<p>Redovnoj profesorici Fakulteta dramskih umjetnosti na Cetinju <b>Dubravki Drakić</b>, dodijeljeno je priznanje za poseban doprinos razvoju umjetničko-istraživačkog rada i međunarodnom pozicioniranju Univerziteta Crne Gore.&nbsp;</p>
<p>Priznanje joj je uručio rektor Univerziteta Crne Gore prof. dr <b>Vladimir Božović</b> na svečanoj sjednici Senata, održanoj krajem 2024. godine.</p>
<p>Kroz gotovo tri decenije predanog rada u obrazovanju, umjetničkom stvaranju i afirmaciji Univerziteta, prof. Drakić ostavila je dubok trag u visokoškolskom obrazovanju i scenskoj umjetnosti.&nbsp;</p>
<p>Njeno profesionalno i umjetničko djelovanje prepoznato je kao primjer kontinuirane posvećenosti razvoju univerzitetske zajednice i promociji umjetničkih vrijednosti na domaćem i međunarodnom planu.</p>
<p>Drakić je nagrađena na prijedlog Vijeća Fakulteta dramskih umjetnosti Cetinje koje je prepoznalo višedecenijski doprinos prof. dr Drakić u oblasti scenske umjetnosti, njenu izuzetnu posvećenost obrazovanju studenata, kao i prepoznatljivost kroz brojne pozorišne i filmske uloge, nagrade i međunarodnu saradnju.</p>
<p>- Ova nagrada za mene predstavlja veliku čast, ali i odgovornost. Kada vas predlože kolege sa fakulteta, kada vas izglasa Vijeće na kojem radite, a priznanje dodijeli Univerzitet, onda sve godine provedene u radu sa studentima i u umjetničkom stvaranju dobiju dodatni smisao. Posebno mi je dirljivo što je ovo priznanje stiglo upravo u godini jubileja – 30 godina od osnivanja Fakulteta dramskih umjetnosti Cetinje i 30 godina mog prisustva na Univerzitetu Crne Gore. Ovo priznanje za mene znači potvrdu da se trud i predanost prepoznaju i cijene - kazala je ovom prilikom profesorica Drakić.</p>
<p>Dubravka Drakić diplomirala je glumu na Fakultetu dramskih umjetnosti Cetinje 1999. godine sa ocjenom 10 i prosjekom 9,23. Od tada je neprekidno angažovana na Fakultetu, gdje danas predaje predmete Gluma i Govor kao redovna profesorka. Bila je direktorica Gradskog pozorišta u Podgorici, predsjednica Savjeta KIC-a „Budo Tomović“ i članica Odbora CANU za filmsku i pozorišnu umjetnost.</p>
<p>Tokom svoje karijere ostvarila je više od 45 pozorišnih uloga i preko 30 uloga u filmovima i televizijskim projektima, učestvujući i kao lektorka u brojnim međunarodnim produkcijama i radionicama.</p>
<p>Za svoj rad višestruko je nagrađivana, uključujući: Godišnju nagradu Udruženja dramskih umjetnika Crne Gore (2000), Nagradu grada Podgorice „19. decembar“ (2014), Gran Prix za najbolju žensku ulogu (Penelopijada, 2018), Nagradu „Vasilij Ivanovič Ščukin“ za izuzetna umjetnička ostvarenja (2022).</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Dubravki Drakić dodijeljeno priznanje za izuzetan doprinos razvoju i međunarodnom pozicioniranju UCG

<p>Predstava „Gospoda Glembajevi“ koju je po tekstu <b>Miroslava Krleže </b>režirao <b>Danilo Marunović</b>, biće izvedena večeras na Velikoj sceni nacionalnog teatra u 20h, saopšteno je iz Crnogorskog narodnog pozorišta (CNP).&nbsp;</p>
<p>Oni su saopštili i da su sve ulaznice su rasprodate.</p>
<p>Dramaturg je <b>Božo Koprivica</b>, adaptaciju potpisuju <b>Bojana Mijović</b> i <b>Danilo Marunović</b>, koji je zadužen i za izbor muzike, kostimografkinja je <b>Vanja Ciraj Džudža</b>, scenograf <b>Valentin Svetozarev</b>, scenski pokret <b>Tamara Vujošević-Mandić</b>, scenski govor <b>Dubravka Drakić</b>, a izvršna producentkinja <b>Nela Otašević</b>.</p>
<p>Uloge tumače: <b>Svetozar Cvetković</b>,<b> Kristina Obradović</b>, <b>Mišo Obradović</b>, <b>Una Lučić</b>, <b>Danilo Čelebić</b>,<b> Lazar Dragojević</b>,<b> Stevan Vuković</b>,<b> Emir Ćatović</b>,<b> Kristina Mrkić </b>i<b> Predrag Pavićević</b>.</p>
<p>- Krležina drama, kako je opšte poznato, nastala je kao omaž „Dubrovačkoj triologiji“ Iva Vojnovića i dramama Ibzena i Strindberga. „Gospoda Glembajevi“ prevazilaze svoje pretke i uzore u angažmanu, u dijalozima, u briljatno napisanim karakterima i stilskim nijansama jedinstvenim u evropskoj dramskoj književnosti. Porodični ciklus pretvara se u krvavi cirkus, sa tragičnim, dokumentarnim, grotesknim i duhovitim partijama - navode u saopštenju.&nbsp;</p>
<p>U drami „Gospoda Glembajevi“ se uspon i propast jedne zagrebačke, trgovačke porodice mogu čitati kao kriza i rasulo jedne države ogrezle u kriminalu, laži, zločinu, licemjerstvu, primitivizmu...</p>
<p>- „Gospoda Glembajevi“ na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta su razbijeno ogledalo savremenih porodičnih, socijalnih, političkih i kulturnih prilika u Crnoj Gori - zapisao je daramturg Božo Koprivica.</p>

1250x600

1084x550

“Gospoda Glembajevi” večeras na Velikoj sceni, sve ulaznice rasprodate

<p>Fakultet dramskih umjetnosti &nbsp;Univerziteta Crne Gore obilježava ove godine tri decenije postojanja, I tim povodom promovisana je monografija "Fakultet dramskih umjetnosti 1994-2024" .Kroz šesnaest segmenata monografije ispričana je priča o razvoju fakulteta. Monografija je akademski i nastavni, umjetnički i kulturološki portfolio fakulteta od osnivanja do danas.&nbsp;</p> <p>&nbsp;&nbsp;Ponosna sam na kolege koji su uspjeli da ostanu u oblasti koju su upisali, da se razviju i kao ljudi, ali i kao dramski umjetnici - &nbsp;kazala je profesorica na FDU Cetinje<b> Dubravka Drakić</b>.</p> <p>- Trideset godina je kratak period sa jedne strane, a sa druge prebrzo je prošao da bih mogla da se distanciram i da objektivno govorim o onome šta se u međuvremenu desilo. Ono što je zaista svima vidljivo jeste da više niko ne može poreći koliko je važan Fakultet dramskih umjetnosti. Više niko ne može poreći koji broj, koja vrsta izvanrednih glumaca, reditelja, producenata i pisaca se formirala na Cetinju, i to nam daje jednu dobro osnovu da idemo dalje i da se trudimo da sve ono što nijesmo dobro uradili popravimo, &nbsp;i da težimo najboljem - poručila je Drakić.</p> <p>Drakić, koja je dio generacije prvih studenata glume ovog fakulteta danas je profesorica na istom. O tome kakvi su današnji studenti, koliko u njima ima talenta, ali i želje I zdrave ambiciju koju je imala prva generacija, kaže, da što se tiče talenta, volje, želje I htjenja, sve je isto.&nbsp;</p> <p>&nbsp;- Kao što sam ja išla na konsultacije, pa položila prijemni, tako oni dolaze na konsultacije, tako su i oni &nbsp;veoma uzbuđeni kada dođe do tog trenutka polaganja, nimalo laganog, prijemnog ispita. Ono što se razlikuje to je drugačiji društveni kontekst. Mi smo studirali devedesetih, to je bilo ratno okruženje, mi smo bilo u blokadi, bili smo u oskudici svega. Oskudica se nije ogledala samo u komunikacijama i elementarnim uslovima života, nego se ta oskudica vidjela, prije svega, u nemogućnosti da se dođe do dramskih tekstova, do stručne literature. Danas, zahvaljujući medijima, jako je prisutno sve ono što mladom studentu treba da bi svoja znanja o glumi na jedan relevantan način unaprjeđivao - istakla je Drakić.</p> <p>&nbsp;Monografija je važna za studente da bi shvatili kako je i sa malenog Cetinja, poručuje &nbsp;Drakić, moguće stići do evropskih i svjetskih scena, pa i do, kako kaže, Holivuda.</p> <h2>&nbsp;<b>Ljumović: Sve su to primjeri različitih umjetničkih biografija i umjetničke prakse&nbsp;</b></h2> <p>&nbsp;- Akademija je počela sa glumom, kasnije su to bili pozorišni i filmski reditelji, producenti, zatim dramaturzi i dramski pisci, a sve su to, zapravo, primjeri različitih umjetničkih biografija i prakse umjetničke, koja je temeljno kreirala različite artefake, različita umjetnička djela - rekao je urednik monografije i profesor na FDU Cetinje &nbsp;<b>Janko Ljumović</b> za emisiju Jutro sa Majom</p> <p>&nbsp;Fakultet dramskih umjetnosti je za ovih trideset godina, kaže Ljumović, temeljno promijenio i profesionalizovao umjetnički i medijski sistem Crne Gore, a monografija je, dodaje on, dio tih iskustava, ili priča o tome šta je osnovni sadržaj i koja je to metodologija umjetničkog obrazovanja u polju dramskih umjetnosti.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241028111040_e39d2162bd0d3e7ea1f0fdc2ccf09fc2c3cb7c27beb71f6d75e809b035f9ff67.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241028111040_e39d2162bd0d3e7ea1f0fdc2ccf09fc2c3cb7c27beb71f6d75e809b035f9ff67" data-rendition-name="original" width="1046" height="593" loading="lazy" alt="Janko Ljumović"> <figcaption>Janko Ljumović<span>(Photo: TV E/Youtube)</span></figcaption> </figure>  <p>Ljumović je bio profesor prvoj generaciji studenata produkcije, jedan od njih je i dekan ovog fakulteta. Od tada do danas se pojavilo dosta mladih producenata, koji daju neku novu energiju, koji stiču značajnije mjesto u kulturnom životu Crne Gore .</p> <p>&nbsp;- &nbsp;Svako od nas u savremenosti kreira i razmišlja o umjetničkom projektu, koji je odgovor današnjeg dana. Ne postoje tu razlike. Svako vrijeme, svaki autor, svaka individua kreira, odnosno razvija umjetnički projekat upravo kroz razmišljanje šta mi to živimo danas. Te priče nekada i sada razlikuju se samo u nekim aspektima koji određuju uslove produkcije. Suštinski je na prvoj generaciji, na kasnijim generacijama, ali i današnjim, zapravo zadaci kako &nbsp;što više razviti kulturni sistem, umjetničku produkciju, kako promovisati standarde - naglasio je Ljumović.</p> <h2><b>Jašarović: Bilo je to krčenje puta</b></h2> <p>Fakultet dramski umjetnosti je &nbsp;specifična škola, i specifični su načini po kojima se u toj školi radi, uz poštovanje programa koja su akreditovana, kao i administrativne okolnost koje to omogućavaju - kazao je dekan FDU <b>Edin Jašarović</b>.</p> <p>&nbsp;- Jedni od njih su studenti produkcije, drugi su glumci, dramaturzi, reditelji, pozorišni reditelji, televizijski reditelji, medija i filma. Ovo je značajna godina jubileja, kad su ti studijski programi u prethodnih trideset godina nastajali. Značajno je istaći da je Fakultet dramskih umjetnosti u tom smislu stožer sistema, da ga on gradi u polju kulture, audiovizuelne produkcije, dramskih umjetnosti, ali i onoga što je polje medija i medijske produkcije. Sa tim alumnistima i studentima, kao jezgrom naše djelatnosti, smo izuzetno ponosni, ima ih malo, ali pojedinačno bilo koga da izlicitirate on je već ostvarene karije, vidljive karijere, koja je veoma referentna - rekao je Jašarović u emisiji Jutro sa Majom</p> <p>Svoje zvanje producenta je stekao upravo na ovom fakultetu i &nbsp;to je bila prva generacija studenata, koja je imala zadatak da krči put toj oblasti.</p> <p>&nbsp;- To je veoma tačna opservacija! Tako je bilo i nama producentima, stvarno je to krčenje puta. Kolega Ljumović je istakao da je uloga Fakulteta bila profesionalizacija crnogorske kulture, tako i kolegama dramaturzima, makar onim alumnistima od &nbsp;prvih generacija, ali, naravno, i pozorošnim i filmskim rediteljima - naglasio je Jašarović.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241028111040_7f07f1074a4ee62ea7da35e7bb86b3ce3e13eacc3424399fe936392013c5ad8a.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241028111040_7f07f1074a4ee62ea7da35e7bb86b3ce3e13eacc3424399fe936392013c5ad8a" data-rendition-name="original" width="1056" height="580" loading="lazy" alt="Edin Jašarović"> <figcaption>Edin Jašarović<span>(Photo: TV E/Youtube)</span></figcaption> </figure>  <p>Taj prokrčeni put nije bez novih izazova, smatra Jašarović, jer ostaje da nove kolege dokazuju svoje puteve, a kroz monografiju imaju, kako kaže, putokaz i iskaz kako je sve teklo.</p> <p>&nbsp;- Izgradnja ukupnog sistema socio kulturnog lanca svih oblasti kojima se bavimo tek predstoji. Mi imamo djelove lanca, ali treba mnogo više ulagati u kulturu da bi taj lanac bio potpun, ne samo socio kulturni, nego i produkcioni lanac. I mi i tome doprinosimo - poručio je Jašarović.</p> <h2><b>Vukčević: FDU se oslanjao na najbolja jugoslovenska iskustva</b>&nbsp;</h2> <p>&nbsp;Publikacija je samo mali dio onoga što je doprinos Fakulteta dramskih umjetnosti na Cetinju, a s obzirom na to da dolazi sa studijskog programa film i mediji, ponosni su na doprinos njihovih &nbsp;studenata i njihovog studijskog programa - kazao je profesor na FDU Cetinje <b>Nikola Vukčević</b>.</p> <p>&nbsp;- Ova knjiga je sjajna prilika da uđemo u sve naše projekte, u saradnji sa nizom klasa, nizom studenata, nizom drugih kolega profesora i da kreiramo dalji, bolji i potpuniji put za naše nove studente - istakao je Vukčević.</p> <p>&nbsp;Sa ovog fakulteta je izašao veliki broj reditelja, koji danas prave svoje prve i značajne korake, a neki su studenti Nikole Vukčevića, kojeg smo pitali šta je najbitnije, osim talenta da bi jedan mladi čovjek postao kvalitetan reditelj.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241028111044_48bcbbc9a17ae3f3b55f944aa806a8384e079ec3856aac61e05ab0d629d25c0a.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241028111044_48bcbbc9a17ae3f3b55f944aa806a8384e079ec3856aac61e05ab0d629d25c0a" data-rendition-name="original" width="1057" height="588" loading="lazy" alt="Nikola Vukčević"> <figcaption>Nikola Vukčević<span>(Photo: TV E/Youtube)</span></figcaption> </figure>  <p>&nbsp;- &nbsp;Fakultet dramskih umjetnosti na Cetinju u svim studijskim programima, pa i u studijskom programu filma režija, odnosno film i mediji, oslanja se na najbolja jugoslovenska iskustva. Ta najbolja jugoslovenska iskustva su odavno trasirale starije kolege sa Fakulteta dramskih umjetnosti u Beogradu, od prijemnog ispita, strukture tog procesa, pa do načina studiranja i komunikacije prema studentu. Naravno da smo zadovoljni rezultatima koje smo ostvarili, jer da oni nijesu takvi, &nbsp;ne bi bili motivisani na ovaj način, na koji i dan danas radimo. Sama činjenica da je prijemni ispit nešto čemu se spremamo još od februara mjeseca, kroz naše konsultacije. Konsultacije &nbsp;na Fakultetu dramskih umjetnosti, za sve potencijalne buduće studente, da se upoznaju sa onim šta se tamo uči, šta sa tim obrazovnim profilima mogu da urade jednoga dana, na tržištu rada, pa do toga, kako na najbolji način da se spreme za sve one faze koje taj prijemni ispit nudi. To je dio ozbiljnosti, koje jedna ovakva institucija, koja pripada Univerzitetu Crne Gore, nacionalnom sistemu visokoškolskog obrazovanja, sve to se nudi sa namjerom da se kreira temeljno obrazovanje za naše mlade ljude, &nbsp;i na najbolji način doprinesemo toj djelatnosti u Crnoj Gori - &nbsp;naglasio je Vukčević.</p> <h2><b>Obradović: FDU je specifičan pečat za sve nas&nbsp;</b></h2> <p>&nbsp;Fakultet dramskih umjetnosti je početak i baza jedne sjajne, velike piramide koja je dozvolila profesionalizaciju, kada je u pitanju dramska umjetnost, gotovo u svim oblastima - kazala je alumnistkinja FDU Cetinje <b>Kristina Obradović</b>.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241028111044_12c84f633130ed7a40ac228b2282da54e10039897107275ffb019c3e9c0f51aa.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241028111044_12c84f633130ed7a40ac228b2282da54e10039897107275ffb019c3e9c0f51aa" data-rendition-name="original" width="1048" height="583" loading="lazy" alt="Kristina Obradović"> <figcaption>Kristina Obradović<span>(Photo: TV E/Youtube)</span></figcaption> </figure>  <p>&nbsp;- Mislim da studiranje u jednom mjestu, koje je fokusirano na tri umjetničke akademije, muzičku, dramsku i likovnu, imalo svoj specifičan pečat na sve nas i imalo je jedno svoje obilježje koje, čini mi se, nekako svi nosimo dalje kroz život, ne samo profesionalni, nego i stvarni život - naglasila je Obradović.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DphJinv1CFPQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Drakić: Više niko ne može poreći koliko je važan Fakultet dramskih umjetnosti

<p>U akvatorijumu Luke Bar danas je započela međunarodna pomorska vojna vježba “Adrion Livex 25”, koja se realizuje u okviru Jadransko-jonske inicijative, saopšteno je iz Ministarstva odbrane.</p>
<p>Navode da je domaćin ovogodišnje vježbe je Vojska Crne Gore, a učestvuju i mornarice zemalja potpisnica inicijative Albanije, Grčke, Hrvatske, Italije i Slovenije.</p>
<p>- Prvog dana vježbe posebna pažnja bila je posvećena izvođenju 'boarding' operacija, odnosno kontroli i pregledu plovila u cilju unapređenja sposobnosti pomorskih snaga za sprovođenje međunarodnog prava i zaštitu pomorske bezbjednosti - ističu u saopštenju.</p>
<p>Iz Ministarstva odbrane dodaju da će plovila i vazduhoplovi oružanih snaga zemalja učesnica narednih dana imati niz aktivnosti na moru, usmjerenih ka jačanju interoperabilnosti i zajedničkom odgovoru na bezbjednosne izazove u Jadransko-jonskom regionu.</p>
<p>- Planirano je sprovođenje dodatnih pomorskih i združenih operacija, kao i niz bilateralnih i multilateralnih susreta učesnika. Završna faza vježbe planirana je za 27. jun, kada će se svečano obilježiti i završetak “Adrion Livex 25 - najavili su iz Ministarstva odbrane.</p>

Crna Gora domaćin međunarodne pomorske vojne vježbe Adrion Livex 25

<p>Osnovni sud u Podgorici donio je presudio u korist <b>Mirjane Lilić</b> u sporu sa Kliničkim centru Crne Gore zbog pogrešnog liječenja. Sud je djelimično usvojio njen tužbeni zahtjev i obavezao KCCG da joj na ime naknade nematerijalne štete isplati ukupno 46,2 hiljade eura. Na visinu odštetnog zahtjeva Višem sudu žalila se i oštećena, koja je tražila 80 hiljada, ali i Klinički centar, gdje smatraju da se radi o visokoj odšteti.</p>
<p>Lilić već šest godina vodi borbu sa Kliničkim centrom Crne Gore dokazujući da su joj život i zdravlje ugroženi zbog pogrešnog liječenja. Njoj su, naime, zbog pogrešne dijagnoze date tri hemioterapije, što joj je, tvrdi, razorilo organizam.</p>
<p>Riječ je tužbi za nadoknadu štete za pretpljeni strah, fizičke i duševne bolove, narušeno zdravlje i umanjenu opštu, životnu i radnu sposobnost. Presudom kojom je dobila odštetu od 46.200 eura, kaže, nije zadovoljna, niti joj to predstavlja satisfakciju.</p>
<p>- Kad sam krenula u ovaj sudski spor to je bilo radi dokazivanja istine. Vi znate da su mnogi ljudi doživjeli istu sudbinu kao ja i mnogi su pod zemljom…. Mene je nekako boljelo to da nisu cijenili život te osobe. Nije meni cilj bio novac, cilj je istina. Da li istina može da ugleda svjetlost dana, to je ono osnovno - kazala je Lilić.</p>
<p>Smatra da su ljekari morali da budu pozvani na disiplinsku odgovornost.</p>
<p>- Meni je žalosno što ljekari nijesu imali disciplinsku odgvornost. Na sudu jedan ljekar koja je vještak pitala je pravnicu KCCG da li su pacijenti osigurani od ljekarske greške, rekla je ne. Znači ljekar može da griješi. Nikad nijednu ružnu riječ nisam rekla ni tim ljekarima samo sam posmatrala i rekla Bože, je li moguće da su ovako hladnokrvni - navela je Lilić.</p>
<p>Ona je u avgustu 2018. u KCCG podvrgnuta operativnom zahvatu i liječenju, a nakon uspješnog dvogodišnjeg liječenja u novembru 2020, radiolog dr Vladimir Krgović naveo je da postoji recidiv bolesti. Na brojne žalbe nadležnima u KCCG-u i Ministarstvu zdravlja od 2021. godine do današnjeg dana niko nije odgovorio, uprkos kadrovskim smjenama.</p>
<p>- Od 2020. godine niko me nije pozvao da razgovaramo, čak ni ditektorka onkologije, konzilujum onkologa, pa da kažu ajde da vidimo šta da uradimo - kaže Lilić.</p>
<p>Hemoterapija je ostavila trajne posljedice na cjelokupno zdravstveno stanje Lalićeve. Nekoliko mjeseci nakon pogrešno uspostavljene dijagnoze Lilić odlazi na liječenje u Tursku.</p>
<p>- Prosto su bili zabezeknuti da je moglo to da se desi i da mi nijesu radili biopsiju i dalje pretrage nego su mi dali hemioterapiju. Hemioterapije ne prepoznaje zdrave i bolesne ćelije, pa će samo da djeluje na te, jer ja nisam imala te bolesne i ona je djelovala ne mene tako da sam se poslije treće doze osjećala izuzetno loše, a tokom svih ciklusa hemoterapije nedjelju dana poslije primanja to su bili užasni bolovi. Jedino karboplatin nikada ne može da izađe iz organizma. On je otrov koji stalno ostaje u organizmu i vi nikada ne znate da li možete da dobijete leukemiiju ili nešto slično - navodi Lilić.</p>
<p>Poslije prve terapije ostala je bez kose, a danas priča koje su sve posljedice.</p>
<p>- U tom periodu najveći problem su mi bile noge, nisam mogla da hodam, sada mogu pješačiti ali strašno trpim bolove na stopalima i palčevima, To je ta neuropatija koja je posljedica svega. Međutim najveći problem koji imam su oči, to se odražava što mi je oko suvo i ja idem svaka četiri mjeseca u Budvu na kliniku gdje mi ugrađuju implante u suzne kanale, dok sam ranije išla u Tursku. Pored toga, imam 50 odsto oštećenje sluha i nosim dva slušna aparata. U situaciji sam kada ne znam kada može nešto da se aktivira - priča Lilić.</p>
<p>Pogrešna dijagnoza, odnosno saznanje da je bolesna od kancera u potpunosti je promijenilo njen život.</p>
<p>- Imam od 1992. godine privatnu firmu, bavila sam se štampanjem, kada sam dobila taj nalaz ja sam morala da zatvorim firmu, prodala sam taj poslovni prostor i čekala kraj, po ljekarima. Otišla sam u penziju - kazala je Lilić.</p>
<p>Povjerenja u zdravstvo, kaže, više nema.</p>
<p>- Na žalost nemam. Što mogu privatno da uradim ja to uradim - navodi Lilić.</p>
<p>Gradska RTV navodi da Iz Kliničkog centra nijesu uspjeli da dobiju komentar, a svi ljekari koji su bili uključeni u proces liječenja Mirjane Lilić i koji su obuhvaćeni njenom tužbom i dalje ordiniraju u toj zdravstvenoj instituciji.</p>

Zdravoj ženi dali hemoterapiju, KCCG treba da joj isplati 46 hiljada eura

<p>Pored hroničnih, tu su i novi problemi - plaže još nemaju dozvolu za rad. Privrednici su u sivoj zoni zato što je kasnio tender za zakup plaže. Mnogo toga zavisi od odluke Vlade, odnosno od njene saglasnosti da lokalni Sekretarijati izdaju privremena odobrenja za rad plaža. I to nije problem samo ulcinjskih plaža. Sjutra će se sastati predsjednici svih primorskih opština kako bi pokušali da pronađu rješenje.</p>
<p>More je spremno ali malo što drugo jeste. Za one koji bi ljeto rado proveli na ulcinjskim plažama, problemi se u Ulcinju gomilaju a jedan od gorućih je to što Vlada nikako da odluči o privremenim dozvolama za rad plaža. Zbog toga su mnogi, koji od zakupa plaža žive, u takozvanoj sivoj zoni, a od ponedjeljka kreće dvomjesečni pojačani inspekcijski nadzor.&nbsp;</p>
<p>Predsjednik Opštine Ulcinj<b> Genci Nimanbegu</b> je kazao da nijedno kupalište u tom gradu nema dozvolu za rad.&nbsp;</p>
<p>- Mi preskakati procedure nećemo. Da li će rješenja biti izdata ove sedmice ili naredne sedmice, ja vam na to ne želim odgovoriti. Mi smo očekivali da će ranije Vlada, ona je u četvrtsk prošli donijela tu odluku - kazao je Nimanbegu.</p>
<p>Na pitanje Televizije E kako će inspektori u ponedjeljak postupiti u odnosu na zakupce kupališta odgovor je ohrabrujući.&nbsp;</p>
<p>- Ono što je najbitnije je da se na tim kupalištima ispoštuje pravilnik i da se izdaju računi, tao da neće dolaziti do pečaćenja kupališta i zaštita javnih interesa je na prvok mjestu tako da nećemo represivno ići protiv zakupaca kupališta – kazala je Jelena Kankaraš, turistička inspektorka.&nbsp;</p>
<p>No, ako do ponedjeljka ne stignu privremena rješenja za rad, odgovor inspektorke je obeshrabrujući.&nbsp;</p>
<p>- Koliko će biti izdato rješenja do ponedjeljka, mi ne znamo. Ali kada izađemo na teren, moramo raditi po zakonu – preporuka Vlade nije obavezujuća. Mi moramo raditi po zakonu kada izađeno na teren i radićemo po Zakonu – poručila je Kankaraš.&nbsp;</p>
<p>Kankaraš kaže da je veliki problem i to što se ne izdaju računi, kao i što na plažama nema dovoljno spasilaca. Trn u oku je naplata boravišne takse, prema posljednjim podacima u Ulcinju boravi 9.300 gostiju.&nbsp;</p>
<p>- Siguran sam da ima više gostiju od prijavljenih. Mi imamo evidenciju. Tako da, apelujem na sve da registruju svog gosta – kazao je direktor TO Ulcinj, <b>Ćazim Hodžić</b>.&nbsp;</p>
<p>Registrovanih hotela u Ulcinju imamo preko 60 ili 70. Cilj nam je 50 odsto veća boravišna taksa ove godine, znači Ulcinj ima kapaciteta da pojača boravišnu taksu na sigurno do 2 miliona.</p>
<p>Svjesni su u Ulcinju da je veliki problem to što su u sivoj zoni izdavanja smještaja. To je, kažu, izazov na čitavoj crnogorskoj obali a pomak u rješavanju vide u boljem i koordinisanom radu i državnih i lokalnih organa.&nbsp;</p>
<p><b>V.Lj.&nbsp;</b></p>

Ulcinjske plaže bez dozvola, inspekcija na terenu od ponedjeljka

<p>Generalni sekretar NATO-a <b>Mark Rute</b> izjavio je danas u Hagu da će 32 članice na ovonedjeljnom samitu alijanse donijeti „hrabre odluke“, uključujući usvajanje novog investicionog plana kojim će izdvajanja za odbranu biti povećana na pet odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).</p>
<p>Na konferenciji za medije dan uoči početka samita NATO-a, Rute je rekao da će sve članice alijanse ove godine ispuniti cilj da izdvajaju dva odsto BDP-a za odbranu, iako na početku 2025. „sedam-osam saveznika“ nije bilo stiglo do tog nivoa.</p>
<p>- Dakle, napravili smo ključni napredak u posljednjih pet, šest mjeseci. Novi investicioni plan za odbranu, koji će saveznici dogovoriti na samitu u Hagu, uvodi novu osnovu: u odbranu ćemo ulagati pet odsto BDP-a. To je kvantni skok koji je ambiciozan, istorijski i fundamentalan za osiguranje naše budućnosti - kazao je Rute.</p>
<p>Naveo je da Španija, koja se usprotivila podizanju izdvajanja za odbranu na pet odsto BDP-a, nije izuzeta od te obaveze.</p>
<p>- NATO nema klauzulu o izuzeću - rekao je Rute povodom stava Španije o obavezi izdvajanja pet odsto BDP-a, na čemu insistira predsjednik SAD Donald Tramp.</p>
<p>Evropske članice NATO-a učestvuju sa svega 30 odsto u ukupnim izdvajanjima alijanse za odbranu. Neke evropske zemlje, poput Poljske, Estonije i Litvanije, već su povećale izdatke za odbranu na pet odsto BDP-a, dok je Španija na začelju, sa manje od dva odsto.</p>
<p>Rute je kazao i da će samit u Hagu biti održan „u istinski istorijskom trenutku, sa značajnim i rastućim izazovima za bezbjednost“ NATO-a.</p>
<p>- Kako svijet postaje sve opasniji, lideri savezničkih zemalja donijeće hrabre odluke da ojačaju našu kolektivnu odbranu, što če NATO učiniti jačim, pravednijim i ubojitijim savezom - naveo je Rute.</p>
<p>Rute je rekao da se bezbjednosna situacija u svijetu „dramatično promijenila“ u posljednjih nekoliko godina, još od ruske okupacije Krima 2014. godine, a pogotovo od 2022. kada je Rusija započela invaziju na Ukrajinu u punom obimu.</p>
<p>Dodao je da članice alijanse zato moraju da dostignu znatno viši nivo izdvajanja za odbranu od sadašnjeg, da bi sve bile u stanju da brane teritoriju u slučaju napada.</p>
<p>- Istovremeno, Rusija radi zajedno sa Sjevernom Korejom, Kinom, Iranom. Kina takođe brzo jača oružane snage do nivoa koji nikad nisu viđeni. Bezbjednosna situacija se dramatično promijenila i zato je ovaj samit važan – saveznici moraju da budu sposobni za odbranu. Ako dođe taj trenutak, treba da stojimo zajedno, ujedinjeni, ne samo duhom, nego i u praksi - rekao je Rute na pitanje da li građani Zapadnog Balkana imaju razloga za brigu.</p>
<p>Rute je rekao i da je „pet od osam zemalja Zapadnog Balkana u NATO-u“, da je na Kosovu misija KFOR, a da alijansa u BiH blisko sarađuje sa misijom EUFOR.</p>
<p>- Ja sam u permanentnom dijalogu sa predsjednikom Srbije (Aleksandrom Vučićem), dugo se znamo, bliski smo prijatelji, ali se ne slažemo uvijek. I važno je da nastavimo tu konverzaciju - kazao je Rute.</p>
<p>Generalni sekretar NATO-a je rekao i da Rusija ostaje „najveća i najdirektnija prijetnja“ sa kojom se alijansa suočava.</p>
<p>- Moskva nastavlja rat protiv Ukrajine uz podršku Sjeverne Koreje, Irana, Kine i Bjelorusije. Moramo i dalje da obezbjeđujemo Ukrajini ono što joj je potrebno da se brani i da odbija napade u budućnosti. Naša podrška Ukrajini je nepokolebljiva i od nje nećemo odustati - kazao je Rute.</p>
<p>Naveo je da će saveznici umjesto najavljenih 20 milijardi eura obezbijediti više od 35 milijardi eura dodatne bezbjednosne pomoći za Ukrajinu za sledeću godinu.</p>
<p>Rute je rekao i da Iran „ne smije da razvije nuklearno oružje“.</p>
<p>- Kada je riječ o stavu NATO-a prema iranskom nuklearnom programu, saveznici su se odavno složili da Iran ne smije da razvije nuklearno oružje. Moj najveći strah je da Iran posjeduje i da bi mogao da upotrijebi i razmjesti nuklearno oružje kako bi učvrstio kontrolu nad Izraelom, cijelim regionom i drugim djelovima svijeta - kazao je Rute.</p>
<p>On je odbacio navode da je američko bombardovanje iranskih nuklearnih postrojenja 22. juna u suprotnosti sa međunarodnim pravom.</p>

Rute: Svijet postaje sve opasniji, NATO podiže izdvajanja za odbranu na pet odsto BDP-a

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: dubravka-drakic