Sjedinjene Američke Države odložile su šesti put primjenu sankcija Naftnoj industriji Srbije (NIS), uvedenih zbog ruskog udjela u vlasništvu te kompanije, izjavila je u srijedu ministarka rudarstva i energetike Srbije Dubravka Đedović Handanović.
Sankcije NIS-u uvedene 10. januara zbog takozvanog "sekundarnog rizika" usljed povezanosti s ruskim Gasprom njeftom, koji se nalazi pod zapadnim sankcijama zbog ruske invazije na Ukrajinu, sada su odložene do 26. septembra, navodi se u saopštenju Ministarstva rudarstva i energetike.
Đedović Handanović je rekla da je dosadašnjim odlaganjem sankcija Srbija uspjela da sačuva energetsku sigurnost i da je krajnji cilj uklanjanje NIS-a sa liste sankcija Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAC) Ministarstva finansija SAD, što, kako je navela, ne zavisi od Srbije.
Ona je izrazila nadu da će nastavak razgovora na visokom nivou između SAD i Rusije doprinijeti napretku za cijeli paket američkih sankcija ruskim kompanijama, kao i dogovoru koji bi mogao pozitivno da utiče na otklanjanje neizvjesnosti i u vezi s NIS-om.
Pošto su NIS-u uvedene sankcije u januaru, Gasprom njeft je prenio oko pet odsto svog udjela na Gasprom, rusku kompaniju koja nije obuhvaćena zapadnim sankcijama, tako sada udio Gasprom njefta u NIS-u iznosi manje od 50 odsto.
Sada je udio vlasništva Gaspromnjefta u NIS-u oko 44,9 odsto, država Srbija ima 29,9 odsto udjela, a kompanija Gasprom oko 11 odsto. Ostale akcije pripadaju manjim akcionarima.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je u januaru da se traži "potpuni izlazak Rusije iz vlasništva NIS-a", zbog čega će biti potrebna vlasnička transformacija.
Direktor preduzeća Srbijagas Dušan Bajatović je početkom avgusta rekao da bi Srbija kupila ovu kompaniju, ali da ruska strana kaže da NIS nije na prodaju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ministarka energetike Srbije: SAD šesti put odložile sankcije Naftnoj industriji Srbije

U potpunoj tišini u prošlost je otišla zabrana o izgradnji nuklearnih elektrana u Srbiji, donijeta tri godine poslije černobiljske katastrofe, dok se javnost bavila time ko je koga prvi udario na početku posljednje sjednice Skupštine Srbije - piše N1 Beograd.
Građani te zemlje su, kako navode, i možda usput čuli da je usvojen budžet, bez rasprave i prisustva opozicije.
- Kod nas se reaktori hlade vrućim skupštinskim glavama i to prije nego što ih uopšte i zagrije zdrava, argumentovana rasprava o ukidanju 35 godina starog moratorijuma na izgradnju nuklearki u Srbiji - navodi N1 Beograd. 
Resorna ministarka usvojene izmjene Zakona o energetici, kako dodaju, naziva revolucionarnim i najavljuje da će im Francuzi uskoro objasniti koji je način primjene nuklearne energije najbolji za njih.
- Otvaramo vrata mogućnosti da imamo nuklearne elektrane u našem energetskom miksu i tu je prije svega bitno da obrazovne institucije uzmu aktivnog učešća i da naši naučni instituti budu aktivni učesnici u kreiranju narednih koraka - rekla je ministarka energetike Dubravka Đedović Handanović.
Kaže ministarka narednih koraka, jer, kako piše N1 Beograd, valjda obrazovne institucije i naučni instituti nisu ni morali da budu aktivni učesnici u pravljenju prvih koraka i već usvojenih izmjena zkona.
- Mi nismo u javnosti imali nikakvu raspravu, mi nismo čuli stručnjake, bilo u oblasti energetike, bilo u oblasti ekologije. Činjenica je i da mi nemamo stručni kadar koji bi se time bavio u tako kratkom roku, tako da se meni čini da u javnosti postoji neki strah - kaže novinarka Nove ekonomije Dunja Marić.
Dio stručne javnosti u Srbiji poručuje da je namjera države da gradi nuklearnu elektranu jedina ispravna odluka, jer, kako objašnjavaju, drugi način da se danas obezbijedi kontinuirano i ekološki prihvatljivo snabdijevanje energijom jednostavno ne postoji.
- U ovom trenutku dok mi razgovaramo ima 42 gradilišta u svijetu gdje se prave nuklearne elektrane, one su prošlost, sadašnjost, ali prije svega budućnost čovječanstva. A sad, s druge strane, ono što je meni žao je da se takva divna inicijativa, nešto što treba da predstavlja prekretnicu u razvoju Srbije, donosi se na ovakav način, jer onda postoji sumnja, fali stručna rasprava, treba argumentovano pristupiti tome - kaže stručnjak za energetiku Miloš Zdravković.
N1 Beograd ddaje da nuklearnu elektranu ne mogu i neće dobiti sjutra.
- Valjda ćemo biti spremni da njome upravljamo kada dođe vrijeme, ali smo zato uvijek spremni za upravljanje ispod radara - zaključuju iz ovog medija.

Dok se javnost bavila tučom u Skupštini Srbije: U prošlost otišla zabrana o izgradnji nuklearki

Centralnoj javnoj raspravi o predlogu budžeta koja je danas održana,prisustvovali su samo opozicioni odbornici iz Pokreta Zajedno gradimo Kolašin ( DPS -SD - SDP i nestranačke ličnosti) i Vladan Bulatović,predsjednik OO DPS-a.On je ponovo insistirao na izgradnji podzemnih garaža ispod dva gradska Trga.
- Tako bi budućim generacija na moderan i turistički način riješili veliki problem parkiranja.Neka budžet napravi prvi korak u idejnom rješenju podzemnih garaža. Toplifikacija,ljetnja pozornica,put od tunela Klisure do Mateševa mora da bude čist kroz budžetsku podršku akcije "Neka bude čisto". Kritikujem povećanje poreza na promet gradskog građevinskog zemljišta jer može udaljiti investitore a pohvaljujem širenje gradskog groblja s tim što mora biti arhitektonski i građevinski uobličeno - kazao je Vladan Bulatović.
Matija Bulatovič je tražio da se riješi problem odlaganja velikih količina smeća i da se budžetski obezbijede sredstva za postavljanje video nadzora na najkritičnijim mjestima. Pitao je i zbog čega su sredstva za izgradnju mosta na Pčinji veća od 300.000 eura.
Balša Cvetković je pitao zašto nijesu povećana sredstva za manifestaciju Bjelasica- trejl ističući da nijesu tačna obrazloženja da se radi o jednodnevnoj manifestaciji s obzirom da su organizovali tri trke - tri događaja. Zbog kojeg projekta su planirana sredstva za saobraćajnu signalizaciju 250.000 eura kada su u ovogodišnjem budžetu iznosila 33.000 eura, pitao je Cvetković.
Duško Šćepanović se interesovao da li su porodice čiji je član korisnik lične invalidnine,oslobođene plaćanja vode i odvoza smeća.
Vuk Vuković je objasnio da je opština kupila zemljište za izgradnju gradske garaže i da je završen konkurs za izradu najboljih idejnih rješenja.Ukazao je na to da se značajna sredstva poslednjih godina ulažu u izradu projektne dokumentacije i obrazložio temeljne postavke budžetske projekcije za 2026 godinu u iznosu od 10,1 miliona eura.

Kolašin: Samo opozicija prisutna na centralnoj javnoj raspravi

Milijarder i astronaut Jared Isakman, kandidat Donalda Trampa za čelnika NASA-e, ponovio je planove da američke astronaute pošalje na Mjesec prije Kine, nastojeći se istovremeno distancirati od izvršnog direktora SpaceX-a, Elona Maska.
Isakman, koji je dva puta letio u orbitu privatnim misijama SpaceX-a, upozorio je senatore da zaostajanje u svemirskoj trci s Kinom "može promijeniti ravnotežu snaga na Zemlji".
Odnos s Maskom i nominacija
 
 Tramp ga je prvi put nominovao u decembru 2024., povukao u maju, a potom ponovo u novembru. Demokratski senatori su zabrinuti zbog njegove bliskosti s Maskom, čija kompanija ima ugovore s NASA-om u vrijednosti od oko 15 milijardi dolara. Isakman je odbacio tvrdnje o sukobu interesa i naglasio da je SpaceX bio jedina firma sposobna poslati ga u orbitu.
Prioriteti za NASA-u
 
 Senator Ted Kruz tražio je od Isakmana garancije da će povratak astronauta na Mjesec kroz program Artemis biti prioritet. Isakman je istakao da NASA može paralelno razvijati misije ka Mjesecu i Marsu, s naglaskom na brzi povratak i dugoročnu prisutnost na Mjesecu.
Njegov dokument Projekt Athena opisuje viziju NASA-e, uključujući nuklearni pogon, istraživanje Marsa i poboljšanje učinkovitosti agencije. Ako bude potvrđen, 42-godišnji Isakman nadgledaće oko 14.000 zaposlenih i budžet od 25 milijardi dolara, dok se agencija suočava sa smanjenjem broja osoblja i proračuna.

Kandidat za šefa NASA-e: Zaostajanje za Kinom na Mjesecu je zaostajanje i na Zemlji

Njemački tužilac Andres Riter sadašnji zamjenik glavne evropske tužiteljke, izabran je da naslijedi Rumunku Loru Koveši na čelu Kancelarije evropskog javnog tužioca (EPPO), objavio je Euraktiv. Primopredaja funkcije očekuje se u oktobru 2026. godine.
Vođenje EPPO-a, sa sjedištem u Luksemburgu, smatra se jednim od najzahtjevnijih pravnih poslova u EU. Kancelarija koordiniše prekogranične istrage koje se bave zloupotrebama i pronevjerama sredstava EU-a.
Riter je dobio snažnu podršku u Evropskom parlamentu — glasalo je za njega 22 članova Odbora za budžet i 46 članova Odbora za pravosuđe i unutrašnje poslove. Prema navodima diplomata, bio je i favorit država članica.
Sa više od 25 godina iskustva u Njemačkoj, Riter je specijalizovan za ekonomski kriminal i prevare povezane sa evropskim subvencijama. Pred njim su brojni složeni predmeti, uključujući istrage o nabavci kovid-vakcina koju je odobrila predsjednica Komisije Urzula fon der Lajen, kao i slučajevi zloupotrebe sredstava u institucijama i političkim grupacijama EU-a.
Poslanica Zelenih Saskija Brikmon &nbsp;pozdravila je njegov izbor, navodeći da će Riter obezbijediti kontinuitet EPPO-a i očuvanje nezavisnosti institucije.

Andres Riter kandidat za nesljednika Laure Koveši na poziciji glavnog evropskog tužioca

Potraga za nestalim avionom Malezija Erlajns leta MH370 biće nastavljena ovog mjeseca, saopštilo je malezijsko ministarstvo saobraćaja, više od decenije nakon što je avion nestao u jednoj od najvećih misterija u avijaciji, prenosi N1 Beograd.
U saopštenju u srijedu, ministarstvo saobraćaja je potvrdilo da će kompanija za pomorsku robotiku Ocean Infinity, sa sjedištem u Ujedinjenom Kraljevstvu i SAD, nastaviti potragu po morskom dnu od 30. decembra, u trajanju od 55 dana, pri čemu će se operacije sprovoditi povremeno.
Saopštilo je da će nova potraga ciljati područja za koja se vjeruje da postoji najveća vjerovatnoća da se pronađe nestali avion, iako detalji o tačnim lokacijama nijesu navedeni.
Let MH370 je skrenuo sa kursa i nestao sa radara kontrole letjenja 8. marta 2014, tokom rutinskog leta iz Kuala Lumpura za Peking. U avionu je bilo 12 članova malezijske posade i 227 putnika, od kojih su većina bili kineski državljani. U avionu je bilo 38 malezijskih putnika, kao i sedam australijskih državljana i rezidenata, plus građani iz Indonezije, Indije, Francuske, SAD, Irana, Ukrajine, Kanade, Novog Zelanda, Holandije, Rusije i Tajvana.
Danika Viks, čiji je suprug Pol, australijski državljanin, bio u avionu, pozdravila je vijest o obnovljenim naporima potrage, rekavši da “osjeća zahvalnost i olakšanje što se malezijska vlada obavezala da nastavi potragu“.
- Nikada nijesmo prestali da tražimo odgovore, i saznanje da će potraga biti nastavljena donosi osjećaj utjehe. Zaista se nadam da će ova sljedeća faza donijeti jasnoću i mir za kojima od 8. marta 2014. tako očajnički žudimo, za nas i naše voljene - rekla je Viks.
Australijsko Ministarstvo spoljnih poslova i trgovine saopštilo je da podržava „sve praktične napore da se locira let Malezija Erlajns MH370“, dodajući da se nada da će obnovljena potraga donijeti „zaključak“ porodicama koje su toliko pretrpjele od tragedije.
Portparol kineskog ministarstva spoljnih poslova, Lin Đijan, rekao je: „Zabilježili smo relevantne izvještaje i cijenimo napore koje je uložila malezijska strana.“
U objavi na kineskoj društvenoj mreži WeChat, Điang iz Pekinga rekao je da se njegova porodica nada da će predstojeća potraga, planirana da traje 55 dana, ubuduće biti „bez fiksnog perioda“.
U godinama nakon nestanka, ogromni djelovi Indijskog okeana pretraživani su u pokušaju da se pronađu ostaci aviona kroz multinacionalne i privatne napore, bez uspjeha.
Nekoliko djelova krhotina izbačeno je na obalu, uključujući dio krila pronađen na francuskom ostrvu Reinion u Indijskom okeanu, za koji je Malezija 2015. potvrdila da potiče od MH370 – prvi trag nestalog aviona. Kasnije je pronađeno još nekoliko djelova duž istočne obale Afrike. Međutim, nijesu pronađeni veliki djelovi olupine niti tijela.
Prošle godine, Malezija je rekla da je spremna da ponovo otvori istragu o nestanku ukoliko se pojave ubjedljivi novi dokazi. Pristala je na ugovor sa kompanijom Ocean Infinity po principu „nema nalaza, nema naplate“ kako bi se potraga nastavila na novom području od 15.000 kvadratnih kilometara (5.800 kvadratnih milja) u okeanu. Prema sporazumu, Ocean Infinity će biti plaćen 70 miliona dolara samo ako se olupina pronađe.
Međutim, najnovija aktivnost potrage u južnom dijelu Indijskom okeanu obustavljena je u aprilu ove godine zbog loših vremenskih uslova.
Avion B777-200, na letu MH370, poletio je iz Kuala Lumpura u 00.41 po lokalnom vremenu 8. marta 2014, na putu za Peking. Avion je posljednji put viđen na vojnom radaru u 02.14, kako leti zapadno preko moreuza Malaka. Pola sata kasnije, aviokompanija je objavila da je izgubila kontakt sa avionom, koji je trebalo da sleti na odredište oko 06.30.
Porodice onih koji su bili u avionu dugo su vodile kampanju da se potraga nastavi, navodeći da su odgovori potrebni kako bi se spriječila nova tragedija. Neki su putovali na Madagaskar 2016. da bi pretraživali plaže u potrazi za ostacima. Rođaci su takođe tražili odgovornost pred sudovima i zahtijevali odštetu od kompanija uključujući Malezija Erlajns, Boing, proizvođača avionskih motora Rols Rojs i osiguravajuću grupu Allianz.
U januaru 2017, malezijske, australijske i kineske vlasti objavile su kraj podvodne potrage za olupinom koju je predvodio Australijski biro za bezbjednost saobraćaja, koji je dvije i po godine pretraživao 120.000 kvadratnih kilometara u južnom Indijskom okeanu.
Kasnije te godine, australijski istražitelji dostavili su svoj konačni izvještaj o nestanku, navodeći da je nemogućnost da se porodicama žrtava pruži zaključak „velika tragedija“ i „gotovo nezamisliva“ u modernom dobu.
Godine 2018, zvanična istraga Malezije zaključila je da je avion ručno okrenut u vazduhu, a ne da je bio pod kontrolom autopilota, i da se „nezakonito miješanje treće strane“ ne može isključiti. Međutim, odbacila je teorije koje su sugerisale da su pilot i kopilot namjerno oborili avion u samoubilačkoj misiji i isključila mehanički kvar kao uzrok.
U saopštenju u srijedu, malezijsko ministarstvo saobraćaja je navelo: „Najnoviji razvoj događaja naglašava posvećenost Vlade Malezije da pruži zaključak porodicama pogođenim ovom tragedijom.“

Potraga za avionom sa leta Malezija Erlajnsa MH370 biće nastavljena 11 godina nakon što je nestao

Grupa građana Cetinja danas će blokirati saobraćaj na magistralnom putu Cetinje-Podgorica, u mjestu Kruševo Ždrijelo, od 15 sati i 20 minuta, kazala je za Portal ETV Vesna Pejović, majka i baba ubijenih u masakru na Medovini.
Građani Cetinja mirne blokade organizuju mjesecima iskazujući protest i tražeći odgovornost čelnika bezbjedonosnog sektora za dvije tragedije u kojima je na Cetinju, u dvije i po godine, ubijeno dvadeset i troje njihovih sugrađana.
Do sada su simbolično blokade počinjale u 17.26 sati, vrijeme kada je Aco Martinović započeo krvavi pir u kojem je ubijeno 13 osoba.&nbsp;
Pejović je kazala i da se ubuduće neće znati vrijeme blokada.
- Nijesu uspjeli da me slome, neću odustati sve dok zahtjevi ne budu ispunjeni - kazala je Pejović.&nbsp;
O blokadama će, kako je poručila, odlučivati građani koji su svakoga dana na Kruševom ždrijelu.&nbsp;
- Oni su konstantno na blokadama, po lijepom i ružnom vremenu. Istrajali smo i istrajaćemo sigurni budite, neka narod Crne Gore bude svjestan da stojimo zbog ovakvog sistema, društva i života. Moje ne mogu vratiti ali želim osmijeh ovoj đeci - zaključila je Pejović u izjavi za Portal ETV.&nbsp;

Od danas će varirati satnica blokada na Kruševom ždrijelu: Nema odustajanja dok zahtjevi ne budu ispunjeni

Novoimenovana vršiteljka dužnosti direktorice Javne ustanove Muzeji i galerije Budve Ivana Ćupić onemogućena je jutros da uđe u kancelariju, jer je bivša direktorka ove institucije Lucija Đurašković zaključala vrata i odbila da preda ključ. - Jutros sam se pojavila na poslu i kancelarija je bila zaključlana. Ona traži da joj uručim rješenje o razrješenju i odlku Savjeta ustanove o njenom razrješenju da bi se obavila primopredaja. Ja, naravno, nemam ta dokumenta. Sjedim u hodniku i čekam razrješenje situacije. Pozvali smo policiju, ali oni su tražili da dođemo kod njih da podnesemo prijavu – kazala je Portalu ETV Ćupić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_cc70532819af1fe361d3815aa5288e7b1f589d5ca8f1668bf7c0fdf78d161625.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_cc70532819af1fe361d3815aa5288e7b1f589d5ca8f1668bf7c0fdf78d161625" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Ivana Ćupić (Foto Đ.Cmiljanić)"> <figcaption>Ivana Ćupić(Photo: Đ.Cmiljanić)</figcaption> </figure>  Ona očekuje da će situacija biti riješena i da će već sjutra početi da obavlja dužnost. Objavili smo jutros da je Ćupić imenovana za novu direktoricu Muzeja i galerija Budve umjesto Lucije Đurašković kojoj je mandat istekao još 2021. godine, ali je ona, bez obzira na tu činjenicu sve to vrijeme rukovodila institucijom. - Sa radošću vas obavještavam da danas preuzimam dužnost direktorke JU Muzeji i galerije Budve. Velika mi je jednako i čast i odgovornost voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju, te iskreno zahvaljujem na ukazanom povjerenju. Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve – kazala je Ćupić za Portal ETV.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Ističe da će se posebno posvetiti modernizaciji sadržaja i prostora institucije, većoj otvorenosti i snažnijem povezivanju sa zajednicom, značajnom povećanju broja posjetilaca, te digitalizaciji fonda i primjeni savremenih pristupa u svim segmentima rada. - Želim da zajedno izgradimo snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji. I te kako vjerujem u potencijal ove ustanove i pozivam mlade ljude, kao i sve građane, da se aktivno uključe u inicijative, programe i aktivnosti koje pripremamo. Cijeneći stručnost i predanost zaposlenih, kao i temelje koje su postavili svi moji prethodnici, odlučno vjerujem da s današnjim danom započinje nova faza dinamičnog razvoja Muzeja i galerija Budve – poručila je ona. Najavili smo da primopredaja dužnosti između bivše i nove direktorice neće proteći „u miru“, ukazujući da se Đurašković nije „pomirila“ sa tim da se mora povući i da je početkom novembra najavila da će podnijeti krivičnu prijavu zbog „falsifikovanja pečata“ te javne ustanove, odbijajući da prihvati da bude razriješena. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko ona dugo želi. Imenovana je u avgustu 2017. na period od četiri godine, ali nakon što joj je istekao mandat u avgustu 2021. nije pokrenut postupak izbora novog direktora?! Podršku Luciji Đurašković u novembru je dao budvanski odbor Nove srpske demokratije, partije na čijem je čelu predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić. Iz Opštine Budva u avgustu je saopšteno da Đurašković i njeni bliski saradnici zloupotrebom i mahinacijama koriste sindikat u privatne svrhe i onemogućavaju kompletiranje Savjeta ustanove, jer odbijaju da predlože člana iz reda zapošljenih. - ...Lucija Đurašković nije preuzela nijednu radnju kako bi se iz reda zaposlenih imenovao član Savjeta, nakon čega bi osnivač predložio i ostale članove. Svjesna činjenice da bi je novoimenovani Savjet mogao zbog brojnih propusta u radu razriješiti, nastavlja sa opstrukcijama, posebno koristeći političku krizu i činjenicu da lokalni parlament nije funkcionisao – saopštili su u avgustu iz Opštine Budva.

Lucija Đurašković zaključala kancelariju, Ćupić u hodniku čeka policiju

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić danas je u Višem sudu predložio da kao svjedok bude saslušan Zoran Brđanin - nekadašnji direktor Uprave policije.
On je to obrazložio da Brđanin treba da saopšti sudskom vijeću da li su mu rekli i postavili uslov da će njega i njegov pomoćnika Dejana Kneževića smijeniti "ukoliko se ne ograde od njega" zbog predmeta koji je otvorio protiv budvanske grupe, jer su pojedinci iz vlasti smatrali da je taj postupak politički motivisan.
Osim Katnića na optužnici su bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i suspendovani tužilac Saša Čađenović.
Odgovarajući na pitanja Katnića bivši šef Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić kazao je da je Brđanin tražio od nekadašnjeg glavnog specijalnog tužioca da ne procesuiraju osobe iz budvanske grupe koji su bliski škaljarskom klanu.
Katnić je pitao Radonjića da li se sjeća što je zatraženo na sastanku koji je sazvao tadašnji potpredsjednik Vlade Dritan Abazović a kojem je prisustvovao Luka Rakčević i pomoćnik direktora policije &nbsp;Dejan Knežević i čime je Abazović zaprijetio?
Svjedok je rekao da je nakon tog sastanka traženo je da se ne procesuira budvanska grupa.
- Sjećam se da je kod vas dolazio Brđanin da traži da ne procesuirate jedan predmet, a odnosi se na budvanaku grupu. Tužilac Čađenović je vodio taj predmet. Brđanin je došao kod vas a prethodno je mene pozvao Kneževića, da ne procesuiramo taj predmet i da će se policija ograditi od nas ako procesuiramo i reći da nema dokaza - ispričao je Radonjić.
On je dodao da nije prisustvovao tim sastancima.
Katnić je objasnio da je u pitanju budvanska grupa ogranka škaljarskog klana, čiji su članovi su bili, kako je rekao, braća Kažanegra, Marko Ljubiša Kan i drugi.
- Sudija za istragu je uveo mjere tajnog nadzora. Na njima je bio Blažo Rađenović, član URA-e - ukazao je Katnić.
I to, bio glavni motiv, zbog čega je taj "predmet" bio "sporan".
Međutim, on je nastavio rad na tom predmetu ali je penzionisan.

Katnić tvrdi da je nakon sastanka sa Abazovićem traženo da se ne "dira" budvanski predmet, jer je na mjerama evidentirana i komunikacija Rađenovića

Za Pljevlja važan infrastrukturni projekat, put Mijakovići – Vrulja, koji će znatno uticati na povezanost ovoga grada sa ostalim crnogorskim gradovima, kako na sjeveru, tako i na jugu države, juče je svečano otvoren, ali ceremoniji, u organizaciji Vlade Crne Gore, nije prisustvovao predsjednik pljevaljske opštine Dario Vraneš. Nije bio pozvan. Ni on, niti predsjednica Skupštine Opštine Jovana Tošić. Ali, jeste potpredsjednik lokalnog parlamenta – Darko Gazdić iz Pokreta Evropa sad, kao i čelnici Rudnika uglja Pljevlja – Nemanja Laković, Jadranko Lončar i Miroslav Đurišić, takođe kadrovi PES-a. Put su juče otvorili premijer Milojko Spajić, ministarka saobraćaja Maja Vukićević i direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fspajic-put-vrulja-mijakovici-smanjuje-vrijeme-putovanja-od-pljevalja-do-podgorice-za-oko-pola-sata&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Vraneš, kadar Nove srpske demokratije Andrije Mandića (predsjednika Skupštine Crne Gore) i Tošić, kadrovkinja Demokrata Alekse Bečića (potpredsjednika Vlade), iako „prvi domaćini“ grada pod Golubinjom, za Spajića, očito, nijesu bili poželjni. - Nijesmo dobili zvaničan poziv, ni ja ni predsjednica Skupštine – kratko je za Portal ETV kazao Vraneš. Na našu opasku da je svečanoj ceremoniji prisustvovao potpredsjednik Skupštine Opštine, kadar PES-a, Darko Gazdić, komentar Vraneša je bio: „Da. Cio PES je bio“. - Svi iz Rudnika uglja – dodao je.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja"><figcaption>Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  Vraneš je negirao tvrdnje da obezbjeđenje nije dozvolilo njemu i Tošić da prođu, sve dok ceremonija nije okončana. Ono što je upadljivo je da njega i nje nema na Vladinim fotografijama i snimcima sa otvaranja puta. Vraneš je za Portal ETV još kazao da ekipi Televizije Pljevlja nije dozvoljeno da izvještavaju sa ovog događaja. - Prvi put od osnivanja TV Pljevlja da im se nije dalo da prisustvuju – rekao je on. Zašto Spajiću, rođenom Pljevljaku, Vraneš nije bio poželjan, ali ni Tošić, može se samo nagađati. Politika vlasti u Pljevljima je, od kada je na čelu grada Vraneš, bukvalno „saoizacija“ ove Opštine, međutim premijer nijednim gestom do sada nije pokazao da mu to smeta. Vraneš prilježno radi na velikodržavnom projektu susjedne Srbije – nazvanom „srpski svijet“, a koji podrazumijeva prisajedinjenje ovoj zemlji, ne samo Crne Gore koju oni tretiraju kao srpsku teritoriju, već i dijelova drugih država u okruženju, poput entiteta Bosne i Hercegovine – Republika Srpska. Vraneš slavi nacistički četnički pokret, blizak je Crkvi Srbije, a maticom smatra susjednu Srbiju. Obilježava državne praznike Srbije, ali ne i Crne Gore. Ove godine čak je odbio da prisustvuje svečanoj sjednici Skupštine Opštine povodom Dana Pljevlja – 20. novembra. Pljevlja su 20. novembra 1945. godine oslobođena od fašističkog okupatora, međutim, Vraneš smatra da je to najtragičniji dan XX vijeka za ovaj grad. Građanski aktivista iz Pljevalja Pavle Čolović juče je na svom Fejsbuk profilu ocijenio da je „sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja, dr Dario Vraneš“. - Otvorena je dionica puta Pljevlja – Mijakovići - Vrulja, dio puta ka Bijelom Polju. To je projekat koji nije ni PES-ov, ni DPS-ov, ni DF-ov – to je put građana Pljevalja i Bijelog Polja, plaćen novcem svih nas. I upravo zato je sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja dr Dario Vraneš. Sviđalo se to nekome ili ne, predsjednik Opštine je simbol grada i morao je biti tu. Isto tako, morao je biti prisutan i predsjednik opštine Bijelo Polje. To je normalna, civilizovana i državnički odgovorna praksa – napisao je on. Konstatovao je i da „to nije bio državni događaj“, već „stranački skup članova i simpatizera PES-a, na kojem nije bilo mjesta za nikoga ko ne odgovara propagandi, pa čak ni za građane Pljevalja“. - Put koji treba da spaja ljude, oni su pretvorili u političku tribinu koja dijeli građane. Država se ne gradi mitinzima i podjelama, već zajedništvom, odgovornošću i poštovanjem funkcije koju obavljaš, a ne stranke za koju navijaš. Pljevljima treba razvoj, ne partijska priredba za fotografisanje. Pljevljima trebaju putevi do Čajniča, Foče, Priboja, Mojkovca i Bobova – poručio je Čolović. Izvođač radova na putu Mijakovići - Vrulja je kompanija „Bemax“.