Apelacioni sud Crne Gore uputio je reagovanje nakon što je Sudski savjet juče konstatovao prestanak sudijske funkcije Vesni Moštrokol koja je predsjedavala vijećem koje bi trebalo da donese odluku u slučaju „državni udar“ i poručio da su njeni lični, profesionalni razlozi i status pitanja koja uživaju stepen zaštite privatnosti i dostojanstva sudijske funkcije.&nbsp;
- U vezi sa navodima koji mogu proizvesti zaključke o razlozima ostavke predsjednice vijeća, Apelacioni sud ističe da su lični i profesionalni razlozi sudije, kao i statusna pitanja koja se &nbsp;tiču njenog angažmana u konkretnom vijeću, pitanja koja uživaju odgovarajući stepen zaštite &nbsp;privatnosti i dostojanstva sudijske funkcije - naveli su u Apelacionom sudu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fvesna-mostrokol-predsjednica-vijeca-u-slucaju-drzavni-udar-podnijela-ostavku&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Sud će, podvlače oni, kao i uvijek, postupati u skladu sa zakonom i procesnim pravilima, uz puno poštovanje prava stranaka i principa zakonitosti.
- Kada je riječ o procesnim posljedicama promjene u sastavu vijeća, Apelacioni sud ukazuje da se svaka procesna situacija rješava u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku i ustaljenom sudskom praksom, uz puno poštovanje prava stranaka, ali i uz obavezu da se obezbijedi zakonitost postupka i nepristrasnost odlučivanja - naglasili su u Apelacionom sudu.
Apelacioni sud, dodaju oni, neće komentarisati tok odlučivanja niti eventualne procesne radnje u predmetu koji je u radu, jer bi to predstavljalo nedozvoljen uticaj na postupak i moglo ugroziti pravičnost suđenja.
- Sud ostaje posvećen transparentnosti u mjeri koja je dozvoljena zakonom, uz istovremeno poštovanje principa da se povjerenje javnosti u sudsku vlast gradi na zakonitom i nepristrasnom radu, a ne na medijskim spekulacijama - zaključili su u Apelacionom sudu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Apelacioni sud o ostavci Moštrokol: Statusna pitanja sudija uživaju stepen zaštite privatnosti, uvijek ćemo postupati u skladu sa zakonom

The Judicial Council today acknowledged the termination of the judicial office of Vesna Moštrokol, a judge of the Court of Appeal of Montenegro. As stated in the announcement by the Judicial Council, this was done at her personal request.
Moštrokol presided over the panel of judges of the Court of Appeal tasked with rendering a decision in the „State Coup“ case following an appeal filed by the Special State Prosecutor’s Office (SSPO).
In addition to Moštrokol, the panel consisted of the rapporteur, Judge Zorica Milanović, and panel member Judge Predrag Tabaš.
Earlier, the SSPO had proposed in its appeal that the first-instance judgment of the High Court in Podgorica in this case be upheld.
A special panel of the High Court in Podgorica, presided over by Judge Zoran Radović, delivered a judgment on 12 July 2024, acquitting all defendants of the criminal offences of forming a criminal organization, attempted terrorism, and attempted terrorism by incitement. The charges alleged that on the day of the parliamentary elections, 16 October 2016, the defendants intended, through the use of violence and an armed incursion, to enter the Parliament of Montenegro and proclaim the victory of the Democratic Front.
Towards the very end of 2025, a session of the Court of Appeal was held regarding the appeal filed by the Special State Prosecutor’s Office against this decision of the High Court.
At that session, the judgment was read out acquitting the leaders of the former political alliance Democratic Front, Milan Knežević and Andrija Mandić, former commander of the Serbian Gendarmerie Bratislav Dikić, and ten other individuals of charges related to an attempted terrorist attack on the day of the parliamentary elections on 16 October 2016.
The panel at that session, held on 23 December 2025, was presided over by Judge Moštrokol.

1250x600

1084x550

Vesna Moštrokol, Presiding Judge in the „State Coup“ case, resigns

Sudski savjet je danas konstatovao prestanak sudijske funkcije Vesni Moštrokol, sutkinji Apelacionog suda Crne Gore. To je, kako se navodi u saopštenju Sudskog savjeta, učinjeno na njen lični zahtjev.
Moštrokol je predsjedavala vijećem sudija Apelacionog suda koje bi trebalo da donese odluku u slučaju "državni udar" po žalbi Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).
Osim Moštrokol, vijeće su činili izvjestilac - sudija Zorica Milanović i član vijeća sudija Predrag Tabaš.
SDT je ranije u žalbi predložilo da se potvrdi prvostepena presuda Višeg suda u Podgorici u ovom slučaju.
Specijalno vijeće kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović u Višem sudu u Podgorici, izreklo je presudu 12. jula 2024, kojom su oslobođeni svi optuženi za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, terorizam u pokušaju i terorizam u pokušaju putem podstrekavanja, odnosno da su na dan parlamentarnih izbora 16. oktobra 2016. godine, namjeravali da uz primjenu nasilja i naoružani upadnu u Skupštinu Crne Gore i proglase pobjedu Demokratskog fronta.
Pred sami kraj 2025. godine, u Apelacionom sudu je održana sjednica povodom žalbe Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) na ovu odluku Višeg suda.
Tada je pročitana presuda kojom su lideri nekadašnjeg političkog saveza Demokratski front, Milan Knežević i Andrija Mandić, bivši komandrant srpske Žandarmerije Bratislav Dikić i još deset osoba oslobođeni od optužbi za pokušaj terorističkog napada na dan parlamentarnih izbora 16. oktobra 2016. godine.
Vijećem je 23. decembra 2025. godine predsjedavalala upravo sutkinja Moštrokol.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.2072%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fsdt-trazi-da-se-svi-osude-za-drzavni-udar&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vesna Moštrokol, predsjednica vijeća u slučaju „državni udar“ podnijela ostavku

Da se nije blagovremeno oglasila u petak, predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević dodijelio bi nagradu koja nosi ime njenog oca, Vita Nikolića, što ona ne bi dozvolila ni u jednom životu, izjavila je glavna i odgovorna urednica M portala, Danica Nikolić, gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata na Televiziji E.
Nikolić je istakla da je dobro što se Književna zajednica „Vladimir Mijušković“ ograđuje od Opštine Nikšić i što u Opštini prepoznaje fašizam i revizionizam.&nbsp;
Međutim, prema njenim riječima, najvažnije je to što niko iz Književne zajednice nije obavijestio njenu porodicu da će se nagrada ponovo dodjeljivati.
Podsjetila je da je tokom ranijih dodjela nagrada aktivno učestvovala sa pokojnom majkom, jer su uvijek bile uredno obaviještene o sastavu žirija i dobitnicima.
- Zahtijevali su našu saglasnost da dobitnik nagrade ni na koji način ne ugrozi ugled i značaj imena mog oca i svega što je on u životu uradio. To ove godine nije ispoštovano! Sinoć sam imala dugu prepisku sa rukovodećim ljudima iz Književne zajednice. Kontaktirali su me tek nakon raspisanog konkursa, iako tvrde da su pokušavali da me dobiju ranije, što nije tačno. Slali su mi screenshotove poruka na aplikaciji koju ne koristim već desetak godina, pa me nije bilo moguće kontaktirati. Poenta je da nijesu tražili moju dozvolu da nagrada ponovo bude aktivirana, pokušali su nešto uraditi na podmukao način - kazala je Nikolić.
Prema njenim riječima, da se nije oglasila u petak, predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević uručio bi nagradu koja nosi ime njenog oca, što ona ne bi dozvolila ni u jednom životu.
Nikolić je istakla da se konsultovala sa advokatima i dobila pravni savjet o daljim koracima, koje će, kako tvrdi, preduzeti kako bi zaštitila ime Vita Nikolića.
<h2>Popovi nemaju šta da rade u državnim instiitucijama&nbsp;</h2>
Komentarišući situaciju u Državnom arhivu i namjeru da se dovedu volonteri iz Srpske pravoslavne crkve (SPC), Nikolić je kazala da SPC ne revidira samo istoriju, već i arhitekturu crnogorskih kulturnih dobara.
- Pogledajte samo Ostrog – kako izgleda sada, a kako je izgledao nekada. Pretvoren je u opšti vašar, bez smisla i reda, što primjećuju i strani stručnjaci koji dolaze ovdje i bave se kulturno-istorijskim spomenicima. Ulazak volontera popova u Državni arhiv sporan je sa više aspekata. Ova država je odvojena ne samo od SPC, već od svih vjerskih zajednica, što je ustavna kategorija. Oni nemaju šta da rade u državnim institucijama. Imamo dovoljno mladih, sposobnih i obrazovanih ljudi koji mogu volontirati i sticati iskustvo u ovakvim poslovima - naglasila je Nikolić.
Dodala je da bi ulazak volontera mogao dovesti do zloupotreba, pa bi to bio slučaj i sa arhivskom građom njenog čukundjeda, nekadašnjeg gradonačelnika Nikšića, koji je uredno arhivirao dokumente o izgradnji crkve u Ozrinicima.
<h2>Odbijanje žalbe u slučaju "državni udar" predstavljalo bi presedan i moglo uticati na političku situaciju u Crnoj Gori</h2>
Komentarišući žalbu SDT-a Apelacionom sudu na oslobađajuću presudu u slučaju poznatom kao „državni udar“, Nikolić je rekla da bi odbijanje žalbe predstavljalo presedan i moglo uticati na političku situaciju u Crnoj Gori.
- Ako Apelacioni sud usvoji žalbu, automatski bi se skidao poslanički imunitet nekih funkcionera i proces bi se morao nastaviti. Presudan faktor biće da li sud djeluje pod političkim uticajem ili pokazuje integritet, što sve češće primjećujemo kod sudija - istakla je Nikolić.
Na kraju, komentarišući informacije o agentu GRU-a Andreju Averjanovu, čije se ime dovodi u vezu sa pokušajem terorizma 2016. godine, Nikolić je rekla da njegova pogibija nije iznenađenje za ruske službe, koje imaju mnoge profilisane kadrove za slične operacije.
- Sve akcije u kojima je učestvovao uključuju imena Popova i Šišmakova, koje još uvijek traže neke države. To pokazuje sistem po kome GRU i ruske službe funkcionišu – formiraju ekipe od velikog povjerenja koje dijele zadatke - zaključila je Nikolić.

Nikolić: Preduzećemo sve korake i iz ove situacije izaći u korist imena Vita Nikolića

U ukrajinskom napadu na rusku takozvanu „flotu u sjeni“ u Sredozemnom moru, prema tvrdnjama koje se šire društvenim mrežama, najvjerovatnije je ubijen šef ruske vojne obavještajne službe (GRU) Andrej Averjanov.
Kako se navodi, napad je izveden sinoć, a snimci tankera koji gori već su se pojavili na društvenim mrežama. Prema tim informacijama, na pogođenom brodu nalazio se Averjanov, koji se smatra jednim od bliskih saradnika ruskog predsjednika Vladimira Putina, kao i njegovi zamjenici. Ruske vlasti se još nisu oglasile povodom ovih tvrdnji.
Preliminarne informacije ukazuju na to da su napadi izvedeni dronovima lansiranim iz pomorskih baza, javljaju ukrajinski mediji.
Averjanov je crnogorskoj javnosti poznat prvenstveno zbog navodne ključne uloge u organizaciji državnog udara u Crnoj Gori 2016. godine. Američki Savjet za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće (NSC) saopštio je da ima dokaze o umiješanosti ruske jedinice GRU u dešavanja uoči parlamentarnih izbora u Crnoj Gori 2016. godine.
Tada je Andrej Vladimirović Averjanov bio komandant ruske tajne jedinice 29155. Riječ je o jedinici koja je zadužena za najprljavije poslove šefa Kremlja, pa i sprovođenje najbrutalnijih ubistava širom svijeta.
Prema ranijim navodima Specijalnog državnog tužilaštva Crne Gore, cilj operacije bio je sprječavanje ulaska Crne Gore u NATO, destabilizacija zemlje na dan parlamentarnih izbora i, prema navodima iz sudskog postupka, nasilno preuzimanje vlasti, uz planiranu likvidaciju tadašnjeg premijera Mila Đukanovića.

Ubijen šef ruske vojne obavještajne službe koji je osumnjičen i za organizaciju državnog udara u Crnoj Gori?

Predsjednik Benina Patris Talon izjavio je da su vlada i oružane snage ove afričke države spriječile pokušaj državnog udara koji je izvela grupa vojnika, poručivši da će odgovorni biti kažnjeni.
Talon je rekao da je "brza mobilizacija lolajnih snaga omogućila da se avanturisti zaustave" i dodao da "izdaja neće ostati nekažnjena", prenio je Rojters.
Portparol vlade Vilfrid Leandre Ungbedži ranije je saopštio da je do sada uhapšeno 14 osoba u vezi sa pokušajem puča, bez navođenja detalja.
- Oružane snage Benina i njihovo rukovodstvo ostali su vjerni zakletvi i posvećeni republici - izjavio je ministar unutrašnjih poslova Alasan Seidu u obraćanju na državnoj televiziji, nekoliko sati nakon što je grupa vojnika objavila da je zbacila predsjednika te zemlje Patrisu Talona.
Savjetnik predsjednika potvrdio je za BiBiSi (BBC) da se Talon nalazi na bezbjednoj lokaciji. Ranije danas, grupa vojnika u zapadnoafričkoj državi Benin koja sebe naziva Vojni komitet za obnovu, pod komandom potpukovnika Paskala Tigrija, saopštila je da je preuzela nacionalnu televizijsku stanicu i da je predsjednik Patris Talon smijenjen sa funkcije, a sve državne institucije raspuštene.
Situacija u najvećem gradu Kotou još je nejasna, nakon što su se tokom popodneva čule snažne eksplozije, za koje se smatra da su posljedica vazdušnih udara.
Podaci o praćenju letova pokazuju da su tri aviona iz susjedne Nigerije ušla u beninski vazdušni prostor, a potom se dva vratila u Lagos.
U isto vrijeme, francuski vojni avion kružio je iznad Kotoua, a francuska je demantovala navode da je Talon potražio utočište u ambasadi te zemlje.
Talon, 67, saveznik Zapada, trebalo bi da se povuče sljedeće godine po isteku drugog mandata, a izbori su zakazani za april.
Poznat kao "kralj pamuka", na vlast je došao 2016. godine i obećao da neće tražiti treći mandat. Kao svog nasljednika podržao je ministra finansija Romualda Vadagnija.
Uprkos ekonomskom rastu, Talonova administracija kritikovana je zbog ograničavanja političke konkurencije. U oktobru, izborna komisija zabranila je kandidaturu glavnog opozicionog kandidata.
Ekonomska zajednica država zapadne Afrike (ECOWAS) i Afrička unija (AU) osudili su pokušaj udara, a predsjednik Komisije AU Mahmud Ali Jusuf ponovio je "nultu toleranciju prema neustavnom mijenjanju vlasti".
Benin se posljednjih godina suočava i sa porastom džihadističkih aktivnosti, pošto se grupe povezane sa Islamskom državom i Al kaidom šire ka jugu, navodi BiBiSi. Benin, bivša francuska kolonija, važila je za jednu od stabilnijih demokratija u Africi.
Zemlja je jedan od najvećih afričkih proizvođača pamuka, ali spada među najsiromašnije države svijeta.

Predsjednik Benina: Spriječen pokušaj državnog udara, svi učesnici biće kažnjeni

Pred kraj godine Apelacioni sud će ponovo odlučivati o “državnom udaru” koji je, prema tvrdnjama nekadašnjeg Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), spriječen na dan parlamentarnih izbora 16. oktobra 2016. godine.
Rasprava je zakazana za 23, 24, 25. i 26. decembar, pred vijećem sudije Vesne Moštrokol, saznaju “Vijesti”.
Prema istim informacijama, vijeće u kom je izvjestilac sutkinja Zorica Milanović, u tih nekoliko ročišta donijeće odluku o tome da li će da otvaraju pretres pred Apelacionim sudom, ili je predmetna stvar dovoljno razjašnjena.
U tom predmetu do sada su donesene tri presude - Viši sud u Podgorici najprije je sve optužene osudio na zatvorske kazne, ali je Apelacioni ukinuo tu presudu i naložio novo suđenje. U ponovljenom procesu Viši sud oslobodio je sve optužene, ali se SDT žalilo na tu presudu. Odluka je sada ponovo na stolu vijeća Apelacionog suda. Ukoliko ocjene da je u tom predmetu sve razjašnjeno, vijeće može da potvrdi oslobađajuću presudu, a u drugom slučaju mogli bi da otvore novi pretres i njihova odluka bila bi pravosnažna.
<h2>Osuđeni pa oslobođeni</h2>
Predmet koji je od početka nazivan “suđenjem vijeka” traje duže od osam godina i do sada je imao tri presude - prva osuđujuća, druga ukinuta i treća oslobađajuća.
Od početka septembra 2017. do 9. maja 2019. godine, kada je i izrečena prva, kasnije ukinuta presuda, taj postupak praćen je direktnim televizijskim prenosom.
Prvom presudom, svi osumnjičeni, među kojima su i lideri koalicije “Za budućnost Crne Gore”, Andrija Mandić i Milan Knežević, osuđeni su na ukupno 70 godina zatvora.
Tadašnju osuđujuću odluku, Apelacioni sud je ukinuo i “nacrtao” da se u ponovljenom sudskom procesu donese oslobađajuća presuda.
U ponovljenom postupku u podgoričkom Višem sudu, 12. jula 2024. godine, prvostepenom presudom oslobođeni su svi optuženi za krivično djelo - terorizam u pokušaju, odnosno da su 16. oktobra 2016. godine, namjeravali da uz primjenu nasilja i naoružani upadnu u Skupštinu Crne Gore i proglase pobjedu tadašnjeg Demokratskog fronta.
Predsjednik specijalnog vijeća, sudija Zoran Radović kazao je tada da nisu potvrđeni navodi optužnice da su Rusi Eduard Šišmakov i Vladimir Popov stvorili kriminalnu organizaciju, odnosno da su od svog naoružanja, u Crnu Goru unesena samo dva mobilna telefona marke “lenovo”.
Novom presudom iz jula prošle godine, Mandić i Knežević oslobođeni su od optužbe zbog članstva u kriminalnoj organizaciji.
Bivši komandant srpske Žandarmrije Bratislav Dikić oslobođen je za krivična djela terorizam u pokušaju putem pomaganja i stvaranje kriminalne organizacije, jednako kao i Predrag Bogićević, Nemanja Ristić, Branka Milić, Dragan Maksić, Srboljub Đorđević, Milan Dušić i Mihailo Čađenović.
<h2>Ni oružja, ni organizacije</h2>
Sudija Radović tada je u sudnici dao i kratko obrazloženje prvostepene, oslobađajuće presude:
- Da bi se neko oglasio krivim za neko krivično djelo mora postojati izvjesnost u pogledu činjenica koje čine obilježja krivičnog djela a koje činjenice su kao element bića krivičnog djela navedenim dispozitivom optužnice. Ovakve izvjesnosti u konkretnom slučaju nema te je sud donio presudu da se optuženi oslobađaju od optužbe jer nije dokazano da su učinili krivična djela za koje ih tereti specijalno tužilaštvo. Put ovom sudu je bio olakšan do utvrđivanja pravednog i potpunog činjeničnog stanja rješenjem Apelacionog suda kojim je ukinuta prva presuda i koji sadrži precizne upute kako se treba postupati u ponovnom postupku - &nbsp;kazao je sudija Radović.
Potom se osvrnuo na gotovo ključno pitanje, a to je oružje, koje nikad nije ušlo u Crnu Goru, već se nalazilo u iznajmljenoj kući policijskog službenika na Starom aerodromu, što je snimio jedan od najprije okrivljenih Mirko Velimirović nakon ulaska u Crnu Goru 12. oktobra 2016. i poslije odlaska u kancelariju tadašnjeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića.
- Taj snimak je pregledan u sudnici, a sud, tužioci, okrivljeni i njihova odbrana, i javnost, mogli su vidjeti groteskne scene kada Mirko Velimirović ulazi u tu prostoriju i pokušava da na jedan nespretan način snimi to oružje uzeto na revers iz policije. Sa strane su se mogli čuti glasovi pripadnika Specijalnog policijskog odjeljenja, koji njemu tako zbunjenom sufliraju šta treba da radi. Po nalaženju ovog suda nije dokazano da je Mirko Velimirović od izvjesne osobe Fadilj na Mokroj Gori kupio oružje i da ga je po prethodnim instrukcijama Katnića rasklopio i bacio u jezero Gazivode. Niti je znao opisati gdje se to jezero nalazi, niti je znao kako je tu radnju izvršio. Mokra Gora je ogromna planina sa ogromnom površinom pa je za sud nevjerovatno da Velimirović tamo nalazi Fadilja bez nekog prethodnog dogovora sa nekim i bez telefonske komunikacije. To je kao da tražite iglu u plastu sijena - &nbsp;kazao je Radović tog dana u sudnici.
<h2>Sinđelićev "naučeni iskaz"</h2>
Detaljno je pričao i o odlasku svjedoka saradnika Saše Sinđelića u Moskvu, 27. septembra 2016. godine, navodeći da je taj svjedok dao detaljan opis sa nizom najsitnijih detalja koji su karakteristični za naučeni iskaz, pri čemu na pitanje odbrane nije znao opisati zgradu SDT-a.
Sudija je rekao da ni oprema koja je prema optužnici trebalo da posluži za ulazak u Skupštinu Crne Gore i druge institucije, a koju je Saša Sinđelić predao MUP-u Srbije 25. oktobra 2016. godine, nije prenesena u Crnu Goru.
- Na snimku predaje se čuje kako Sinđelić govori da je to oprema koju on inače prodaje po buvljoj pijaci i nesporno je da se on time bavi. Dakle, ni oprema ni oružje nijesu unijeti u Crnu Goru, a ono oružje koje je snimljeno u iznajmljenoj kući na Starom aerodromu poslužilo je da sudija za istragu po zahtjevu nadležnog Specijalnog tužilaštva donese naredbu za sprovođenje mjera tajnog nadzora. Iz sporovedenih dokaza je nadalje utvrđeno da su pripadnici Specijalne jedinice, a koja je po optužnici trebalo da preuzme oružje u Crnoj Gori, puca na pripadnike crnogorske policije i uđe i zauzme zgradu Skupštinu Crne Gore i ostalih institucija, uhapsi predsjednika Vlade Crne Gore Mila Đukanovića, proglasi pobjedu opozicije, a u čemu bi aktivnu ulogu imali optuženi Mandić i Knežević, zapravo su se dan prije i na dan parlamentarnih izbora nalazili u rejonu Zlatibora i Čajetine i nije dokazano da je radnja izvršenja pokušaja terorizma na teritoriji Crne Gore otpočela. Da bi se radilo o pokušaju krivičnog djela, a postoji svršeni i nesvršeni pokušaj, radnja izvršenja treba da otpočne, a da posljedica izostane nakon preduzimanja radnji izvršenja ili iz nekog razloga se ne dovrši radnja izvršenja. Sve ove radnje koje su navedene u optužnici su pripremne radnje za terorizam, tako da nije dokazano da je započela radnja izvršenja jer od svog tog silnog oružja i opreme jedino što je unijeto u Crnu Goru su dva telefona ‘lenovo’ - obrazložio je tada Radović.
Rekao je da nije dokazano da je Popov organizator kriminalne organizacije, te da je, prema optužnici, Dikić imao plan da postupa po nalozima organizatora kriminalne organizacije, ali da sa njima nikada nije imao bilo kakav kontakt, bilo koje vrste...
- Iz iskaza Sinđelića i Velimirovića utvrđuje se da Dikić nije znao ni za kakvo oružje niti je imao komunikaciju sa bilo kojim pripadnikom ove kriminalne organizacije, a kako je to predstavljeno optužnicom kao ni sa onim ljudima koji su iz Srbije došli u Crnu Goru - kazao je sudija tog dana obrazlažući presudu.

„Državni udar” za kraj godine: Apelacioni sud krajem decembra će ponovo odlučivati o predmetu iz 2016. godine

Mislim da je sad potpuno jasno da je predmet "državni udar" i dalje živ i da dolazak (predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije) Mandića i ostalih optuženih na vlast nije imao za posljedicu gašenje tog predmeta - ocijenio je za informativnu emisiju "24 sata" na Televiziji E advokat i potpredsjednik Lige socijaldemokrata Vojvodine Aleksandar Olenik.
Komentarišući otvoreni napad Mandića na vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića kazao je da se istovremeno medijski stavlja na stranu politički pritisak tog istog tužilaštva na nezavisne i objektivne medije, pojedince, kritičare vlasti i opoziciju.&nbsp;
- Odjednom nije tema kako je tužilaštvo instrumentalizovano u političkoj borbi protiv objektivnih medija, nego su sada promijenili uloge, pa je državni tužilac žrtva političkog pritiska, a ne obratno - naveo je Olenik.
Smatra da je između te dvije stvari najviše istine.
- A to je strah opravdani od završetka procesa za državni udar koji bi po svim normalnim kriterijumima trebalo da završi osuđujućim presudama - naveo je Olenik.
Iz Delegacije EU u Crnoj Gori poručuju da političko uplitanje i javni pritisak na tužioce podrivaju vladavinu prava, ugrožavaju nezavisnost tužilaštva, ali i napredak Crne Gore u pristupanju Evropskoj uniji.
- Iako je konstruktivna javna kritika bilo koje institucije, uključujući i tužilaštva, normalna u demokratskom društvu, politički akteri, posebno oni na najvišim funkcijama, treba da se uzdrže od izjava koje bi se mogle shvatiti kao pokušaji uticanja na tužilačke odluke, kao i od komentarisanja konkretnih predmeta koji su još u fazi istrage ili sudskog postupka - navode u Delegaciji Eu.
Dok PES stidljivo odgovara na optužbe, Demokrate tihuju. Iz izvršne vlasti oglasio se jedino Savjet za vladavinu prava, kojim predsjedava potpredsjednik Vlade iz redova Demokrata Momo Koprivica. Poručuje da nezavisno pravosuđe mora biti u potpunosti oslobođeno od političkog ili bilo kog drugog neprimjerenog uticaja, kako bi se osigurala pravda i vladavina prava, a time i uspjeh Crne Gore na evropskom putu.
Slučaj “državni udar” u kojem je Mandić sa Milanom Kneževićem prvostepeno osuđen na pet godina zatvora i dalje je aktuelan, nakon što se Specijalno državno tužilaštvo u junu žalilo na naknadnu oslobađajuću presudu.&nbsp;
Specijalno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv predsjednika Opštine Mojkovac Veska Delića zbog sumnje na zloupotrebu službenog položaja.&nbsp;
Vrhovno tužilaštvo je ranije formiralo predmet protiv predsjednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića zbog sumnje na izazivanje nacionalne i vjerske mržnje.&nbsp;
Istrage o zloupotrebama bivšeg direktora Rudnika uglja Milana Lekića, predsjednika Opštine Pljevlja Daria Vraneša.&nbsp;
Svi oni su funkcioneri Mandićeve Nove srpske demokratije. A slučaj koji je najviše pogodio šefa skupštine je i optužnica protiv njegovog sinovca Danila Mandića, koji će se naći pred sudom u novembru.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dh33leNZr2-g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Prilog novinara Televizije E Aleksandra Matića.

Olenik: Mislim da je sad potpuno jasno da je predmet "državni udar" i dalje živ

Trinaest dana trebalo je specijalnom državnom tužiocima Zoranu Vučiniću i Siniši Miliću da, nakon što su 3. juna ove godine dobili pisanu presudu u predmetu "državni udar", napišu žalbu Apelacionom sudu zbog oslobađajuće presude koja je donijeta 12. jula 2024. godine.
Tužioci su podnijeli žalbu zbog bitne povrede krivičnog postupka i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja navodeći da je tročlano vijeće Višeg suda, kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović “proizvoljno i činjenično neutemeljeno davalo razloge za neprihvatanje i nepoklanjanje vjere iskazu svjedoka saradnika Saše Sinđelića“.
Oni smatraju da bi, da je vijeće pravilno cijenilo sve činjenice, iskaze i dokaze, sud izveo jedini pravilan zaključaku pogledu iskaza svjedoka saradnika i prihvatio bi ga kao istinit.
U žalbi Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), a u koju je Libertas imao uvid, &nbsp;predlaže se da Apelacioni sud, pri činjenici da je prvostepena presuda već jednom ukinuta, održi pretres i donese presudu kojim će sve optužene proglasiti krivim.
Tužioci su naglasili da je sud zanemario činjenicu da je putem Western uniona svjedoku saradniku, Saši Sinđeliću, uplaćen novac od organizatora Eduarda Vadimoviča Šišmakova neposredno pred njihov susret u Moskvi, što se potvrđuje podacima o transferu novca od 25. septembra 2016. godine, ali i komunikacije oko kupovine avionske karte za let u Rusiju.
- U konačnom, i podaci koji se odnose na prelaske državne granice Srbije za dane 26. i 27. Septembra 2016. godine, a iz kojih se potvrđuje da je svjedok saradnik otputovao u Moskvu, te da se dan kasnije vratio iz Moskve. Treba imati u vidu i vremenski razmak između preslaka granice, odnosno odlaska i povratka, koji je manji od 24 sata - navodi se u žalbi SDT-a, koja se preko tri i po mjeseca nalazi pred Apelacionim sudom.
U žalbi SDT se navodi da je Viši sud, prilikom oslobađajuće presude, paušalno zaključio da je iskaz svjedoka saradnika „karakterističan za naučeni iskaz“ navodeći da „ne posjeduju stručna znanja da se bave procjenom kognitivnih sposobnosti Sinđelića“.
U ponovljenom postupku, presudom Višeg suda su prošle godine oslobođeni ruski državljani Eduard Šišmakov i Vladimir Popov, optuženi za organizaciju i finansiranje terorističkog pokušaja nasilne promjene vlasti na parlamentarnim izborima u Crnoj Gori u oktobru 2016. godina.
Presudom su oslobođeni i lideri tadašnjeg Demokratskog fronta - aktuelni predsjednik Skupštine Andrija Mandić, poslanik Milan Knežević, Mandićev vozač Mihailo Čađenović i penzionisani general srpske Žandarmerije Bratislav Dikić.
Krivica nije dokazana ni za sedam srpskih državljana - Predraga Bogićevića, Nemanju Ristića, Srboljuba Đorđevića, Kristinu Hristić, Branku Milić, Milana Dušića i Dragana Maksića, koji su uhapšeni 16. oktobra 2016. godine, na dan izbora, zbog optužbi da im je bio zadatak da izazovu nerede ispred Skupštine.
U ovom predmetu pravosnažno su do sada osuđena samo petorica, koja su još u prvih mjesecima nakon hapšenja, odnosno u martu 2017. godine, zaključila sporazume o priznanju krivice i pristala da budu osuđena na po pet mjeseci robije.
Prvostepenom presudom, svi optuženi u predmetu „državni udar“ su u maju 2019. godine, odlukom vijeća Višeg suda kojim je predsjedavala sutkinja Suzana Mugoša, bili osuđeni na višegodišnje kazne zatvora.
<h2>"GREGER I DRUGI LJIGAVCI..."</h2>
Specijalno državno tužilaštvo u žalbi, koja je napisana na tridesetak strana, navodi i da se sud u razlozima presude bavio porukom koju je Saša Sinđelić poslao pred put u Moskvu, a gdje je naveo da će u Rusiji održati „dobro predavanje o izvjesnom Gregeru i drugom ljigavcu“ pa zaključuje da tu "nema govora o sastanku sa okrivljenim Šišmakovom".
- Međutim, imajući u vidu da je nesporno utvrđeno da je sastanak sa organizatorom Šišmakovim, realizovan na način da Sinđelića ne evidentiraju nadležni organi Rusije, jer je organizator visoki službenik bezbjednosnih službi, te je nejasno kako sud sadržinu ove poruke uzima u prilog svojih zaključaka - piše u žalbi SDT.
Tužioci pojašnjavaju da sud upravo ove poruke o "konspirativnim sastancima", ali i one koje sud navodi kao razloge nelogičnosti iskaza svjedoka saradnika, a koje se odnose na njegovo finansijsko stanje, predstavljaju šifrovane komunikacije pa je zbog toga nejasno da sud ove poruke uzima „kao utvrđene činjenice i na njima zasniva zaključak“.
<h2>SUSRET NA KALEMEGDANU</h2>
Tri dana nakon što je Specijalno državno tužilaštvo, na čijem čelu je tada bio Milivoje Katnić, na dan izbora 16. oktobra 2016. godine pokrenuo akciju hapšenja osoba zbog sumnji da su učestvovali u pokušaju državnog udara, srpske službe su na mjerama tajnog nadzora na Kalemegdanu u Beogradu, evidentirale tajni susret svjedoka saradnika Saše Sinđelića sa Eduardom Šišmakovim.
Tajni susret na Kalemegdanu fotografisao je tog dana i drugi organizator - okrivljeni Rus Popov, a na tom susretu, kako se navodi u žalbi SDT-a, nesporno je da je Sinđelić primao uputstva od organizatora koja je čitao sa lista papira.
Za tužilaštvo je nejasno kako vijeće suda dokumentovani susret organizatora i svjedoka saradnika uzima za jedini potvrđeni susret i zaključuje da „drugi nijesu dokazani“.
- Umjesto da ovaj susret cijeni upravo kao potvrdu navoda svjedoka saradnika u pogledu ostvarene tajnosti - piše u žalbi SDT.
<h2>NOVAC, ORUŽJE, SPECIJALCI</h2>
Za Specijalno državno tužilaštvo, kako se navodi u žalbi u koju je Libertas imao uvid, sud paušalno i neutemeljeno zaključuje u pogledu opreme, koju je svjedok saradnik predao Ministarstvu unutrašnjih poslova Srbije 25. oktobra 2016. godine i novcu u iznosu od 125.000 eura.
Tužioci Vučinić i Milić tada navode zaključak vijeća Višeg suda, koje je u presudi napisalo da se sa „tom opremom ne može opremiti grupa od 50 specijalaca, te da se sa tim ne bi mogli nositi sa oružanim snagama Crne Gore“ kao i zaključak suda „da nema dokaza da je novac uplatio Šišmakov“.
- Valja istaći da je sama za sebe činjenica u odnosu na opremu ispravna, ali dovedena u vezu sa naoružanjem koje je trebalo biti prenijeto u Crnu Goru, odnosno 50 pušaka i municije, upravo navodi na zaključak da je sva oprema i oružje bili pogodni da posluže specijalcima i drugim pripadnicima za realizaciju kriminalnog plana - piše u žalbi SDT.
Oni su problematizovali i zaključke suda oko „neuvjerljivosti svjedoka saradnika u dijelu koji se odnosi na pravila kontrole i discipline članova“, a koji se se zasnivaju na iskazima Sinđelića i svjedoka Mirka Paja Velimirovića.
U žalbi SDT smatra i da se vijeće sudije Radovića neprimjerenim pravnim konstrucijama bavilo analizom svjedočkog iskaza Velimirovića oko nabavke 50 pušaka, karakterišući iskaz terminogijom koju ne prepoznaje pravna teorija i sudska praksa, nazivajući ga da je „na granici sa bajkovitim“...
Koliko je za tužilaštvo, navode u žalbi, bio paušalan pristup prvostepenog suda oko ocjene iskaza Velimirovića, navode i u primjerima iz zaključaka presude:
„Vjerovatnoća da on na Mokroj gori nađe takvo lice jednaka je vjerovatnoći da se pronađe igla u plastu sijena“, ali i pojašnjenje dokazne vrijednosti iskaza oko karakteristike oružja gdje sud opisuje: „Dakle, isto ne bi bilo oružje namijenjeno za neki beznačajan događaj, sportsku priredbu, kao što bi možda bilo zagađanje glinenih golubova“...
„Što sve dodatno ukazuje na površan i paušalan pristup prvostepenog suda pri ocjeni ovih dokaza, suprotno odredbi 370 ZKP-a, koja obavezuje sud da savjesno ocijeni svaki dokaz pojedinačno, i u vezi sa ostalim, i da na osnovu toga izvede zaključak da li je neka činjenica utvrđena“, navodi se u žalbi.
U žalbi SDT navodi da bi sud, da je pravilno cijenio, sasvim sigurno utvrdio da je svjedok Velimirović, nakon što je 12. oktobra, „otkrio kriminalni plan“ državnim organima, a potom postupao po uputstvima i nalozima svjedoka saradnika, to činio jer je bio svjestan činjenice da je pod mjerama tajnog nadzora.
- Pravilnom i kritičkom ocjenom nužno dovodi do zaključaka da ne može biti ni govora o tome da postupa kao prikriveni isljednik, kako to pogrešno zaključuje prvostepeni sud. Za naglasiti je da to upravo opravdavaju sugestije i uputstva, koja su davali službenici državnih organa, a u cilju njegovog dopinosa otkrivanju kriminalne organizacije i plana - piše u žalbi.
Tokom prvostepene odluke za vijeće Višeg suda razgovor Velimirovića, koji je vodio dan pred izbore, a tiče se oružja pronađenog u kući na Starom Aerodromu, a koje je pripadalo UP i bilo uzeto na revers, zaključilo da je riječ o nepouzdanosti iskaza tog svjedoka.

SDT traži da se svi osude za "državni udar"

Crnogorski helsinški odbor za ljudska prava (CHO) navodi da obrazloženje sudije Zorana Radovića u presudi Višeg suda u ponovljenom suđenju u slučaju Državni udar vrvi od apsolutno neodrživih teza, pretpostavki i zaključaka, pozivajući stručnu i političku javnost da pažljivo pročita dokumenat. 
 
 Iz CHO poručuju da je obrazloženje nelogično, neozbiljno, neodgovorno i nedostojno da prati presudu o slučaju od najvećeg značaja za naše društvo i državu. 
 
 Nemoguće je, dodaju, da u sistemu koji se poziva na vladavinu prava, takvo sramno obrazloženje bude podloga i opravdanje za oslobađajuće presude. 
 
 - Posebno je zabrinjavajuće, da Specijalno državno tužilaštvo nije smatralo za potrebnim da se žali na tu i takvu presudu?! Pozivamo pravne stručnjake, eksperte iz sudske i tužilaške organizacije da crnogorskoj javnosti daju jedan slični primjer - bilo đe u svijetu - da državno tužilaštvo nije uložilo žalbu na presudu kojom je preinačena prvostepena osuđujuća presuda – ističu iz CHO.&nbsp;
Poručuju da sve ovo govori najgore o “zakonitosti” i “nepristrasnosti” u radu GST Novovića i VDT Milorada Markovića.&nbsp;
&nbsp;- Tolerisanje i ćutanje na presudu sudije Radovića ukazuje na ozbiljne anomalije i na maligni politički uticaj na Tužilaštvo, koje, umjesto da postupa strogo po Ustavu i zakonu, pristupa slučajevima selektivno, arbitrarno i sa političkim motivacijama i interesima – naglasili su iz CHO.&nbsp;
Dodaju i da pitanje koruptivnih radnji u svemu tome ne žele da otvaraju - jer se ono, kako kažu, samo nameće.&nbsp;
- CHO poziva sve odgovorne društvene aktere, pravne stručnjake (a posebno uvažene članove Tužilačkog savjeta), specijalizovane NVO, novinare i, na kraju, političke partije u Skupštini Crne Gore, da detaljno ispitaju navode iz obrazloženja te presude - jer se radi o pitanjima od kapitalnog značaja za ukupne društvene i političke prilike u našoj zemlji – navodi se u saopštenju.&nbsp;
Poručuju da, ukoliko to i ovoga puta ostane bez odgovora i bez reakcije, onda ne treba trošiti vrijeme i energiju na uzaludne žalopojke kako Crnu Goru danas vodi srpsko-ruska agentura, niti imati iluzije kome i čemu služe SDT, Tužilački savjet, GST Novović i VDT Marković.•

CHO: Sramno obrazloženje presude sudije Radovića u slučaju Državni udar

Speleolozi slovenačkog kluba "Kostanjevica na Krki" nakon punih 60 godina traganja uspjeli su da dođu do velikog otkrića - probili su se do podzemnog toka rijeke Studene i otkrili veliki sistem jama sa pećinskim nakitom i dvoranama visokim više desetina metara.
Brane Čuk, sekretar kluba, za slovenačke medije je rekao da novootkrivene pećine imaju komore koje su visoke nekoliko desetina metara i dugačke oko 50 metara, dok se najveći speleotem (pećinski ukrasi) poklapa sa najvećim u Kostanjevičkoj pećini.
Kako je istakao, pećinski sistem je najvjerovatnije povezan sa Kostanjevičkom pećinom jer rijeka Studena teče dva kilometra od ulaza u pećinu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FKJKostanjevicanaKrki%2Fposts%2F908488194849077%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Ovo su bili snovi više generacija speleologa - dodali su iz kluba koji aktivno djeluje još od 1964. godine
Članovi su decenijama fokusirali napore na istraživanje 2,5 kilometra duge Kostanjevičke pećine, ali su ih u daljem napredovanju zaustavljala duboka jezera i sifoni.
Zbog toga su donijeli odluku da u sistem pokušaju ući sa vrha, preko provalija na planini Gorjanci.
Ključni trenutak dogodio se prije četiri godine, kada su u snijegu uočili rupu iz koje je izbijao topli vazduh. Jamu su nazvali "Gorjanc" i postepeno je istraživali, ali su prije dvije godine ostali bez prolaza za dalje napredovanje.
Nova nada pojavila se 17. januara ove godine kada su u nastavku jame otkrili velike dvorane, a samo sedmicu dana kasnije uslijedio je najveći uspjeh - pronalazak kanjona rijeke Studene na dubini od 305 metara, ispunjenog slapovima i bočnim kanalima.
Čuk procjenjuje da je novootkriveni sistem vjerovatno duži od same Kostanjevičke pećine i da predstavlja najveći jamski kompleks u najdubljem dijelu Dolenjske.

(FOTO) Veliki podzemni kompleks u Sloveniji: Dvorane visoke desetine metara i spektakularni pećinski nakit

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je danas da neće dozvoliti obnovu Gaze prije potpune demilitarizacije, niti će pristati na uspostavljanje palestinske države, ističući da će politički i bezbjednosni interesi Izraela biti ispunjeni.
Netanjahu je govorio povodom druge faze plana američkog predsjednika Donalda Trampa za Gazu, naglašavajući da će izraelski politički i bezbjednosni interesi biti u potpunosti zadovoljeni.
- Sada smo fokusirani na završetak dvije preostale misije: zaplijenu oružja Hamasa i potpunu demilitarizaciju Gaze, uključujući uklanjanje oružja i tunela - rekao je Netanjahu.
U nastavku je odbacio ideju o prisustvu međunarodnih snaga u Pojasu Gaze.
- Čujem da se pominje dovođenje turskih i katarskih vojnika u Gazu. Ni to se neće desiti. Kako sam se dogovorio s predsjednikom Trampom, postoje samo dvije mogućnosti: ili će se to ostvariti na lakši ili na teži način, ali u svakom slučaju – to će se dogoditi - poručio je Netanjahu.
Dodao je da neće prihvatiti rješenje koje podrazumijeva palestinsku državnost, navodeći da se „to nije dogodilo i da se neće dogoditi“.
- Mislim da svi znate da sam ja osoba koja je, zajedno sa svojim kolegama u vladama koje sam predvodio, više puta spriječila uspostavljanje palestinske države. Ni danas ni sjutra to nećemo dozvoliti - zaključio je Netanjahu.

Netanjahu: Nema obnove Gaze prije razoružanja, niti prihvatanja palestinske države

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani granice u slučaju najgoreg scenarija, odnosno potpunog kolapsa vlasti u Teheranu, objavio je Middle East Eye (MEE).
Prema navodima MEE-a, visoki zvaničnici turskog Ministarstva vanjskih poslova su u četvrtak, na zatvorenom sastanku u parlamentu, informisali poslanike da Ankara priprema više mogućih scenarija u vezi s Iranom. Te informacije su ovom portalu prenijela dvojica učesnika sastanka.
<h2>„Tampon-zona“</h2>
Jedan od izvora naveo je da su turski zvaničnici koristili termin „tampon-zona“ kako bi opisali namjeru Ankare da učini sve što je moguće da spriječi novi talas izbjeglica da uđe u zemlju.
Drugi učesnik sastanka, međutim, istakao je da taj izraz nije eksplicitno korišćen, iako je izražena spremnost da se preduzmu mjere izvan uobičajenih procedura.
– U suštini, kazali su da smatraju kako sve moguće mjere na iranskoj strani granice treba preduzeti kako bi oni koji bi eventualno krenuli tokom migracija tamo i ostali – rekao je drugi izvor.
Tursko Ministarstvo odbrane je ranije ovog mjeseca saopštilo da je Ankara dodatno ojačala bezbjednost duž granice s Iranom, duge 560 kilometara, kroz tehnološki unaprijeđen sistem fizičkih barijera.
Mjere uključuju 203 elektrooptičke kule, 43 kule s liftovima, modularni betonski zid u dužini od 380 kilometara, kao i 553 kilometra odbrambenih kanala.
Ministarstvo je navelo i da su pogranična područja pod stalnim nadzorom izviđačkih i nadzornih sistema, uključujući dronove i avione.
Jedan turski medij objavio je da su tokom istog sastanka zvaničnici obavijestili poslanike da je tokom nedavnih krvavih protesta protiv vlasti u Iranu poginulo oko 4.000 ljudi, dok je više od 20.000 ranjeno.
Protesti su izbili zbog naglog rasta inflacije i snažnog pada vrijednosti iranske valute, a zatim su se brzo proširili širom zemlje. Iako je bilo nasilnih incidenata od strane dijela demonstranata, više istraga i snimaka ukazuje na to da su vlasti u Teheranu koristile nesrazmjernu silu kako bi ugušile proteste. Istovremeno je uvedena i blokada interneta.
<h2>Američko vojno jačanje u regionu</h2>
Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan izjavio je u petak za televiziju da se Ankara protivi bilo kakvoj stranoj intervenciji u Iranu i pozvao američku administraciju da krizu rješava diplomatskim putem.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp u početku je zaprijetio Teheranu zbog nasilnog gušenja protesta, ali je kasnije poručio da je otvoren za razgovore s iranskim rukovodstvom.
Ipak, Vašington razmatra mogućnost preciznih udara na „visokorangirane“ iranske zvaničnike i vojne komandante koje smatra odgovornima za smrt demonstranata, rekao je za MEE jedan zvaničnik iz Zaliva upoznat s internim razgovorima.
Tokom posljednjih dana Sjedinjene Američke Države rasporedile su borbene avione, sisteme protivvazdušne odbrane i ratne brodove u regionu Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, čime je Donaldu Trampu data opcija napada na visoke iranske zvaničnike.
Jačanje vojne prisutnosti, kako se čini, dostiže vrhunac. U ponedjeljak je nosač aviona USS Abraham Lincoln uplovio u vode Bliskog istoka.
<h2>Moguće posljedice</h2>
Turske vlasti su svjesne posljedica operacija promjene režima i ratova, imajući u vidu destabilizujuće efekte američke invazije na Irak 2003. godine, kao i, u novije vrijeme, građanskog rata u Siriji od 2011. do 2024. godine.
Ti sukobi doveli su do dolaska stotina hiljada izbjeglica u Tursku, što je dodatno opteretilo ključne sektore poput energetike i trgovine.
Tursko društvo ostaje izrazito osjetljivo na prisustvo izbjeglica, naročito oko 2,7 miliona Sirijaca, od kojih se mnogi sada vraćaju u Siriju nakon pada režima Bašara al-Asada.
Middle East Eye je u junu izvijestio da turski zvaničnici procjenjuju kako bi potpuni rat između Izraela i Irana mogao gurnuti i do milion iranskih izbjeglica ka turskoj granici.
Izvori su tada naveli da je malo vjerovatno da bi Ankara prihvatila bilo kakve izbjeglice, osim onih kojima je neophodna hitna humanitarna pomoć.
MEE je takođe objavio da Turska više neće primjenjivati politiku „otvorenih vrata“ prema susjednim državama u slučaju novih izbjegličkih talasa. Iranski državljani trenutno mogu ulaziti u Tursku bez vize.
Dodatni problem koji komplikuje ove planove jeste prisustvo azerbejdžanskih Turaka u Iranu, kojih prema procjenama ima najmanje 12 miliona.
Još nije jasno kako bi Ankara reagovala u slučaju masovnog dolaska pripadnika ove zajednice na granicu, što bi moglo izazvati snažan unutrašnji pritisak da im se omogući ulazak u zemlju.

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani

Kuba će "propasti" u bliskoj budućnosti, jer ova karipska zemlja više ne dobija naftu iz Venecuele, izjavio je predsjednik SAD Donald Tramp.
- Kuba će uskoro propasti. Kuba je zaista zemlja koja je veoma blizu propasti. Znate da su dobijali novac od Venecuele. Dobijali su naftu od Venecuele. Više je ne dobijaju - rekao je Tramp novinarima, prenosi Srna.
Portal Politico pisao je prošle sedmice da Trampova administracija razmatra uvođenje potpune blokade uvoza nafte na Kubu da bi podstakla promjenu vlasti u toj zemlji.
Tramp je ranije ovog mjeseca rekao da će zaustaviti dotok nafte i novca iz Venecuele na Kubu.

Tag: drzavni-udar