Potpredsjednik bh. entiteta Republika Srpska (RS) iz bošnjačkog naroda Ćamil Duraković izjavio je večeras da je predsjednik RS Milorad Dodik „izvršio državni udar“ potpisivanjem ukaza o zabrani delovanja Suda i Tužilaštva BiH i Agencije za istrage i zaštitu BiH (SIPA) na teritoriji tog entiteta.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6197%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fdodik-potpisao-ukaze-o-proglasenju-neustavnih-zakona-o-zabrani-rada-drzavnim-institucijama-u-rs-u&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- De facto je otcijepio entitet Republika Srpska. Ovo je direktno vraćanje bezbjednosti nas iz Srebrenice, Bratunca i drugih djelova istočne Bosne, Krajine, Posavine i Semberije u ruke MUP-a RS - rekao je Duraković, prenijeli su sarajevski mediji.
Dodao je da je „slijep onaj koji ovo ne vidi kao egzistencijalnu prijetnju“.
- Narod se vratio uz garanciju da će se centralna vlast BiH brinuti za našu bezbjednost, a danas nas je Milorad Dodik jednostavno vratio u ruke Ljubomira Borovčanina, ratnog komandanta Specijalne policije RS osuđenog zbog ratnih zločina u Srebrenici - zaključio je Duraković.
Dodik je večeras potpisao ukaze o proglašenju zakona o zabrani djelovanja Suda i Tužilaštva Bosne i Hercegovine (BiH), Agencije za istrage i zaštitu BiH (SIPA) i Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH (VSTS) na teritoriji RS.
Najavio je da ti zakoni stupaju na snagu u petak.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Duraković: Dodik izveo državnu udar, de facto otcijepio entitet Republika Srpska

Brazilski glavni tužilac Paulo Gonet Branko podigao je optužnicu protiv bivšeg predsjednika Žaira Bolsonara zbog pokušaja državnog udara nakon poraza na izborima 2022. godine.
Bivši predsjednik Brazila optužen je u utorak da je nadgledao ogromnu šemu da zadrži vlast nakon što je izgubio izbore, uključujući jednu zavjeru za poništavanje glasanja, raspuštanje sudova i osnaživanje vojske, i drugu za planiranje ubistva novoizabranog predsjednika Inasija Lule da Silve.
U optužnici na 272 stranice navodi se da je Brazil bio izuzetno blizu ponovnom poniranju u vojnu diktaturu nakon skoro četiri decenije.
Bolsonaro i još 33 osobe, uključujući bivšeg šefa obavještajne službe, ministra odbrane i savjetnika za nacionalnu bezbjednost, optuženi su za niz zločina protiv brazilske demokratije.
Optužbe su u suštini usvojile preporuke brazilske federalne policije date u novembru, prenosi Njujork tajms.
Slučaj će sada ići pred Vrhovni sud Brazila, koji će odlučiti da li da naredi hapšenje Bolsonara.
Ako bude proglašen krivim, mogao bi se suočiti sa 12 do 40 godina zatvora.
U intervjuu prošlog mjeseca Bolsonaro je negirao optužbe da je planirao državni udar, rekavši da je pravno doveo u pitanje pogrešan izborni sistem i istražio načine u Ustavu da popravi ono što je smatrao „sumnjivim rezultatom“.&nbsp;
Njegov advokat u utorak nije imao komentar.

Žair Bolsonaro optužen za pokušaj državnog udara

Ne, ona grinta poslanice Jelene Nedović, onoliki jed i žarka želja poslanika Borisa Pejovića da zaključci Ustavnog odbora budu jači i od Ustava, kamoli od opozicije ili ustavnih sudija pred penziju - a, ne to poslanici PES-a nijesu radili zbog para koje su im obećali za podršku Mandićevoj ideji obesmišljavanja Ustavnog suda.&nbsp;
Ne, naravno da ne, bože-me-sačuvaj, sve je to bilo, pogađate, radi principa. Preciznije: radi gaženja principa, onako kako to gaze svi oni ljudi kojima upravljaju drugi, moćniji. I kada kaže, recimo Nedović, da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu i samo istinu... Kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!&nbsp;
<blockquote>Početna zamisao ustavnog puča je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav Manda želi, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja...</blockquote>
I ne, definitivno ne, Snežana Armenko, mlađana predsjednica Ustavnog suda, koja u karijeri sudije Osnovnog suda u Podgorici nije imala deset bitnijih suđenja ili presuda, nije sve ovo, svih ovih dana, radila samo zbog opstanka na sadašnjoj poziciji koja joj očito ne pripada ni po znanju i ni po etici.&nbsp;
Naravno da ne, daleko bilo, nije to bio samo nesavjesan rad u službi ili zloupotreba službenog položaja, već nešto mnogo, u moralnom smislu, gore od toga - sve je Armenko svjesno radila po nalogu svetosavske, litijaške parlamentarne većine. Da, predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi.&nbsp;
Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;
Tako je sedmoro poslanika na Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore glasalo da se - ne poštuje Ustav, da Crna Gora ne bude pravna država. Njih sedmoro je glasalo kako je i dogovoreno, kako su im rekli da glasaju. Kako su oni pristali da glasaju kako im je rečeno. Poput kamikaza koji ginu da bi potopili neprijateljski brod, poslanici parlamentarne većine obavili su moralno samoubistvo da bi potopili crnogorski Ustav.&nbsp;
I sve to da bi se – poštovali interesi srpskog sveta, koji može postojati samo ako ne bude crnogorskog svijeta. Plan iz Beograda koji Andrija Mandić, Milan Knežević, ali i Milojko Spajić i ostali Vučićevi pioni sprovode u Crnoj Gori, od avgusta 2020. godine.
<blockquote>Kada Jelena Nedović kaže da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu - kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!</blockquote>
Jučerašnja dešavanja na Ustavnom odboru, pokazala su kako se glasanjem mimo zakona i moralnih normi može obesmisliti demokratski princip glasanja; kako se principi parlamentarne demokratije mogu izokrenuti u parlamentarnu diktaturu. &nbsp;
Parlamentarna diktatura, sjećate li se tog pojma?&nbsp;
Da, od prije deset godina, iz vremena sukoba tadašnjeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i tadašnjeg predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića, kada je parlamentarna većina, koju je jednokratno omogućio tadašnji SDP, usvojila zaključke o Kombinatu aluminijuma Podgorica, mimo volje i glasova DPS-a. Tada je, preglasan u parlaemntu, Đukanović gorko govorio o neprincipijelnoj većini koja je uvela parlamentarnu diktaturu.&nbsp;
Eh, i to je bila parlamentarna diktatura? Vjerovatno se danas sam Đukanović gorko osmjehuje vlastitim ocjenama od deceniju ranije. Glasanje i postupanje današnje parlamentarne većine mnogo više sliči klasičnoj diktaturi većine koja zloupotrebljava institucije radi ličnih, grupni, partijskih interesa.&nbsp;
<blockquote>Predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi. Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;</blockquote>
Baš tako: diktatura parlamentarne većine. Sinoćna dešavanja u parlamentu pokazuju kako to stvarno izgleda. I kakve su moguće posljedice. Neustavnim, nasilnim penzionisanjem jedne sudije Ustavnog suda, Mandić i njegovi litijaški saborci, ali i Spajić i njegovi kripto-borci ostvarili su ono što su htjeli – brojčanu premoć u politizovanom Ustavnom sudu.&nbsp;
U početku, zamisao je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav žele, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja, da usvajaju podzakonska akta do mile volje parlaementarne većine...&nbsp;
Da, litijaška većina danima i sedmicama je pripremala klasični ustavni puč, pretvaranjem Ustavnog suda u partijski aparat. &nbsp;
Nakon žestoke reakcije opozicije, od sinoć se prešlo na plan B, neustavno penzionisanje jednog sudije i najavu penzionisanja još dvoje. Bolje rečeno, planiraju puzajući puč pred očima javnosti. Drugim riječima: ono što su planirali do juče – da zgaze u jednom jurišu politički i pravni sistem u Crnoj Gori, sada će morati fazno, u etapama.&nbsp;
Nešto će ići sporije, računaju premijer Spajić i šef parlamenta Mandić, ali će ipak biti strašno efikasno – puzajući puč koji pravo i pravdu ostavlja van institucija.&nbsp;
I sada više nije mnogo bitno kako će se ovo političko stanje od sinoć nazvati, da li je to parlamentarna većina izvela državni udar, je li se radi o razaranju Ustavnog suda i svojevrsnom ustavnom puču ili je na sceni parlamentarna diktatura... Ključno pitanje je: da li demokratska Crna Gora ima snage da se, institucionalno ili vaninstitucionalno, odupre pogubnoj imperijalnoj politici razaranja, uništavanja države i društva? Ili, poetičnije rečeno: ima li nas dovoljno da kažemo – NE? &nbsp;
&nbsp;

Draško Đuranović

Kad litijaši marširaju – na državu

"Bauci pitanja “državnog udara” kruže nad Crnom Gorom. Proizvedeni su “specijalnom optužnicom” koju je svojevremeno saopštio (predsjednik Srbije) Aleksandar Vučić. Zašto Aleksandar Vučić više ne pominje “državni udar” u Crnoj Gori, a prvi ga je javno objavio - upitali su iz Dukljanske akademije nauka i umjetnosti.&nbsp;
Pitaju i ko su izvršioci “državnog udara” 2016. godine, zašto Vučić nije kao glavni svjedok dio sudskog procesa za “državni udar”, zašto se u Crnoj Gori ponavljaju u kontinuitetu hibridni državni udari, te zašto je Crna Gora postala država državnih udara.
Poslije “državnog udara” u Crnoj Gori je, navode u saopštenju, otvoren sudski proces protiv izvršioca u pokušaju. Sudska presuda o državnom udaru je donešena, ali još nije jasno da li je konačna.
- No, posebno je interesantno to da je bilo još mnogo ”hibridnih državnih udara”. I taman kad se pomislilo da ih više neće biti, pojavila se promocija četnika Hitlerovih saradnika iz II sv rata, i to u biblioteci glavnog grada. Negiranje istorijskih činjenica vezanih za Hitlerov fašistički četnički pokret, kojeg personifikuje Blagoje Jovović, predstavlja zadnji bijedan uzaludan fašistički pokušaj hibridnog državnog udara, Nikako da shvate “oslobodioci” da Crna Gora nikada neće postati država Hitlerovih četnika - navode u saopštenju.&nbsp;
Dodaju da je "jednu vrstu 'državnog udara' pokušao izvesti i crnogorski građanin Srbije i Crne Gore, porijeklom iz Krnje Jele, koji se nacionalno deklariše kao Srbin".
- To samo po sebi nije problem. Problem postaje angažovanje četnika na kontinuitetu hibridnih državnih udara. To deklarisanje samo po sebi nije nikakav problem. Samoporedjeljenje je osnovno ljudsko pravo, pa makar se rođeni Crnogorci upisivali kao Španci. No velji je problem angažovanje četnika na kontinuitetu hibridnih državnih udara. Intrigantna je umišljenost četnika da može da mijenja logo Skupštine kako mu na um padne. Ali, mnogo pogrešno se umislio da, kroz njegovo deklarisanje i položaj četničkog vojvode, može da osporava stvarni identitet Crne Gore i njene Skupštine - ističu u DANU.
Osvrnuli su se i na dvojno državljanstvo aktuelnog predsjednika Skupštine.
- Ovaj istovremeni građanin i Crne Gore i Srbije, je specifičan političko-državni fenomen, koji se usuđuje, da kao četnički vojvoda i predsjednik Skupštine, nameće Crnoj Gori, pomoću njegovog loga, četničko opredjeljnje. Radi se o tome da njegov logo simboliše okupaciju Crne Gore. Njegov logo je logo okupirane Crne Gore, koja je prekrštena u Zetsku Banovinu kraljevine Jugoslavije. Vojvoda i njegov logo simbolišu uništenje Crne Gore nakon srpske okupacije, poslije 1918. Godine. Zato je Mandićev logo ozbiljan oblik hibridnog državnog udara. Aktuelno osporavanje crnogorskog identiteta, države, nacije, istorije, kulture i crkve je savremeni kontinuitet državnih udara, poslije okupacije 1918. godine - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Sektoru specijalnih operacija hibridnih državnih udara na Crnu Goru pripada i, dodaju, "najavljivano rušenje mauzoleja na Lovćenu, kad bi četnicima to moglo bit’".
- Nažalost četnici, na čelu sa svojim vojvodom, uspjeli su privremeno ostvariti tešku specijalnu operaciju hibridnog državnog udara putem krađe crnogorskih manastira, groblja i crkava. Od tuđega tuga bije, pa će se kad tad viđećeti što je čije. Pošto se nijesu osjećali dovoljno djelotvornim, “oslobodioci” su, prema nekim najavama, prišli zlouporebi popisa. Po nekim analtičairma u Crnoj Gori ima 51,27 odsto Crnogorca, a svedeni su njihovim manipulativnim popisom na manje od 45 odsto. To se slično desilo i sa jezikom. Nekada će se svakako razjasniti dilema da li su tačne tvrdnje vještaka analitičara Boljevića po pitanju popisa. Jer ako je to tačno, onda je izveden još jedan oblik specijalne operacije ozbiljnog hibridnog državnog udara - saopštili su iz DANU.&nbsp;
Specijalnom operacijom hibridnog državnog udara sprovode “oslobodioci” uništitenje ekonomije države, navodi se dalje u saopštenju Dukljanske akademije nauka i umjetnosti.
- U toku je uništenje privrednih sektora: turizma, poljoprivrede, Željezare Nikšić, Luke Bar, Rudnika Uglja Pljevlja, Elektroprivrede, Agrokombinata, Aerodroma, Aviokompanije, Regionalnog Vodovoda, korišćenja čvrstih minealnih sirovina, nafte i gasa, hidroenergije. Savremena serija specijalnih operacija hibridnih državnih udara počela je najavom Aleksandra Vučića "da su u Srbiji pripremane nelegalne aktivnosti za Crnu Goru”. Ova izjava je originalno svjedočanstvo o pokušaju “držvnog udara”. Zato treba da bude dostupna javnosti i sada i za vazda. Obavezno bi bilo da njegova izjava bude dio sudskog procesa o “državnom udaru”. Zato što je Vučićeva izjava esencija ovog događaja - kazali su iz DANU.
Važnost Vučićevih podataka za “državni udar” se, kako su ocijenili, vidi iz njegove originalne izjave: “Bezbjednosni organi Srbije došli su do nepobitnih i materijalnih dokaza da su na teritoriji Srbije pripremane različite ilegalne aktivnosti za teritoriju Crne Gore. Ustanovljena je povećana aktivnost obaveštajnih službi i sa istoka i sa zapada. Određena lica su pratila putanju kretanja predsjednika Vlade Crne Gore iz dana u dan, iz minuta u minut, i obaveštavala druga lica o tome. Neka su lica privedena u Beogradu i nalaze se pod našom kontrolom. Oni su radili sa ljudima zbog kojih se može reći da postoji element inostranosti. Među dokazima u vezi sa planiranim aktivnostima u Crnoj Gori su fotografije, snimci, uniforme, direktna priznanja i zaplijenjen novac u iznosu od 125 hiljada eura. Srbija će, bez obzira na cijenu koju ću lično platiti i vjerovatno drugi časni ljudi iz službe bezbjednosti, procesuirati one koji misle da je dozvoljeno da dajete operativne podatke kriminalističke policije službenicima stranih ambasada".&nbsp;
- Ostalo je nepoznao da li je, kad i ko procesuiran po Vučićevoj optužnici. Sasvim je jasno da je za suđenje od presudne važnosti trebalo biti svjedočenje Aleksandra Vučića, koji nedvosmisleno potvrđuje da se pokušaj državng udara zaista dogodio. Iako nije decidno saopstio ko ga je izvršio, Zato se očekuje u budućnosti od nadležnih organa da utvrde ko su izvršioci. Ali je ova javna i zvanična izjava Aleksandra Vučića velja opomena nadležnim organima o riziku kojem su izloženi pri donošenju odluka - navode iz DANU.&nbsp;
Optuženi građani Rusije, Srbije i Crne Gore u slučaju “državni udar” su tretirani sudskim postupcima.
- Viši sud u Podgorici je oslobodio krivice optužene , navodeći da nje bilo dokaza za pokušaj teroroizma na dan parlamentarnih izbora u Crnoj Gori 2016. godine. Sudski proces protiv “državnog udara” obuhvatio je i 2 poslanika Skupštine Crne Gore, koji su javno reagovali tim povodom. U vezi njihovog reagovanja i sudskog procesa advokat Veselin Radulovć je izjavio:”Urgencija vrhovnom državnom tužiocu je bez osnova i može predstavljati samo pokušaj političkog uticaja na tužilaštvo. Takođe, nije primjerena, jer dolazi od predstavnika zakonodavne vlasti i aktuelne parlamentarne većine. Urgencija je pravno neutemeljena i potpuno besmislena.”. Šta sve ovo znači, vjerovatno će pravnici, Tuzilaštvo i Sud da protumači - rekli su iu DANU.
Ali izgleda da, kako kažu, proces još nije zvršen do kraja, dok se tužilaštvo ne izjasni.
- Proces specijalnih operacija državnih udara traje još od okupacije Duklje i Kraljevine Crne Gore, evo sve do danas. Ipak, se uočava pad intenziteta državnih udara u Crnoj Gori, koji su u završnici spali na neku promociju Hitlrovih četnika u biblioteci. To pokazuje da su gotovo sve aktuelne hibridne metode iscrpljenje. Pad intenziteta hibridnih državnih udara, koji su na izdisaju, pokazuju da je Crna Gora na početku puta oporavka - zaključuju iz DANU.&nbsp;

DANU: Jednu vrstu državnog udara pokušao je izvesti i crnogorski građanin Srbije i Crne Gore, porijeklom iz Krnje Jele

Šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić odgovorio je na navode lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića slučaju o pokušaju terorizma 2016. godine u kojem su se među optuženima našli on i predsjednik Skupštine Andrija Mandić, poručujući mu da pokušava da nastavi sa političkim pritiskom na pravosuđe.&nbsp;
- Kazali ste da je Zoran Pažin vršio određene pritiske na neke advokate, pominjete advokata koji danas, gle čuda, zastupa Duška Kneževića - jednako kao što su Vas u procesu pokušaja terorizma zastupali neki od onih koiji su branili optužene u akciji „Sablja“. To što vi pokušavate da nastavite sa političkim pritiskom na pravosuđe je ključna odlika onoga o čemu je govorio Milojko Spajić – istakao je Nikolić.
On je podsjetio da je Knežević najavio da će vrhovnog državnog tužioca glasati tek onda kad čuje kakav odnos ima prema slučaju pokušaja terorizma.&nbsp;
- To je vaš odnos prema vladavini prava i neka građni sude o tome – podvukao je Nikolić.
<h2>Spajićeva amnezija</h2>
Nakon što je premijer Milojko Spajić izjavio da se <a href="https://etv.me/politika/spajic-od-europola-smo-dobili-podatke-ko-je-iz-policije-saradivao-sa-kriminalnim-sluzbama">saosjeća sa Kneževićem i ostalima iz koalicije Za budućnost Crne Gore u periodu kada su bili opozicija</a>, Nikolić je poručio da je razlika između bivše i aktuelne opozicije to što je ona danas konstruktivna.
- Prvo gospodine Spajiću, kad kažete da je drastična razlika između statusa bivše opozicije do 2020. i nakon toga: moram da Vas podsjetim na osnovnu razliku: Vi danas imate konstruktivnu opoziciju. Do 2020. opozicija većinski nije bila konstruktivna - pola te opozicije je provela mandat u bojkotu, a druga polovina je učestvovala u radu parlamenta i unijela atmosferu ulice u rad zakonodavnog doma. Treba li da vas podsjetim da su u susret izborima 2016. godine, prije slučaja pokušaja terorizma, opozicioni prvaci organizovali blokadu grada i parlamenta zbog činjenice da crna gora treba da postane članica NATO? Zaboravili ste to vjerovatno i to me ne čudi jer danas činite koalicini savez sa njima. I neka građani sude o vašoj amneziji. Ona je posljedica Vaše potrebe da po svaku cijenu ostanete u fotelji predsjednika Vlade - podvukao je Nikolić, a nakon što je Spajić kazao da se saosjeća sa liderom DNP-a Milanom Kneževićem i ostalima iz ZBCG u periodu kada su bili opozicija.
Nejednak status današnje opozicije je, kaže, jer danas postoje dvostruki aršini u radu SDT-a prema ubjeđenju opozicije.&nbsp;
- Ne postupa se jednako u slučajevima kad se targetiraju ljudi koji su dio bivšeg sistema ili pripadaju opoziicji, u odnosu na ljude koji su vezani za današnji sistem. Treba li da idemo od nalaza budžetske inspekcije, skidanja imuniteta određenim poslanicima... Kad govorite na ove teme morate se držati argumenata. U neslobodnim sistemima opozicija ne može da smijeni vlast na izborima. Ovdje je vlast 2020. godine smijenjena na izborima - a 30 godina ste bili u opoziciji jer nijeste bili dovoljno sposobni da budete vlast. I rezultati svih izbora nakon 2020. potvrđuju tu tezu - poručio je Nikolić.

Anja Ivanović

Nikolić Kneževiću: Pokušavate da nastavite sa političkim pritiskom na pravosuđe, tako ste i najavili da ćete VDT-a glasati nakon što čujete njegov stav o slučaju pokušaja terorizma

Izjava Milana Kneževića i Andrije Mandića o navodnim pritiscima i maltretiranju advokata okrivljenog Džozefa Asada bezočna je laž, sračunata na unošenje konfuzije i plasiranje u javnost neistina, ne bi li na taj način napravili dodatan pritisak na pravosuđe sa pozicije političke moći i vlasti i ujedno popravili svoj, raznim aferama, narušen rejting. Istina je sasvim suprotna u odnosu na ono što su u pokušaju senzacionalizma iznijeli u svom medijskom teatralnom nastupu, kazao je bivši ministar pravde Zoran Pažin.
Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević saopštio je juče da je Specijalno državno tužilaštvo formiralo predmet protiv &nbsp;Pažina za krivično djelo protivzakonit uticaj, te protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i specijalnog tužioca Saše Čađenovića za krivično djelo zloupotreba službenog položaja. On je rekao da su oni vršili pritisak na Asada kako bi lažno optužio lidere i funkcionere nekadašnjeg Demokratskog fronta u postupku terorizma u pokušaju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 57.1289%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fknezevic-formiran-predmet-protiv-katnica-cadenovica-i-pazina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- O tome su ovjerene izjave već dali gospoda Tobi Kedmen i Džozef Asad, dok je po mojim saznanjima gospodin Kedmen i saslušan u SDT-u - kazao je juče Knežević na konferenciji za novinare.
Pažin je rekao da advokata Tobija Kedmena poznaje preko dvadeset godina, jer su bili angažovani kao eksperti ugledne britanske nevladine organizacije AIRE Centar, iz Londona, specijalizovanoj za unaprijeđenje vladavine prava u zemljama u tranziciji, reformu pravosuđa i zastupanje pred Evropskim sudom za ljudska prava.
- Upravo preko izvršne direktorke ove organizacije Kedmen je zatražio i uz moju saglasnost dobio broj mog telefona i nakon toga ostvario kontakt sa mnom, zamolivši da se vidi sa mnom u Podgorici. Izrazio je namjeru da kao branilac okrivljenog sarađuje sa crnogorskim vlastima, zbog čega je uspostavio kontakt i sa Specijalnim državnim tužilaštvom. Dakle, do susreta je došlo po želji samog Tobija Kedmena - naglasio je Pažin u reagovanju.
On je ukazao da je, po saznanjima Ministarstva pravde, koje je nadležno za međunarodnu pravnu pomoć u krivičnim stvarima i ekstradiciju, Džozef Asad bio lišen slobode, po potjernici Interpola, od strane Ujedinjenih Arapskih Emirata, a za komunikaciju sa tamošnjim vlastima oko ekstradicije bilo je nadležno Ministarstvo pravde.&nbsp;
- Stoga, nema ništa neuobičajeno, a posebno senzacionalno u tome što sam, na molbu advokata Tobija Kedmana, koga sam poznavao dugo godina, imao sastanak sa istim, na njegovu molbu, držeći se striktno nadležnosti ministra pravde. Osim njegove iskazane zahvalnosti i ponovljene spremnosti da sarađuje sa nadležnim crnogorskim organima drugih reakcija na tretman koji je imao prilikom susreta nije bilo - istakao je Pažin.
Prema njegovim riječima, kasnijim sastancima Glavnog specijalnog tužioca i zamjenika Glavnog specijalnog tužioca sa advokatom Kedmenom o uslovima pod kojim bi Džozef Asad dao svoj iskaz tužilaštvu nijesam prisustvovao, niti sam upoznat sa prepiskom između njih.&nbsp;
-Javnost je već upoznata da je u tu svrhu bio organizovan sastanak crnogorskog tužilaštva sa advokatima okrivljenog i predstavnicima FBI u Ministarstvu pravde SAD. Sve ostale tvrdnje Milana Kneževića i Andrije Mandića su drastične neistine i manipulacije, a cilj njihovog iznošenja je providan i sasvim jasan crnogorskoj javnosti - zaključio je Pažin.

Pažin: Bezočna laž Kneževića i Mandića o pritiscima i maltretiranju advokata Džozefa Asada

U južnim predjelima Crne Gore sjutra će biti pretežno sunčano, povremeno uz slabu i umjerenu oblačnost. 
 
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru ujutru mraz, a tokom dana promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima. 
 
Vjetar će biti najčešće sjevernih smjerova, slab do umjeren, ponegdje kratkotrajno i pojačan. 
 
Jutarnja temperatura vazduha od minus šest do šest, najviša dnevna od pet do 17 stepeni.

Sjutra na jugu sunčano, na sjeveru oblačno

Predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS), Danijel Živković, poručio je na predizbornoj tribini u Kličevu da će Andrija Mandić nakon Budve biti politička prošlost i u Nikšiću. On je istakao da se DPS sprema za povratak na vlast, uprkos, kako je kazao, prijetnjama i porukama mržnje koje dolaze iz redova aktuelne vlasti.
– Vidim da šalju sramne poruke ovih dana kako će neko nakon 13. aprila i pobjede DPS-a morati da se seli iz Nikšića. To je samo nastavak sramotnih poruka mržnje koje od njih čujemo ovih dana a kojim žele da zaplaše birače od izvjesnog povratka na vlast Demokratske partije socijalista. Zato koristim priliku da im sada poručim – niko se iz Nikšića neće seliti nakon 13. aprila već ćemo stvoriti ambijent da se građani doseljavaju. Ali ipak – iselićemo Marka Kovačevića i ovu parlamentarnu većinu iz njihovih fotelja i preseliti ih u opoziciju. A nakon što to uradimo u Nikšiću iselićemo ih iz vlasti i u svim drugim opštinama, a onda i na državnom nivou – poručio je Živković.
Živković je oštro kritikovao Andriju Mandića i Marka Kovačevića, optužujući ih za govor mržnje i nacionalističku retoriku.
– Razumite ih. Andrija Mandić ima obavezu da brani velikosrpski nacionalizam do posljednjeg kvadrata u Beogradu na vodi. Njegova odbrana vezana je samo sa odbranom kvadrata a ne sa bilo kakvom ideologijom. Zato nemojte da vas začude poruke koje ovih dana šalju on i njegov politički sin Marko Kovačević koji već četiri godine neprestano sije mržnju, potpiruje podjele i nacionalističkom politikom bruka ponosnu i časnu istoriju Nikšića. Ipak, tome dolazi kraj 13. aprila i nikada više neće dobiti priliku da upravljaju nijenom opštinom u Crnoj Gori – poručio je lider DPS-a.
<h2>Muratović: Pometimo ih sa političke scene</h2>
Nosilac liste „Bori se za Nikšić!”, Boris Muratović, rekao je da je pobjeda DPS-a izvjesna, ali da mora biti ubjedljiva kako bi se poslala jasna poruka da je aktuelna vlast prošlost.
- Moramo ih pomesti sa političke scene Nikšića da bi ih pomeli odmah nakon toga i u čitavoj Crnoj Gori. Zbog toga se ne smijemo zaustavljati, moramo se boriti za svaki glas do konačne pobjede. Posebnu podrškujem očekujem upravo odavde, iz mog Kličeva, koje je uvijek znalo da mudro bira. I zato sam siguran da nećete nasjesti ni na prevare zvane PES i Demokrate koje služe isključivo da te glasove sjutra prenesu na oltar Marka Kovačevića – kazao je Muratović.
On je zaključio da borba za promjene traje još samo nekoliko dana i da slijedi, kako je kazao, konačna i ubjedljiva pobjeda i slom nacionalizma u Nikšiću.

Živković: Mandić brani kvadrate u Beogradu; Muratović: Pometimo ih sa političke scene

Statutarna komisija Socijalističke narodne partije odlučila je da aktuelni predsjednik &nbsp;Vladimir Joković ipak ima pravo da se treći put kandiduje za lidera stranke.
U obrazloženju odluke navodi se da je aktuelni Statut donijet tek u julu 2021. pa se ograničenju broja mandata na dva, definisano u dokumentu, ne može primjenjivati retroaktivno.
Statutarna komsija odluku nije donijela jednoglasno - pet članova glasalo je "za", dok su dva člana bila suszdržana.
Joković je za šefa te partije prvi put izabran u avgustu 2017. godine, a reizabran je na julskom kongresu u Podgorici 2021. godine.
Dan uoči sjednice Statutarne komisije funkcioner SNP-a Dragan Ivanović &nbsp;kazao je da bi Jokovićev eventualni treći mandat mogao urokovati novo cijepanje te stranke.
– Smatram da jedan isti čovjek, pa zvao se on i Vladimir Joković, ne može po treći put da se kandiduje za predsjednika SNP-a. Nadam se da će statutarna komisija poštovati statut i zauzeti čvrst stav da jedno lice ne može više od dva puta biti na čelu partije. Drugačija odluka značila bi da se poštuje ono što su radili nekadašnji predsjednik Crne Gore Filip Vujanović i bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica i da se donose zakoni i statuti koji se ne poštuju. Kao član SNP-a poštujem Statut i poštovaću ga dok sam u partiji. Biću protiv svega što je protiv Statuta, a sve ovo oko eventualne izmjene nimalo mi se ne dopada i liči mi na nešto što bi moglo da prouzrokuje podjele u SNP-u. Ne pripadam nijednoj strani, već ću se zalagati da SNP ostane jedinstven i da na sledećem Kongresu bude jedan kandidat zarad mira u partiji – kazao je Ivanović.
Kako napominje, praksa je pokazala da, ako na Kongresu ima više kandidata za predsjednika partije to znači i cijepanje SNP-a.
– Ja sam ovaj stav iznosio i na partijskim sastancima i svoje mišljenje neću promijeniti. Dosta sam uložio u SNP i ne kajem se zbog toga, ali mi smeta što se pojedinci ponašaju kako ne bi trebalo – istakao je Ivanović.

Joković ima pravo da se treći put kandiduje za lidera SNP-a

Jovana Janjušević iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) upozorila je na niz nepravilnosti i netransparentnosti u vezi sa najavljenim ulaganjem arapskog investitora Mohameda Alabara u Veliku plažu kod Ulcinja. Ona je posebno ukazala na nedostatak uključivanja lokalne zajednice, kao i na potencijalne posljedice po životnu sredinu.
– Manjak transparentnosti kod donošenja ovakvih odluka je ozbiljan problem. Premijer i partije koje su podržale ratifikaciju sporazuma s UAE često govore o ekološkoj Crnoj Gori i zaštiti životne sredine, ali ta retorika ne prati se konkretnim djelima – kazala je Janjušević.
Prema njenim riječima, građani Ulcinja nisu bili ni informisani ni konsultovani tokom procesa davanja Velike plaže u dugoročni zakup, a cijeli projekat obilježen je netransparentnošću od samog početka.
– Takvi dilovi se sklapaju na tajnim sastancima. Tek kada je došlo do pobune mještana, javnost je saznala za 'aferu Alabar' – upozorila je Janjušević, ocijenivši da se radi o „vrlo problematičnom investitoru o kome će se još pisati“.
Ona je posebno kritikovala optimistične procjene ulaganja, podsjetivši da je projekat „Beograd na vodi“ koštao tri milijarde eura, dok crnogorski premijer pominje iznose od 30 do 35 milijardi za Veliku plažu.
– Takve cifre su neozbiljne i nepouzdane. Ne postoje nikakve jasne analize koristi za lokalno stanovništvo, a kamoli za državu – rekla je Janjušević.
Kao dodatni ekološki problem, Janjušević je navela planirano izmještanje korita rijeke Bojane, što bi, kako tvrdi, imalo ozbiljne posljedice po ekosistem.
– Kompletna hidrologija će biti promijenjena. Zaleđe Velike plaže ima ključnu ulogu u sprečavanju erozije i poplava. Takve intervencije mogu izazvati katastrofalne posljedice – upozorila je.
Takođe, osvrnula se na tvrdnje pojedinih predstavnika vlasti da će se kroz ovaj projekat riješiti i problemi sa otpadom.
– Čuli smo da će se problem otpada riješiti baš kroz Alabarovu investiciju, što je vrlo upitno. Država već deset godina nema plan upravljanja otpadom. Takvi problemi se rješavaju strateškim dokumentima, a ne investicijama sumnjivih partnera – zaključila je Janjušević.

Janjušević: Alabar je problematičan investitor o kome će se još pisati

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

„Pusti to, to nije važno“

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Sukob u Demokratskoj Crnoj Gori između lidera ove partije Alekse Bečića i funkcionera Moma Koprivice u susret izborima u Nikšiću sve je snažniji, a najbliži Bečićev saradnik i stranački idelog Boris Bogdanović, kako tvrde izvori Portala ETV bliski nikšićkom odboru, pokušava na sve načine da privoli uticajne članove stranke iz grada pod Trebjesom i članove Odbora da se priklone centrali i uskrate podršku svom sugrađaninu. - Polarizacija između Bečića i Bogdanovića i njihovih pristalica sa jedne strane i Koprivice i njegovih pristalica sa druge sve je snažnija. Odnosi unutar ovoga odbora su dodatno usložnjeni nakon što je Koprivica saznao da Bogdanović pokušava da lobira kod pojednih članova da promijene stranu, odnosno da se priklone centrali stranke – kažu naši sagovornici. Ističu da, bez obzira na žestok sukob Koprivice sa čelnicima stranke, u Nikšiću nije moguć „budvanski scenario“. - Koprivica je i dalje otvoreni protivnik procrnogorskog, građanskog bloka, naročito DPS-a, te nije realno očekivati da bi mogao napraviti politički zaokret nakon izbora sličan onome kakav je uradio Nikola Jovanović u Budvi – kažu oni. Bečić i Koprvica su potpredsjednici Vlade. Bečić za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, a Koprivica za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju.&nbsp; Portal ETV objavio je prije nekoliko dana da je sukob u Demokratama eskalirao do tačke bez povratka i da su Bečić i Bogrdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. &nbsp; - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – rekli su naši izvori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Koprivica i Vuković"> <figcaption>„BUDVANSKI SCENARIO“ NEMOGUĆ: Momo Koprivica i Nemanja Vuković(Photo: X/Momo Koprivica)</figcaption> </figure>  M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge. Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio, jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je odlučeno da Nemanja Vuković bude, ne samo nosilac liste, već i novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Demokrate je u julu prošle godine napuštio visoki funkcioner Vladimir Martinović, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Tag: drzavni-udar