Upravni sud usvojio je tužbu NVO MANS i ponovo poništio odluku Agencije za sprečavanje korupcije kojom je utvrđeno da nekadašnji premijer Milo Đukanović nije prekršio propise putovanjem u Dubai u martu 2010. godine, saopšteno iz ove nevladine organizacije.
Kako navode iz MANS-a, troškove puta tadašnjeg premijera Mila Đukanovića u Dubai, platio je biznismen Duško Knežević preko kompanija iz Atlas grupe, čime je Đukanović prekršio odredbe zakona koje regulišu primanje poklona.
- Đukanović je prihvatio plaćene povratne avionske karte za sebe i suprugu i tadašnjeg ministra Branimira Gvozdenovića, u iznosu od oko 6.500 eura, kao i višednevni boravak u hotelu „One&amp;Only Royal Mirage“ u Dubaiju, koji je koštao više od 20.000 eura- dodaju iz MANS-a.
Ukupno, kako navode, riječ je o poklonjenom putovanju vrijednom blizu 30.000 eura, obezbijeđenom za premijera, njegovu suprugu i ministra od strane biznismena čije su kompanije u isto vrijeme imale značajne interese pred Vladom Crne Gore.
- I pored takvih činjenica, ranije rukovodstvo ASK-a godinama je insistiralo na stavu da Đukanović nije prekršio zakon. To je pravdano tvrdnjom da plaćeno putovanje i hotelski smještaj nijesu „poklon“ u smislu tada važećih propisa, kao i pozivanjem na to da se sporni događaj odigrao prije formalnog osnivanja Agencije. Umjesto da provjeri ko je i iz kog razloga finansirao luksuzni aranžman za najviše državne funkcionere, Agencija se zadovoljila dopisima državnih organa i izjašnjenjem samog funkcionera, čime je praktično preuzela ulogu zaštitnika, a ne kontrolora njegovih interesa- navodi se u saopštenju.
Kako iz MANS-a podsjećaju, Upravni sud je u više navrata, odlučujući po tužbama MANS-a, ovakav pristup ocijenio kao nezakonit i nelogičan.&nbsp;
&nbsp;- Sud je jasno ukazao da se poklonom ne mogu smatrati samo novac i dragocjenosti, već i usluge, uključujući plaćene troškove putovanja i hotelskog smještaja, kao i svaka druga korist iznad zakonskog limita. Takođe je naglašeno da se odgovornost javnog funkcionera cijeni prema propisima koji su važili u trenutku kada je poklon primljen, bez obzira na to što je kasnije formirana nova institucija, poput ASK-a. Posebno je važno što je sud konstatovao da Agencija nije pravilno ni potpuno utvrdila činjenično stanje, jer se oslonila na formalne dopise i izjave, umjesto da do kraja istraži ko je, kada, kako i s kojim motivom platio put i boravak u Dubaiju- kažu u MANS-u.
Ova presuda, kako ocjenjuju, "potvrđuje kako se u slučaju puta u Dubai ne radi o tehničkoj grešci, već o svjesnoj odluci ranijeg menadžmenta ASK-a da slučaj poklonjenog luksuznog putovanja praktično skloni sa dnevnog reda. Riječ je o klasičnom primjeru poklona ogromne vrijednosti, plaćenog od strane čovjeka koji je godinama bio u bliskim poslovnim i političkim vezama sa vrhom vlasti, i koji je istovremeno imao konkretne poslove sa državom. Uprkos tome, odluke Agencije išle su isključivo u pravcu relativizacije i zatvaranja ovog predmeta."
Od postojeće uprave ASK-a očekuju da bez odlaganja sprovede sve ono na šta je Upravni sud ukazao, da do kraja utvrdi ko je finansirao putovanje i sa kojim motivom, i da na osnovu toga donese odluku koja će pokazati da je Agencija u stanju da radi u interesu javnosti, a ne u korist onih čije bi interese trebalo da kontroliše.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

MANS: Upravni sud poništio odluku ASK-a o Đukanovićevom putu u Dubai

U Dubaiju je otvoren hotel Ciel Dubai Marina, koji je zvanično priznat kao najviši na svijetu.
&nbsp;- Prvi gosti su se prijavili u Ciel Dubai Marina, najviši hotel na svijetu. Sa 377 metara visine, viši je od hotela Gevora od 356 metara, koji se takođe nalazi u Dubaiju - piše list Nacional iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.
&nbsp;Hotel ima 82 sprata i raspolaže sa preko hiljadu soba i apartmana, prenosi Biznis.ba.
&nbsp;U hotelu se nalazi i najviši bazen bez ivice na svijetu, na 76. spratu, 310 metara iznad grada, dok su spa centar i teretana, koji rade 24 sata dnevno, smješteni na 61. sprat.
&nbsp;U Dubaiju se trenutno nalazi osam od deset najviših hotela na svijetu, među kojima je i kultni Burdž al Arab u obliku jedra, koji sa svojim tornjem dostiže visinu od 321 metra.

1250x600

1084x550

U Dubaiju otvoren najviši hotel na cijelom svijetu

Košarkaši SC Derbija igraće sjutra u Koka kola areni sa Dubaijem utakmicu šestog kola A grupe Admiralbet ABA lige.
Izabranici trenera Petra Mijović upisali su dva trijumfa i tri poraza na startu regionnog takmičenja, dok Dubai ima maksimalan učinak.
Mijović je, govoreći o predstojećem duelu, kazao da da ne treba trošiti riječi o kvalitetu Dubaija.
- Jasno je da je to tim selektiran za najviše domete, kako u ABA ligi, tako i u Evroligi - sezonu su počeli sa velikim ambicijama. Mi smo, s druge strane, u znatno boljem ritmu nakon pobjede protiv Krke. Bolja je i situacija sa povrijeđenim igračima - Darius Džonson se vratio u trenažni proces, što je za nas veoma važno - rekao je Mijović.
On je istakao da podgorički tim putuje u Dubai sa željom da prikaže bolju igru nego u prethodnoj utakmici, ispravi greške koje se ponavljaju i zadrži ono što dobro funkcioniše.
- Vjerujem da je dobra prilika da kroz tu utakmicu naučimo nešto novo, budemo bolji i pokušamo da odigramo našu najbolju partiju do sada u ovom dijelu sezone. Imamo izuzetan respekt prema Dubaiju, njihovom kvalitetu i ambicijama - rekao je Mijović.
Duel u Koka kola areni počeće u 15 sati.

SC Derbi sjutra protiv Dubaija

Ponosna sam na naše mlade ljude koji širom svijeta predstavljaju Crnu Goru na najreprezentativniji način, postajući tako najbolji ambasadori naše zemlje - poručila je ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić Stojanović u razgovoru sa crnogorskim studentima koji studiraju u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Jakšić Stojanović, koja je u službenoj posjeti UAE, održala je sastanak sa crnogorskim studentima koji studiraju na Univerzitetu Njujork u Abu Dabiju, u Ambasadi Crne Gore u UAE.
- Naše sjajne studentkinje i studenti Andreja Živković, Vuk Živković, Đorđe Irić, Aleksandar Boljević, Matija Šušić, Miloš Vojinović, Lana Lješković, Itana Vučinić, Selma Lujinović i Emin Lujinović su podijelili svoja iskustva kada je u pitanju studiranje i život u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i iskazali zadovoljstvo Vladi UAE na dodijeljenim stipendijama, kao i Ambasadi Crne Gore na kontinuiranoj podršci - kazali su iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
Ističu da ostaju posvećeni jačanju veza sa crnogorskim studentima koji obrazovanje stiču van Crne Gore kako bi zajedno doprinijeli napretku i prosperitetu naše zemlje.

Jakšić Stojanović sa studentima u UAE: Ponosna na naše mlade ljudi, najbolji ambasadori Crne Gore

Svjetla trepere, vrata vise s jedne šarke, a rupe u zidovima otkrivaju cijevi u zgradi u kojoj živi Hešam, egipatski radnik migrant u Dubaiju – emiratu poznatom po blještavim neboderima i luksuznim penthausima. Njegov dvosobni stan je pregrađen da bi u njemu boravilo još devet muškaraca, a ono što Hešam naziva domom jeste preuređeni ormar taman toliko velik da u njega stane dušek.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072810078_fd86517ebcbd62e716fda32e7b24cf14aa9707f5386aee4eec6163e9edd98fdf.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025072810078_fd86517ebcbd62e716fda32e7b24cf14aa9707f5386aee4eec6163e9edd98fdf" data-rendition-name="original" width="2810" height="2880" loading="lazy" alt="Modifikovani plakar u kojem živi radnik migrant u Dubaiju, UAE, fotografisan u utorak, 8. jula 2025."><figcaption>Modifikovani plakar u kojem živi radnik migrant u Dubaiju, UAE, fotografisan u utorak, 8. jula 2025. (Photo: AP foto/Gabe Levin)</figcaption></figure>  Ali sada su mu vlasti naredile da napusti čak i taj skučen prostor za koji mjesečno plaća 270 dolara. On je samo jedan od mnogih niskoplaćenih stranih radnika koji su se našli na udaru opsežne akcije vlasti protiv ilegalnog izdavanja smještaja. To uključuje prostorije s krevetima na sprat, koje nude minimalnu privatnost, ali se mogu iznajmiti za svega nekoliko dolara po noći, kao i stanove poput Hešamovog, pregrađene improvizovanim zidovima od iverice, gipsanih ploča i plastičnih zavjesa – čime se jedan stan pretvara u spavaonicu za 10 ili 20 osoba. Nakon požara u neboderu u junu, vlasti u Dubaiju su pokrenule kampanju zbog zabrinutosti da ovakvi pregrađeni stanovi predstavljaju ozbiljan rizik od požara. Neki od iseljenih sada očajnički pokušavaju da ne završe na ulici – gdje je prosjačenje zabranjeno. Drugi strahuju da su možda sljedeći, ne znajući kad i gdje bi inspektori mogli da se pojave. - Sada ne znamo šta ćemo - kaže Hešam, koji ostaje u stanu dok ga vlasnik ne izbaci. Kao i ostali sagovornici iz najjeftinijih i najprenatrpanijih dijelova Dubaija, razgovarao je s novinarima Asošijeted presa pod uslovom da se ne objavljuje njegovo puno ime – iz straha da ne bude meta vlasti koje sprovode zabranu ilegalnog stanovanja. - Nemamo nikakvu drugu opciju - kaže. Opština Dubai, koja nadgleda ovaj grad-državu, odbila je zahtjev AP-a za intervju. U kratkoj izjavi naveli su da su inspekcije sprovedene širom emirata kako bi se spriječile opasnosti po požarnu i ličnu bezbjednost – što će, kako su naveli, „osigurati najviše standarde javne bezbjednosti“ i dovesti do „poboljšanja kvaliteta života“ za stanare. Nijesu, međutim, objasnili gdje bi trebalo da žive oni koji ne mogu da priušte legalan smještaj u gradu koji simbolizuje luksuz, a u kojem su sindikati zabranjeni i gdje minimalna plata ne postoji. <h2>Procvat Dubaija gura kirije u nebo</h2> Dubai od pandemije bilježi ubrzani rast koji ne pokazuje znakove usporavanja. Broj stanovnika – trenutno 3,9 miliona – trebalo bi da poraste na 5,8 miliona do 2040. godine, jer se sve više ljudi iz inostranstva seli u ovu komercijalnu metropolu. Veći dio tržišta nekretnina u Dubaiju namijenjen je bogatim strancima koji tu borave dugoročno. To ostavlja vrlo malo pristupačnih opcija za većinu radnika – migrante na privremenim, nisko plaćenim poslovima, koji često zarađuju svega nekoliko stotina dolara mjesečno. Skoro petina domova u Dubaiju vrijedjela je preko milion dolara prošle godine, navela je konsultantska kuća Knight Frank. Investitori se utrkuju da izgrade još luksuznijih stanova. Ovaj stalni rast doveo je do povećanja kirija u svim segmentima. Kratkoročni najam se do kraja godine očekuje da poraste za 18% u odnosu na 2024, prema podacima online agencije Colife. Većina stranih radnika s kojima je AP razgovarao kazali su da mjesečno zarađuju između 300 i 550 dolara. U siromašnijim četvrtima, kažu, pregrađeni stanovi obično se iznajmljuju za 220 do 270 dolara, dok jedan krevet na sprat u zajedničkoj prostoriji košta upola manje. Ako se dijeli s više osoba, cijena može pasti – ili porasti, u zavisnosti od veličine i lokacije. U svakom slučaju, to je daleko ispod prosječne cijene iznajmljivanja jednosobnog stana, koja, prema firmi Engel &amp; Völkers, iznosi oko 1.400 dolara mjesečno. UAE, kao i druge zemlje Zaliva, zavise od slabo plaćenih radnika iz Afrike i Azije – za izgradnju, čišćenje, čuvanje djece i vožnju taksija. Samo državljani Emirata, kojih ima devet puta manje od stranih stanovnika, imaju pravo na niz državnih benefita, uključujući finansijsku pomoć za smještaj. Zakon obavezuje velike poslodavce – od građevinskih firmi do hotela i fabrika – da obezbijede smještaj radnicima koji zarađuju ispod 400 dolara mjesečno. Većinu te zarade radnici šalju svojim porodicama u matičnim zemljama. Ipak, mnogi migranti rade neformalno, što njihove uslove stanovanja čini teškim za regulaciju, kaže Štefen Hertog, stručnjak za tržišta rada u Zalivu sa Londonske škole ekonomije. Ova akcija će, kaže on, dodatno povećati njihove troškove stanovanja i stvoriti „veliki stres ljudima koji su ionako u vrlo nesigurnoj situaciji“. Hasan, 24-godišnji čuvar iz Ugande, dijeli krevet u pregrađenom stanu s prijateljem. Za sada ih vlasti nijesu otkrile, ali, kako kaže, ima razloga za strah. - Mogu ti narediti da ideš bez ikakve alternative, bez mjesta gdje da odeš – priča Hasan. <h2>Požari i dalje prijetnja u Dubaiju</h2> Dubai je i ranije sprovodio akcije protiv prenatrpanih stanova, posebno nakon serije požara u visokim zgradama koje su bile obložene lako zapaljivim materijalom. Najnovija serija inspekcija pokrenuta je nakon junske vatre u 67-spratnoj kuli u naselju Dubai Marina, gdje su neki stanovi bili pregrađeni. Više od 3.800 ljudi bilo je primorano da napusti zgradu, u kojoj je tada bilo 532 zauzeta stana, navodi se u policijskom izvještaju. To znači da je u prosjeku sedam osoba živjelo u svakom stanu – bilo da je riječ o jednosobnim, dvosobnim ili trosobnim jedinicama. Desetine stanova postale su neupotrebljive. U tom požaru nije bilo težih povreda. Međutim, u jednom drugom požaru 2023. godine u četvrti Deira poginulo je najmanje 16 ljudi, a devetoro je povrijeđeno – takođe u stanu za koji se vjeruje da je bio pregrađen. Eboni, 28-godišnja radnica iz Gane koja preživljava radeći povremene poslove, nedavno je morala da napusti pregrađeni stan nakon što su ga vlasti otkrile. Živjela je u uskom prostoru s cimerkom koja je spavala iznad nje na krevetu napravljenom od šperploče. Sada je u drugom stanu – jednoj prostoriji u kojoj živi još 14 ljudi, a ponekad i više od 20, jer se smjenjuju i dijele krevete. Sa svojom zaradom od oko 400 dolara mjesečno, kaže da nema drugu opciju, ali strahuje da bi opet mogla da bude izbačena. - Ne znam šta žele da radimo. Možda ne žele da većina ljudi poput nas bude ovdje u Dubaiju - kaže Eboni.

Kako Dubai sprovodi oštre mjere protiv prenatrpanih i improvizovanih stanova

Učenik Gimnazije "Slobodan Škerović" Aleksa Damjanović osvojio je bronzanu medalju. Riječ je o prvom odličju za Crnu Goru na tom takmičenju.
Pored Alekse, crnogorski tim činili su i Lana Backović (Gimnazija „Slobodan Škerović“, Podgorica), Isidora Mrdak (Gimnazija „Petar I Petrović Njegoš“, Danilovgrad) i Janko Orbović (Gimnazija „Stojan Cerović“, Nikšić).&nbsp;
Kako je saopšteno iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, učenike su pripremali istaknuti profesori prof. dr Željko Jaćimović sa Metalurško-tehnološkog fakulteta i prof. dr Miljan Bigović sa Prirodno-matematičkog fakulteta.
- Ovim izvanrednim rezultatom, mladi hemičari još jednom su potvrdili da Crna Gora ima izuzetne talente i potencijal za međunarodnu afirmaciju u nauci - naveli su oni.

Aleksa Damjanović osvojio bronzu za Crnu Goru na Olimpijadi iz hemije

Uprkos operaciji vatrogasaca koja je trajala šest sati, na neboderu se i dalje može vidjeti dim te je rečeno da on nastaje zbog operacija hlađenja u sklopu procesa gašenja požara. Mjere kontrole ostaju na snazi, a vatrogasne ekipe u potpunosti upravljaju situacijom, prenosi Dubai Media. Prema izvještaju Khaleej Timesa, stotine stanara je izjavilo da nijesu radili požarni alarmi. Mnogi od njih su morali koristiti liftove kako bi pobjegli nakon što je gust dim ispunio stepenice. - Bio sam na 24. spratu sa suprugom kada smo oko 21:45 sati osjetili da nešto gori. Provjerili smo stan, ali ništa nijesmo našli. Vidjeli smo s balkona vatrogasce i ljude napolju. Zvao je prijatelj i rekao da ne može ući zbog požara. Obezbjeđenje nam je samo reklo da izađemo kada smo ih pozvali - rekao je jedan stanovnik za Khaleej Times. Mnogi od stanovnika još čekaju vijesti da li se mogu vratiti domovima, dok su neki u bolnici zbog jakog dima. Srećom, niko od njih nije prijavio ozbiljnije povrede, piše Klix.ba.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250614160652_2acbcba65c25f117738c970f27afda775ccda9289315fc1b70829689ba57e6f7.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250614160652_2acbcba65c25f117738c970f27afda775ccda9289315fc1b70829689ba57e6f7" data-rendition-name="original" width="287" height="433" loading="lazy" alt="dubai požar"></figure>

Ogroman požar zahvatio neboder u Dubaiju, evakuisani stanari sa 67 spratova

Uprava policije (UP) Crne Gore je na ovogodišnjem prestižnom Svjetskom policijskom samitu koji okuplja čelnike policijskih organizacija i eksperte iz oblasti bezbjednosti iz cijelog svijeta, a koji se održao od 13. do 15. maja u Dubaiju, osvojila drugo mjesto u okviru zvaničnih nagrada koje se dodjeljuju najboljim policijskim institucijama i praksama iz cijelog svijeta, saopšteno je iz UP.&nbsp;
Ova prestižna nagrada, kako navode, predstavlja priznanje za posvećen rad, profesionalnost i dostignuća Uprave policije Crne Gore u oblasti bezbjednosti i međunarodne saradnje.&nbsp;
- Priznanje i osvojeno drugo mjesto na ovom prestižnom svjetskom samitu je povrda međunarodne zajednice o značaju postignutih rezultata Uprave policije i državnog tužilaštva u oblasti borbe protiv krijumčarenja narkotika i kriminala na transnacionalnom nivou - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Drugo mjesto, navode, u kategoriji u kojoj su učestvovale brojne renomirane policijske službe iz različitih država svijeta potvrđuje da Uprava policije Crne Gore zauzima značajno mjesto u okviru međunarodne obavještajne zajednice.
- Ova nagrada za mene i moje kolege ne predstavlja samo priznanje već i dodatni motiv da se sa još većom snagom, energijom i entuzijazmom suprotstavimo i nastavimo sa borbom protiv organizovanog kriminala kako na nacionalnom, tako i u međunarodnim okvirima i budemo zamajac u stubu bezbjednosti kroz regionalne i međunarodne inicijative i damo puni doprinos vladavini prava - istakao je v.d. direktora Lazar Šćepanović ovim povodom, zahvaljujući se organizatorima na ukazanom priznanju, kao i svim pripadnicima Uprave policije koji svakodnevnim radom doprinose jačanju bezbjednosti.
Oni su naveli i da će Uprava policije Crne Gore nastaviti svoju misiju u borbi protiv svih oblika kriminala kao i sprovođenju aktivnosti jasno definisanih nacionalnim prioritetima i usklađivanju istih sa međunarodnim standardima, prihvatanjem i realizacijom najboljih praksi u cilju podizanja nivoa bezbjednosti, modernizacije policije, unapređenja rada i jačanja povjerenja građana.

Uprava policije osvojila drugo mjesto na Svjetskom policijskom samitu u Dubaiju

Nastavlja se hajka, plasiranje laži i zloupotreba institucija u svrhu obračuna sa političkim neistomišljenicima. Obaveza nam je da skrenemo pažnju na neistinite i maliciozne tvrdnje Agencije za sprječavanje korupcije(ASK) koja usljed nedostatka hrabrosti da se obračuna sa funkcionerima koji su napravili višemilionsku štetu državi jeftino konstruiše priču oko smještaja, hrane i pića potpredsjednika Građanskog pokreta URA Filipa Adžića - saopštili su i Građanskog pokreta URA.
Dodali su da u spisima predmeta kod ASK-a postoje dva dopisa Generalnog sekretarijata Vlade Crne Gore da Adžić na putovanje u Dubai nije išao kao javni funkcioner u vršenju javne funkcije bez obzira na to što je svoje vrijeme iskoristio da posjeti paviljon Crne Gore na EXPO2020 i da se neformalno na ručku sastane sa čelnikom kraljevskog suda u Dubaiju gdinom Muhamedom Al Šaibaniem.&nbsp;
- Sve navedeno je jasno dokumentovano u spisima predmeta, a pomenuti susreti i posjeta paviljonu Crne Gore prezentovani su javnosti od samog gospodina Adžića. Sva sadržina teksta kontaminirana je paušalnim i krajnje proizvoljnim navodima, bez jednog jedinog dokumenta ili računa koji potvrđuje tvrdnje ASK-a, zbog čega ćemo podnijeti tužbu protiv ASK-a koji je podlegao političkom pritisku i objavljivanjem neistina povrijedio pravo ličnosti - stoji u saopštenju GP URA.
Kako je Adžić na putovanje išao u privatnoj režiji, ističu da govora nema o bilo kakvoj obavezi da ASK-u prijavljuje sa kim je provodio vrijeme, šta je pio, jeo i koje turističke atrakcije je posjetio.&nbsp;
- Javnosti radi, moramo dati na znanje malicioznim pojedincima da se u smislu odredbi Zakona o sprečavanju korupcije poklonom smatra isključivo onaj poklon koji je u vezi sa vršenjem javne funkcije, dok u konkretnom slučaju o tome ne može biti riječi što se jasno vidi iz dopisa Generalnog sekretarijata Vlade Crne Gore - zaključuju iz URA u saopštenju.

URA: Podnijećemo tužbu protiv ASK-a, Adžić u Dubai išao u privatnoj režiji

Poslanik Građanskog pokreta URA Filip Adžić prekršio je Zakon o sprečavanju korupcije kada je pošao na darovani put u Dubai i Abu Dabi u decembru 2021, što je morao da odbije ili da stranom poklodavcu saopšti da takav poklon ne može da primi - utvrdila je Agencija za sprečavanje korupcije.
Adžić je na ova putovanja isao kao član kabineta tadašnjeg potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića.
U odluci koju potpisuje vršilac dužnosti direktora Agencije za sprečavanje korupcije Dušan Drakić navodi se da je Adžić prekršio član 18 stav 1 i član 19 stav 1 Zakona o sprečavanju korupcije.
- Jer je u vezi sa vršenjem javne funkcije primio poklon koji nije ni protokolarni ni prigodni, a koji se odnosio na plaćanje troškova puta u radnoj posjeti u Dubai i Abu Dabi (UAE) u decembru 2021. godine, a dužan je bio da isti odbije ili saopšti poklonodavcu da poklon ne može da primi - navodi se u dokumentu.
U obrazloženju se navodi da nije "odbio troškove putovanja kao poklon", kao i da ASK-u nije podnijet izvod iz evidencije poklona shodno zakonskim odredbama.
Adžić je poklon dobio od čelnika kraljevskog suda i izvršnog direktora IDC korporacije iz Dubaija Muhamed Al Šaibani.
Navodi se da je vrijednost poklona premašila 50 eura, pa je poklon, kako je pojašnjeno, bio dužan da odbije. 
Agencija za sprečavanje korupcije, kako navodi Portal Anlitika, drugi put odlučivala u ovom slučaju, nakon što je Upravni sud po tužbi Mreže za afirmaciju nevladinog sektora utvrdio da prethodno rukovodstvo na čelu sa Jelenom Perović nije pravilno utvrdilo stanje.

ASK: Adžić prekršio Zakon o sprečavanju korupcije, morao da odbije poklonjeni put u Dubai

Broj poginulih u stravičnom napadu na Bondi Beachu u Sidneju porastao je na 16, potvrdila je policija. Među žrtvama je i jedno dijete, saopštio &nbsp;je ministar zdravlja Novog Južnog Velsa Rajan Park.
Prema posljednjim informacijama, među 16 smrtno stradalih je i napadač.
U međuvremenu, povećao se i broj povrijeđenih osoba koje su zbrinute u bolnicama. Njihov broj je sa 29 porastao na 40.

Sidnej: Broj žrtava porastao na 16, stradalo i dijete

Predsjednik Opštine Zeta, Mihailo Asanović, saopštio je da je lokalni referendum „u potpunosti uspio“ i da je preko 98 odsto birača glasalo protiv izgradnje postrojenja, dok je oko 1.6 odsto bilo za.
Kako je naveo, više od 8 hiljada Zećana iskoristilo je svoje biračko pravo i izjasnilo se o izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda na teritoriji Botuna.
- Pravo glasa danas je iskoristilo više građana Zete nego na posljednjim parlamentarnim izborima, kada je izlaznost bila 62%. Sada je 63,5%. Na jednom lokalnom referendumu, a u Evropi nikada ne izađe više od 50 procenata. Iako su govorili i pravili opstrukcije da nećemo uspjeti, da nećemo izvesti ljude, izašlo je 63,5 procenata, a to nam predstavlja zadovoljstvo- rekao je Asanović, prvi čovjek Opštine Zeta.
Podsjećamo, pravo glasa na referendumu imalo je 12.747 građana, koji su glasali na 29 biračkih mjesta.
Birališta su otvrena jutros u sedam, a zatvorena u 20 sati.

Asanović: 98 odsto birača glasalo protiv izgradnje postrojenja u Botunu

U Poljskoj je posljednjih mjeseci zabilježen značajan porast antiukrajinskog sadržaja na platformama društvenih medija, kako pokazuje novo izvještavanje koje je danas objavio TVP World. Između avgusta i novembra, na društvenim mrežama na poljskom jeziku zabilježeno je gotovo 186.000 diskriminatornih ili uvredljivih izjava usmjerenih protiv Ukrajine ili Ukrajinaca, piše Anadolu Agency.
Studija, koju su sproveli poljska organizacija za provjeru činjenica Udruženje Demagog i privatna kompanija za analizu medija Institut za praćenje medija, otkrila je porast od čak 98% u poređenju sa periodom od aprila do jula. Ukupan doseg publike takođe je porastao za 104%, premašivši 66 miliona kontakata tokom posmatranog perioda.
Platforma X kao glavno žarište
 
 Prema izvještaju, više od 92% ukupnog antiukrajinskog sadržaja objavljeno je na američkoj društvenoj mreži X, koja je takođe činila više od 60% svih interakcija korisnika s ovim materijalima. Iako autori izvještaja navode da precizan uzrok najnovijeg porasta ostaje nejasan, napominju da su se raniji skokovi diskriminatornih poruka podudarali sa ciljevima "ruskih kampanja dezinformisanja".
Nedavni vrhunci neprijateljskog sadržaja poklopili su se s nekoliko događaja, uključujući veto poljskog predsjednika Karola Nawrockog na zakon o proširenju prava na socijalnu pomoć za Ukrajince, masovno kršenje poljskog vazdušnog prostora od strane ruskih bespilotnih letjelica, te sabotažni napad na poljske željezničke pruge u novembru.
Poljska je, zajedno sa Njemačkom i Češkom, jedna od zemalja koje su primile najveći broj Ukrajinaca od početka rata, a trenutno ih ugošćuje oko 965.000.

U Poljskoj stoprocentan porast antiukrajinskog sadržaja, glavno žarište mreža X

Predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović poručio je da je prema informacijama sa svih biračkih mjesta referendum u potpunosti uspio.&nbsp;
Biračka mjesta su zatvorena. Građani Zete izjašnjavali su se o izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda na teritoriji Botuna.
Više informacija sa svih biračkih mjesta očekuje se u 21 sat.
Asanović je saopštio da je preko 8.000 Zećana iskoristilo biračko pravo, što je, kako dodaje, više nego na posljednjim parlamentarnim izborima kada je izlasnot bila 62 odsto.
- Izlaznost je sada bila 63,5 odsto na jednom lokalnom referendumu gdje po Evropi nikad ne izađe preko 50 osto, iako su govorili i pravili optstrukcije da nećemo uspjeti i izvesti ljude- kazao je Asanović.
Asanović kaže da je siguran da će na raferendumu biti 90 odsto onih koji su protiv izradnje kolektora u Botunu.
- Referendum je uspio. Zeta je uspjela. Odbranićemo Botun, Zetu i kompletnu životnu sredinu- istakao je Asanović.

Asanović: Referendum uspio, Zeta je uspjela

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu Marka Tošića u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja Alena Sulejmanovića. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

Savremeni međunarodni poredak ulazi u fazu dubokog i dugoročnog preslaganja, obilježenu slabljenjem dosadašnjeg liberalnog međunarodnog poretka, rastućim rivalstvom velikih sila i sve izraženijom fragmentacijom političkih i bezbjednosnih struktura Zapada. Sjedinjene Američke Države sve otvorenije redefinišu svoje globalne prioritete, pomjerajući fokus sa normativnog upravljanja međunarodnim odnosima ka zaštiti sopstvenih strateških interesa. U tom procesu, Evropa se sve češće posmatra kroz prizmu pojedinačnih država, a ne kao jedinstven politički i bezbjednosni projekat, što dodatno narušava unutrašnje jedinstvo Evropske unije i produbljuje razlike među njenim ključnim akterima.
<h3>Evropska unija u potrazi za bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom</h3>
Dok se Sjedinjene Američke Države, prema novoj Strategiji nacionalne bezbjednosti, sve više oslanjaju na neposredne nacionalne interese i selektivno angažovanje, Evropska unija i dalje traga za koherentnim bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom, bez jedinstvenog odgovora na rat u Evropi, migracione pritiske, energetsku bezbjednost, privrednu otpornost i zajedničku odbranu. Istovremeno, Rusija i Kina, različitim sredstvima i intenzitetom, nastoje da se strateški pozicioniraju u promijenjenom globalnom okruženju, dok regionalne sile koriste nastalu fragmentaciju kako bi proširile sopstveni uticaj. U takvom geopolitičkom vrtlogu nastaje strateški vakuum, a iskustvo pokazuje da takvi vakuumi nikada ne ostaju prazni.
<h3>Balkan ostaje zona kontrolisane nestabilnosti</h3>
U tim okolnostima, Balkan ostaje definisan kao zona hronične, ali kontrolisane nestabilnosti. Zapad sve rjeđe poseže za dubinskim političkim intervencijama, a sve više se oslanja na hoc upravljanje krizama i sprečavanje njihove eskalacije. Za Crnu Goru to znači da bezbjednost više ne može biti posmatrana kroz prizmu spoljnog tutorstva, već kao rezultat sopstvene institucionalne otpornosti, strateške dosljednosti i međunarodnog kredibiliteta, uz jasnu svijest o vlastitoj poziciji u regionalnom i širem geopolitičkom okruženju.
I pored unutrašnjih slabosti i brojnih izazova, Evropska unija ostaje ključni politički i razvojni okvir dugoročne stabilnosti Crne Gore. Njena vrijednost ne ogleda se samo u ekonomskim i regulatornim standardima, već u sposobnosti da obezbijedi strateško sidrenje, predvidivost i institucionalnu konsolidaciju države u složenom bezbjednosnom okruženju Zapadnog Balkana. U tom smislu, evropska dimenzija crnogorske politike neodvojiva je od pitanja nacionalne bezbjednosti.
<h3>NATO garancija bezbjednosti Crne Gore</h3>
Istovremeno, NATO ostaje temeljna i nezamjenjiva garancija bezbjednosti Crne Gore. Međutim, priroda savremenih bezbjednosnih prijetnji se suštinski mijenja. Klasični vojni rizici sve više ustupaju mjesto složenim hibridnim izazovima, uključujući sajber napade, informacione i psihološke operacije, ekonomske pritiske i instrumentalizaciju identitetskih i društvenih podjela. Posebnu dimenziju ovih izazova predstavljaju klimatske promjene, čije je posljedice Crna Gora već dobrano osjetila. Ekstremne snježne padavine, katastrofalne poplave i razorni požare više puta su paralisali funkcionisanje države i nanijeli značajnu štetu.
Dodatni izvor ranjivosti predstavlja unutrašnja politička i društvena polarizacija, naročito kada se identitetska i vjerska pitanja instrumentalizuju u svrhu kratkoročnih političkih ciljeva. U uslovima oslabljenih institucija, takve podjele lako prerastaju iz političkog u direktno bezbjednosno pitanje. One potkopavaju društvenu koheziju, narušavaju povjerenje u institucije i otvaraju prostor za maligni spoljašnji uticaj. Produžena polarizacija ne samo da smanjuje kapacitet države za strateško djelovanje, već i usporava evropsku integraciju, posebno u kontekstu smanjene pažnje Sjedinjenih Američkih Država i ključnih država članica Evropske unije prema Zapadnom Balkanu.
Stabilnost Crne Gore neposredno je povezana sa institucionalnom stabilnošću njenog okruženja, prije svega Bosne i Hercegovine i Kosova. Svako slabljenje državnih kapaciteta u tim sredinama nosi potencijal prelivanja rizika kroz bezbjednosne, migracione i kriminalne tokove. Zbog toga je za Crnu Goru od suštinske važnosti da vodi proaktivnu regionalnu politiku, zasnovanu na saradnji, ali i na jasnom strateškom pozicioniranju unutar evroatlantskog bezbjednosnog prostora.
<h3>Maligni strani uticaji izazov za obavještajno-bezbjednosni sistem</h3>
Jedan od najozbiljnijih unutrašnjih izazova ostaje ranjivost obavještajno-bezbjednosnog sistema. Iskustva iz prethodnog perioda ukazuju na ograničene kapacitete za rano prepoznavanje i prevenciju bezbjednosnih rizika, uključujući maligni strani uticaj i djelovanje stranih obavještajnih struktura. Riječ je o sistemskom izazovu koji zahtijeva jačanje kontraobavještajne komponente, depolitizaciju sektora, unapređenje analitičkih i procjenjivačkih sposobnosti, kao i izgradnju efikasnih mehanizama ranog upozoravanja.
U kontekstu evropskih integracija i regionalne dinamike, bezbjednost i kontrola granica dobijaju dodatni strateški značaj. Efikasno upravljanje granicama podrazumijeva dugoročno planiranje ljudskih resursa, kontinuiranu obuku, tehničko opremanje i snažnu međusektorsku koordinaciju. Ova oblast predstavlja jedan od ključnih testova institucionalne zrelosti i bezbjednosne pouzdanosti države.
<h3>Odliv stanovništca utiče na dugoročnu stabilnost</h3>
Pored klasičnih bezbjednosnih pitanja, demografski trendovi i ekonomska bezbjednost sve snažnije utiču na dugoročnu stabilnost Crne Gore. Odliv stanovništva, starenje populacije i strukturne ekonomske ranjivosti direktno utiču na održivost institucija, kapacitete sistema bezbjednosti i ukupnu otpornost društva, te se moraju tretirati kao integralni dio bezbjednosnog planiranja.
U takvom međunarodnom i regionalnom okruženju, diplomatija dobija proširenu i suštinsku bezbjednosnu dimenziju. Njena uloga prevazilazi tradicionalnu diplomatsku reprezentaciju i obuhvata aktivno upravljanje reputacijom države, pravovremeno signaliziranje bezbjednosnih rizika partnerima i očuvanje međunarodnog povjerenja. Nedovoljno koordinisana ili reaktivna diplomatija u ovim okolnostima može postati dodatni izvor ranjivosti.
Zaključno, kako se smanjuje intenzitet spoljnog političkog i bezbjednosnog pokroviteljstva, raste značaj unutrašnje institucionalne snage Crne Gore. Evropska orijentacija, članstvo u NATO-u, otpornost obavještajno-bezbjednosnog sistema, efikasno upravljanje granicama, regionalna stabilnost, demografska i ekonomska održivost, snažna društvena kohezija i aktivna diplomatija moraju se posmatrati kao međusobno povezani elementi jedinstvenog bezbjednosnog okvira. Puna integracija sistema nacionalne bezbjednosti, uz jasno definisane nadležnosti, procedure odlučivanja i upravljanja krizama, predstavlja imperativ institucionalne efikasnosti i dugoročne otpornosti države.
Vrijeme je za strateško otrežnjenje – jer niko neće rješavati naše probleme.

Crna Gora u novom geopolitičkom vrtlogu

Predśednik Srbije Aleksandar Vučić predložio je Evropskoj komisiji genijalnu ideju - da EU primi u članstvo istovremeno sve zemlje Zapadnog Balkana. Drugim riječima, da nijedna zemlja Zapadnog Balkana nikada ne uđe u EU. Ako je neka zemlja predvodnik u kršenju ljudskih prava, suspenziji svih demokratskih principa, uzurpaciji sudstva i svih institucija od strane jednog čovjeka i klike oko njega, posebno institucija sile, predvodnik u suspenziji Ustava i zakona, kontroli medija, zloupotrebi međudržavnih ugovora i lex specialisa u korupcione svrhe, enormnog bogaćenja lojalista vođi, predśedniku Vučiću iz vrha vlasti, upotrebi paramilitarnih, mafijaških grupa, uglavnom kontroverzne prošlosti, u sprovođenju terora nad građanima i falsifikovanju izbornih procesa ... onda je to Srbija. I ne samo to, očigledno je da ne postoje ni naznake da će se nešto promijeniti u dogledno vrijeme, s obzirom na to da u Srbiji nije u pitanju ulog gubitak vlasti, već gubitak slobode. Srbija je do sada otvorila 16 od 34 poglavlja i zatvorila samo dva, nauku i obrazovanje u godinama 2016/17, bez nade da će u skorije vrijeme otvoriti bilo koje poglavlje, a pogotovu da će neko zatvoriti. Posebno najvažnija poglavlja, kao što su - „Poravosuđe i osnovna prava“, „Pravda, sloboda i bezbjednost“, „Javne nabavke“, „Bezbjednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika“, „Živoitna sredina“, „Spoljna politika“, „Finansijska kontrola“, mada ni sa ostalima ne stoji baš najbolje. Srbija se trenutno nalazi u vanrednom stanju, veliki broj građana nezadovoljstvo manifestuje uličnim protestima i zahtjevom za vanrednim izborima, jer je sve više vidljivije da aktuelna vlast Aleksandra Vučića ne uživa većinsko povjerenje građana Srbije. Vlast se uglavnom brani silom policije i paramilitarnih, maskiranih huligana, koji, pod zaštitom policije neometano vrše nasilje nad građanima, novinarima i poslanicima opozicije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="vučić"> <figcaption>VLAST BRANI SILOM POLICIJE I MASKIRANIH, PARAMILITARNIH HULIGANA: Aleksandar Vučić</figcaption> </figure>  &nbsp;PRIJETI BANKROT Jasno je da vlast Aleksandra Vučića nije opredijeljena za pristupanje EU, njoj odgovara samo status kandidata, jer joj to omogućava povlašćen odnos u trgovini sa EU, s obzirom na to da je srpska ekonomija veoma zavisna od trgovačkih veza sa EU, a i veliki broj investicija dolazi iz zemalja EU, koji su investirali u Srbiju upravo zato da bi mogli prodavati svoje proizvode na tržištu EU. Gubitak statusa kandidata za Srbiju bi značilo ekonomsku katastrofu. Politika Aleksandra Vučića sa međudržavnim, koruptivnim ugovorima sa Kinom i UAE, bliski odnosi sa Moskvom i neiskreni pregovori sa EU kao da sve više gubi manevarski prostor i od Srbije se sve više zahtijeva da se odredi u spoljnoj politici i prestane sa śeđenjem na više stolica. U potonje vrijeme Srbija pokušava iskoristiti vladavinu Donalda Trampa u Americi, ne bi li se dodvorila ovoj zemlji, ali se čini da ta politika nema mnogo uspjeha, bez obzira na poltronisanje Srbije njenom predsjedniku i njegovoj bližoj rodbini. Zahvaljujući politici Aleksandra Vučića i stalnoj medijskoj torturi, popularnost EU u Srbiji je prilično ispod 50%, što je čini vrlo nepouzdanim partnerom u budućim pregovorima o integraciji, bez obzira na to ko će činiti vlast.&nbsp; Simptomatično je da na studentskim protestima, čija se lista smatra respektabilnim protivnikom Vučićevoj listi, zastava EU nije poželjna, za razliku od ruskih crkvenih zastava, kandila, popova i ljubljenja popovskih ruku. Kao da Srbija luta u svojoj spoljnoj politici bez obzira ko će činiti vlast. Hazardske igre samog Aleksandra Vučića oko sankcija od strane Amerike NIS-u i rafineriji u Pančevu, čiji je većinski vlasnik ruski Gasprom, odluka o čekanju 50 dana na rasplet hoće li Rusi promijeniti stav o prodaji svog djela firmi prihvatljivoj Americi, te mogućnost uvođenja sekundarnih sankcija Srbiji, ne izaziva veliku reakciju kod građana. Kao da je ljubav prema Rusiji i želja da joj se ne zamjeri jača od katastrofalnih posljedica koje mogu pogoditi Srbiju ukoliko se blokira platni promet Narodne banke Srbije i banaka koje i dalje posluju sa NIS-om. Blokada platnog prometa Narodne banke Srbije značilo bi da Srbija ne može povlačiti sredstva iz inostranstva niti izvršavati svoje obaveze prema ino partnerima. Drugim riječima, prijeti joj i bankrot u platnim odnosima sa inostranstvom. &nbsp;SIMULACIJA REFORMI Na nivou vodvilja je prepiska premijera Crne Gore Milojka Spajića i predśednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojem Vučić svoju nakaradnu politiku pokušava zamijeniti pričom o crkavanju komšijske krave. Umjesto da shvati da on ubija tu kravu, Vučić pokušava pričom o ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana istovremeno u EU, pretvoriti u zlonamjeru prema Srbiji drugih kandidata koji imaju ogromnu naklonost EU za prijem. To da li i te zemlje zaslužuju tu privilegiju veliko je pitanje.&nbsp; Ogromna naklonost zemalja EU i želja da realizuju namjeru da prime bar jednu zemlju, bez obzira na to da li se ta zemlja istinski reformiše ili samo simulira, čitav proces pristupanja Crne Gore i ispunjavanje zadatih uslova svelo je na puku formu. Borba protiv korupcije se mjeri brojem uhapšenih, a da se ne ulazi u suštinu da li za to postoje osnovi, ili se radi o pukom revanšizmu i tužilačko–sudskoj farsi. Da li se iko iz EU zainteresovao za tužilačko–sudsku farsu oko procesa protiv Milivoja Katnića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca, njegovog zamjenika Saše Čađenovića i nekadašnjeg pomoćnika direktora policije za borbu protiv organizovanog kriminala Zorana Lazovića? Da li su iz EU uopšte svjesni da će svi koji učestvuju u tom progonu jednog dana krivično odgovarati, umjesto što ih tapšu po ramenima i dijele im nagrade?&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>NAKLONOST EU PREMA CRNOJ GORI: Milojko Spajić u Briselu (Foto: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Imaju li u EU svijest da su najprivrženiji članstvu u EU i evropskim vrijednostima u Crnoj Gori upravo u opoziciji, a da vlast čini većina koja je proruska, koja je neiskrena u EU integracijama, da ona donosi formalno tražene zakone bez namjere da ih primjenjuju, da je glavna karakteristika većine u vlasti samovolja i autokratija, nepoštovanje zakona, procedura i demokratrskih principa? Onog momenta kada su čelnici EU i zemalja koje ih čine primili Andriju Manddića u zvaničnu pośetu, oni su abolirali Ratka Mladića, Radovana Karadžića i Slobodana Miloševića, jer je Mandić autentični predstavnik te politike. Slike kapele Karađorđevića koje im poklanja uvreda su za svakog građanina lojalnog Crnoj Gori, demokratu, patriotu, antifašistu i prihvatanje je politike velikosrpstva koja je odgovorna za hiljade mrtvih i zatvorenih Crnogoraca nakon 1918. godine od strane srpske vojske, odgovorna za saradnju sa fašističkim okupatorom u Drugom svjetskom ratu i stotine hiljada mrtvih, desetine hiljada osakaćenih, milione raseljenih i desetine hiljada silovanih u ratovima devedesetih godina prošlog stoljeća.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="slika"> <figcaption>ISTORIJSKI REVIZIONIZAM: Andrija Mandić poklonio sliku „Njegoševe kapele“ predsjedniku Donjeg doma parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva Lindziju Hojlu </figcaption> </figure>  &nbsp;REVIZIONISTIČKA AGENDA U Crnoj Gori se proganjaju građanski aktivisti koji s pravom protestuju zbog urušavanja svih institucija, protiv urušavanja najvažnijih crnogorskih nagrada koje se uručuju za nepostojeće knjige čovjeku koji je notorni neprijatelj nezavisne Crne Gore, dok policija izigrava eskort profašističkim, paramilitarnim nacistima koji ulicama Podgorice šire mržnju prema drugim narodima. Dok god jedna sekta drži bezbjednosni sektor u svojim partijskim rukama Crna Gora ne može biti demokratska, niti dio bezbjednosti demokratskog svijeta., Bezbjednosne službe drže đeca Slobodana Miloševića i učenici Aleksandra Vulina, te je teško od njih očekivati poštovanje zakona i spoljnopolitičkog opredjeljenja, a tek je nemoguće očekivati demokratsku i pristojnu komunikaciju. Samo im fali inteligencija Jelene Nedović, jer bi se svojim biserima dobro uklopila među crkvene Kmere iz Demokrata. Dobro je da je preživjela vladavinu DPS-a, jer te golgote koje je ona prošla u jednim patikama, dok je svirala dvije hramonike, to je teror koji je teško bilo izdržati.&nbsp; Takođe, najnovija revizionistička agenda u istoriografiji najčešće je svojevrsni bastardni produkt reakcionarnih i klerofašističkih ideja, duboko ukorijenjenih u svjesnim i namjenskim istorijskim obmanama. Istorijski revizionizam je u krugovima Crkve Srbije i srpskog naroda jedan od ključnih mehanizama kojim se želi izgraditi novo kolektivno śećanje, kao temelj još intenzivnijeg velikosrpskog nacionalizma i klerofašizma i pretvaranja Crne Gore u duhovnu i istorijsku koloniju Srbije. Aleks Devin, engleski publicista i prijatelj Crne Gore, piše 1919. godine: „...što se tiče Crne Gore, njena slavna istorija i prošlost neće nikad biti ugašene ni jednim diplomatom, ma ko on bio, niti nasiljem. Istorija se piše polako ali sigurno, a crnogorska, za vrijeme velikog rata, nije ništa drugo nego jedan niz besprimjernih nepravdi. Ali će pravda pobijediti, a čelični i duhom veliki crnogorski narod, podići će glavu, sam odlučiti o svojoj sudbini i uskrsnuti iz mučeništva u kome je sad“. Nemam što dodati riječima Aleksandra Devina, sem da to neće biti ništa novo u istoriji Crne Gore. Tvrd je orah voćka čudnovata! No to se neće desiti samo od sebe. Svi crnogorski patrioti moraju dići glas protiv srbizacije Crne Gore od današnje vlasti, progona svih crnogorskih kulturnih i naučnih institucija, revizije bliže i dalje prošlosti, fašizacije Crne Gore... Vlast koja vodi dijalog isključivo unutar sebe, koja je obesmislila i uništila sve oblike nezavisne kontrole, koja je uništila institucije, podjelu vlasti, parlamentarnu kontrolu i parlamentarni život, zarobila medije, koja je uvela brutalnu partitokratiju u sve pore društvenog i političkog života, koja novčano stimuliše anticrnogorske institucije, a proganja crnogorske, sprovodi nasilje prema građanskom otporu i koja umjesto pluralizma podstiče agresiju prema neistomišljenicima, nije ništa drugo do totalitarna vlast. Možda EU ima oportune razloge da žmuri na to, mi na to nemamo pravo!

Tag: dubai