja 350 je bilo Crnogoraca, a pet se nije izjasnilo. Kad sve sagledate, sve što se dešava je od 90-ih godina naovamo. Svakome je jasno da neko želi da nam baci trn u oko, da nas zgazi i svede na statističku grešku. Sa ovog najsvetijeg mjesta im poručujem da u tome neće uspjeti - poručio je Baković.</p>

VIDEO: Ispred crkve u Štitaricama zavijorila i crnogorska zastava

<p>Još jedan jarbol je pao. Noćas. Podmuklo, u mraku, skriveni u tišini, opet su došli i posjekli naš simbol, pokušali da rane naš ponos. Ali ne razumiju oni! Mogu srušiti hiljadu jarbola, ali ne mogu srušiti Crnu Goru! Ovo nije prvi put da su pokušali, niti će biti poslednji, ali neka znaju – svaki oboreni jarbol samo je još jedan razlog da ustanemo jači, još ponosniji!</p>
<p>Da li misle da će nas zaplašiti? Da će nas natjerati da se odreknemo onoga što nam znači sloboda, ljubav, život? Da se odreknemo onoga što smo krvlju branili i gradili? Ne razumiju oni šta znači biti Crnogorac! Mi ne odustajemo. Kad posijeku jedan jarbol, mi podižemo dva nova! Kad udare na našu zemlju, mi još jače grlimo naše planine, rijeke, svaki kamen ovog tla koje nam je sveto.</p>
<p>Pokušavaju da izbrišu naš ponos, ali ga samo umnožavaju. Pokušavaju da nas ućutkaju, ali mi postajemo glasniji! Ovo je više od borbe za zastavu. Ovo je borba za dostojanstvo, za naše pravo da hodamo svojom zemljom, uspravni, slobodni, ponosni.</p>
<p>Svakim činom mržnje, oni misle da nas dijele. Ali istina je suprotna: mi smo sve složniji, sve jači! Svaki posječeni jarbol, svaka oborena zastava, samo nas podsjeća ko smo. Zastava koju dižemo nije samo komad tkanine – ona je naš identitet, naš prkos, naša ljubav. Ona je Crna Gora, živa, nepokoriva, uspravna!</p>
<p>I gdje su sada ti "pomiritelji" koji govore o jedinstvu, a ćute kad nam skrnave simbole? Gdje su oni da jasno i glasno kažu: Crna Gora je dom svakome ko je voli, ko je poštuje. Ovo nije teritorija za podjele! Ovdje smo svi ravnopravni, svi jednaki. Oni nas dijele, ali mi, mi podižemo! Oni ruše, a mi gradimo!</p>
<p>Možda misle da je lako slomiti nas, ali mi smo narod koji ne kleči. Mi smo narod koji gleda pravo u oči onima koji prijete, koji poručuje: nećete nas zaustaviti! Možete srušiti svaki jarbol, ali naše srce je neosvojivo. Naša ljubav prema Crnoj Gori je nepokolebljiva!</p>
<p>Vrijeme je da Crna Gora bude mjesto mira, poštovanja i ljubavi – baš onako kako su naši preci sanjali, kako smo svi mi zaslužili. I nema te sile koja će nas spriječiti da se borimo za to, za nas, za našu djecu, za sve generacije koje dolaze.</p>
<p>Nikada nećemo prestati da dižemo zastave, jer one nijesu samo mi – one su Crna Gora. Neka nas pamte po hrabrosti, neka nas pamte po ljubavi i borbi! Svaki put kad nas napadnu, mi ćemo uzvratiti prkosom. Svaki put kad sruše jedan jarbol, podići ćemo stotinu novih. Crna Gora je vječna, i nikad, nikad neće pasti!</p>

Tag: dubravka-drakic

Drakić: Više niko ne može poreći koliko je važan Fakultet dramskih umjetnosti

DINAR: Projekat mi se svidio odmah kada sam dobio ponudu, postoji veliki potencijal u ovoj ekipi!

DPS: Šaranović krivicu za rasulo u MUP-u prebacuje na druge, iako bi prvo trebalo od sebe da pođe

Pucnjava u Podgorici, ranjena jedna osoba

Šimun: Stručnjaci iz regiona i EU baviće se slučajem preminule porodilje

PRATITE TVe UŽIVO