Predsjednik Benina Patris Talon izjavio je da su vlada i oružane snage ove afričke države spriječile pokušaj državnog udara koji je izvela grupa vojnika, poručivši da će odgovorni biti kažnjeni.
Talon je rekao da je "brza mobilizacija lolajnih snaga omogućila da se avanturisti zaustave" i dodao da "izdaja neće ostati nekažnjena", prenio je Rojters.
Portparol vlade Vilfrid Leandre Ungbedži ranije je saopštio da je do sada uhapšeno 14 osoba u vezi sa pokušajem puča, bez navođenja detalja.
- Oružane snage Benina i njihovo rukovodstvo ostali su vjerni zakletvi i posvećeni republici - izjavio je ministar unutrašnjih poslova Alasan Seidu u obraćanju na državnoj televiziji, nekoliko sati nakon što je grupa vojnika objavila da je zbacila predsjednika te zemlje Patrisu Talona.
Savjetnik predsjednika potvrdio je za BiBiSi (BBC) da se Talon nalazi na bezbjednoj lokaciji. Ranije danas, grupa vojnika u zapadnoafričkoj državi Benin koja sebe naziva Vojni komitet za obnovu, pod komandom potpukovnika Paskala Tigrija, saopštila je da je preuzela nacionalnu televizijsku stanicu i da je predsjednik Patris Talon smijenjen sa funkcije, a sve državne institucije raspuštene.
Situacija u najvećem gradu Kotou još je nejasna, nakon što su se tokom popodneva čule snažne eksplozije, za koje se smatra da su posljedica vazdušnih udara.
Podaci o praćenju letova pokazuju da su tri aviona iz susjedne Nigerije ušla u beninski vazdušni prostor, a potom se dva vratila u Lagos.
U isto vrijeme, francuski vojni avion kružio je iznad Kotoua, a francuska je demantovala navode da je Talon potražio utočište u ambasadi te zemlje.
Talon, 67, saveznik Zapada, trebalo bi da se povuče sljedeće godine po isteku drugog mandata, a izbori su zakazani za april.
Poznat kao "kralj pamuka", na vlast je došao 2016. godine i obećao da neće tražiti treći mandat. Kao svog nasljednika podržao je ministra finansija Romualda Vadagnija.
Uprkos ekonomskom rastu, Talonova administracija kritikovana je zbog ograničavanja političke konkurencije. U oktobru, izborna komisija zabranila je kandidaturu glavnog opozicionog kandidata.
Ekonomska zajednica država zapadne Afrike (ECOWAS) i Afrička unija (AU) osudili su pokušaj udara, a predsjednik Komisije AU Mahmud Ali Jusuf ponovio je "nultu toleranciju prema neustavnom mijenjanju vlasti".
Benin se posljednjih godina suočava i sa porastom džihadističkih aktivnosti, pošto se grupe povezane sa Islamskom državom i Al kaidom šire ka jugu, navodi BiBiSi. Benin, bivša francuska kolonija, važila je za jednu od stabilnijih demokratija u Africi.
Zemlja je jedan od najvećih afričkih proizvođača pamuka, ali spada među najsiromašnije države svijeta.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Predsjednik Benina: Spriječen pokušaj državnog udara, svi učesnici biće kažnjeni

Pred kraj godine Apelacioni sud će ponovo odlučivati o “državnom udaru” koji je, prema tvrdnjama nekadašnjeg Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), spriječen na dan parlamentarnih izbora 16. oktobra 2016. godine.
Rasprava je zakazana za 23, 24, 25. i 26. decembar, pred vijećem sudije Vesne Moštrokol, saznaju “Vijesti”.
Prema istim informacijama, vijeće u kom je izvjestilac sutkinja Zorica Milanović, u tih nekoliko ročišta donijeće odluku o tome da li će da otvaraju pretres pred Apelacionim sudom, ili je predmetna stvar dovoljno razjašnjena.
U tom predmetu do sada su donesene tri presude - Viši sud u Podgorici najprije je sve optužene osudio na zatvorske kazne, ali je Apelacioni ukinuo tu presudu i naložio novo suđenje. U ponovljenom procesu Viši sud oslobodio je sve optužene, ali se SDT žalilo na tu presudu. Odluka je sada ponovo na stolu vijeća Apelacionog suda. Ukoliko ocjene da je u tom predmetu sve razjašnjeno, vijeće može da potvrdi oslobađajuću presudu, a u drugom slučaju mogli bi da otvore novi pretres i njihova odluka bila bi pravosnažna.
<h2>Osuđeni pa oslobođeni</h2>
Predmet koji je od početka nazivan “suđenjem vijeka” traje duže od osam godina i do sada je imao tri presude - prva osuđujuća, druga ukinuta i treća oslobađajuća.
Od početka septembra 2017. do 9. maja 2019. godine, kada je i izrečena prva, kasnije ukinuta presuda, taj postupak praćen je direktnim televizijskim prenosom.
Prvom presudom, svi osumnjičeni, među kojima su i lideri koalicije “Za budućnost Crne Gore”, Andrija Mandić i Milan Knežević, osuđeni su na ukupno 70 godina zatvora.
Tadašnju osuđujuću odluku, Apelacioni sud je ukinuo i “nacrtao” da se u ponovljenom sudskom procesu donese oslobađajuća presuda.
U ponovljenom postupku u podgoričkom Višem sudu, 12. jula 2024. godine, prvostepenom presudom oslobođeni su svi optuženi za krivično djelo - terorizam u pokušaju, odnosno da su 16. oktobra 2016. godine, namjeravali da uz primjenu nasilja i naoružani upadnu u Skupštinu Crne Gore i proglase pobjedu tadašnjeg Demokratskog fronta.
Predsjednik specijalnog vijeća, sudija Zoran Radović kazao je tada da nisu potvrđeni navodi optužnice da su Rusi Eduard Šišmakov i Vladimir Popov stvorili kriminalnu organizaciju, odnosno da su od svog naoružanja, u Crnu Goru unesena samo dva mobilna telefona marke “lenovo”.
Novom presudom iz jula prošle godine, Mandić i Knežević oslobođeni su od optužbe zbog članstva u kriminalnoj organizaciji.
Bivši komandant srpske Žandarmrije Bratislav Dikić oslobođen je za krivična djela terorizam u pokušaju putem pomaganja i stvaranje kriminalne organizacije, jednako kao i Predrag Bogićević, Nemanja Ristić, Branka Milić, Dragan Maksić, Srboljub Đorđević, Milan Dušić i Mihailo Čađenović.
<h2>Ni oružja, ni organizacije</h2>
Sudija Radović tada je u sudnici dao i kratko obrazloženje prvostepene, oslobađajuće presude:
- Da bi se neko oglasio krivim za neko krivično djelo mora postojati izvjesnost u pogledu činjenica koje čine obilježja krivičnog djela a koje činjenice su kao element bića krivičnog djela navedenim dispozitivom optužnice. Ovakve izvjesnosti u konkretnom slučaju nema te je sud donio presudu da se optuženi oslobađaju od optužbe jer nije dokazano da su učinili krivična djela za koje ih tereti specijalno tužilaštvo. Put ovom sudu je bio olakšan do utvrđivanja pravednog i potpunog činjeničnog stanja rješenjem Apelacionog suda kojim je ukinuta prva presuda i koji sadrži precizne upute kako se treba postupati u ponovnom postupku - &nbsp;kazao je sudija Radović.
Potom se osvrnuo na gotovo ključno pitanje, a to je oružje, koje nikad nije ušlo u Crnu Goru, već se nalazilo u iznajmljenoj kući policijskog službenika na Starom aerodromu, što je snimio jedan od najprije okrivljenih Mirko Velimirović nakon ulaska u Crnu Goru 12. oktobra 2016. i poslije odlaska u kancelariju tadašnjeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića.
- Taj snimak je pregledan u sudnici, a sud, tužioci, okrivljeni i njihova odbrana, i javnost, mogli su vidjeti groteskne scene kada Mirko Velimirović ulazi u tu prostoriju i pokušava da na jedan nespretan način snimi to oružje uzeto na revers iz policije. Sa strane su se mogli čuti glasovi pripadnika Specijalnog policijskog odjeljenja, koji njemu tako zbunjenom sufliraju šta treba da radi. Po nalaženju ovog suda nije dokazano da je Mirko Velimirović od izvjesne osobe Fadilj na Mokroj Gori kupio oružje i da ga je po prethodnim instrukcijama Katnića rasklopio i bacio u jezero Gazivode. Niti je znao opisati gdje se to jezero nalazi, niti je znao kako je tu radnju izvršio. Mokra Gora je ogromna planina sa ogromnom površinom pa je za sud nevjerovatno da Velimirović tamo nalazi Fadilja bez nekog prethodnog dogovora sa nekim i bez telefonske komunikacije. To je kao da tražite iglu u plastu sijena - &nbsp;kazao je Radović tog dana u sudnici.
<h2>Sinđelićev "naučeni iskaz"</h2>
Detaljno je pričao i o odlasku svjedoka saradnika Saše Sinđelića u Moskvu, 27. septembra 2016. godine, navodeći da je taj svjedok dao detaljan opis sa nizom najsitnijih detalja koji su karakteristični za naučeni iskaz, pri čemu na pitanje odbrane nije znao opisati zgradu SDT-a.
Sudija je rekao da ni oprema koja je prema optužnici trebalo da posluži za ulazak u Skupštinu Crne Gore i druge institucije, a koju je Saša Sinđelić predao MUP-u Srbije 25. oktobra 2016. godine, nije prenesena u Crnu Goru.
- Na snimku predaje se čuje kako Sinđelić govori da je to oprema koju on inače prodaje po buvljoj pijaci i nesporno je da se on time bavi. Dakle, ni oprema ni oružje nijesu unijeti u Crnu Goru, a ono oružje koje je snimljeno u iznajmljenoj kući na Starom aerodromu poslužilo je da sudija za istragu po zahtjevu nadležnog Specijalnog tužilaštva donese naredbu za sprovođenje mjera tajnog nadzora. Iz sporovedenih dokaza je nadalje utvrđeno da su pripadnici Specijalne jedinice, a koja je po optužnici trebalo da preuzme oružje u Crnoj Gori, puca na pripadnike crnogorske policije i uđe i zauzme zgradu Skupštinu Crne Gore i ostalih institucija, uhapsi predsjednika Vlade Crne Gore Mila Đukanovića, proglasi pobjedu opozicije, a u čemu bi aktivnu ulogu imali optuženi Mandić i Knežević, zapravo su se dan prije i na dan parlamentarnih izbora nalazili u rejonu Zlatibora i Čajetine i nije dokazano da je radnja izvršenja pokušaja terorizma na teritoriji Crne Gore otpočela. Da bi se radilo o pokušaju krivičnog djela, a postoji svršeni i nesvršeni pokušaj, radnja izvršenja treba da otpočne, a da posljedica izostane nakon preduzimanja radnji izvršenja ili iz nekog razloga se ne dovrši radnja izvršenja. Sve ove radnje koje su navedene u optužnici su pripremne radnje za terorizam, tako da nije dokazano da je započela radnja izvršenja jer od svog tog silnog oružja i opreme jedino što je unijeto u Crnu Goru su dva telefona ‘lenovo’ - obrazložio je tada Radović.
Rekao je da nije dokazano da je Popov organizator kriminalne organizacije, te da je, prema optužnici, Dikić imao plan da postupa po nalozima organizatora kriminalne organizacije, ali da sa njima nikada nije imao bilo kakav kontakt, bilo koje vrste...
- Iz iskaza Sinđelića i Velimirovića utvrđuje se da Dikić nije znao ni za kakvo oružje niti je imao komunikaciju sa bilo kojim pripadnikom ove kriminalne organizacije, a kako je to predstavljeno optužnicom kao ni sa onim ljudima koji su iz Srbije došli u Crnu Goru - kazao je sudija tog dana obrazlažući presudu.

„Državni udar” za kraj godine: Apelacioni sud krajem decembra će ponovo odlučivati o predmetu iz 2016. godine

Mislim da je sad potpuno jasno da je predmet "državni udar" i dalje živ i da dolazak (predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije) Mandića i ostalih optuženih na vlast nije imao za posljedicu gašenje tog predmeta - ocijenio je za informativnu emisiju "24 sata" na Televiziji E advokat i potpredsjednik Lige socijaldemokrata Vojvodine Aleksandar Olenik.
Komentarišući otvoreni napad Mandića na vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića kazao je da se istovremeno medijski stavlja na stranu politički pritisak tog istog tužilaštva na nezavisne i objektivne medije, pojedince, kritičare vlasti i opoziciju.&nbsp;
- Odjednom nije tema kako je tužilaštvo instrumentalizovano u političkoj borbi protiv objektivnih medija, nego su sada promijenili uloge, pa je državni tužilac žrtva političkog pritiska, a ne obratno - naveo je Olenik.
Smatra da je između te dvije stvari najviše istine.
- A to je strah opravdani od završetka procesa za državni udar koji bi po svim normalnim kriterijumima trebalo da završi osuđujućim presudama - naveo je Olenik.
Iz Delegacije EU u Crnoj Gori poručuju da političko uplitanje i javni pritisak na tužioce podrivaju vladavinu prava, ugrožavaju nezavisnost tužilaštva, ali i napredak Crne Gore u pristupanju Evropskoj uniji.
- Iako je konstruktivna javna kritika bilo koje institucije, uključujući i tužilaštva, normalna u demokratskom društvu, politički akteri, posebno oni na najvišim funkcijama, treba da se uzdrže od izjava koje bi se mogle shvatiti kao pokušaji uticanja na tužilačke odluke, kao i od komentarisanja konkretnih predmeta koji su još u fazi istrage ili sudskog postupka - navode u Delegaciji Eu.
Dok PES stidljivo odgovara na optužbe, Demokrate tihuju. Iz izvršne vlasti oglasio se jedino Savjet za vladavinu prava, kojim predsjedava potpredsjednik Vlade iz redova Demokrata Momo Koprivica. Poručuje da nezavisno pravosuđe mora biti u potpunosti oslobođeno od političkog ili bilo kog drugog neprimjerenog uticaja, kako bi se osigurala pravda i vladavina prava, a time i uspjeh Crne Gore na evropskom putu.
Slučaj “državni udar” u kojem je Mandić sa Milanom Kneževićem prvostepeno osuđen na pet godina zatvora i dalje je aktuelan, nakon što se Specijalno državno tužilaštvo u junu žalilo na naknadnu oslobađajuću presudu.&nbsp;
Specijalno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv predsjednika Opštine Mojkovac Veska Delića zbog sumnje na zloupotrebu službenog položaja.&nbsp;
Vrhovno tužilaštvo je ranije formiralo predmet protiv predsjednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića zbog sumnje na izazivanje nacionalne i vjerske mržnje.&nbsp;
Istrage o zloupotrebama bivšeg direktora Rudnika uglja Milana Lekića, predsjednika Opštine Pljevlja Daria Vraneša.&nbsp;
Svi oni su funkcioneri Mandićeve Nove srpske demokratije. A slučaj koji je najviše pogodio šefa skupštine je i optužnica protiv njegovog sinovca Danila Mandića, koji će se naći pred sudom u novembru.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dh33leNZr2-g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Prilog novinara Televizije E Aleksandra Matića.

Olenik: Mislim da je sad potpuno jasno da je predmet "državni udar" i dalje živ

Trinaest dana trebalo je specijalnom državnom tužiocima Zoranu Vučiniću i Siniši Miliću da, nakon što su 3. juna ove godine dobili pisanu presudu u predmetu "državni udar", napišu žalbu Apelacionom sudu zbog oslobađajuće presude koja je donijeta 12. jula 2024. godine.
Tužioci su podnijeli žalbu zbog bitne povrede krivičnog postupka i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja navodeći da je tročlano vijeće Višeg suda, kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović “proizvoljno i činjenično neutemeljeno davalo razloge za neprihvatanje i nepoklanjanje vjere iskazu svjedoka saradnika Saše Sinđelića“.
Oni smatraju da bi, da je vijeće pravilno cijenilo sve činjenice, iskaze i dokaze, sud izveo jedini pravilan zaključaku pogledu iskaza svjedoka saradnika i prihvatio bi ga kao istinit.
U žalbi Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), a u koju je Libertas imao uvid, &nbsp;predlaže se da Apelacioni sud, pri činjenici da je prvostepena presuda već jednom ukinuta, održi pretres i donese presudu kojim će sve optužene proglasiti krivim.
Tužioci su naglasili da je sud zanemario činjenicu da je putem Western uniona svjedoku saradniku, Saši Sinđeliću, uplaćen novac od organizatora Eduarda Vadimoviča Šišmakova neposredno pred njihov susret u Moskvi, što se potvrđuje podacima o transferu novca od 25. septembra 2016. godine, ali i komunikacije oko kupovine avionske karte za let u Rusiju.
- U konačnom, i podaci koji se odnose na prelaske državne granice Srbije za dane 26. i 27. Septembra 2016. godine, a iz kojih se potvrđuje da je svjedok saradnik otputovao u Moskvu, te da se dan kasnije vratio iz Moskve. Treba imati u vidu i vremenski razmak između preslaka granice, odnosno odlaska i povratka, koji je manji od 24 sata - navodi se u žalbi SDT-a, koja se preko tri i po mjeseca nalazi pred Apelacionim sudom.
U žalbi SDT se navodi da je Viši sud, prilikom oslobađajuće presude, paušalno zaključio da je iskaz svjedoka saradnika „karakterističan za naučeni iskaz“ navodeći da „ne posjeduju stručna znanja da se bave procjenom kognitivnih sposobnosti Sinđelića“.
U ponovljenom postupku, presudom Višeg suda su prošle godine oslobođeni ruski državljani Eduard Šišmakov i Vladimir Popov, optuženi za organizaciju i finansiranje terorističkog pokušaja nasilne promjene vlasti na parlamentarnim izborima u Crnoj Gori u oktobru 2016. godina.
Presudom su oslobođeni i lideri tadašnjeg Demokratskog fronta - aktuelni predsjednik Skupštine Andrija Mandić, poslanik Milan Knežević, Mandićev vozač Mihailo Čađenović i penzionisani general srpske Žandarmerije Bratislav Dikić.
Krivica nije dokazana ni za sedam srpskih državljana - Predraga Bogićevića, Nemanju Ristića, Srboljuba Đorđevića, Kristinu Hristić, Branku Milić, Milana Dušića i Dragana Maksića, koji su uhapšeni 16. oktobra 2016. godine, na dan izbora, zbog optužbi da im je bio zadatak da izazovu nerede ispred Skupštine.
U ovom predmetu pravosnažno su do sada osuđena samo petorica, koja su još u prvih mjesecima nakon hapšenja, odnosno u martu 2017. godine, zaključila sporazume o priznanju krivice i pristala da budu osuđena na po pet mjeseci robije.
Prvostepenom presudom, svi optuženi u predmetu „državni udar“ su u maju 2019. godine, odlukom vijeća Višeg suda kojim je predsjedavala sutkinja Suzana Mugoša, bili osuđeni na višegodišnje kazne zatvora.
<h2>"GREGER I DRUGI LJIGAVCI..."</h2>
Specijalno državno tužilaštvo u žalbi, koja je napisana na tridesetak strana, navodi i da se sud u razlozima presude bavio porukom koju je Saša Sinđelić poslao pred put u Moskvu, a gdje je naveo da će u Rusiji održati „dobro predavanje o izvjesnom Gregeru i drugom ljigavcu“ pa zaključuje da tu "nema govora o sastanku sa okrivljenim Šišmakovom".
- Međutim, imajući u vidu da je nesporno utvrđeno da je sastanak sa organizatorom Šišmakovim, realizovan na način da Sinđelića ne evidentiraju nadležni organi Rusije, jer je organizator visoki službenik bezbjednosnih službi, te je nejasno kako sud sadržinu ove poruke uzima u prilog svojih zaključaka - piše u žalbi SDT.
Tužioci pojašnjavaju da sud upravo ove poruke o "konspirativnim sastancima", ali i one koje sud navodi kao razloge nelogičnosti iskaza svjedoka saradnika, a koje se odnose na njegovo finansijsko stanje, predstavljaju šifrovane komunikacije pa je zbog toga nejasno da sud ove poruke uzima „kao utvrđene činjenice i na njima zasniva zaključak“.
<h2>SUSRET NA KALEMEGDANU</h2>
Tri dana nakon što je Specijalno državno tužilaštvo, na čijem čelu je tada bio Milivoje Katnić, na dan izbora 16. oktobra 2016. godine pokrenuo akciju hapšenja osoba zbog sumnji da su učestvovali u pokušaju državnog udara, srpske službe su na mjerama tajnog nadzora na Kalemegdanu u Beogradu, evidentirale tajni susret svjedoka saradnika Saše Sinđelića sa Eduardom Šišmakovim.
Tajni susret na Kalemegdanu fotografisao je tog dana i drugi organizator - okrivljeni Rus Popov, a na tom susretu, kako se navodi u žalbi SDT-a, nesporno je da je Sinđelić primao uputstva od organizatora koja je čitao sa lista papira.
Za tužilaštvo je nejasno kako vijeće suda dokumentovani susret organizatora i svjedoka saradnika uzima za jedini potvrđeni susret i zaključuje da „drugi nijesu dokazani“.
- Umjesto da ovaj susret cijeni upravo kao potvrdu navoda svjedoka saradnika u pogledu ostvarene tajnosti - piše u žalbi SDT.
<h2>NOVAC, ORUŽJE, SPECIJALCI</h2>
Za Specijalno državno tužilaštvo, kako se navodi u žalbi u koju je Libertas imao uvid, sud paušalno i neutemeljeno zaključuje u pogledu opreme, koju je svjedok saradnik predao Ministarstvu unutrašnjih poslova Srbije 25. oktobra 2016. godine i novcu u iznosu od 125.000 eura.
Tužioci Vučinić i Milić tada navode zaključak vijeća Višeg suda, koje je u presudi napisalo da se sa „tom opremom ne može opremiti grupa od 50 specijalaca, te da se sa tim ne bi mogli nositi sa oružanim snagama Crne Gore“ kao i zaključak suda „da nema dokaza da je novac uplatio Šišmakov“.
- Valja istaći da je sama za sebe činjenica u odnosu na opremu ispravna, ali dovedena u vezu sa naoružanjem koje je trebalo biti prenijeto u Crnu Goru, odnosno 50 pušaka i municije, upravo navodi na zaključak da je sva oprema i oružje bili pogodni da posluže specijalcima i drugim pripadnicima za realizaciju kriminalnog plana - piše u žalbi SDT.
Oni su problematizovali i zaključke suda oko „neuvjerljivosti svjedoka saradnika u dijelu koji se odnosi na pravila kontrole i discipline članova“, a koji se se zasnivaju na iskazima Sinđelića i svjedoka Mirka Paja Velimirovića.
U žalbi SDT smatra i da se vijeće sudije Radovića neprimjerenim pravnim konstrucijama bavilo analizom svjedočkog iskaza Velimirovića oko nabavke 50 pušaka, karakterišući iskaz terminogijom koju ne prepoznaje pravna teorija i sudska praksa, nazivajući ga da je „na granici sa bajkovitim“...
Koliko je za tužilaštvo, navode u žalbi, bio paušalan pristup prvostepenog suda oko ocjene iskaza Velimirovića, navode i u primjerima iz zaključaka presude:
„Vjerovatnoća da on na Mokroj gori nađe takvo lice jednaka je vjerovatnoći da se pronađe igla u plastu sijena“, ali i pojašnjenje dokazne vrijednosti iskaza oko karakteristike oružja gdje sud opisuje: „Dakle, isto ne bi bilo oružje namijenjeno za neki beznačajan događaj, sportsku priredbu, kao što bi možda bilo zagađanje glinenih golubova“...
„Što sve dodatno ukazuje na površan i paušalan pristup prvostepenog suda pri ocjeni ovih dokaza, suprotno odredbi 370 ZKP-a, koja obavezuje sud da savjesno ocijeni svaki dokaz pojedinačno, i u vezi sa ostalim, i da na osnovu toga izvede zaključak da li je neka činjenica utvrđena“, navodi se u žalbi.
U žalbi SDT navodi da bi sud, da je pravilno cijenio, sasvim sigurno utvrdio da je svjedok Velimirović, nakon što je 12. oktobra, „otkrio kriminalni plan“ državnim organima, a potom postupao po uputstvima i nalozima svjedoka saradnika, to činio jer je bio svjestan činjenice da je pod mjerama tajnog nadzora.
- Pravilnom i kritičkom ocjenom nužno dovodi do zaključaka da ne može biti ni govora o tome da postupa kao prikriveni isljednik, kako to pogrešno zaključuje prvostepeni sud. Za naglasiti je da to upravo opravdavaju sugestije i uputstva, koja su davali službenici državnih organa, a u cilju njegovog dopinosa otkrivanju kriminalne organizacije i plana - piše u žalbi.
Tokom prvostepene odluke za vijeće Višeg suda razgovor Velimirovića, koji je vodio dan pred izbore, a tiče se oružja pronađenog u kući na Starom Aerodromu, a koje je pripadalo UP i bilo uzeto na revers, zaključilo da je riječ o nepouzdanosti iskaza tog svjedoka.

SDT traži da se svi osude za "državni udar"

Crnogorski helsinški odbor za ljudska prava (CHO) navodi da obrazloženje sudije Zorana Radovića u presudi Višeg suda u ponovljenom suđenju u slučaju Državni udar vrvi od apsolutno neodrživih teza, pretpostavki i zaključaka, pozivajući stručnu i političku javnost da pažljivo pročita dokumenat. 
 
 Iz CHO poručuju da je obrazloženje nelogično, neozbiljno, neodgovorno i nedostojno da prati presudu o slučaju od najvećeg značaja za naše društvo i državu. 
 
 Nemoguće je, dodaju, da u sistemu koji se poziva na vladavinu prava, takvo sramno obrazloženje bude podloga i opravdanje za oslobađajuće presude. 
 
 - Posebno je zabrinjavajuće, da Specijalno državno tužilaštvo nije smatralo za potrebnim da se žali na tu i takvu presudu?! Pozivamo pravne stručnjake, eksperte iz sudske i tužilaške organizacije da crnogorskoj javnosti daju jedan slični primjer - bilo đe u svijetu - da državno tužilaštvo nije uložilo žalbu na presudu kojom je preinačena prvostepena osuđujuća presuda – ističu iz CHO.&nbsp;
Poručuju da sve ovo govori najgore o “zakonitosti” i “nepristrasnosti” u radu GST Novovića i VDT Milorada Markovića.&nbsp;
&nbsp;- Tolerisanje i ćutanje na presudu sudije Radovića ukazuje na ozbiljne anomalije i na maligni politički uticaj na Tužilaštvo, koje, umjesto da postupa strogo po Ustavu i zakonu, pristupa slučajevima selektivno, arbitrarno i sa političkim motivacijama i interesima – naglasili su iz CHO.&nbsp;
Dodaju i da pitanje koruptivnih radnji u svemu tome ne žele da otvaraju - jer se ono, kako kažu, samo nameće.&nbsp;
- CHO poziva sve odgovorne društvene aktere, pravne stručnjake (a posebno uvažene članove Tužilačkog savjeta), specijalizovane NVO, novinare i, na kraju, političke partije u Skupštini Crne Gore, da detaljno ispitaju navode iz obrazloženja te presude - jer se radi o pitanjima od kapitalnog značaja za ukupne društvene i političke prilike u našoj zemlji – navodi se u saopštenju.&nbsp;
Poručuju da, ukoliko to i ovoga puta ostane bez odgovora i bez reakcije, onda ne treba trošiti vrijeme i energiju na uzaludne žalopojke kako Crnu Goru danas vodi srpsko-ruska agentura, niti imati iluzije kome i čemu služe SDT, Tužilački savjet, GST Novović i VDT Marković.•

CHO: Sramno obrazloženje presude sudije Radovića u slučaju Državni udar

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je država u prethodnom periodu bila suočena sa "dobro organizovanim pokušajem državnog udara" u koji su bile uključene "sve državne institucije".
- Od osnovnih i srednjih škola, preko fakulteta i pokušaja u zdravstvu, do svih elektroenergetskih postrojenja od kojih zavisi život u Srbiji. O policiji da ne pričam. Tu će zastrašujući podaci tek da izađu na površinu kada vidite ko je tu "pumpao" i ko se sa kim dogovarao - rekao je Vučić 2. juna, prenosi Beta.
On je dodao da za organizaciju tih aktivnosti "morale da dođu spoljne pare, politički saveti i lekcije". Nije objasnio odakle su, kako je rekao, "došle spoljne pare".
Vučić je to izjavio tokom sastanka sa predstavnicima studenata koji se protive blokadama fakulteta, a koji je održan u zgradi predsjedništva u Beogradu.
Kometarišući aktivnosti studenata u blokadi on je rekao da su činili "fascinantno velike greške" i da su tako naučili da političkom protivniku "ne možeš da ostaviš toliko vrijeme, posebno ako je vičniji".
Studenti duže od šest mjeseci blokiraju rad državnih fakulteta zahtijevajući, prije svega krivičnu i političku odgovornost za pogibiju 16 osoba na Željezničkoj stanici u Novom Sadu.
Oni mjesecima predvode i proteste širom zemlje, a podršku su pružile stotine hiljada gađana, među kojima su i oni udruženi u zborove, poljoprivrednici, advokati, glumci...
Vučić je izjavio i da će svim studentima koji žele da polažu ispite, država omogućiti da uđu na fakultete.
- Ući ćete na fakultete. Nažalost, već smo mnogo toga dopustili. S pravom se sve češće čuje kritika ljudi kad ćemo već jednom pokazati da je država – država - rekao je Vučić.
On je kazao da država godišnje izdvaja 54,8 milijardi dinara (oko 500 miliona eura) za visoko školstvo da bi, kako je rekao, neko blokirao fakultete. Dodao je da će iz tih razloga biti pružena "veća podrška" privatnim fakultetima.
Predstavnik studenata koji se protive blokadama Miloš Pavlović kazao je da od države "samo" traže da im omogući da se školuju.
Početkom maja, studenti u blokadi su svojim zahtjevima pridružili i poziv vlastima da raspišu vanredne parlamentarne izbore jer kažu da zbog "duboko ukorijenjene korupcije", institucije nisu u mogućnosti slobodno da rade na njihovim zahtjevima.
Međutim, predstavnici vlasti taj zahtjev odbijaju.
U više navrata poručili da su svi studentski zahtjevi ispunjeni dok akademci kažu da to nije tačno i nastavljaju sa blokadama.

Vučić tvrdi da se desio pokušaj državnog udara, optužuje i policiju

Potpredsjednik bh. entiteta Republika Srpska (RS) iz bošnjačkog naroda Ćamil Duraković izjavio je večeras da je predsjednik RS Milorad Dodik „izvršio državni udar“ potpisivanjem ukaza o zabrani delovanja Suda i Tužilaštva BiH i Agencije za istrage i zaštitu BiH (SIPA) na teritoriji tog entiteta.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6197%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fdodik-potpisao-ukaze-o-proglasenju-neustavnih-zakona-o-zabrani-rada-drzavnim-institucijama-u-rs-u&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- De facto je otcijepio entitet Republika Srpska. Ovo je direktno vraćanje bezbjednosti nas iz Srebrenice, Bratunca i drugih djelova istočne Bosne, Krajine, Posavine i Semberije u ruke MUP-a RS - rekao je Duraković, prenijeli su sarajevski mediji.
Dodao je da je „slijep onaj koji ovo ne vidi kao egzistencijalnu prijetnju“.
- Narod se vratio uz garanciju da će se centralna vlast BiH brinuti za našu bezbjednost, a danas nas je Milorad Dodik jednostavno vratio u ruke Ljubomira Borovčanina, ratnog komandanta Specijalne policije RS osuđenog zbog ratnih zločina u Srebrenici - zaključio je Duraković.
Dodik je večeras potpisao ukaze o proglašenju zakona o zabrani djelovanja Suda i Tužilaštva Bosne i Hercegovine (BiH), Agencije za istrage i zaštitu BiH (SIPA) i Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH (VSTS) na teritoriji RS.
Najavio je da ti zakoni stupaju na snagu u petak.

Duraković: Dodik izveo državnu udar, de facto otcijepio entitet Republika Srpska

Brazilski glavni tužilac Paulo Gonet Branko podigao je optužnicu protiv bivšeg predsjednika Žaira Bolsonara zbog pokušaja državnog udara nakon poraza na izborima 2022. godine.
Bivši predsjednik Brazila optužen je u utorak da je nadgledao ogromnu šemu da zadrži vlast nakon što je izgubio izbore, uključujući jednu zavjeru za poništavanje glasanja, raspuštanje sudova i osnaživanje vojske, i drugu za planiranje ubistva novoizabranog predsjednika Inasija Lule da Silve.
U optužnici na 272 stranice navodi se da je Brazil bio izuzetno blizu ponovnom poniranju u vojnu diktaturu nakon skoro četiri decenije.
Bolsonaro i još 33 osobe, uključujući bivšeg šefa obavještajne službe, ministra odbrane i savjetnika za nacionalnu bezbjednost, optuženi su za niz zločina protiv brazilske demokratije.
Optužbe su u suštini usvojile preporuke brazilske federalne policije date u novembru, prenosi Njujork tajms.
Slučaj će sada ići pred Vrhovni sud Brazila, koji će odlučiti da li da naredi hapšenje Bolsonara.
Ako bude proglašen krivim, mogao bi se suočiti sa 12 do 40 godina zatvora.
U intervjuu prošlog mjeseca Bolsonaro je negirao optužbe da je planirao državni udar, rekavši da je pravno doveo u pitanje pogrešan izborni sistem i istražio načine u Ustavu da popravi ono što je smatrao „sumnjivim rezultatom“.&nbsp;
Njegov advokat u utorak nije imao komentar.

Žair Bolsonaro optužen za pokušaj državnog udara

Ne, ona grinta poslanice Jelene Nedović, onoliki jed i žarka želja poslanika Borisa Pejovića da zaključci Ustavnog odbora budu jači i od Ustava, kamoli od opozicije ili ustavnih sudija pred penziju - a, ne to poslanici PES-a nijesu radili zbog para koje su im obećali za podršku Mandićevoj ideji obesmišljavanja Ustavnog suda.&nbsp;
Ne, naravno da ne, bože-me-sačuvaj, sve je to bilo, pogađate, radi principa. Preciznije: radi gaženja principa, onako kako to gaze svi oni ljudi kojima upravljaju drugi, moćniji. I kada kaže, recimo Nedović, da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu i samo istinu... Kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!&nbsp;
<blockquote>Početna zamisao ustavnog puča je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav Manda želi, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja...</blockquote>
I ne, definitivno ne, Snežana Armenko, mlađana predsjednica Ustavnog suda, koja u karijeri sudije Osnovnog suda u Podgorici nije imala deset bitnijih suđenja ili presuda, nije sve ovo, svih ovih dana, radila samo zbog opstanka na sadašnjoj poziciji koja joj očito ne pripada ni po znanju i ni po etici.&nbsp;
Naravno da ne, daleko bilo, nije to bio samo nesavjesan rad u službi ili zloupotreba službenog položaja, već nešto mnogo, u moralnom smislu, gore od toga - sve je Armenko svjesno radila po nalogu svetosavske, litijaške parlamentarne većine. Da, predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi.&nbsp;
Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;
Tako je sedmoro poslanika na Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore glasalo da se - ne poštuje Ustav, da Crna Gora ne bude pravna država. Njih sedmoro je glasalo kako je i dogovoreno, kako su im rekli da glasaju. Kako su oni pristali da glasaju kako im je rečeno. Poput kamikaza koji ginu da bi potopili neprijateljski brod, poslanici parlamentarne većine obavili su moralno samoubistvo da bi potopili crnogorski Ustav.&nbsp;
I sve to da bi se – poštovali interesi srpskog sveta, koji može postojati samo ako ne bude crnogorskog svijeta. Plan iz Beograda koji Andrija Mandić, Milan Knežević, ali i Milojko Spajić i ostali Vučićevi pioni sprovode u Crnoj Gori, od avgusta 2020. godine.
<blockquote>Kada Jelena Nedović kaže da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu - kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!</blockquote>
Jučerašnja dešavanja na Ustavnom odboru, pokazala su kako se glasanjem mimo zakona i moralnih normi može obesmisliti demokratski princip glasanja; kako se principi parlamentarne demokratije mogu izokrenuti u parlamentarnu diktaturu. &nbsp;
Parlamentarna diktatura, sjećate li se tog pojma?&nbsp;
Da, od prije deset godina, iz vremena sukoba tadašnjeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i tadašnjeg predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića, kada je parlamentarna većina, koju je jednokratno omogućio tadašnji SDP, usvojila zaključke o Kombinatu aluminijuma Podgorica, mimo volje i glasova DPS-a. Tada je, preglasan u parlaemntu, Đukanović gorko govorio o neprincipijelnoj većini koja je uvela parlamentarnu diktaturu.&nbsp;
Eh, i to je bila parlamentarna diktatura? Vjerovatno se danas sam Đukanović gorko osmjehuje vlastitim ocjenama od deceniju ranije. Glasanje i postupanje današnje parlamentarne većine mnogo više sliči klasičnoj diktaturi većine koja zloupotrebljava institucije radi ličnih, grupni, partijskih interesa.&nbsp;
<blockquote>Predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi. Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;</blockquote>
Baš tako: diktatura parlamentarne većine. Sinoćna dešavanja u parlamentu pokazuju kako to stvarno izgleda. I kakve su moguće posljedice. Neustavnim, nasilnim penzionisanjem jedne sudije Ustavnog suda, Mandić i njegovi litijaški saborci, ali i Spajić i njegovi kripto-borci ostvarili su ono što su htjeli – brojčanu premoć u politizovanom Ustavnom sudu.&nbsp;
U početku, zamisao je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav žele, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja, da usvajaju podzakonska akta do mile volje parlaementarne većine...&nbsp;
Da, litijaška većina danima i sedmicama je pripremala klasični ustavni puč, pretvaranjem Ustavnog suda u partijski aparat. &nbsp;
Nakon žestoke reakcije opozicije, od sinoć se prešlo na plan B, neustavno penzionisanje jednog sudije i najavu penzionisanja još dvoje. Bolje rečeno, planiraju puzajući puč pred očima javnosti. Drugim riječima: ono što su planirali do juče – da zgaze u jednom jurišu politički i pravni sistem u Crnoj Gori, sada će morati fazno, u etapama.&nbsp;
Nešto će ići sporije, računaju premijer Spajić i šef parlamenta Mandić, ali će ipak biti strašno efikasno – puzajući puč koji pravo i pravdu ostavlja van institucija.&nbsp;
I sada više nije mnogo bitno kako će se ovo političko stanje od sinoć nazvati, da li je to parlamentarna većina izvela državni udar, je li se radi o razaranju Ustavnog suda i svojevrsnom ustavnom puču ili je na sceni parlamentarna diktatura... Ključno pitanje je: da li demokratska Crna Gora ima snage da se, institucionalno ili vaninstitucionalno, odupre pogubnoj imperijalnoj politici razaranja, uništavanja države i društva? Ili, poetičnije rečeno: ima li nas dovoljno da kažemo – NE? &nbsp;
&nbsp;

Draško Đuranović

Kad litijaši marširaju – na državu

"Bauci pitanja “državnog udara” kruže nad Crnom Gorom. Proizvedeni su “specijalnom optužnicom” koju je svojevremeno saopštio (predsjednik Srbije) Aleksandar Vučić. Zašto Aleksandar Vučić više ne pominje “državni udar” u Crnoj Gori, a prvi ga je javno objavio - upitali su iz Dukljanske akademije nauka i umjetnosti.&nbsp;
Pitaju i ko su izvršioci “državnog udara” 2016. godine, zašto Vučić nije kao glavni svjedok dio sudskog procesa za “državni udar”, zašto se u Crnoj Gori ponavljaju u kontinuitetu hibridni državni udari, te zašto je Crna Gora postala država državnih udara.
Poslije “državnog udara” u Crnoj Gori je, navode u saopštenju, otvoren sudski proces protiv izvršioca u pokušaju. Sudska presuda o državnom udaru je donešena, ali još nije jasno da li je konačna.
- No, posebno je interesantno to da je bilo još mnogo ”hibridnih državnih udara”. I taman kad se pomislilo da ih više neće biti, pojavila se promocija četnika Hitlerovih saradnika iz II sv rata, i to u biblioteci glavnog grada. Negiranje istorijskih činjenica vezanih za Hitlerov fašistički četnički pokret, kojeg personifikuje Blagoje Jovović, predstavlja zadnji bijedan uzaludan fašistički pokušaj hibridnog državnog udara, Nikako da shvate “oslobodioci” da Crna Gora nikada neće postati država Hitlerovih četnika - navode u saopštenju.&nbsp;
Dodaju da je "jednu vrstu 'državnog udara' pokušao izvesti i crnogorski građanin Srbije i Crne Gore, porijeklom iz Krnje Jele, koji se nacionalno deklariše kao Srbin".
- To samo po sebi nije problem. Problem postaje angažovanje četnika na kontinuitetu hibridnih državnih udara. To deklarisanje samo po sebi nije nikakav problem. Samoporedjeljenje je osnovno ljudsko pravo, pa makar se rođeni Crnogorci upisivali kao Španci. No velji je problem angažovanje četnika na kontinuitetu hibridnih državnih udara. Intrigantna je umišljenost četnika da može da mijenja logo Skupštine kako mu na um padne. Ali, mnogo pogrešno se umislio da, kroz njegovo deklarisanje i položaj četničkog vojvode, može da osporava stvarni identitet Crne Gore i njene Skupštine - ističu u DANU.
Osvrnuli su se i na dvojno državljanstvo aktuelnog predsjednika Skupštine.
- Ovaj istovremeni građanin i Crne Gore i Srbije, je specifičan političko-državni fenomen, koji se usuđuje, da kao četnički vojvoda i predsjednik Skupštine, nameće Crnoj Gori, pomoću njegovog loga, četničko opredjeljnje. Radi se o tome da njegov logo simboliše okupaciju Crne Gore. Njegov logo je logo okupirane Crne Gore, koja je prekrštena u Zetsku Banovinu kraljevine Jugoslavije. Vojvoda i njegov logo simbolišu uništenje Crne Gore nakon srpske okupacije, poslije 1918. Godine. Zato je Mandićev logo ozbiljan oblik hibridnog državnog udara. Aktuelno osporavanje crnogorskog identiteta, države, nacije, istorije, kulture i crkve je savremeni kontinuitet državnih udara, poslije okupacije 1918. godine - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Sektoru specijalnih operacija hibridnih državnih udara na Crnu Goru pripada i, dodaju, "najavljivano rušenje mauzoleja na Lovćenu, kad bi četnicima to moglo bit’".
- Nažalost četnici, na čelu sa svojim vojvodom, uspjeli su privremeno ostvariti tešku specijalnu operaciju hibridnog državnog udara putem krađe crnogorskih manastira, groblja i crkava. Od tuđega tuga bije, pa će se kad tad viđećeti što je čije. Pošto se nijesu osjećali dovoljno djelotvornim, “oslobodioci” su, prema nekim najavama, prišli zlouporebi popisa. Po nekim analtičairma u Crnoj Gori ima 51,27 odsto Crnogorca, a svedeni su njihovim manipulativnim popisom na manje od 45 odsto. To se slično desilo i sa jezikom. Nekada će se svakako razjasniti dilema da li su tačne tvrdnje vještaka analitičara Boljevića po pitanju popisa. Jer ako je to tačno, onda je izveden još jedan oblik specijalne operacije ozbiljnog hibridnog državnog udara - saopštili su iz DANU.&nbsp;
Specijalnom operacijom hibridnog državnog udara sprovode “oslobodioci” uništitenje ekonomije države, navodi se dalje u saopštenju Dukljanske akademije nauka i umjetnosti.
- U toku je uništenje privrednih sektora: turizma, poljoprivrede, Željezare Nikšić, Luke Bar, Rudnika Uglja Pljevlja, Elektroprivrede, Agrokombinata, Aerodroma, Aviokompanije, Regionalnog Vodovoda, korišćenja čvrstih minealnih sirovina, nafte i gasa, hidroenergije. Savremena serija specijalnih operacija hibridnih državnih udara počela je najavom Aleksandra Vučića "da su u Srbiji pripremane nelegalne aktivnosti za Crnu Goru”. Ova izjava je originalno svjedočanstvo o pokušaju “držvnog udara”. Zato treba da bude dostupna javnosti i sada i za vazda. Obavezno bi bilo da njegova izjava bude dio sudskog procesa o “državnom udaru”. Zato što je Vučićeva izjava esencija ovog događaja - kazali su iz DANU.
Važnost Vučićevih podataka za “državni udar” se, kako su ocijenili, vidi iz njegove originalne izjave: “Bezbjednosni organi Srbije došli su do nepobitnih i materijalnih dokaza da su na teritoriji Srbije pripremane različite ilegalne aktivnosti za teritoriju Crne Gore. Ustanovljena je povećana aktivnost obaveštajnih službi i sa istoka i sa zapada. Određena lica su pratila putanju kretanja predsjednika Vlade Crne Gore iz dana u dan, iz minuta u minut, i obaveštavala druga lica o tome. Neka su lica privedena u Beogradu i nalaze se pod našom kontrolom. Oni su radili sa ljudima zbog kojih se može reći da postoji element inostranosti. Među dokazima u vezi sa planiranim aktivnostima u Crnoj Gori su fotografije, snimci, uniforme, direktna priznanja i zaplijenjen novac u iznosu od 125 hiljada eura. Srbija će, bez obzira na cijenu koju ću lično platiti i vjerovatno drugi časni ljudi iz službe bezbjednosti, procesuirati one koji misle da je dozvoljeno da dajete operativne podatke kriminalističke policije službenicima stranih ambasada".&nbsp;
- Ostalo je nepoznao da li je, kad i ko procesuiran po Vučićevoj optužnici. Sasvim je jasno da je za suđenje od presudne važnosti trebalo biti svjedočenje Aleksandra Vučića, koji nedvosmisleno potvrđuje da se pokušaj državng udara zaista dogodio. Iako nije decidno saopstio ko ga je izvršio, Zato se očekuje u budućnosti od nadležnih organa da utvrde ko su izvršioci. Ali je ova javna i zvanična izjava Aleksandra Vučića velja opomena nadležnim organima o riziku kojem su izloženi pri donošenju odluka - navode iz DANU.&nbsp;
Optuženi građani Rusije, Srbije i Crne Gore u slučaju “državni udar” su tretirani sudskim postupcima.
- Viši sud u Podgorici je oslobodio krivice optužene , navodeći da nje bilo dokaza za pokušaj teroroizma na dan parlamentarnih izbora u Crnoj Gori 2016. godine. Sudski proces protiv “državnog udara” obuhvatio je i 2 poslanika Skupštine Crne Gore, koji su javno reagovali tim povodom. U vezi njihovog reagovanja i sudskog procesa advokat Veselin Radulovć je izjavio:”Urgencija vrhovnom državnom tužiocu je bez osnova i može predstavljati samo pokušaj političkog uticaja na tužilaštvo. Takođe, nije primjerena, jer dolazi od predstavnika zakonodavne vlasti i aktuelne parlamentarne većine. Urgencija je pravno neutemeljena i potpuno besmislena.”. Šta sve ovo znači, vjerovatno će pravnici, Tuzilaštvo i Sud da protumači - rekli su iu DANU.
Ali izgleda da, kako kažu, proces još nije zvršen do kraja, dok se tužilaštvo ne izjasni.
- Proces specijalnih operacija državnih udara traje još od okupacije Duklje i Kraljevine Crne Gore, evo sve do danas. Ipak, se uočava pad intenziteta državnih udara u Crnoj Gori, koji su u završnici spali na neku promociju Hitlrovih četnika u biblioteci. To pokazuje da su gotovo sve aktuelne hibridne metode iscrpljenje. Pad intenziteta hibridnih državnih udara, koji su na izdisaju, pokazuju da je Crna Gora na početku puta oporavka - zaključuju iz DANU.&nbsp;

DANU: Jednu vrstu državnog udara pokušao je izvesti i crnogorski građanin Srbije i Crne Gore, porijeklom iz Krnje Jele

Crnogorski festival filma o ljudskim pravima UBRZAJ 2025 sinoć je u Kotoru zvanično otvoren projekcijom filma „Glas Hind Radžab“, rediteljke Kauter Ben Hanije, koji je duboko pogodio kotorsku publiku.
Radmila Bećo Radulović, direktorica Kulturnog centra „Nikola Đurković“, otvorila je kotorsko izdanje Festivala UBRZAJ. “Ove projekcije podsjetiće nas da se prave priče često ne čuju dovoljno glasno. Posebno sam ponosna što je Kotor večeras mjesto gdje se te priče ne samo čuju, već i razumiju. Kao direktorica Kulturnog centra, ali i kao neko ko duboko vjeruje u moć umjetnosti da mijenja ljude i zajednice, želim da zahvalim Festivalu UBRZAJ što godinama unazad donosi svoju hrabrost, osjetljivost i važna pitanja u naše Kino ‘Boka’. Vjerujem da kultura ima najveću vrijednost onda kada nas natjera da preispitamo vlastite stavove i da otvorimo prostor empatiji”, kazala je ona.
„Danas se suočavamo sa stvarnošću u kojoj se pravda često odmjerava nejednakim mjerilima, u kojoj se vrijednosti povlače pred kratkotrajnim interesima, a institucije nerijetko biraju komfor ćutanja onda kada bi njihova uloga trebala da bude najodlučnija, što proivodi duboke posljedice na društvo. Zato nam je UBRZAJ potreban. Film otkriva ono što brojevi zamagljuju, ono što ne staje u izvještaje. Film pamti i podsjeća, otvara prostor za pitanja koja inače ostaju potisnuta“, navela Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a. „Nepravdu moramo prepoznati, bez obzira na to gdje se dešava i koliko je politički ‘podobna’ ili ‘nepodobna’. Nijedan ljudski život ne smije biti manje vrijedan zbog identiteta koji nosi, “ zaključila je ona.
Prethodno je juče u gimnaziji prikazan film “Si e No – Da i ne”, autorke Sanje Blečić, dok je sinoćnja posljednja projekcija u Kotoru bila film „Potpuno različito, skroz isto“ talijanske rediteljke Marijane Đorđe Marćezini. &nbsp;Večeras su na repertoaru „Gospodin Niko protiv Putina“ &nbsp;od 19h00 i „Sreća za sve“ od 20h30.
Četvrti festivalski dan u Podgorici obilježavaju tri filma koja, svaki iz drugačijeg ugla, govore o otporu – političkom, društvenom i unutrašnjem. Kroz priču o pojedincu koji se suprotstavlja autoritarnom režimu, tinejdžeru čiji je identitet postao meta nasilja i kolektivu koji se lomi pod pritiskom straha i predrasuda, današnji program otvara pitanja hrabrosti, nepristajanja i cijene slobode u savremenom svijetu.
Od 17h00 publika će imati priliku da pogleda film „Gospodin Niko protiv Putina“ &nbsp;autora Davida Borensteina i Pavela Talankina. To je intiman, hrabar i uznemirujuće aktuelan portret čovjeka koji se, bez političke moći, zaštite ili društvenog statusa, usuđuje da uradi ono što većina ne smije ni da pomisli - da se otvoreno suprotstavi režimu Vladimira Putina. Film istražuje hrabrost, cijenu slobode i granice individualnog otpora u autoritarnom društvu.
Film „Dječak u roze pantalonama“ autorke Margerite Feri, na repertoaru je od 18h45. Ta duboko potresna priča zasnovan je na istinitom događaju. Andrea je imao svega petnaest godina kada je, usljed brutalnog vršnjačkog nasilja, oduzeo sebi život. Bio je to prvi slučaj u Italiji u kojem je zlostavljanje među mladima dovelo do samoubistva, ostavivši zemlju u šoku i nevjerici. Film ne istražuje samo tragični događaj, već i sistemsku odgovornost i empatiju prema žrtvama vršnjačkog nasilja.
Treća projekcija počinje u 20h45, sa društveno angažovanim trilerom “Histerija” reditelja Mehmeta Akifa Bujukatalaja. Film prikazuje napetu dinamiku multietničke filmske ekipe suočene s krizom identiteta i povjerenja nakon što se, tokom snimanja jedne scene, dogodi spaljivanje Kur’ana. Naizgled bezazlena situacija pokreće lavinu sumnji, stereotipa i međusobnih optužbi, pretvarajući set u prostor intenzivne psihološke napetosti. To je i priča o opasnosti brzih zaključaka, pukotinama u multikulturalnim kolektivima, ali i o mehanizmima kojima strah i neznanje mogu razoriti svaku zajednicu.
Ovogodišnje izdanje se realizuje uz podršku Opštine Kotor, Opštine Berane, KIC „Budo Tomović“, Crnogorske kinoteke, JU KC „Nikola Đurković“, Centra za kulturu Berane, Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, Fonda za manjine, Kancelarije za ljudska prava Visokog komesara UN, Programa za razvoj UN (UNDP) i Evropske unije.
Partneri UBRZAJ festivala su Međunarodni festival dokumentarnog filma Beldocs iz Beograda &nbsp;i Mreža festivala filmova o ljudskima pravima (HRFN) sa sjedištem u Amsterdamu.
Posvećenost društvenoj odgovornosti reflektovana je kroz sponzorstva hotela Crown Plaza Podgorica, Metropolisa, Companie de Vinos i PG taksija.
Medijski pokrovitelji UBRZAJ 2025 su televizije Nova M, PG TV, TV E, Radio i portal Antena M, dnevni list Pobjeda, portal i dnevni list DAN, Radio D, portal CdM, portal Analitika, Radio Kotor, Radio Berane, Radio Tivat, Radio Titograd i radio Elmag, El, Mag i Arena.
Ulaz na sve projekcije je besplatan, a više informacija je dostupno na https://ubrzaj.me/

Otvoreno kotorsko izdanje Festivala UBRZAJ 2025, a Podgorica danas u znaku filmskih priča o različitim oblicima otpora

U prostorijama Uprave policije danas je zvanično uručena donacija Modularnog data centra (MDC) i prateće IT opreme koju je Vlada Sjedinjenih Američkih Država obezbijedila kroz ICITAP program, čime je značajno ojačana digitalna infrastruktura Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije, saopšteno je iz MUP-a.
“Donacija obuhvata Modularni data centar najnovije generacije, uz ranije isporučene UPS sisteme, servere i HVAC jedinice, ukupne vrijednosti više od 1,18 miliona eura. Nova oprema predstavlja ključnu osnovu za dalji razvoj integrisanih informacionih rješenja MUP-a, uključujući objedinjavanje centralnih policijskih informacionih sistema CMS i EMS, te podizanje nivoa bezbjednosti i pouzdanosti podataka”, navodi se u saopštenju.
Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović istakao je da donacija dolazi u trenutku kada MUP sprovodi proces digitalne transformacije, usmjeren ka modernizaciji rada, unapređenju pružanja javnih usluga i jačanju kapaciteta za borbu protiv savremenih bezbjednosnih izazova.
„Ovo je važan korak u modernizaciji naše infrastrukture i jačanju kapaciteta policije za efikasno i bezbjedno upravljanje podacima. U okviru sveobuhvatne digitalne transformacije, koju smo nedavno pokrenuli, radimo na unapređenju svih ključnih informacionih sistema, povećanju otpornosti na hibridne prijetnje i poboljšanju usluga koje pružamo građanima. Danas donirana oprema značajno će doprinijeti tim naporima“, poručio je Šaranović.
Ambasadorka SAD u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke izrazila je zadovoljstvo što Vlada SAD može da doprinese unapređenju kapaciteta crnogorskog bezbjednosnog sektora, ističući da će nova oprema biti od velike koristi u jačanju rada institucija, posebno u kontekstu globalnih prijetnji sa kojima se suočavaju države članice i partneri NATO-a.
„Ovo je jedna od najvećih donacija Vlade SAD Crnoj Gori u prethodnih nekoliko godina koja će unaprijediti kapacitete Crne Gore u oblasti borbe protiv organizovanog kriminala, snaženja vladavine prava i zaštite građana. Ovim je napravljen značajan iskorak u modernizaciji Uprave policije”, istakla je Rajnke.
V.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović naglasio je da će Data centar ojačati informaciono-komunikacione kapacitete za dalji razvoj Uprave policije, čime su stvoreni institucionalni uslovi za razvoj i primjenu savremenih sistema, i koji će omogućiti proaktivan rad policije vođen obavještajnim radom, brže i bezbjednije procese, poput prikupljanja, obrade, generisanja i analizu podataka, dobijenih iz digitalnih uređaja, kao i uvođenje Case management sistema u Upravi policije koji omogućava kvalitetnije planiranje i efikasnije realizovanje procesa rada.
„Ova donacija i konstantna podrška naših partnera iz SAD dodatno nas osnažuje u izgradnji sistema koji prati razvoj savremene tehnologije i stvara uslove da organi za sprovođenje zakona odgovore na visokorangirane bezbjednosne izazove. Dosadašnjim radom izgradili smo čvrste temelje u međunarodno obavještajnoj zajednici za buduće uspjehe, a podrška naših partnera ima ključnu ulogu u realizaciji naše strateške misije.“ kazao je Šćepanović.
Uvođenje Modularnog data centra, zaključuju, predstavlja jedan od ključnih infrastrukturnih koraka u nastavku modernizacije rada Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije, uz podršku međunarodnih partnera i u skladu sa strateškim ciljevima jačanja bezbjednosti i institucionalne otpornosti.

Šaranović – Rajnke: Jedna od najvećih donacija Vlade SAD Crnoj Gori u prethodnih nekoliko godina

Pripreme za novogodišnje izdanje Podgoričkog pazara ulaze u svoju završnu fazu, a praznični duh, uz jelku, ukrase i pazarske kućice, počinje da se širi Trgom nezavisnosti.
Predstavnici Turističke organizacije Podgorica uz podršku drugih gradskih preduzeća vrijedno rade kako bi sve bilo spremno za 19. decembar i svečano otvaranje Pazara uz ceremoniju paljenja novogodišnje rasvjete i nastupe grupe L'Ombelico i Nataše Bekvalac.
Direktor Turističke organizacije (TO) Podgorica Dragan Grnović istakao je da su za ovo izdanje Podgoričkog pazara uveli novitete sa ciljem da unaprijede manifestaciju.
– Podgorički pazar kao sada već tradicionalna manifestacija koja zauzima bitno mjesto u društvenom i kulturnom životu svih naših sugrađana i posjetilaca obavezuje nas da je svake godine unapređujemo i učinimo boljom. Ove godine, po uzoru na druge gradove, pokrenuli smo proces licitacija za 30 kućica i na osnovu toga prikupili dodatna novčana sredstva koja su nam omogućila da pripremimo bolji i sadržajniji program na Podgoričkom pazaru. Nama kao Turističkoj organizaciji glavni cilj je da privučemo dodatne posjetioce u Glavni grad, ali i da naši sugrađani tokom novogodišnjih praznika imaju lijep, sadržajan i bogat program – naveo je Grnović.
U periodu od 19. decembra do 7. januara na Trgu nezavisnosti će nastupati Osvajači, Jelena Tomašević, Tijana Bogićević, Alen Islamović, grupa S.A.R.S, Dženan Lončarević, Tropico Band, Knez, NeonoeN, Crveno i crno, Tina Džankić, Ivana Martinović, Bato Vujošević, Goran Stjepčević i mnogi drugi izvođači. Podgoričane i goste u najluđoj noći će zabavljati Sara Jo i Marko Louis.
Iz TO Podgorica najavljuju da su se i ove godine potrudili da organizuju kvalitetan program za cijelu porodicu, sa posebnim fokusom na najmlađe sugrađane.
– Tokom svakog vikenda tokom trajanja Pazara naši najmlađi sugrađani imaće priliku da uživaju na glavnom gradskom trgu uz muziku, predstave, animatore, Djeda Mraza i raznovrstan program. Osim vikenda, program za naše najmlađe sugrađane biće organizovan 23, 30. i 31. decembra u popodnevnim časovima, tako da molimo mame i tate da prate društvene mreže Podgoričkog pazara, Glavnog grada i Turističke organizacije i spreme se za novogodišnju avanturu zajedno sa svojim mališanima – istakao je Grnović.
Osim Podgoričkog pazara, Glavni grad će biti domaćin niza drugih atraktivnih manifestacija u narednom periodu.
– Upravo danas organizujemo manifestaciju Potraga za blagom Podgorice gdje će preko 90 ekipa u Glavnom gradu tragati za tragovima preko kulturno-istorijskih spomenika, turističkih lokaliteta, građevina od posebnog značaja, i samim tim pokušati da pronađu blago Podgorice. Takođe, danas od 13 časova, pa sve do 21 čas u Crowne Plaza hotelu u Podgorici pod pokroviteljstvom Turističke organizacije realizuje se Rakija fest, te pozivam sve sugrađane i posjetioce koji su ljubitelji „vatrene kapljice" da posjete sajam rakije i probaju neku od 150 vrsta rakija koje će tamo biti izložene. Zatim, 18. decembra organizujemo Podgoričku noć – jedu od manifestacija sa možda i najdužom tradicijom u Glavnom gradu, a 32. izdanje ove godine relizujemo na Imanju Knjaz Aqua Palata gdje svakako promovišemo podgoričku kulturu, muziku, gastronomiju – najavio je direktor TO Podgorica.
Zanimljive aktivnosti u Podgorici biće nastavljene i nakon Pazara.
– Zajedno sa Privrednom komorom i Nacionalnom turističkom organizacijom organizovaćemo Podgorički Ski Bus sa ciljem promovisanja Podgorice kao destinacije odakle je moguće organizovati jednodnevne ski izlete u ski centre, s obzirom na to da u to doba godine najveće interesovanje turista vlada upravo za zimskim sportovima. Nakon toga, &nbsp;krajem januara organizujemo manifestaciju Veče vina i koštanja gdje takođe želimo da predstavimo podgoričku kulturu gdje će svi posjetioci uživati u tradicionalnoj muzici, ukusu i mirisu pečenih koštanja i kuvanog vina – dodao je Grnović.
Iz TO Podgorica se nadaju da će uz ovako bogat manifestacioni program nastaviti da bilježe dobre rezultate kada je u pitanju posjećenost Glavnog grada.
– Prema zvaničnim statističkim podacima MONSTAT-a Podgoricu je za prvih deset mjeseci ove godine posjetilo 172.342 gosta, što je za tri odsto više za isti period prethodne godine, a ostvareno je 307.877 noćenja što je jedan odsto noćenja više u odnosu na isti period prethodne godine. Najveći broj turista dolazi iz zemalja regiona – Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Sjeverne Makedonije i Albanije, a osim toga, gosti dominantno dolaze iz Kine, Izraela, Ruske Federacije, Turske, Velike Britanije, SAD, Njemačke, Austrije i ostalih evropskih država – istakao je Grnović.
Direktor TO Podgorica napominje da će dobroj posjećenosti Podgorice u narednoj godini doprinijeti dolazak niskobudžetnog avio prevoznika – Wizz Air koji će uvesti 14 novih avio-linija iz Podgorice.
– Već sada intenzivno radimo na pripremi i promociji Podgorice na svim tim destinacijama gdje Glavni grad do sada nije bio predstavljen. Vjerujemo da će nam ove nove linije dovesti nove turiste u Glavni grad, a mi smo spremni da ih dočekamo – poručio je Grnović.

Podgorički pazar - praznični provod za cijelu porodicu uz brojne muzičke nastupe i bogatu gastro ponudu

Fondacija „Čini dobro“ realizovala je Projekat „Budi Internet Genijalac” i u JU OŠ „Aleksa Đilas Bećo” u Mojkovcu, saopšteno je iz Fondacije. Kako navode, šest tematskih radionica pohađalo je 15 učenika i učenica VI razreda. Mudrost, opreznost, sigurnosti, ljubaznost i hrabrost su bile samo neke od vrlina o kojima se govorilo tokom radionica.
“U okviru projekta „Budi Internet Genijalac” imam priliku da vodim drugi i treći modul radionica, posvećenih jednim od najvažnijih tema današnjice, bezbjednosti na internetu. Kroz modul „Pazi se prevaranata – istražuj Oprezno”, sa učenicima i učenicama razgovaram o tome kako prepoznati najčešće online prevare, zašto su kritičko razmišljanje i provjera informacija važni, te kako pravovremena reakcija može spriječiti ozbiljne posljedice. Treći modul, „Čuvaj svoje tajne – istražuj Sigurno”, je fokusiran na praktične vještine: od kreiranja snažnih i jedinstvenih lozinki, do razumijevanja važnosti čuvanja ličnih podataka.
Drago mi je što učenici i učenice aktivno učestvuju, postavljaju pitanja i dijele svoja iskustva. Vjerujem da ćemo kroz ovaj projekat zajedno napraviti važan korak ka stvaranju bezbjednije online zajednice u kojoj mladi znaju kako da se zaštite i odgovorno koriste internet”, kazala je edukatorka Zorka Vojinović, iz NVO Cortex.
Za učenicu VI-3 Enu Bošković projekat „Budi internet genijalac“ bio je jako značajan, jer je zajedno sa svojim vršnjacima, naučila kako da se bezbjedno ponaša na internetu.
“Znanje koje smo stekli na radionicama je za nas, djecu, veoma važno. Naučili smo kako da prepoznamo prevarante i lažne naloge na internetu, kako da napravimo sigurnu lozinku, ali i šta je digitalni trag. Shvatili smo da ne smijemo svuda ostavljati naše lične podatke”, kazala je Bošković.
Iz Fondacije navode da projekat finansira Fond za inovacije Crne Gore kroz program za realizaciju edukativnih programa u oblastima pametne specijalizacije.
“Projekat je do sada realizovan u tri osnovne škole i to: JU OŠ “Risto Manojlović” Kolašin, JU OŠ “Aleksa Đilas Bećo”, Mojkovac i JU OŠ “Kekec” Sutomore. U narednoj godini projekat će se ralizovati u: JU OŠ “Radojica Perović”, Podgorica, JU OŠ “Njegoš” Cetinje i JU OŠ “Druga osnovna škola” Budva. Radionice sprovode edukatorke: Milica Gogić, Edukativni centar „Dvorište“, Zorka Vojinović, NVO Cortex i Marija Manja Jovović, Fondacija „Čini dobro“, navodi se u saopštenju.
Kako zaključuju, edukativni program „Budi Internet Genijalac” razvio je Google u saradnji sa The Net Safety Collaborative i The Internet Keep Safe Coalition, a u Crnoj Gori ga realizuju Fondacija „Čini dobro“.

Realizovan projekat Budi internet genijalac u školi u Mojkovcu

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: drzavni-udar