Grupa građana Cetinja saopštila je da je otvoreno pismo službenika Državnog arhiva Crne Gore potvrdilo sumnje da je direktor Danilo Mrvaljević tu ustanovu stavio na raspolaganje popovima Crkve Srbije.
&nbsp;- Iako je krajem prošle godine pokušao obmanuti javnost, saopštenje zapošljenih u DACG te saopštenje Centra za građanska prava razotkrilo je prljave namjere Danila Mrvaljevića da crnogorsku arhivsku baštinu podredi interesima organizovane grupe koja se predstavlja kao SPC - navedeno je u saopštenju za javnost grupe građana Cetinja.
Kako navode, očito je da Danilo Mrvaljević misli da Temeljni ugovor države Crne Gore s Crkvom Srbije podrazumijeva ne samo ustupanje grobalja, crkava, manastira i nebrojenih hiljada kvadrata crnogorske teritorije no i ustupanje naše arhivske baštine kako bi netragom nestala kad dođe u ruke onih koji svim silama nastoje da zatru svaki trag imena crnogorskoga.
- Pozivamo našega sugrađanina Danila Mrvaljevića da se okane ćorava posla u kojemu je nečasno uhvaćen ili da podnese ostavku na mjesto koje mu je povjereno kako bi sprovodio partijske interese Demokrata. Nas se ne tiče što o Crkvi Srbije misli ni vlast ni opozicija jer je suviše freško śećanje na 5. septembar 2021, na suzavce, metke i dimne bombe te na do zuba naoružane kriminalce koji su obezbjeđivali nasilno ustoličenje poglavara te okupacione institucije u Crnoj Gori - naglašeno je u saopštenju.
Poručuju da nema toga danas kome treba objašnjavati da svetosavski popovi nijesu u Arhiv došli da bi se bavili istorijom Crne Gore, "no da bi zametnuli trag svim pojavama u našoj istoriji koji ne idu u prilog njihovoj izdajničkoj misiji".
- Stoga poručujemo: Dalje ruke od Državnoga arhiva Crne Gore - poručuje grupa građana Cetinja.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Grupa građana Cetinja: Mrvaljević da se okane ćorava posla u kojem je nečasno uhvaćen, ili da podnese ostavku

Crnogorska stranka u osnivanju oglasila se povodom odgovora Srpske pravoslavne crkve grupi cetinjskih građana koji su, kako navode, „ustali u odbranu državnih i nacionalnih interesa“ reagujući na ugovor Državnog arhiva sa SPC-om o volonterskom angažovanju sveštenika u toj instituciji.
U saopštenju se ističe da je reakcija SPC-a „tipičan primjer zamjene teza“.
– Kao u bajci u kojoj vuk optužuje jariće da mu mute vodu na izvoru, SPC sada optužuje građane Cetinja da razvijaju antisrpsku i anticrkvenu histeriju, samo zato što su ukazali na realnu opasnost da se kroz ovaj aranžman otvore vrata za uticaj na arhivsku građu Crne Gore – navode u saopštenju.
Crnogorska stranka tvrdi da SPC djeluje kao „instrument vjerskog fundamentalizma i velikosrpskog nacionalizma“.
– U našoj zemlji nema nijedan jedini beogradski pop koji nije opterećen vizijom velikosrpskog ekspanzionizma, koja podrazumijeva reinterpretaciju naše istorije – dokumentaciono i materijalno. Zato SPC i želi da se legalno useli u Državni arhiv, kako bi mogla da utiče na tumačenje pisanih śedočanstava o našem postojanju – ističu.&nbsp;
Ocjenjuju da ono što SPC naziva „brigom za istorijsku istinu“ nije ništa drugo do „pokušaj narušavanja crnogorskog identiteta“, te da bi takvo prisustvo u Arhivu predstavljalo ozbiljnu prijetnju državnim interesima.
– Mi imamo svijest o svojoj tradiciji, istoriji, identitetu i dokumentima koji to śedoče. Nećemo dozvoliti da beogradski popovi, koji se već nameću kao arbitri u politici, nauci i umjetnosti, odlučuju i o našoj istorijskoj baštini. Naša je obaveza da čuvamo Crnu Goru – poručuje se.
Crnogorska stranka u osnivanju poziva građane da javno podrže grupu Cetinjana koja se zalaže za očuvanje integriteta Državnog arhiva:
– Kažite jasno da sveštenici SPC-a, pod izgovorom volonterizma, nijesu dobrodošli u Državni arhiv. To je pitanje dostojanstva države, njenog identiteta i njene slobode.

Reakcija Srpske crkve je klasična zamjena teza – građani Cetinja brane državni interes

Državni arhiv je veoma važna institucija, ona čuva nacionalno blago iz oblasti kulture. Zato je mnogo upitno kad se počnu popovi uvoditi u institucije kulture i obrazovanja, dok su, sa druge strane, zaposleni u tom arhivu ljudi od kredibiliteta i izuzetne profesionalne odgovornosti na koju se društvo može osloniti da se ništa iz arhiva neće otuđiti - poručila je direktorica NVO Centra za građanska prava Svetlana Pajović-Musić.
Ona je, gostujući u emisiji Na kraju dana na Televiziji E, naglasila da je Centar za građanska prava tražio sastanak sa direktorom Državnog arhiva Danilom Mrvaljevićem sa ciljem da u dobroj namjeri i želji pronađu rješenje koje bi bilo u obostranom interesu.
- U interesu i institucija: da ne uvode popove, kao što se to radilo, &nbsp;kao što želi crkva da utiče na sve segmente našeg društva... I da se umiri javnost i da se sumnje otklone ukoliko bi gospodin Mrvaljević bio voljan da uradi nešto što bi vodilo ka tome. Međutim, s obzirom na naše prijedloge, koji su bili apsolutno zakonski utemeljeni, dobili smo optužbe ,,da ga neće ucjenjivati nevladina organizacija”. To je potpuno pogrešno shvatio, naš pokušaj je da se umiri crnogorska javnost. Pošli smo sa namjerom da je čovjek Cetinjanin, Crnogorac i da će imati sluha za vox populi, međutim, omalovažavao je glas naroda govorivši da je to mali broj ljudi nebitan, da to uopšte nije bitno i da ne vidi ništa sporno u tome da se angažuju popovi crkve Srbije kao volonteri - rekla je ona.
Sporno je, podvlači Pajović-Musić, što je to praksa koja do sada nije postojala.
- Sporono je što volonteri do sada nijesu radili u državnom arhivu, a pogotovo ne iz crkvenih institucija i sporno je to što se uvodi praksa uvođenja popova, danas će biti dva, sjutra će biti pet i uvode se u sistem i niko ne možete da garantuje da ti ljudi pošto polože ispit za arhivare da neće konkurisati na tim mjestima i da se neće zaposliti u državnim institucijama - istakla je Pajović-Musić.
Naglašava da zaposleni u Državnom arhivu uopšte nijesu bili upoznati da bi popovi trebalo da volontiraju, iako je direktor izričito tvrdio suprotno.&nbsp;
- Tako da se ispostavilo da je odluka o tom volonterizmu isključivo njegova. Mi smo pitali da li su arhivu potrebni popovi - nijesu potrebni, to nije bila institucionalna potreba, to je bio njegov lični argument i njegova lična percepcija, njegova lična odluka. Zaposleni nijesu znali i to je bilo njima šokantno, bilo im je šokantno kad su se pojavili da potpišu te ugovore i nijesu bili obaviješteni. On je nama na sastanku izričito insistirao da su zaposleni znali, ali mi znamo da zaposleni nijesu - decidna je Pajović-Musić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DVKPipw-bHCo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pajović-Musić: Popovi volonteri u Državnom arhivu nijesu institucionalna potreba, to je lična odluka direktora Mrvaljevića

Krenuli su na Državni arhiv! Na depo memorije jednog naroda, jedne kulture i jedne tradicije. Naše tradicije! Rukopis je isti: "volonteri i đaci u plemenitoj misiji" umjesto "trojanski konj u brisanju jednog identiteta". Sto puta viđen scenario vještine manipulacije. Tako je iz "Ne damo svetinje" i "Desila se sloboda" došlo je do "Veseli se, srpski rode" i "Kukaju Turci, leleču bule"!
Istovremeno, DF stavlja “šapu” na još jednu kapitalnu crnogorsku instituciju kulture Nacionalnu biblioteku “Đurđe Crnojević". Umjesto žene-stručnjaka, koja je decenije provela u toj biblioteci, postavljen je čovjek koji se zalaže za rušenje Mauzoleja na Lovćenu!
DF je takođe preuzeo KIC “Budo Tomović”, a još od ranije i Narodnu biblioteku “Radosav Ljumović”. Tako smo došli do toga da na Cetinju i Podgorici kulturom vedre i oblače oni koji su Bećiru Vukoviću dali nacionalnu penziju, Trinaestojulsku nagradu i 14 i po hiljada eura u kešu.
Ima li kraja ovoj destrukciji nacionalnog bića Crnogoraca? Šta u ovoj stvari radi premijer? Jesu li i ovo seoske tema za njega?
Kome do sad sve nije jasno ili ga ne zanima ili je glup! Ukoliko opet, mi građani ne stanemo na put ovoj besprizornoj akciji okupacije naše istorije i kulture, to neće niko drugi uraditi. Jer da se proteklih mjeseci mi ne pobunismo, ne bi se orila naša himna i gromoglasno NE MOŽE ni 8. jula ispod Vile Gorica, niti za 13. jul na Gorici, niti 19. decembra na Gorici, niti bilo đe drugo đe je bilo nužno da se bude!
I sad imamo izbor. Sjedjeti skrštenih ruku, čekajući da u EU uđemo kao neko zaostalo selo bez autentične kulture ili da uđemo kao GRAĐANI sa kičmom, stavom i dostojanstvom i sviješću o sebi! Ima li Crna Gora danas svijest Vinstona Čerčila? Razumije li Crna Gora da odbraniti kulturu znači odbraniti državu? Ja mislim da se ta svijest rodila ili da se makar probudila!
I zato, naš naredni zadatak je odbraniti Državni arhiv! Odbraniti ga po svaku cijenu od falsifikovanja, brisanja, krađe! U nedjeljama koje dolaze, nema važnijeg cilja! Mi moramo uraditi sve, što god bilo legitimnim putem potrebno, da arhiv ODBRANIMO!
Moramo poručiti tim beskrupuloznim lopovima tuđih baština opet, i opet, i koliko god treba puta: No pasaran!

1250x600

1084x550

Sljedeća misija: Državni arhiv!

Direktor Državnog arhiva Crne Gore Danilo Mrvaljević odbacio je navode o navodnom potpisivanju ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom i „zapošljavanju sveštenika“, ističući da je riječ o netačnim i zlonamjernim interpretacijama. On je decidan da ne postoji nikakav ugovor sa SPC, niti se radi o zapošljavanju - ali kaže da je isključivo riječ o neplaćanom volontiranju onih koji već rade sa arhivskom građom u svojim arhivima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fgrupa-gradana-cetinja-planira-se-da-popovi-spc-i-njihovi-ucenici-pod-izgovorom-volonterskog-rada-dobiju-pristup-najvaznijim-drzavnim-dokumentima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Cilj je da ljudi koji postupaju sa izuzetno vrijednom arhivskom građom steknu stručno iskustvo, polože stručni ispit i rade u skladu sa pravilima struke, kako bi se ta građa sačuvala - naveo je Mrvaljević.
On u objavi na Fejsbuku, između ostalog, napominje da Državni arhiv Crne Gore, u skladu sa Zakonom i podzakonskim aktima, decenijama pruža stručnu pomoć svim registraturama, te da brine o dokumentarnoj i arhivskoj građi i van svojih prostorija.
Mrvaljević je istakao da se u Arhivu Pravoslavne mitropolije crnogorsko-primorske (SPC) čuva vrijedna crnogorska arhivska građa, te da je Arhiv spreman da pruži stručnu pomoć svim vjerskim zajednicama.
- Na istu temu ranije sam razgovarao i sa bivšim kotorskim biskupom, nudeći pomoć Državnog arhiva i kada je u pitanju Arhiv Biskupije. I tu ostajemo otvoreni za saradnju, isključivo u cilju zaštite i očuvanja arhivske građe - naveo je on.
Direktor Državnog arhiva posebno je demantovao tvrdnje da se arhivska građa daje na nekontrolisano korišćenje ili upravljanje.
- Arhivska građa se nikada i nikome ne daje na upravljanje ili raspolaganje - to je strogo zabranjeno. Istraživači je mogu koristiti isključivo u našim čitaonicama, u skladu sa Zakonom, i dostupna je svima koji podnesu zahtjev, bez obzira na profesiju ili zvanje - naglasio je Mrvaljević.
On je ocijenio da se plasiranjem ovakvih tvrdnji direktno podriva povjerenje u rad zaposlenih u Državnom arhivu, posebno načelnika Centralnog depoa i odsjeka na Cetinju, koji su nadležni za čuvanje, sređivanje i izdavanje arhivske građe na korišćenje.
- Sramno je što se ovakvim neistinama direktno udara na stručne ljude koji savjesno rade svoj posao. Lako je napadati direktora, ali je nedopustivo dovoditi u pitanje profesionalni integritet zaposlenih u Državnom arhivu - poručio je Mrvaljević.
On je zaključio da su optužbe rezultat svjesnog i koordinisanog pokušaja dezinformisanja javnosti, te da Državni arhiv Crne Gore ostaje posvećen zaštiti crnogorske pisane kulturno-istorijske baštine i očuvanju arhivske građe, kako u okviru Arhiva, tako i van njega.

Direktor Državnog arhiva: Nema ugovora sa SPC niti zapošljavanja sveštenika, riječ je o volontiranju

<a href="https://etv.me/drustvo/grupa-gradana-cetinja-planira-se-da-popovi-spc-i-njihovi-ucenici-pod-izgovorom-volonterskog-rada-dobiju-pristup-najvaznijim-drzavnim-dokumentima">Saopštenje grupe građana Cetinja</a> o namjeri Demokrata da pod maskom volontera u Državni arhiv uvede popove Beogradske patrijaršije kojima će tako na raspolaganje biti stavljena crnogorska arhivska baština alarm je za sve kojima je iole stalo do ove države.
Filijalama Beogradske patrijaršije i njihovim političkim predstavnicima koji se kriju iza imena Demokrate malo je što su uzurpurali sadašnjost, pa bi sad da toj sadašnjosti upodobe i prošlost kako bi velikosrpstvu obezbijedili svijetlu budućnost. Djelatnošću beogradskih crkvenih filijala u Crnoj Gori i njihove političke posluge naglavačke je izvrnuta crnogorska tradicija - izmišljene su litije koje prizivaju političko-ideološki prevrat, izmišljeno je plivanje za krst u januarskim lednim i nabujalim rijekama, izmišljen je tobožnji Njegošev amanet da bude ukopan u crkvi na Lovćenu iako toga nema u njegovu regularnome testamentu, devastirane su crkve do neprepoznatljivosti kako bi se kulturološki smjestile u ambijent kojemu nikad nijesu pripadale, stvorena je zla krv među pripadnicima različitih vjera i nacija itd.&nbsp;
Držeći u rukama tužilački i bezbjednosni sistem te strukture već dvije godine stoje iza političkih hapšenja, progona kritičara i neistomišljenika, iza procesuiranja i represije nad mirnim građanima, iza huligana koji u hordama javno prijete turskim državljnima, iza progona pisaca a osobito novinara, poput jučerašnjega beskrupuloznog saslušavanja Tinke Đuranović i nezakonitoga najavljivanja saslušanja Draška Đuranovića.&nbsp;
Dok Demokrate hapse, procesuiraju, prijete i dehumaniziraju crnogorsku intelektualnu, građansku i političku elitu, beogradski popovi dočekuju Mandićeve stidne goste s proslave 120-godišnjice crnogorskoga Ustava, onoga Ustava koji je svjedok da oni u Cetinjskome manastiru nezakonito borave jer je po njemu Crnogorska crkva autokefalna, a ne autofekalna kako je to zborio njihov dojučerašnji predvodnik.
Proučavajući "Vasojevički zakon od 12 točaka", dr Ilija M. Jelić još je 1929. godine (u Beogradu, u izdanju Srpske kraljevske akademije) ustvrdio da se po tradicijskim vasojevićkim vjerovanjima u dubokom ambisu pod zemljom nalazi Pakao kojim upravlja sâm Satana, a da je tamo pored ostalih najviše popova i kaluđera.
Nije "bogoborački", "brozomorni" komunistički period crnogorske prošlosti oblikovao taj Zakon koji je i objavljen prije toga vremena. Oni kojima je narodna svijest namjenjivala vječitu paklenu tamnicu danas bi, uz sasluženje svojih članova što djeluju u civilu, u okviru državnih ustanova, da podjarme i pod Srpski svet podvedu kompletnu crnogorsku državu, pa i Cetinje kao rak ranu svih crnogorskih okupatora.
Njihov učinak na polju nematerijalne kulture ogleda se u tobožnjoj retradicionalizaciji tradicije koja nikad nije bila imanentna ovome prostoru.&nbsp;
Njihov učinak na polju materijalne baštine ogleda se u nebrojenim devastiranim crkvama, prekrečenim freskama, prekopanim grobovima, a posebno u trajnom uništenju predistorijskoga tumula i kulta koji je naknadno vezan za Sv. Vladimira, kojemu su čak i ime promijenili u Sv. Jovan Vladimir.
Puštiti takve da pod vidom volonterstva uđu u riznicu crnogorske državne arhivske građe gore je od njezina uništenja. Jer zna se čemu će ta građa poslužiti - manupilacijama s crnogorskom istorijom, dekontekstualizaciji činjenica i uništenju onoga što ne može poslužiti velikosrpskim ciljevima.
Stoga se pridružujemo apelu grupe građana Cetinja i pozivamo gdina Mrvaljevića, direktora Državnoga arhiva Crne Gore, da svoju pripadnost Cetinju i Crnoj Gori ne podredi pripadnosti partiji kojoj po nesreći pripada, a koja za cilj ima ono što je još polovinom XIX vijeka Ilija Garašanin definisao - podvođenje Crne Gore Beogradu.

Državni arhiv Crne Gore i popovi volonteri - alarm za građanski otpor

Pod izgovorom „volonterskog rada“ planira se da popovi Crkve Srbije i njihovi učenici dobiju pristup najvažnijim državnim dokumentima - saopštila je grupa građana sa Cetinja navodeći da se radi o direktnom i opasnom nasrtaju na Državni arhiv Crne Gore i Nacionalnu biblioteku „Đurđe Crnojević“.
To, kako su podvukli, nije pomoć - nego pokušaj kontrole, falsifikovanja i otuđivanja crnogorske istorije.
Oni čekaju ishod razgovora NVO Centar za građanska prava s direktorom Državnoga arhiva. Od toga ishoda, poručuju, zavisiće njihova dalja i odlučna reakcija.
- Jasno i glasno poručujemo: Neće se dozvoliti da oni koji su 5. septembra 2021. godine došli na Cetinje brutalnim nasiljem danas slobodno vršljaju po crnogorskome kulturnom blagu i nastavljaju ono što tada nijesu uspjeli - brisanje crnogorskog identiteta - naglasili su u saopštenju.
Posebnu odgovornost, smatraju, snosi direktor Arhiva, gospodin Mrvaljević koji, prema njihovim riječima, kroz lične ustupke popovima Crkve Srbije pokušava otvoriti vrata institucije koja mora biti bedem kulturne baštine crnogorske države.
- Ako im treba obuka - neka svoje ljude šalju van Crne Gore, đe im je matica. Ako im treba znanje - neka direktor ide kod njih u Bogosloviju i drži im predavanja. Ali u crnogorski Arhiv i biblioteku - neće ući - decidni su oni.
Cetinje, kažu, ima svoju đecu, školovanu, nezapošljenu i sposobnu da čuva ono što je naše.
- A koja nije imala šanse ni da volontira. I izvan Cetinja i na Cetinju Crna Gora ima svoje stručnjake, one koji Crnu Goru vide kao hiljadugodišnju državu a ne kao srpski izlaz na more. Ne damo arhivsku građu, ne damo istoriju, ne damo budućnost. Ako nadležne institucije ne reaguju, građani Cetinja hoće. U svojoj kući, branićemo Crnu Goru - zaključeno je u saopštenju grupe građana Cetinja.

Grupa građana Cetinja: Planira se da popovi SPC i njihovi učenici, pod izgovorom „volonterskog rada“, dobiju pristup najvažnijim državnim dokumentima

Državni arhiv Crne Gore, u saradnji sa Ambasadom Crne Gore u Republici Hrvatskoj, obilježio je u Zagrebu Njegošev dan uz prateći kulturni program i potpisivanje Sporazuma o naučnoj i istraživačkoj saradnji sa Hrvatskim institutom za povijest. Događaj je održan u Novinarskom domu, a centralni dio programa činila je video prezentacija „Veze Crne Gore i Hrvatske tokom revolucije 1848/49“, koju je pripremio Arhiv.
Svečanost je okupila brojne ugledne goste iz kulturnog, naučnog i javnog života Hrvatske i Crne Gore, među kojima bivšeg predsjednika Hrvatske Stjepana Mesića, bivšeg ministra kulture Božu Biškupića, savjetnika predsjednika Hrvatske Tomislava Paškvalina, istaknutog umjetnika Dimitrija Popovića, predstavnike diplomatskog kora i crnogorske zajednice u Hrvatskoj.
Direktor Državnog arhiva Crne Gore Danilo Mrvaljević čestitao je praznik svim Crnogorkama i Crnogorcima u Hrvatskoj i dijaspori, ističući univerzalnost Njegoševog djela.
– Mislilac, vizionar, pjesnik i državnik, Njegoš je ostavio djelo koje nadilazi granice i epohe. Njegova riječ o slobodi, pravdi i dostojanstvu, kao i njegova filozofska promišljanja o čovjeku i sudbini, čine ga univerzalnom vrijednošću. Njegoš je Crna Gora, ali je i Hrvatske, i svijeta – poručio je Mrvaljević.
Ambasador Crne Gore u Hrvatskoj Dejan Vuković naglasio je Njegošev doprinos crnogorskoj kulturi, ali i razvoju crnogorsko-hrvatskih veza koje traju gotovo dva vijeka.
– Njegoševe veze sa Ljudevitom Gajem, banom Jelačićem, braćom Mažuranić, Preradovićem, Vrazom i drugim velikanima svjedoče o dubokoj ukorijenjenosti naših istorijskih i kulturnih odnosa – istakao je Vuković.
Potpredsjednica Društva hrvatskih književnika Željka Lovrenčić osvrnula se na savremene književne i kulturne saradnje dva naroda.
– Globalna kultura daje nam još više prostora za povezivanje. Narodi se najdublje spajaju kroz književnost, dijalog i zajedničke kulturne projekte – kazala je Lovrenčić.
U okviru programa prikazana je prezentacija mr Vukote Vukotića o vezama Crne Gore i Hrvatske tokom revolucionarne 1848/49. godine.
Tokom boravka u Zagrebu potpisan je i Sporazum o naučnoj i istraživačkoj saradnji između Državnog arhiva Crne Gore i Hrvatskog instituta za povijest, koji predviđa zajedničke projekte, razmjenu istraživača, učešće na skupovima, izdavanje publikacija i razmjenu studenata i doktoranata. Sporazum su potpisali direktor Arhiva Danilo Mrvaljević i direktor Instituta dr. sc. Miroslav Akmadža.
Obilježavanje Njegoševog dana potvrdilo je da ovaj praznik kulture nadilazi državne granice, te još jednom potvrdilo duboke istorijske, kulturne i intelektualne veze Crne Gore i Hrvatske.

Državni arhiv Crne Gore u Zagrebu obilježio Njegošev dan i potpisao Sporazum o naučnoj saradnji

Državni arhiv u kontinuitetu radi na prikupljanju arhivske građe koja se tiče Crne Gore, a nalazi se u drugim arhivima i to je misija koja nikad ne prestaje. To se odnosi na arhivsku građu koja je sticajem istorijskih okolnosti završila van Crne Gore, poput ove koja je bila u Beču, ali i na onu nastalu u drugim državama, odnosno od strane stvaralaca drugih država, a koja se odnosi na Crnu Goru, kazao je kazao je u intervjuu za Portal ETV direktor Državnog arhiva (DACG), Danilo Mrvaljević.
Mrvaljević je istakao značaj prenosa građe u Crnu Goru, kako za istraživače, tako i za cijelu javnost kojoj će sada biti dostupni izvori o jednom važnom istorijskom trenutku za našu državu.
Ovakav poduhvat DACG, posebno u kontekstu današnjih olakih shvatanja i tumačenja istorijskih dešavanja, utoliko više podsjeća na važnost arhiva i konsultovanja arhivske građe, kao primarnih izvora o našoj istoriji, kulturi, politici i društvu.
&nbsp;Zašto je ovaj prenos arhivske građe istorijski događaj za našu nauku i kulturu?
&nbsp;Sama činjenica da smo poslije više od vijeka našu arhivsku građu, dio naše pisane baštine, dio naše istorije, vratili u domovinu, zaista je istorijski događaj i to ne samo za Državni arhiv, već generalno za našu kulturno-istorijsku baštinu i za državu. Radi se o izuzetno značajnoj arhivskoj građi iz vremena Knjaževine i Kraljevine Crne Gore, konkretno dokumentima Crnogorske narodne skupštine, velikim dijelom građi Ministarstva vojnog, zatim Ministarstva unutrašnjih djela, uprava, sudova... Ovom građom upotpunićemo naše fondove i sljedstveno tome biće važan izvor za dalja istraživanja, upotpunjavanje znanja i razumijevanja političkog, administrativnog i društvenog razvoja Crne Gore i uopšte društvenih prilika u jednom od ključnih perioda njene istorije. 
 
Šta Vam je pomoglo u ostvarivanju ovog zaista impozantnog poduhvata?
&nbsp;Možemo kazati da je ovo kruna naših aktivnosti na polju međunarodne saradnje. Mnogo rada i brojne aktivnosti na ovom polju u posljednje tri godine rezultatirale su važnim pozicioniranjem DACG na međunarodnoj sceni, a onda su došli i pozivi i prilike da prisustvujemo značajnim sastancima i konferencijama na najvišem nivou, kakvo je bilo i naše prvo učešće na sastanku Evropskog odbora nacionalnih arhivista(EBNA), početkom aprila ove godine u Varšavi. Upravo tokom našeg boravka u Poljskoj ovim povodom razgovarao sam sa generalnim direktorom Austrijskog državnog arhiva, dr Helmutom Vohnoutom, o našoj arhivskoj građi koja se nalazi u Beču i mogućnostima za njeno vraćanje u Crnu Goru. 
 
Koliko su trajali istraživanje i priprema za primopredaju građe iz Austrijskog državnog arhiva? Kada se ova ideja rodila i koliko vremena je trebalo da se ona realizuje?
Od ranije se znalo da je određena građa iz vremena Knjaževine i Kraljevine Crne Gore završila u Beču i da se najvjerovatnije još tamo nalazi, ali najvećim dijelom nijesmo imali bližih, preciznih informacija koja su to tačno dokumenta i kojih sve stvaralaca. Prilikom ovog susreta sa mojim kolegom iz Austrije, na konferenciji u Varšavi, bio sam jako zainteresovan za ovu temu i vraćanje navedene građe u Crnu Goru, kao dijela naše pisane kulturno-istorijske baštine od neprocjenjive vrijednosti. Dogovorili smo dalje korake i nastavak aktivnosti u ovom pravcu, od dostavljanja bližih informacija o navedenoj građi do sagledavanja pravno-administrativnih preduslova za njeno vraćanje DACG i ostalih preduslova i ubrzo su započete zvanične procedure za primopredaju. Bili smo u stalnoj komunikaciji i zaista sjajnom saradnjom i uz veliko razumijevaje i otvorenost naših austrijskih prijatelja veoma brzo je završen cijeli proces. 
 
 Da li ste imali podršku državnih institucija u realizaciji ovog projekta?
Prenos navedene arhivske građe iz Beča na Cetinje realizovan je u našoj direktnoj saradnji sa Austrijskim državnim arhivom. Naravno, na samom početku procesa informisali smo o ovome Ministarstvo kulture i medija i Ministarstvo vanjskih poslova sa kojima imamo odličnu saradnju. U finalizaciji ovog procesa i naša ambasada u Beču dala je svoj doprinos, a sami transport arhivske građe, kao važan segment ovog procesa, realizovan je u saradnji sa Narodnim muzejom Crne Gore, koji nam je ustupio vozilo i ovom prilikom želim da im, u ime Državnog arhiva, još jednom uputim iskrenu zahvalnost, kao i svima koji su na bilo koji način učestvovali u ovom procesu. A ipak, u prvom redu, Austrijskom državnom arhivu na ovom izuzetnom gestu. 
 
 Koliko je realizacija ovog poduhvata bila složena i šta je iziskivala?
&nbsp;Ovakvi poduhvati zaista su jako složeni i iziskuju mnogo toga do uspješne realizacije, kako u pravno-administrativnom, tako i u organizacionom smislu i zahtijevaju veliku posvećenost i rad na polju međunarodne saradnje, najčešće i vođenje bilateralnih pregovora između država u oblasti kulture i šire. Nekad ovakvi procesi traju godinama, a nekad, zbog određenih pravnih i drugih smetnji i/ili usljed nepovoljnih političkih i drugih okolnosti, uprkos svim naporima i ne dođe do realizacije. Zahvaljujući sjajnim odnosima sa Austrijskim državnim arhivom ovaj projekat realizovan je zaista vrlo efikasno, za svega nekoliko mjeseci. Nakon mog susreta sa generalnim direktorom Austrijskog državnog arhiva, kako sam naveo u odgovoru na vaše drugo pitanje, početkom aprila ove godine, u Varšavi, ubrzo su započete procedure za primopredaju. I kako se radi o našim, crnogorskim dokumentima koji nijesu dio zajedničkog kulturnog nasljeđa sa Austrijom i kako ova građa nikada nije bila predmet arhivskih pregovora, odnosno sporazuma zaključenih između država nasljednica nakon Prvog svjetskog rata, nije bilo pravno-administrativnih smetnji za realizaciju i primopredaja je upriličena 23. juna u Beču.
&nbsp;Ko je još iz Državnog arhiva bio uključen u aktivnosti oko predaje građe?
&nbsp;Kako Državni arhiv nema službu, čak ni službenika u okviru postojećih organizacionih jedinica u čijem opisu posla bi bilo rukovođenje i koordinacija u oblasti međunarodne saradnja, ovaj dio posla u potpunosti vodi moja malenkost. Naravno, za uspješno vođenje međunarodne saradnje neophodan je tim i dobra organizacija na unutrašnjem planu. A kako od mog dolaska u Državni arhiv inače snažno afirmišem timski rad na svim poljima, uvijek su uključene i drage kolege koje, pored svojih redovnih obaveza, povremenim angažovanjem i na poslovima iz oblasti međunarodne saradnje daju dodatni doprinos sveukupnom uspješnom poslovanu DACG. Uskoro će se, novim aktom o sistematizaciji, stvoriti uslovi da i za ovaj, jako važan dio posla, ubuduće dobijemo novi kadar, što će biti još jedan korak u sprovođenju reformi, jačanju organizacije i kadrovskih kapaciteta, kao nastavak realizacije mog programa za mandati period i vizije daljeg razvoja Državnog arhiva. 
 
 Primopredaji arhivske građe u Beču prisustvovali su pomoćnik direktora za Sektor za arhivsku građu od značaja za državu, Dragoslav Bojović i načelnik arhivskog odsjeka za naučnu, informativnu i kulturno-prosvjetnu djelatnost, Predrag Adžić, koji su bili uključeni u cijeli proces.
&nbsp;U saopštenju DACG navodi se da je ovo najveće postignuće Arhiva od njegovog osnivanja- koja su još velika postignuća DACG u prethodnom periodu i da li je bilo sličnih predaja građe?
&nbsp;Kada je u pitanju prikupljanje naše arhivske građe koja se nalazi u drugim arhivima i međunarodna saradnja ovo je zaista najznačajnije postignuće od osnivanja DACG, ali sigurno i jedno od najznačajnijih uopšte. Državni arhiv u kontinuitetu radi na prikupljanju arhivske građe koja se tiče Crne Gore, a nalazi se u drugim arhivima i to je misija koja nikad ne prestaje, kako kada je riječ o našoj arhivskoj građi koja je sticajem istorijskih okolnosti završila van Crne Gore, poput ove koja je bila u Beču, tako i kada je riječ o građi nastaloj u drugim državama, odnosno od strane stvaralaca drugih država, a koja se odnosi na Crnu Goru. 
 
 Možemo da se pohvalimo, da smo i prije dvije godine, vratili našu arhivsku građu iz Poljske u saradnji sa Državnim arhivom ove zemlje, značajno manjeg obima nego ovo sada, ali takođe jako vrijednu i to je bio događaj od izuzetnog značaja za nas. Pretpostavljamo da je ta građa dio upravo ove građe koja je sada vraćena iz Beča, a spletom okolnosti poslije Drugog svjetskog rata završila je u Varšavi. Prije 25 godina, takođe iz Arhiva Poljske, vraćen je još jedan manji dio originala naše arhivske građe koja se tamo nalazila. 
 
 U prethodnom periodu, prije mog dolaska na funkciju direktora, kada je riječ o građi koja se tiče naše zemlje i onoj nastaloj od strane subjekata drugih država kao stvaralaca, a koja se odnosi na Crnu Goru, proteklih decenija Državni arhiv je pribavljao kopije arhivske građe i dijelom materijala u digitalnoj formi iz Arhiva Turske i drugih arhiva i to je, svakako, jako značajno i to treba istaći. Međutim, ako govorimo o originalima dokumenata crnogorske provenijencije, odnosno vraćanju u Crnu Goru naše arhivske građe koja se nalazi u drugim arhivima, ovaj prenos građe iz Beča na Cetinje najveći je takav projekat do sada i po značaju i po obimu vraćenih materijala.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fdrzavni-arhiv-crne-gore-vratio-vrijednu-arhivsku-gradu-iz-beca-poslije-vise-od-vijeka&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Božena Miljić

Mrvaljević: Građa iz Beča predstavlja važan izvor za razumijevanje političkog, administrativnog i društvenog razvoja Crne Gore u jednom od ključnih perioda naše istorije

Direktor Državnog arhiva Danilo Mrvaljević iz redova cetinjskih Demokrata kazao je da neće prisustvovati, kako je rekao, vještačkoj svečanosti uručivanja Trinaestojuslke nagrade koju organizuje predsjednik Skupštine Andrija Mandić.
Mandić će 8. jula organizovati svečanost povodom Dana državnosti, kada je najavio da će uručiti i najveće državno priznanje ovogodišnjim laureatima, bez obzira što stručna javnost i opozicija upozoravaju da je prekršen Zakon o državnim nagradama i da jedan od nagrađenih - negator crnogorske nacije i pobornik četničkog pokret Bećir Vuković iz više razloga ne zaslužuje da je dobije.
Mrvaljević kaže da je, kao direktor Državnog arhiva, prvi put u skoro četiri godine dobio poziv za prisusutvo svečanosti povodom uručivanja Trinaestojulske nagrade.
- I zaista u tom dijelu zahvaljujem što se neko sjetio da DACG postoji i da je to važna adresa. Znam da smo i dalje jako daleko od nekih evropskih tokova i znanja, razumijevanja što to jedan Državni arhiv znači za državu, ali polako, učimo, uprkos svemu tome: Zahvaljujemo iskreno predsjedniku Skupštine Crne Gore na pozivu za prisustvo dodjeli Trinaestojulske nagrade i ovim putem ga obavještavam da ne želim prisusutvovati vještačkoj svečanosti na kojoj će neko ko ne priznaje crnogorsku naciju kojoj pripadam, ali što je mnogo važnije neko ko ne priznaje crnogorsku naciju kojoj pripada gotovo polovina stanovništva Crne Gore, primiti najviše državno priznanje - poručio je Mrvaljević na Fejsbuku.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fdanilo.d.mrvaljevic%2Fposts%2F10235048473345965%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mrvaljević odbio poziv Mandića: Neću doći na vještačku svečanost na kojoj će najviše državno priznanje dobiti negator crnogorske nacije

Mještani Park-šume Zagorič okupili su se ispred Skupštine gdje će do 5. februara svakog dana blokirati saobraćaj na po sat od 16 do 17 časova.
Iz policije su juče saopštili da će navedenom vremenskom periodu biće obustavljen saobraćaj u dijelu Bulevara Svetog Petra Cetinjskog, ispred Skupštine Crne Gore.
- Uprava policije – Odjeljenje bezbjednosti Podgorica preduzimaće mjere i radnje u cilju očuvanja javnog reda i mira, bezbjednosti učesnika okupljanja i svih građana, kao i nesmetanog odvijanja saobraćaja u vidu preusmjeravanja okolnim ulicama - kazali su iz iz Uprave policije.

Mještani Park-šume Zagorič protestuju ispred Skupštine

Branka Đukić, stodvogodišnja bivša učiteljica i najstarija stanovnica Doma starih u Podgorici, od danas je novo pojačanje Stege.
- Mislim da među mladima ima dosta patriota jer na njima svijet ostaje - &nbsp;kazala je Đukić.
Nju su u Domu starih danas posjetili predtavnici STEGA-e Danilo Marunović, Dragana Sekulić, Snežana Burzan Vuksanović i Nikola Vujačić, kao izraz dubokog uvažavanja prema čitavom vijeku Brankinog nevjerovatnog životnog puta i energije koja ne jenjava.
Stega, kao građanska inicijativa koja okuplja sve generacije ljudi posvećenih ideji građanske i evropske Crne Gore, uvjerena je da će bogato iskustvo Branke Đukić dati poseban pečat daljem radu organizacije, ali i prenijeti važne životne poruke mladim ljudima o vrijednostima na kojima treba zasnivati život.
Branka Đukić je uoči novogodišnjih praznika već osvojila crnogorsku javnost putem društvenih mreža, svojom emotivnom i dostojanstvenom izjavom da u 2026. godini Crna Gora bude slobodna.
Delegacija je ovom prilikom posjetila i svoje članove Vukića Pulevića i Rosandu Kovijanić.

Stodvogodišnja Branka Đukić pristupila građanskoj inicijativi STEGA

Premijer Hrvatske Andrej Plenković izjavio je da je stav "Vlade da Hrvatska ne bi u ovom trenutku pristupala Odboru za mir".
On je to izjavio nakon telefonskog razgovora sa predsjednikom Hrvatske Zoranom Milanovićem.
Uoči sjednice Odbora za finansije na kojem će predstaviti kandidata za ministra finansija Tomislava Ćorića, premijer Andrej Plenković obratio se medijima.
- S obzirom da je Milanović prošle nedjelje nešto komunicirao da treba da se čujemo, čuli smo se kratko u vezi Odbora za mir. Moram reći da je stav Vlade da Hrvatska ne bi u ovom trenutku pristupala Odboru za mir iz niza razloga. Saopštili smo to Milanoviću. On je rekao da je taj stav danas komunicirao javno i nemam tu šta da dodam - rekao je premijer.
Donald Tramp je osnovao svoj „Odbor za mir“ na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u ​​Davosu.
Nešto više od desetak zemalja potpisalo je povelju Odbora za mir (BoP) u Davosu ovog četvrtka 22. januara 2026. Na marginama Svjetskog ekonomskog foruma, imenovali su Donalda Trampa za predsjedavajućeg tom novom tijelu čiji osnivački dokument navodi da je ono namijenjeno pragmatičnom posredovanju u međunarodnim sukobima i uspostavljanju trajnog mira. Među potpisnicima je i sam Tramp, u svojstvu predsjednika SAD.
Dok su neke zemlje brzo prihvatile Trampov poziv u Odbor za mir, druge oklijevaju – uključujući i nekoliko partnera u NATO, kao što su Njemačka i Italija. Druge, među kojima su Francuska, Velika Britanija i Dansku, to su već odbile.

Plenković: Hrvatska u ovom trenutku ne bi da pristupi Trampovom Odboru za mir

Direktorat za inspekcijske poslove Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine staviće rješenje o iseljenju i rušenju dijela „plave zgrade“ van pravne snage samo u slučaju da službenim putem dobije pisani nalaz vještaka građevinske struke, prof. dr Duška Lučića i prof. dr Radenka Pejovića, koje je Opština Herceg Novi angažovala da procijene oštećenja na takozvanoj „plavoj zgradi“. 
Oni su juče, nakon obilaska zgrade u Ulici Orjenski bataljon, zaključili da stabilnost objekta nije ugrožena i da ne postoji opasnost od urušavanja. Takođe su naglasili da su sanacija oštećenog dijela, kao i geodetsko snimanje objekta, neophodni.
Direktor Direktorata Dalibor Đerić kazao je za RTHN da je jutros upućen mejl predsjedniku Opštine Herceg Novi u kojem traže da im se službenim putem dostavi nalaz i mišljenje vještaka, sudskih vještaka građevinske struke vezano za „plavu zgradu“, jer su iz sredstava informisanja saznali za usmeni nalaz dat na licu mjesta.
- Znači, mi ne možemo sigurno povući rješenje na osnovu usmenih izjava, niti smijemo da kalkulišemo, pogotovo ne kada su u pitanju životi građana, samih građana koji žive u stambenoj zgradi, ali takođe i građana koji se zateknu u neposrednoj blizini u slučaju fatalnog ishoda. Neophodno je da se da pisani nalaz, da se uputi inspekciji, i samo u tom slučaju će građevinska inspekcija Direktorata za inspekcijski nadzor Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine obustaviti svoje rješenje. Tačnije, staviće rješenje van pravne snage. Sve drugo je oblast kalkulacija i nagađanja. Dakle, pisani dokument stavlja van pravne snage rješenje - kazao je Đerić.
On je rekao da će preduzeće Zaštita prostora nastaviti izradu elaborata o rušenju do momenta dobijanja zvaničnog nalaza vještaka.
- Jednostavno treba da se sve ispita od strane, zna se koga, to su građevinski inženjeri, sudski vještaci i da se uradi taj elaborat. Treba da se vidi elaborat i sami projekat zgrade, kad je zgrada napravljena, da li su bile sanacije nakon zemljotresa 1979. godine, da li su nakon toga uslijedile nove sanacije, na primjer, 1999. godine, da li su bile sanacije na tom dijelu koji je upravo predmet bio inspekcijskog nadzora, koji je sklon, da kažem, urušavanju. Sve to treba ispitati i na kraju treba i uraditi izvještaj. Mi ne bismo htjeli da dođe, niko od nas, naravno, pa ponajmanje državni organi, ali neophodno je da malo ozbiljnije pristupimo ovoj stvari i da se što prije to završi - naveo je Đerić.
On je dodao da, što se tiče Direktorata za inspekcijski nadzor i glavnog građevinskog inspektora Novaka Lakušića, on i dalje postupa u skladu sa Zakonom o upravnom postupku i Zakonom o inspekcijskom nadzoru, te da će rješenje doći na izvršenje čim bude završen elaborat o rušenju.
Đerić navodi i da u odnosu na rješenje inspektora o zabrani upotrebe zgrade, ne mogu na silu iseljavati stanare.
- To je sastavni dio rješenja u kojem se navodi zabrana upotrebe stambenog objekta, a nakon toga i uklanjanje objekta. Na silu ne možemo. Ako se sjetite zemljotresa 1979. godine, isto sam živio u soliteru, pa smo napustili soliter dok se nije ispitao, i onda smo se vratili. Niko od stanara nije postavljao pitanje zbog čega se to radi, nego smo svi napustili, naravno, dok nije bilo sigurno i bezbjedno da se vratimo u ono mjesto gdje živimo - zaključio je Đerić.

Tag: drzavni-arhiv