Pred kraj godine Apelacioni sud će ponovo odlučivati o “državnom udaru” koji je, prema tvrdnjama nekadašnjeg Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), spriječen na dan parlamentarnih izbora 16. oktobra 2016. godine.
Rasprava je zakazana za 23, 24, 25. i 26. decembar, pred vijećem sudije Vesne Moštrokol, saznaju “Vijesti”.
Prema istim informacijama, vijeće u kom je izvjestilac sutkinja Zorica Milanović, u tih nekoliko ročišta donijeće odluku o tome da li će da otvaraju pretres pred Apelacionim sudom, ili je predmetna stvar dovoljno razjašnjena.
U tom predmetu do sada su donesene tri presude - Viši sud u Podgorici najprije je sve optužene osudio na zatvorske kazne, ali je Apelacioni ukinuo tu presudu i naložio novo suđenje. U ponovljenom procesu Viši sud oslobodio je sve optužene, ali se SDT žalilo na tu presudu. Odluka je sada ponovo na stolu vijeća Apelacionog suda. Ukoliko ocjene da je u tom predmetu sve razjašnjeno, vijeće može da potvrdi oslobađajuću presudu, a u drugom slučaju mogli bi da otvore novi pretres i njihova odluka bila bi pravosnažna.
<h2>Osuđeni pa oslobođeni</h2>
Predmet koji je od početka nazivan “suđenjem vijeka” traje duže od osam godina i do sada je imao tri presude - prva osuđujuća, druga ukinuta i treća oslobađajuća.
Od početka septembra 2017. do 9. maja 2019. godine, kada je i izrečena prva, kasnije ukinuta presuda, taj postupak praćen je direktnim televizijskim prenosom.
Prvom presudom, svi osumnjičeni, među kojima su i lideri koalicije “Za budućnost Crne Gore”, Andrija Mandić i Milan Knežević, osuđeni su na ukupno 70 godina zatvora.
Tadašnju osuđujuću odluku, Apelacioni sud je ukinuo i “nacrtao” da se u ponovljenom sudskom procesu donese oslobađajuća presuda.
U ponovljenom postupku u podgoričkom Višem sudu, 12. jula 2024. godine, prvostepenom presudom oslobođeni su svi optuženi za krivično djelo - terorizam u pokušaju, odnosno da su 16. oktobra 2016. godine, namjeravali da uz primjenu nasilja i naoružani upadnu u Skupštinu Crne Gore i proglase pobjedu tadašnjeg Demokratskog fronta.
Predsjednik specijalnog vijeća, sudija Zoran Radović kazao je tada da nisu potvrđeni navodi optužnice da su Rusi Eduard Šišmakov i Vladimir Popov stvorili kriminalnu organizaciju, odnosno da su od svog naoružanja, u Crnu Goru unesena samo dva mobilna telefona marke “lenovo”.
Novom presudom iz jula prošle godine, Mandić i Knežević oslobođeni su od optužbe zbog članstva u kriminalnoj organizaciji.
Bivši komandant srpske Žandarmrije Bratislav Dikić oslobođen je za krivična djela terorizam u pokušaju putem pomaganja i stvaranje kriminalne organizacije, jednako kao i Predrag Bogićević, Nemanja Ristić, Branka Milić, Dragan Maksić, Srboljub Đorđević, Milan Dušić i Mihailo Čađenović.
<h2>Ni oružja, ni organizacije</h2>
Sudija Radović tada je u sudnici dao i kratko obrazloženje prvostepene, oslobađajuće presude:
- Da bi se neko oglasio krivim za neko krivično djelo mora postojati izvjesnost u pogledu činjenica koje čine obilježja krivičnog djela a koje činjenice su kao element bića krivičnog djela navedenim dispozitivom optužnice. Ovakve izvjesnosti u konkretnom slučaju nema te je sud donio presudu da se optuženi oslobađaju od optužbe jer nije dokazano da su učinili krivična djela za koje ih tereti specijalno tužilaštvo. Put ovom sudu je bio olakšan do utvrđivanja pravednog i potpunog činjeničnog stanja rješenjem Apelacionog suda kojim je ukinuta prva presuda i koji sadrži precizne upute kako se treba postupati u ponovnom postupku - &nbsp;kazao je sudija Radović.
Potom se osvrnuo na gotovo ključno pitanje, a to je oružje, koje nikad nije ušlo u Crnu Goru, već se nalazilo u iznajmljenoj kući policijskog službenika na Starom aerodromu, što je snimio jedan od najprije okrivljenih Mirko Velimirović nakon ulaska u Crnu Goru 12. oktobra 2016. i poslije odlaska u kancelariju tadašnjeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića.
- Taj snimak je pregledan u sudnici, a sud, tužioci, okrivljeni i njihova odbrana, i javnost, mogli su vidjeti groteskne scene kada Mirko Velimirović ulazi u tu prostoriju i pokušava da na jedan nespretan način snimi to oružje uzeto na revers iz policije. Sa strane su se mogli čuti glasovi pripadnika Specijalnog policijskog odjeljenja, koji njemu tako zbunjenom sufliraju šta treba da radi. Po nalaženju ovog suda nije dokazano da je Mirko Velimirović od izvjesne osobe Fadilj na Mokroj Gori kupio oružje i da ga je po prethodnim instrukcijama Katnića rasklopio i bacio u jezero Gazivode. Niti je znao opisati gdje se to jezero nalazi, niti je znao kako je tu radnju izvršio. Mokra Gora je ogromna planina sa ogromnom površinom pa je za sud nevjerovatno da Velimirović tamo nalazi Fadilja bez nekog prethodnog dogovora sa nekim i bez telefonske komunikacije. To je kao da tražite iglu u plastu sijena - &nbsp;kazao je Radović tog dana u sudnici.
<h2>Sinđelićev "naučeni iskaz"</h2>
Detaljno je pričao i o odlasku svjedoka saradnika Saše Sinđelića u Moskvu, 27. septembra 2016. godine, navodeći da je taj svjedok dao detaljan opis sa nizom najsitnijih detalja koji su karakteristični za naučeni iskaz, pri čemu na pitanje odbrane nije znao opisati zgradu SDT-a.
Sudija je rekao da ni oprema koja je prema optužnici trebalo da posluži za ulazak u Skupštinu Crne Gore i druge institucije, a koju je Saša Sinđelić predao MUP-u Srbije 25. oktobra 2016. godine, nije prenesena u Crnu Goru.
- Na snimku predaje se čuje kako Sinđelić govori da je to oprema koju on inače prodaje po buvljoj pijaci i nesporno je da se on time bavi. Dakle, ni oprema ni oružje nijesu unijeti u Crnu Goru, a ono oružje koje je snimljeno u iznajmljenoj kući na Starom aerodromu poslužilo je da sudija za istragu po zahtjevu nadležnog Specijalnog tužilaštva donese naredbu za sprovođenje mjera tajnog nadzora. Iz sporovedenih dokaza je nadalje utvrđeno da su pripadnici Specijalne jedinice, a koja je po optužnici trebalo da preuzme oružje u Crnoj Gori, puca na pripadnike crnogorske policije i uđe i zauzme zgradu Skupštinu Crne Gore i ostalih institucija, uhapsi predsjednika Vlade Crne Gore Mila Đukanovića, proglasi pobjedu opozicije, a u čemu bi aktivnu ulogu imali optuženi Mandić i Knežević, zapravo su se dan prije i na dan parlamentarnih izbora nalazili u rejonu Zlatibora i Čajetine i nije dokazano da je radnja izvršenja pokušaja terorizma na teritoriji Crne Gore otpočela. Da bi se radilo o pokušaju krivičnog djela, a postoji svršeni i nesvršeni pokušaj, radnja izvršenja treba da otpočne, a da posljedica izostane nakon preduzimanja radnji izvršenja ili iz nekog razloga se ne dovrši radnja izvršenja. Sve ove radnje koje su navedene u optužnici su pripremne radnje za terorizam, tako da nije dokazano da je započela radnja izvršenja jer od svog tog silnog oružja i opreme jedino što je unijeto u Crnu Goru su dva telefona ‘lenovo’ - obrazložio je tada Radović.
Rekao je da nije dokazano da je Popov organizator kriminalne organizacije, te da je, prema optužnici, Dikić imao plan da postupa po nalozima organizatora kriminalne organizacije, ali da sa njima nikada nije imao bilo kakav kontakt, bilo koje vrste...
- Iz iskaza Sinđelića i Velimirovića utvrđuje se da Dikić nije znao ni za kakvo oružje niti je imao komunikaciju sa bilo kojim pripadnikom ove kriminalne organizacije, a kako je to predstavljeno optužnicom kao ni sa onim ljudima koji su iz Srbije došli u Crnu Goru - kazao je sudija tog dana obrazlažući presudu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

„Državni udar” za kraj godine: Apelacioni sud krajem decembra će ponovo odlučivati o predmetu iz 2016. godine

Mislim da je sad potpuno jasno da je predmet "državni udar" i dalje živ i da dolazak (predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije) Mandića i ostalih optuženih na vlast nije imao za posljedicu gašenje tog predmeta - ocijenio je za informativnu emisiju "24 sata" na Televiziji E advokat i potpredsjednik Lige socijaldemokrata Vojvodine Aleksandar Olenik.
Komentarišući otvoreni napad Mandića na vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića kazao je da se istovremeno medijski stavlja na stranu politički pritisak tog istog tužilaštva na nezavisne i objektivne medije, pojedince, kritičare vlasti i opoziciju.&nbsp;
- Odjednom nije tema kako je tužilaštvo instrumentalizovano u političkoj borbi protiv objektivnih medija, nego su sada promijenili uloge, pa je državni tužilac žrtva političkog pritiska, a ne obratno - naveo je Olenik.
Smatra da je između te dvije stvari najviše istine.
- A to je strah opravdani od završetka procesa za državni udar koji bi po svim normalnim kriterijumima trebalo da završi osuđujućim presudama - naveo je Olenik.
Iz Delegacije EU u Crnoj Gori poručuju da političko uplitanje i javni pritisak na tužioce podrivaju vladavinu prava, ugrožavaju nezavisnost tužilaštva, ali i napredak Crne Gore u pristupanju Evropskoj uniji.
- Iako je konstruktivna javna kritika bilo koje institucije, uključujući i tužilaštva, normalna u demokratskom društvu, politički akteri, posebno oni na najvišim funkcijama, treba da se uzdrže od izjava koje bi se mogle shvatiti kao pokušaji uticanja na tužilačke odluke, kao i od komentarisanja konkretnih predmeta koji su još u fazi istrage ili sudskog postupka - navode u Delegaciji Eu.
Dok PES stidljivo odgovara na optužbe, Demokrate tihuju. Iz izvršne vlasti oglasio se jedino Savjet za vladavinu prava, kojim predsjedava potpredsjednik Vlade iz redova Demokrata Momo Koprivica. Poručuje da nezavisno pravosuđe mora biti u potpunosti oslobođeno od političkog ili bilo kog drugog neprimjerenog uticaja, kako bi se osigurala pravda i vladavina prava, a time i uspjeh Crne Gore na evropskom putu.
Slučaj “državni udar” u kojem je Mandić sa Milanom Kneževićem prvostepeno osuđen na pet godina zatvora i dalje je aktuelan, nakon što se Specijalno državno tužilaštvo u junu žalilo na naknadnu oslobađajuću presudu.&nbsp;
Specijalno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv predsjednika Opštine Mojkovac Veska Delića zbog sumnje na zloupotrebu službenog položaja.&nbsp;
Vrhovno tužilaštvo je ranije formiralo predmet protiv predsjednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića zbog sumnje na izazivanje nacionalne i vjerske mržnje.&nbsp;
Istrage o zloupotrebama bivšeg direktora Rudnika uglja Milana Lekića, predsjednika Opštine Pljevlja Daria Vraneša.&nbsp;
Svi oni su funkcioneri Mandićeve Nove srpske demokratije. A slučaj koji je najviše pogodio šefa skupštine je i optužnica protiv njegovog sinovca Danila Mandića, koji će se naći pred sudom u novembru.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dh33leNZr2-g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Prilog novinara Televizije E Aleksandra Matića.

Olenik: Mislim da je sad potpuno jasno da je predmet "državni udar" i dalje živ

Trinaest dana trebalo je specijalnom državnom tužiocima Zoranu Vučiniću i Siniši Miliću da, nakon što su 3. juna ove godine dobili pisanu presudu u predmetu "državni udar", napišu žalbu Apelacionom sudu zbog oslobađajuće presude koja je donijeta 12. jula 2024. godine.
Tužioci su podnijeli žalbu zbog bitne povrede krivičnog postupka i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja navodeći da je tročlano vijeće Višeg suda, kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović “proizvoljno i činjenično neutemeljeno davalo razloge za neprihvatanje i nepoklanjanje vjere iskazu svjedoka saradnika Saše Sinđelića“.
Oni smatraju da bi, da je vijeće pravilno cijenilo sve činjenice, iskaze i dokaze, sud izveo jedini pravilan zaključaku pogledu iskaza svjedoka saradnika i prihvatio bi ga kao istinit.
U žalbi Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), a u koju je Libertas imao uvid, &nbsp;predlaže se da Apelacioni sud, pri činjenici da je prvostepena presuda već jednom ukinuta, održi pretres i donese presudu kojim će sve optužene proglasiti krivim.
Tužioci su naglasili da je sud zanemario činjenicu da je putem Western uniona svjedoku saradniku, Saši Sinđeliću, uplaćen novac od organizatora Eduarda Vadimoviča Šišmakova neposredno pred njihov susret u Moskvi, što se potvrđuje podacima o transferu novca od 25. septembra 2016. godine, ali i komunikacije oko kupovine avionske karte za let u Rusiju.
- U konačnom, i podaci koji se odnose na prelaske državne granice Srbije za dane 26. i 27. Septembra 2016. godine, a iz kojih se potvrđuje da je svjedok saradnik otputovao u Moskvu, te da se dan kasnije vratio iz Moskve. Treba imati u vidu i vremenski razmak između preslaka granice, odnosno odlaska i povratka, koji je manji od 24 sata - navodi se u žalbi SDT-a, koja se preko tri i po mjeseca nalazi pred Apelacionim sudom.
U žalbi SDT se navodi da je Viši sud, prilikom oslobađajuće presude, paušalno zaključio da je iskaz svjedoka saradnika „karakterističan za naučeni iskaz“ navodeći da „ne posjeduju stručna znanja da se bave procjenom kognitivnih sposobnosti Sinđelića“.
U ponovljenom postupku, presudom Višeg suda su prošle godine oslobođeni ruski državljani Eduard Šišmakov i Vladimir Popov, optuženi za organizaciju i finansiranje terorističkog pokušaja nasilne promjene vlasti na parlamentarnim izborima u Crnoj Gori u oktobru 2016. godina.
Presudom su oslobođeni i lideri tadašnjeg Demokratskog fronta - aktuelni predsjednik Skupštine Andrija Mandić, poslanik Milan Knežević, Mandićev vozač Mihailo Čađenović i penzionisani general srpske Žandarmerije Bratislav Dikić.
Krivica nije dokazana ni za sedam srpskih državljana - Predraga Bogićevića, Nemanju Ristića, Srboljuba Đorđevića, Kristinu Hristić, Branku Milić, Milana Dušića i Dragana Maksića, koji su uhapšeni 16. oktobra 2016. godine, na dan izbora, zbog optužbi da im je bio zadatak da izazovu nerede ispred Skupštine.
U ovom predmetu pravosnažno su do sada osuđena samo petorica, koja su još u prvih mjesecima nakon hapšenja, odnosno u martu 2017. godine, zaključila sporazume o priznanju krivice i pristala da budu osuđena na po pet mjeseci robije.
Prvostepenom presudom, svi optuženi u predmetu „državni udar“ su u maju 2019. godine, odlukom vijeća Višeg suda kojim je predsjedavala sutkinja Suzana Mugoša, bili osuđeni na višegodišnje kazne zatvora.
<h2>"GREGER I DRUGI LJIGAVCI..."</h2>
Specijalno državno tužilaštvo u žalbi, koja je napisana na tridesetak strana, navodi i da se sud u razlozima presude bavio porukom koju je Saša Sinđelić poslao pred put u Moskvu, a gdje je naveo da će u Rusiji održati „dobro predavanje o izvjesnom Gregeru i drugom ljigavcu“ pa zaključuje da tu "nema govora o sastanku sa okrivljenim Šišmakovom".
- Međutim, imajući u vidu da je nesporno utvrđeno da je sastanak sa organizatorom Šišmakovim, realizovan na način da Sinđelića ne evidentiraju nadležni organi Rusije, jer je organizator visoki službenik bezbjednosnih službi, te je nejasno kako sud sadržinu ove poruke uzima u prilog svojih zaključaka - piše u žalbi SDT.
Tužioci pojašnjavaju da sud upravo ove poruke o "konspirativnim sastancima", ali i one koje sud navodi kao razloge nelogičnosti iskaza svjedoka saradnika, a koje se odnose na njegovo finansijsko stanje, predstavljaju šifrovane komunikacije pa je zbog toga nejasno da sud ove poruke uzima „kao utvrđene činjenice i na njima zasniva zaključak“.
<h2>SUSRET NA KALEMEGDANU</h2>
Tri dana nakon što je Specijalno državno tužilaštvo, na čijem čelu je tada bio Milivoje Katnić, na dan izbora 16. oktobra 2016. godine pokrenuo akciju hapšenja osoba zbog sumnji da su učestvovali u pokušaju državnog udara, srpske službe su na mjerama tajnog nadzora na Kalemegdanu u Beogradu, evidentirale tajni susret svjedoka saradnika Saše Sinđelića sa Eduardom Šišmakovim.
Tajni susret na Kalemegdanu fotografisao je tog dana i drugi organizator - okrivljeni Rus Popov, a na tom susretu, kako se navodi u žalbi SDT-a, nesporno je da je Sinđelić primao uputstva od organizatora koja je čitao sa lista papira.
Za tužilaštvo je nejasno kako vijeće suda dokumentovani susret organizatora i svjedoka saradnika uzima za jedini potvrđeni susret i zaključuje da „drugi nijesu dokazani“.
- Umjesto da ovaj susret cijeni upravo kao potvrdu navoda svjedoka saradnika u pogledu ostvarene tajnosti - piše u žalbi SDT.
<h2>NOVAC, ORUŽJE, SPECIJALCI</h2>
Za Specijalno državno tužilaštvo, kako se navodi u žalbi u koju je Libertas imao uvid, sud paušalno i neutemeljeno zaključuje u pogledu opreme, koju je svjedok saradnik predao Ministarstvu unutrašnjih poslova Srbije 25. oktobra 2016. godine i novcu u iznosu od 125.000 eura.
Tužioci Vučinić i Milić tada navode zaključak vijeća Višeg suda, koje je u presudi napisalo da se sa „tom opremom ne može opremiti grupa od 50 specijalaca, te da se sa tim ne bi mogli nositi sa oružanim snagama Crne Gore“ kao i zaključak suda „da nema dokaza da je novac uplatio Šišmakov“.
- Valja istaći da je sama za sebe činjenica u odnosu na opremu ispravna, ali dovedena u vezu sa naoružanjem koje je trebalo biti prenijeto u Crnu Goru, odnosno 50 pušaka i municije, upravo navodi na zaključak da je sva oprema i oružje bili pogodni da posluže specijalcima i drugim pripadnicima za realizaciju kriminalnog plana - piše u žalbi SDT.
Oni su problematizovali i zaključke suda oko „neuvjerljivosti svjedoka saradnika u dijelu koji se odnosi na pravila kontrole i discipline članova“, a koji se se zasnivaju na iskazima Sinđelića i svjedoka Mirka Paja Velimirovića.
U žalbi SDT smatra i da se vijeće sudije Radovića neprimjerenim pravnim konstrucijama bavilo analizom svjedočkog iskaza Velimirovića oko nabavke 50 pušaka, karakterišući iskaz terminogijom koju ne prepoznaje pravna teorija i sudska praksa, nazivajući ga da je „na granici sa bajkovitim“...
Koliko je za tužilaštvo, navode u žalbi, bio paušalan pristup prvostepenog suda oko ocjene iskaza Velimirovića, navode i u primjerima iz zaključaka presude:
„Vjerovatnoća da on na Mokroj gori nađe takvo lice jednaka je vjerovatnoći da se pronađe igla u plastu sijena“, ali i pojašnjenje dokazne vrijednosti iskaza oko karakteristike oružja gdje sud opisuje: „Dakle, isto ne bi bilo oružje namijenjeno za neki beznačajan događaj, sportsku priredbu, kao što bi možda bilo zagađanje glinenih golubova“...
„Što sve dodatno ukazuje na površan i paušalan pristup prvostepenog suda pri ocjeni ovih dokaza, suprotno odredbi 370 ZKP-a, koja obavezuje sud da savjesno ocijeni svaki dokaz pojedinačno, i u vezi sa ostalim, i da na osnovu toga izvede zaključak da li je neka činjenica utvrđena“, navodi se u žalbi.
U žalbi SDT navodi da bi sud, da je pravilno cijenio, sasvim sigurno utvrdio da je svjedok Velimirović, nakon što je 12. oktobra, „otkrio kriminalni plan“ državnim organima, a potom postupao po uputstvima i nalozima svjedoka saradnika, to činio jer je bio svjestan činjenice da je pod mjerama tajnog nadzora.
- Pravilnom i kritičkom ocjenom nužno dovodi do zaključaka da ne može biti ni govora o tome da postupa kao prikriveni isljednik, kako to pogrešno zaključuje prvostepeni sud. Za naglasiti je da to upravo opravdavaju sugestije i uputstva, koja su davali službenici državnih organa, a u cilju njegovog dopinosa otkrivanju kriminalne organizacije i plana - piše u žalbi.
Tokom prvostepene odluke za vijeće Višeg suda razgovor Velimirovića, koji je vodio dan pred izbore, a tiče se oružja pronađenog u kući na Starom Aerodromu, a koje je pripadalo UP i bilo uzeto na revers, zaključilo da je riječ o nepouzdanosti iskaza tog svjedoka.

SDT traži da se svi osude za "državni udar"

Crnogorski helsinški odbor za ljudska prava (CHO) navodi da obrazloženje sudije Zorana Radovića u presudi Višeg suda u ponovljenom suđenju u slučaju Državni udar vrvi od apsolutno neodrživih teza, pretpostavki i zaključaka, pozivajući stručnu i političku javnost da pažljivo pročita dokumenat. 
 
 Iz CHO poručuju da je obrazloženje nelogično, neozbiljno, neodgovorno i nedostojno da prati presudu o slučaju od najvećeg značaja za naše društvo i državu. 
 
 Nemoguće je, dodaju, da u sistemu koji se poziva na vladavinu prava, takvo sramno obrazloženje bude podloga i opravdanje za oslobađajuće presude. 
 
 - Posebno je zabrinjavajuće, da Specijalno državno tužilaštvo nije smatralo za potrebnim da se žali na tu i takvu presudu?! Pozivamo pravne stručnjake, eksperte iz sudske i tužilaške organizacije da crnogorskoj javnosti daju jedan slični primjer - bilo đe u svijetu - da državno tužilaštvo nije uložilo žalbu na presudu kojom je preinačena prvostepena osuđujuća presuda – ističu iz CHO.&nbsp;
Poručuju da sve ovo govori najgore o “zakonitosti” i “nepristrasnosti” u radu GST Novovića i VDT Milorada Markovića.&nbsp;
&nbsp;- Tolerisanje i ćutanje na presudu sudije Radovića ukazuje na ozbiljne anomalije i na maligni politički uticaj na Tužilaštvo, koje, umjesto da postupa strogo po Ustavu i zakonu, pristupa slučajevima selektivno, arbitrarno i sa političkim motivacijama i interesima – naglasili su iz CHO.&nbsp;
Dodaju i da pitanje koruptivnih radnji u svemu tome ne žele da otvaraju - jer se ono, kako kažu, samo nameće.&nbsp;
- CHO poziva sve odgovorne društvene aktere, pravne stručnjake (a posebno uvažene članove Tužilačkog savjeta), specijalizovane NVO, novinare i, na kraju, političke partije u Skupštini Crne Gore, da detaljno ispitaju navode iz obrazloženja te presude - jer se radi o pitanjima od kapitalnog značaja za ukupne društvene i političke prilike u našoj zemlji – navodi se u saopštenju.&nbsp;
Poručuju da, ukoliko to i ovoga puta ostane bez odgovora i bez reakcije, onda ne treba trošiti vrijeme i energiju na uzaludne žalopojke kako Crnu Goru danas vodi srpsko-ruska agentura, niti imati iluzije kome i čemu služe SDT, Tužilački savjet, GST Novović i VDT Marković.•

CHO: Sramno obrazloženje presude sudije Radovića u slučaju Državni udar

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je država u prethodnom periodu bila suočena sa "dobro organizovanim pokušajem državnog udara" u koji su bile uključene "sve državne institucije".
- Od osnovnih i srednjih škola, preko fakulteta i pokušaja u zdravstvu, do svih elektroenergetskih postrojenja od kojih zavisi život u Srbiji. O policiji da ne pričam. Tu će zastrašujući podaci tek da izađu na površinu kada vidite ko je tu "pumpao" i ko se sa kim dogovarao - rekao je Vučić 2. juna, prenosi Beta.
On je dodao da za organizaciju tih aktivnosti "morale da dođu spoljne pare, politički saveti i lekcije". Nije objasnio odakle su, kako je rekao, "došle spoljne pare".
Vučić je to izjavio tokom sastanka sa predstavnicima studenata koji se protive blokadama fakulteta, a koji je održan u zgradi predsjedništva u Beogradu.
Kometarišući aktivnosti studenata u blokadi on je rekao da su činili "fascinantno velike greške" i da su tako naučili da političkom protivniku "ne možeš da ostaviš toliko vrijeme, posebno ako je vičniji".
Studenti duže od šest mjeseci blokiraju rad državnih fakulteta zahtijevajući, prije svega krivičnu i političku odgovornost za pogibiju 16 osoba na Željezničkoj stanici u Novom Sadu.
Oni mjesecima predvode i proteste širom zemlje, a podršku su pružile stotine hiljada gađana, među kojima su i oni udruženi u zborove, poljoprivrednici, advokati, glumci...
Vučić je izjavio i da će svim studentima koji žele da polažu ispite, država omogućiti da uđu na fakultete.
- Ući ćete na fakultete. Nažalost, već smo mnogo toga dopustili. S pravom se sve češće čuje kritika ljudi kad ćemo već jednom pokazati da je država – država - rekao je Vučić.
On je kazao da država godišnje izdvaja 54,8 milijardi dinara (oko 500 miliona eura) za visoko školstvo da bi, kako je rekao, neko blokirao fakultete. Dodao je da će iz tih razloga biti pružena "veća podrška" privatnim fakultetima.
Predstavnik studenata koji se protive blokadama Miloš Pavlović kazao je da od države "samo" traže da im omogući da se školuju.
Početkom maja, studenti u blokadi su svojim zahtjevima pridružili i poziv vlastima da raspišu vanredne parlamentarne izbore jer kažu da zbog "duboko ukorijenjene korupcije", institucije nisu u mogućnosti slobodno da rade na njihovim zahtjevima.
Međutim, predstavnici vlasti taj zahtjev odbijaju.
U više navrata poručili da su svi studentski zahtjevi ispunjeni dok akademci kažu da to nije tačno i nastavljaju sa blokadama.

Vučić tvrdi da se desio pokušaj državnog udara, optužuje i policiju

Potpredsjednik bh. entiteta Republika Srpska (RS) iz bošnjačkog naroda Ćamil Duraković izjavio je večeras da je predsjednik RS Milorad Dodik „izvršio državni udar“ potpisivanjem ukaza o zabrani delovanja Suda i Tužilaštva BiH i Agencije za istrage i zaštitu BiH (SIPA) na teritoriji tog entiteta.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6197%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fdodik-potpisao-ukaze-o-proglasenju-neustavnih-zakona-o-zabrani-rada-drzavnim-institucijama-u-rs-u&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- De facto je otcijepio entitet Republika Srpska. Ovo je direktno vraćanje bezbjednosti nas iz Srebrenice, Bratunca i drugih djelova istočne Bosne, Krajine, Posavine i Semberije u ruke MUP-a RS - rekao je Duraković, prenijeli su sarajevski mediji.
Dodao je da je „slijep onaj koji ovo ne vidi kao egzistencijalnu prijetnju“.
- Narod se vratio uz garanciju da će se centralna vlast BiH brinuti za našu bezbjednost, a danas nas je Milorad Dodik jednostavno vratio u ruke Ljubomira Borovčanina, ratnog komandanta Specijalne policije RS osuđenog zbog ratnih zločina u Srebrenici - zaključio je Duraković.
Dodik je večeras potpisao ukaze o proglašenju zakona o zabrani djelovanja Suda i Tužilaštva Bosne i Hercegovine (BiH), Agencije za istrage i zaštitu BiH (SIPA) i Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH (VSTS) na teritoriji RS.
Najavio je da ti zakoni stupaju na snagu u petak.

Duraković: Dodik izveo državnu udar, de facto otcijepio entitet Republika Srpska

Brazilski glavni tužilac Paulo Gonet Branko podigao je optužnicu protiv bivšeg predsjednika Žaira Bolsonara zbog pokušaja državnog udara nakon poraza na izborima 2022. godine.
Bivši predsjednik Brazila optužen je u utorak da je nadgledao ogromnu šemu da zadrži vlast nakon što je izgubio izbore, uključujući jednu zavjeru za poništavanje glasanja, raspuštanje sudova i osnaživanje vojske, i drugu za planiranje ubistva novoizabranog predsjednika Inasija Lule da Silve.
U optužnici na 272 stranice navodi se da je Brazil bio izuzetno blizu ponovnom poniranju u vojnu diktaturu nakon skoro četiri decenije.
Bolsonaro i još 33 osobe, uključujući bivšeg šefa obavještajne službe, ministra odbrane i savjetnika za nacionalnu bezbjednost, optuženi su za niz zločina protiv brazilske demokratije.
Optužbe su u suštini usvojile preporuke brazilske federalne policije date u novembru, prenosi Njujork tajms.
Slučaj će sada ići pred Vrhovni sud Brazila, koji će odlučiti da li da naredi hapšenje Bolsonara.
Ako bude proglašen krivim, mogao bi se suočiti sa 12 do 40 godina zatvora.
U intervjuu prošlog mjeseca Bolsonaro je negirao optužbe da je planirao državni udar, rekavši da je pravno doveo u pitanje pogrešan izborni sistem i istražio načine u Ustavu da popravi ono što je smatrao „sumnjivim rezultatom“.&nbsp;
Njegov advokat u utorak nije imao komentar.

Žair Bolsonaro optužen za pokušaj državnog udara

Ne, ona grinta poslanice Jelene Nedović, onoliki jed i žarka želja poslanika Borisa Pejovića da zaključci Ustavnog odbora budu jači i od Ustava, kamoli od opozicije ili ustavnih sudija pred penziju - a, ne to poslanici PES-a nijesu radili zbog para koje su im obećali za podršku Mandićevoj ideji obesmišljavanja Ustavnog suda.&nbsp;
Ne, naravno da ne, bože-me-sačuvaj, sve je to bilo, pogađate, radi principa. Preciznije: radi gaženja principa, onako kako to gaze svi oni ljudi kojima upravljaju drugi, moćniji. I kada kaže, recimo Nedović, da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu i samo istinu... Kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!&nbsp;
<blockquote>Početna zamisao ustavnog puča je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav Manda želi, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja...</blockquote>
I ne, definitivno ne, Snežana Armenko, mlađana predsjednica Ustavnog suda, koja u karijeri sudije Osnovnog suda u Podgorici nije imala deset bitnijih suđenja ili presuda, nije sve ovo, svih ovih dana, radila samo zbog opstanka na sadašnjoj poziciji koja joj očito ne pripada ni po znanju i ni po etici.&nbsp;
Naravno da ne, daleko bilo, nije to bio samo nesavjesan rad u službi ili zloupotreba službenog položaja, već nešto mnogo, u moralnom smislu, gore od toga - sve je Armenko svjesno radila po nalogu svetosavske, litijaške parlamentarne većine. Da, predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi.&nbsp;
Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;
Tako je sedmoro poslanika na Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore glasalo da se - ne poštuje Ustav, da Crna Gora ne bude pravna država. Njih sedmoro je glasalo kako je i dogovoreno, kako su im rekli da glasaju. Kako su oni pristali da glasaju kako im je rečeno. Poput kamikaza koji ginu da bi potopili neprijateljski brod, poslanici parlamentarne većine obavili su moralno samoubistvo da bi potopili crnogorski Ustav.&nbsp;
I sve to da bi se – poštovali interesi srpskog sveta, koji može postojati samo ako ne bude crnogorskog svijeta. Plan iz Beograda koji Andrija Mandić, Milan Knežević, ali i Milojko Spajić i ostali Vučićevi pioni sprovode u Crnoj Gori, od avgusta 2020. godine.
<blockquote>Kada Jelena Nedović kaže da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu - kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!</blockquote>
Jučerašnja dešavanja na Ustavnom odboru, pokazala su kako se glasanjem mimo zakona i moralnih normi može obesmisliti demokratski princip glasanja; kako se principi parlamentarne demokratije mogu izokrenuti u parlamentarnu diktaturu. &nbsp;
Parlamentarna diktatura, sjećate li se tog pojma?&nbsp;
Da, od prije deset godina, iz vremena sukoba tadašnjeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i tadašnjeg predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića, kada je parlamentarna većina, koju je jednokratno omogućio tadašnji SDP, usvojila zaključke o Kombinatu aluminijuma Podgorica, mimo volje i glasova DPS-a. Tada je, preglasan u parlaemntu, Đukanović gorko govorio o neprincipijelnoj većini koja je uvela parlamentarnu diktaturu.&nbsp;
Eh, i to je bila parlamentarna diktatura? Vjerovatno se danas sam Đukanović gorko osmjehuje vlastitim ocjenama od deceniju ranije. Glasanje i postupanje današnje parlamentarne većine mnogo više sliči klasičnoj diktaturi većine koja zloupotrebljava institucije radi ličnih, grupni, partijskih interesa.&nbsp;
<blockquote>Predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi. Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;</blockquote>
Baš tako: diktatura parlamentarne većine. Sinoćna dešavanja u parlamentu pokazuju kako to stvarno izgleda. I kakve su moguće posljedice. Neustavnim, nasilnim penzionisanjem jedne sudije Ustavnog suda, Mandić i njegovi litijaški saborci, ali i Spajić i njegovi kripto-borci ostvarili su ono što su htjeli – brojčanu premoć u politizovanom Ustavnom sudu.&nbsp;
U početku, zamisao je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav žele, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja, da usvajaju podzakonska akta do mile volje parlaementarne većine...&nbsp;
Da, litijaška većina danima i sedmicama je pripremala klasični ustavni puč, pretvaranjem Ustavnog suda u partijski aparat. &nbsp;
Nakon žestoke reakcije opozicije, od sinoć se prešlo na plan B, neustavno penzionisanje jednog sudije i najavu penzionisanja još dvoje. Bolje rečeno, planiraju puzajući puč pred očima javnosti. Drugim riječima: ono što su planirali do juče – da zgaze u jednom jurišu politički i pravni sistem u Crnoj Gori, sada će morati fazno, u etapama.&nbsp;
Nešto će ići sporije, računaju premijer Spajić i šef parlamenta Mandić, ali će ipak biti strašno efikasno – puzajući puč koji pravo i pravdu ostavlja van institucija.&nbsp;
I sada više nije mnogo bitno kako će se ovo političko stanje od sinoć nazvati, da li je to parlamentarna većina izvela državni udar, je li se radi o razaranju Ustavnog suda i svojevrsnom ustavnom puču ili je na sceni parlamentarna diktatura... Ključno pitanje je: da li demokratska Crna Gora ima snage da se, institucionalno ili vaninstitucionalno, odupre pogubnoj imperijalnoj politici razaranja, uništavanja države i društva? Ili, poetičnije rečeno: ima li nas dovoljno da kažemo – NE? &nbsp;
&nbsp;

Draško Đuranović

Kad litijaši marširaju – na državu

"Bauci pitanja “državnog udara” kruže nad Crnom Gorom. Proizvedeni su “specijalnom optužnicom” koju je svojevremeno saopštio (predsjednik Srbije) Aleksandar Vučić. Zašto Aleksandar Vučić više ne pominje “državni udar” u Crnoj Gori, a prvi ga je javno objavio - upitali su iz Dukljanske akademije nauka i umjetnosti.&nbsp;
Pitaju i ko su izvršioci “državnog udara” 2016. godine, zašto Vučić nije kao glavni svjedok dio sudskog procesa za “državni udar”, zašto se u Crnoj Gori ponavljaju u kontinuitetu hibridni državni udari, te zašto je Crna Gora postala država državnih udara.
Poslije “državnog udara” u Crnoj Gori je, navode u saopštenju, otvoren sudski proces protiv izvršioca u pokušaju. Sudska presuda o državnom udaru je donešena, ali još nije jasno da li je konačna.
- No, posebno je interesantno to da je bilo još mnogo ”hibridnih državnih udara”. I taman kad se pomislilo da ih više neće biti, pojavila se promocija četnika Hitlerovih saradnika iz II sv rata, i to u biblioteci glavnog grada. Negiranje istorijskih činjenica vezanih za Hitlerov fašistički četnički pokret, kojeg personifikuje Blagoje Jovović, predstavlja zadnji bijedan uzaludan fašistički pokušaj hibridnog državnog udara, Nikako da shvate “oslobodioci” da Crna Gora nikada neće postati država Hitlerovih četnika - navode u saopštenju.&nbsp;
Dodaju da je "jednu vrstu 'državnog udara' pokušao izvesti i crnogorski građanin Srbije i Crne Gore, porijeklom iz Krnje Jele, koji se nacionalno deklariše kao Srbin".
- To samo po sebi nije problem. Problem postaje angažovanje četnika na kontinuitetu hibridnih državnih udara. To deklarisanje samo po sebi nije nikakav problem. Samoporedjeljenje je osnovno ljudsko pravo, pa makar se rođeni Crnogorci upisivali kao Španci. No velji je problem angažovanje četnika na kontinuitetu hibridnih državnih udara. Intrigantna je umišljenost četnika da može da mijenja logo Skupštine kako mu na um padne. Ali, mnogo pogrešno se umislio da, kroz njegovo deklarisanje i položaj četničkog vojvode, može da osporava stvarni identitet Crne Gore i njene Skupštine - ističu u DANU.
Osvrnuli su se i na dvojno državljanstvo aktuelnog predsjednika Skupštine.
- Ovaj istovremeni građanin i Crne Gore i Srbije, je specifičan političko-državni fenomen, koji se usuđuje, da kao četnički vojvoda i predsjednik Skupštine, nameće Crnoj Gori, pomoću njegovog loga, četničko opredjeljnje. Radi se o tome da njegov logo simboliše okupaciju Crne Gore. Njegov logo je logo okupirane Crne Gore, koja je prekrštena u Zetsku Banovinu kraljevine Jugoslavije. Vojvoda i njegov logo simbolišu uništenje Crne Gore nakon srpske okupacije, poslije 1918. Godine. Zato je Mandićev logo ozbiljan oblik hibridnog državnog udara. Aktuelno osporavanje crnogorskog identiteta, države, nacije, istorije, kulture i crkve je savremeni kontinuitet državnih udara, poslije okupacije 1918. godine - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Sektoru specijalnih operacija hibridnih državnih udara na Crnu Goru pripada i, dodaju, "najavljivano rušenje mauzoleja na Lovćenu, kad bi četnicima to moglo bit’".
- Nažalost četnici, na čelu sa svojim vojvodom, uspjeli su privremeno ostvariti tešku specijalnu operaciju hibridnog državnog udara putem krađe crnogorskih manastira, groblja i crkava. Od tuđega tuga bije, pa će se kad tad viđećeti što je čije. Pošto se nijesu osjećali dovoljno djelotvornim, “oslobodioci” su, prema nekim najavama, prišli zlouporebi popisa. Po nekim analtičairma u Crnoj Gori ima 51,27 odsto Crnogorca, a svedeni su njihovim manipulativnim popisom na manje od 45 odsto. To se slično desilo i sa jezikom. Nekada će se svakako razjasniti dilema da li su tačne tvrdnje vještaka analitičara Boljevića po pitanju popisa. Jer ako je to tačno, onda je izveden još jedan oblik specijalne operacije ozbiljnog hibridnog državnog udara - saopštili su iz DANU.&nbsp;
Specijalnom operacijom hibridnog državnog udara sprovode “oslobodioci” uništitenje ekonomije države, navodi se dalje u saopštenju Dukljanske akademije nauka i umjetnosti.
- U toku je uništenje privrednih sektora: turizma, poljoprivrede, Željezare Nikšić, Luke Bar, Rudnika Uglja Pljevlja, Elektroprivrede, Agrokombinata, Aerodroma, Aviokompanije, Regionalnog Vodovoda, korišćenja čvrstih minealnih sirovina, nafte i gasa, hidroenergije. Savremena serija specijalnih operacija hibridnih državnih udara počela je najavom Aleksandra Vučića "da su u Srbiji pripremane nelegalne aktivnosti za Crnu Goru”. Ova izjava je originalno svjedočanstvo o pokušaju “držvnog udara”. Zato treba da bude dostupna javnosti i sada i za vazda. Obavezno bi bilo da njegova izjava bude dio sudskog procesa o “državnom udaru”. Zato što je Vučićeva izjava esencija ovog događaja - kazali su iz DANU.
Važnost Vučićevih podataka za “državni udar” se, kako su ocijenili, vidi iz njegove originalne izjave: “Bezbjednosni organi Srbije došli su do nepobitnih i materijalnih dokaza da su na teritoriji Srbije pripremane različite ilegalne aktivnosti za teritoriju Crne Gore. Ustanovljena je povećana aktivnost obaveštajnih službi i sa istoka i sa zapada. Određena lica su pratila putanju kretanja predsjednika Vlade Crne Gore iz dana u dan, iz minuta u minut, i obaveštavala druga lica o tome. Neka su lica privedena u Beogradu i nalaze se pod našom kontrolom. Oni su radili sa ljudima zbog kojih se može reći da postoji element inostranosti. Među dokazima u vezi sa planiranim aktivnostima u Crnoj Gori su fotografije, snimci, uniforme, direktna priznanja i zaplijenjen novac u iznosu od 125 hiljada eura. Srbija će, bez obzira na cijenu koju ću lično platiti i vjerovatno drugi časni ljudi iz službe bezbjednosti, procesuirati one koji misle da je dozvoljeno da dajete operativne podatke kriminalističke policije službenicima stranih ambasada".&nbsp;
- Ostalo je nepoznao da li je, kad i ko procesuiran po Vučićevoj optužnici. Sasvim je jasno da je za suđenje od presudne važnosti trebalo biti svjedočenje Aleksandra Vučića, koji nedvosmisleno potvrđuje da se pokušaj državng udara zaista dogodio. Iako nije decidno saopstio ko ga je izvršio, Zato se očekuje u budućnosti od nadležnih organa da utvrde ko su izvršioci. Ali je ova javna i zvanična izjava Aleksandra Vučića velja opomena nadležnim organima o riziku kojem su izloženi pri donošenju odluka - navode iz DANU.&nbsp;
Optuženi građani Rusije, Srbije i Crne Gore u slučaju “državni udar” su tretirani sudskim postupcima.
- Viši sud u Podgorici je oslobodio krivice optužene , navodeći da nje bilo dokaza za pokušaj teroroizma na dan parlamentarnih izbora u Crnoj Gori 2016. godine. Sudski proces protiv “državnog udara” obuhvatio je i 2 poslanika Skupštine Crne Gore, koji su javno reagovali tim povodom. U vezi njihovog reagovanja i sudskog procesa advokat Veselin Radulovć je izjavio:”Urgencija vrhovnom državnom tužiocu je bez osnova i može predstavljati samo pokušaj političkog uticaja na tužilaštvo. Takođe, nije primjerena, jer dolazi od predstavnika zakonodavne vlasti i aktuelne parlamentarne većine. Urgencija je pravno neutemeljena i potpuno besmislena.”. Šta sve ovo znači, vjerovatno će pravnici, Tuzilaštvo i Sud da protumači - rekli su iu DANU.
Ali izgleda da, kako kažu, proces još nije zvršen do kraja, dok se tužilaštvo ne izjasni.
- Proces specijalnih operacija državnih udara traje još od okupacije Duklje i Kraljevine Crne Gore, evo sve do danas. Ipak, se uočava pad intenziteta državnih udara u Crnoj Gori, koji su u završnici spali na neku promociju Hitlrovih četnika u biblioteci. To pokazuje da su gotovo sve aktuelne hibridne metode iscrpljenje. Pad intenziteta hibridnih državnih udara, koji su na izdisaju, pokazuju da je Crna Gora na početku puta oporavka - zaključuju iz DANU.&nbsp;

DANU: Jednu vrstu državnog udara pokušao je izvesti i crnogorski građanin Srbije i Crne Gore, porijeklom iz Krnje Jele

Šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić odgovorio je na navode lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića slučaju o pokušaju terorizma 2016. godine u kojem su se među optuženima našli on i predsjednik Skupštine Andrija Mandić, poručujući mu da pokušava da nastavi sa političkim pritiskom na pravosuđe.&nbsp;
- Kazali ste da je Zoran Pažin vršio određene pritiske na neke advokate, pominjete advokata koji danas, gle čuda, zastupa Duška Kneževića - jednako kao što su Vas u procesu pokušaja terorizma zastupali neki od onih koiji su branili optužene u akciji „Sablja“. To što vi pokušavate da nastavite sa političkim pritiskom na pravosuđe je ključna odlika onoga o čemu je govorio Milojko Spajić – istakao je Nikolić.
On je podsjetio da je Knežević najavio da će vrhovnog državnog tužioca glasati tek onda kad čuje kakav odnos ima prema slučaju pokušaja terorizma.&nbsp;
- To je vaš odnos prema vladavini prava i neka građni sude o tome – podvukao je Nikolić.
<h2>Spajićeva amnezija</h2>
Nakon što je premijer Milojko Spajić izjavio da se <a href="https://etv.me/politika/spajic-od-europola-smo-dobili-podatke-ko-je-iz-policije-saradivao-sa-kriminalnim-sluzbama">saosjeća sa Kneževićem i ostalima iz koalicije Za budućnost Crne Gore u periodu kada su bili opozicija</a>, Nikolić je poručio da je razlika između bivše i aktuelne opozicije to što je ona danas konstruktivna.
- Prvo gospodine Spajiću, kad kažete da je drastična razlika između statusa bivše opozicije do 2020. i nakon toga: moram da Vas podsjetim na osnovnu razliku: Vi danas imate konstruktivnu opoziciju. Do 2020. opozicija većinski nije bila konstruktivna - pola te opozicije je provela mandat u bojkotu, a druga polovina je učestvovala u radu parlamenta i unijela atmosferu ulice u rad zakonodavnog doma. Treba li da vas podsjetim da su u susret izborima 2016. godine, prije slučaja pokušaja terorizma, opozicioni prvaci organizovali blokadu grada i parlamenta zbog činjenice da crna gora treba da postane članica NATO? Zaboravili ste to vjerovatno i to me ne čudi jer danas činite koalicini savez sa njima. I neka građani sude o vašoj amneziji. Ona je posljedica Vaše potrebe da po svaku cijenu ostanete u fotelji predsjednika Vlade - podvukao je Nikolić, a nakon što je Spajić kazao da se saosjeća sa liderom DNP-a Milanom Kneževićem i ostalima iz ZBCG u periodu kada su bili opozicija.
Nejednak status današnje opozicije je, kaže, jer danas postoje dvostruki aršini u radu SDT-a prema ubjeđenju opozicije.&nbsp;
- Ne postupa se jednako u slučajevima kad se targetiraju ljudi koji su dio bivšeg sistema ili pripadaju opoziicji, u odnosu na ljude koji su vezani za današnji sistem. Treba li da idemo od nalaza budžetske inspekcije, skidanja imuniteta određenim poslanicima... Kad govorite na ove teme morate se držati argumenata. U neslobodnim sistemima opozicija ne može da smijeni vlast na izborima. Ovdje je vlast 2020. godine smijenjena na izborima - a 30 godina ste bili u opoziciji jer nijeste bili dovoljno sposobni da budete vlast. I rezultati svih izbora nakon 2020. potvrđuju tu tezu - poručio je Nikolić.

Anja Ivanović

Nikolić Kneževiću: Pokušavate da nastavite sa političkim pritiskom na pravosuđe, tako ste i najavili da ćete VDT-a glasati nakon što čujete njegov stav o slučaju pokušaja terorizma

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Predsjednik Savjeta AMU Branko Boškovič podnio &nbsp;je ostavku na mjesto predajednika na današnjoj sjednici Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sjednica Savjeta AMU"> </figure>  Ipak, Bošković ostaje član Savjeta. Prije šest dana o tome je &nbsp;obavijestio Savjet AMU.&nbsp; Kako je istakao, ostavku podnosi kao moralni čin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCaX65hqLfw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Andrijana Nikolić, članica Savjeta upitala je Boškovića šta je sa svim odlukama koje je potpisao, da li su sad one ništavne? - Imamo odluku ASK iz 2021. gdje piše da će ASK sprovesti postupak ispitivanja legalnosti izbora predsjednika Savjeta AMU- kazala je. Bošković je odgovorio da je siguran da nema ništa sporno za sve odluke koje smo donijeli jer smo mi kolektivi organ. - &nbsp;Poštujete odluke institucija j smatram da je odluka odgovorna. Zahvaljujem predsjedniče na onome što ste do sada uradili, imali sjajne rezultate, a nadam se da će Agencija i nakon ove odluke nastaviti da radi jednako dobro- rekao je član Savjeta Edin Koljenovič: Bošković je kazao da je predsjednik Savjeta samo neko ko formalno upravlja i dio je kolektiva.&nbsp; - Ova Agencija je najbolji reprezent medijske regulacije- poručio je. Podsjećamo, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je javni funkcioner Branko Bošković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta AMU, odnosno tadašnje Agencije za elektronske medije (AEM). U odluci donesenoj 12. novembra 2025. godine, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.

Predsjednik Savjeta AMU Branko Bošković podnio ostavku

Opštinska izborna komisija (OIK) Kotor je na današnjoj sjednici utvrdila rezultate glasanja na lokalnim izborima koji su održani 29. septembra prošle godine.
Prema podacima iz zvaničnog izvještaja, najviše glasova osvojila je lista "Kotor prije svega! DPS – Nedeljko Moškov" (2.834 glasa), koja ima deset mandata, kao i koalicija "Vladimir Jokić – Dobar glas – Demokrate – PES" (2.583 glasa).
Sa po tri mandata slijede: "Za budućnost Kotora – Grad svih nas" (937 glasova), "Grbaljska lista – Tvoja, moja, naša" (908), te "Demokratska alternativa – dr Davor Kumburović – Da se Kotor pita" (888).
Lista "Evropski savez (SD, SDP, LP i građani) – Zasjat' će Kotor" osvojila je dva mandata (525 glasova), a po jedan mandat Hrvatska građanska inicijativa (452) i lista "Kotorski pokret – Siniša Kovačević" (306).
Ispod cenzusa su bile liste "U akciju – Budi svoj! Biraj CGA!" sa 170 glasova, "Čuvari grada – lista građana" (167), "Socijalistička narodna partija (SNP) – Demokratska srpska stranka (DSS) – Odgovorno" (163) i lista "Za Kotor" (71 glas).
Tokom razmatranja izvještaja, članovi OIK-a nisu imali prigovora na utvrđivanje rezultata izbora.
Ustavni sud juče je odbio žalbu kotorskog odbora DPS-a, podnijetu prošle jeseni, da se ponovi glasanje na dva birališta u Kotoru, čime su se stekli uslovi za proglašenje konačnih rezultata izbora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fustavni-sud-odbio-zalbu-dps-a-nema-ponovnog-glasanja-u-prcanju-i-mircu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: drzavni-udar