Dok obični građani države Crne Gore u sopstvenom dvorištu bez potrebne dokumentacije ne mogu izgraditi nikakav objekat, Srpska pravoslavna crkva (SPC) uspjela je, prema saznanjima Portala ETV, da na državnoj zemlji u Tivtu - ilegalno podigne konak. Crkveni smještaj se nalazi na državnoj parceli (broj:1973/89), u katastarskoj opštini „Đuraševići“- tik uz parcelu koja se zaista vodi na Mitropoliju crnogorsko-primorsku (broj:1957) gdje je ranije regularno napravljena crkva. <h2>GRADNJA BEZ DOZVOLE, ALI I BEZ KAZNE</h2> Za izgradnju ovog konaka na državnoj parceli, kako nam je potvrđeno i iz Opštine Tivat, nije izdata građevinska dozvola, rješenje, niti pokrenut postupak legalizacije. - Shodno podacima iz katastarske evidencije, izvršili smo pretragu službene evidencije izdatih građevinskih dozvola, koja se pred Sekretarijatom za uređenje prostora vodi od 1959. godine, na osnovu čega je utvrđeno da u istoj ne egzistira odobrenje za izgradnju objekta na kat.par.br. 1973/89 KO Đuraševići - kazali su u Opštini Tivat odgovarajući na pitanja Portala ETV. Decidni su i da je pretragom službene evidencije utvrđeno da za ovu parcelu nije ni pokrenut postupak legalizacije. - Izvršena je pretraga Liste bespravnih objekata, koja je za potrebe ovog organa sačinjena kao grafički sistem, na osnovu čega je utvrđeno da su objekti na kat.par.br. 1973/89 KO Đuraševići evidentirani na grafičkoj podlozi, odnosno da su vidljivi na orto foto snimku, ali da isti nijesu označeni kao objekti koji su evidentirani u katastarskom operatu, niti kao objekti za koje je izdata građevinska dozvola ili rješenje o legalizaciji, niti da je za iste pokrenut postupak legalizacije - jasni su u Opštini Tivat. <h2>UZURPACIJA</h2> Ova parcela, inače, ulazi u sastav površine koja je važećim Prostorno-urbanističkim planom predviđena za - „šume sa posebnom namjenom“. To dodatno otvara pitanje odgovornosti za gradnju bez dozvole, ali i mimo planske dokumentacije pošto su „šume sa posebom namjenom“ u Zakonu o šumama definisane kao: urbane šume; za očuvanje i korišćenje genofonda šumskih vrsta drveća; za očuvanje biodiverziteta gena, vrsta, ekosistema i predjela; šume značajne estetske vrijednosti; od značaja za zdravlje ljudi i rekreaciju; za obrazovanje...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250609210644_db77cdc3beb202444af6f8297bd2fd93c1d305444f5789fb0e0eccb8ef7587c4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250609210644_db77cdc3beb202444af6f8297bd2fd93c1d305444f5789fb0e0eccb8ef7587c4" data-rendition-name="original" width="1759" height="2573" loading="lazy" alt="Konak"> </figure>  To su i šume od značaja za naučno-istraživačku djelatnost; kulturno-istorijskog značaja; šume za potrebe odbrane zemlje i za posebne potrebe državnih organa i druge specifične potrebe. Jasno je: zgradnja konaka ne spada ni u jednu od ponuđenih kategorija, a kako sada izgleda, tih projektovanih šuma neće biti, ukoliko se SPC - na državom zemljištu - bude pitala. <h2>RADOVI NIJESU GOTOVI</h2> Portal ETV obišao je teren na kojem su „sveti zidovi“ nikli bez papira i odobrenja lokalne samouprave. Ovaj objekat novinari Portala ETV uočili su iz daljine - sa vidikovca na brdu Grabovac, odakle se silueta nove građevine jasno ocrtala u prostranom zelenom pejzažu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250609210644_43501e883a90c2977e3ca2d9183b4f197a65838cf486750ec9cd9eaf4ab23ea2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250609210644_43501e883a90c2977e3ca2d9183b4f197a65838cf486750ec9cd9eaf4ab23ea2" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="Konak iz daljine"> </figure>  Kako smo se približavali lokaciji, uvjerili smo se da radovi još nijesu konačni. Na to je prvo ukazala velika gomila građevinskog šuta, kamenja, daski, zemlje nasložene pred sami konak. Iza svega toga nazirala se nedovršena fasada na prizemlju: cigla još vidljiva, spratovi u gruboj fazi, ali sa postavljenim prozorima i krovom na kojem su montirani dimnjaci.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250609210640_91391aa6f33993e95f9dd2dd8e3bc4d2cddd0469e40ca45645615178b204e4cc.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250609210640_91391aa6f33993e95f9dd2dd8e3bc4d2cddd0469e40ca45645615178b204e4cc" data-rendition-name="original" width="2420" height="1816" loading="lazy" alt="Konak"> </figure>  Na terenu nije bilo table o gradilištu, investitoru ni broju građevinske dozvole - što je, inače, zakonska obaveza svakog legalnog gradilišta. <h2>PUT KOJEG „NEMA“</h2> Do ove lokacije došli smo freško sređenim putem. Na pitanje Portala ETV - je li Opština Tivat izdala dozvolu za asfaltiranje puta do konaka u KO Đuraševići, dobili smo odričan odgovor, uz napomenu da postojanje tog puta uopšte nije evidentirano. - Uvidom u dokumentaciju Sekretarijata za uređenje prostora Opštine Tivat, nije evidentirano postojanje puta do kat.parc.br.1973/89 i 1957 sve KO Đuraševići - kazali su nam u Opštini Tivat. Zaključili su da im je iz opštinske Direkcije za investicije potvrđeno da nije bilo opštinskih ulaganja na ovoj dionici. <h2>RUMIJA, KRSTIONICA...</h2> No, ovo nije prvi i jedini uzurpatorski podvig i slučaj crkvene divlje gradnje u novijoj istoriji - nego samo jedan u nizu. Jedan od najupečatljivijih bio je svojevrsni desant na Rumiju, kada je u crkveno-vojnoj operaciji jula 2005. godine, na vrh svete crnogorske planine - koja je simbol multikulturalnosti hiljadugodišnjeg trajanja - spuštena metalna crkva manjih dimenzija, bez prozora i sa fiksnim zvonima pristiglim iz Rusije. Ova akcija - koju crnogorska vlast tada nije spriječila, a poslije referenduma 2006. godine ostavila limenku na vrhu Rumije, izvedena je helikopterom Vojske Srbije i Crne Gore. Crkva je tako spuštena i fiksirana za ranije pripremljen temelj, takođe transportovan helikopterom, a potom spojena na vrhu i fiksirana podesnim kamenjem. Prema tumačenju tadašnjeg mitropolita Amfilohija Radovića, time je ispunjeno proročanstvo i „volja božja“: pošto je na vrh Rumije „doletjela“ crkva sa neba tamo gdje je bila dok je, prema njegovom tumačenju, Turci nijesu srušili 1571. godine. Istorijski izvori vrlo precizno ukazuju: Turska nije srušila bilo kakvu crkvu jer je na vrhu Rumije nije bilo kada su Turci osvojili Bar. Akcijom Srpske pravoslavne crkve tada je oskrnavljen Kult Svetog Vladimira Dukljanskog - tj. obred iznošenja njegovog krsta na Rumiju na Trojičin dan - viševjekovni zajednički obred barskih pravoslavaca, muslimana i katolika - postajući eksplicitno pravoslavni ritual. Drugi primjer je iz 2018. godine - i to upravo u Tivtu, kada je nezakonito sagrađena krstionica SPC na Ostrvu cvijeća u zoni Morskog dobra, preduzeća koje u ime države upravlja obalom. Iako je utvrđeno da ova izgradnja nije bila previđena planskim dokumentima, da je objekat bespravan i nelegalan, krstionica i dan danas stoji na moru kao podsjetnik samovolje Srpske pravoslavne crkve i njenog nastojanja da bude iznad države. I sve se to dešavalo za vrijeme vladavine DPS-a i drugih građanskih stranaka. Što se onda može očekivati da će se dešavati sa ilegalno izgrađenim konakom SPC u Tivtu, kada Crnom Gorom vlada „avgustovska većina“? Ili je, ipak, to pitanje - suvišno. Anja IVANOVIĆ

Anja Ivanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

„Sveti zidovi“ mimo zakona: SPC u Tivtu podigla konak na državnoj zemlji, bez građevinske dozvole i legalizacije

Nemam nikakvu imovinu izuzev one koju sam naslijedio od predaka kao ni imovinu preko drugih lica - poručio je predsjednik Skupštine Crne Gore i jedan lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić reagujući na navode nosioca liste „Budva naš grad“ Nikole Jovanovića koji je sinoć izjavio da je Mandić vanknjižni vlasnik objekta sagrađenog na državnoj zemlji u neposrednom zaleđu plaže Zagorski pijesak u budvanskoj opštini.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fjovanovic-mandica-je-vanknjizni-vlasnik-objekta-sagradenog-na-drzavnoj-zemlji-u-zaledu-budve&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
U politici se laž, poručuje Mandić, a posebno kod mladih političara obije o glavu.
- Pretpostavljam da će takva sudbina biti i ovome što je sinoć htio da ušićari tri dana prije izbora u Budvi - dodao je on.
Podvukao je da će Jovanović pred pravosudnim organima morati da dokaže tvrdnje.
- Pa kad bude presuđeni klevetnik onda će da se suoči sa političkom odgovornošću - dodao je Mandić.
Kaže da je razočaran.
- Jer je on spreman na svakakvu gadost i niskost koja je nezabilježena. Ne mogu da dozvolim da zbog bljutave političke propagadne neko želi da se naškodi listi Mladena Mikijelja koja će ubjedljivo pobijediti na izborima - poručio je Mandić. 
 
Ovo je, smatra on, velika sramota i nešto što unižava politički život u Crnoj Gori. 
 
Jovanović je sinoć pokazao i list nepokretnosti u kojem se navodi da je vlasnik zemljišta država, a da se objekat vodi na ime Vojislava Pićana, za kojeg Jovanović tvrdi da je Mandićev prijatelj.
- Unutar kuće koju je Jovanović pokazao, sobe nijesu uređene a ni okrečene. Ovaj objekat se nalazi u selu Zagora i Pićan će kao i ja tražiti zadovoljenje na sudu - kazao je Mandić.

Portal ETV

Mandić: Nemam imovinu izuzev one koju sam naslijedio od predaka, Jovanović će pred pravosudnim organima morati da dokaže tvrdnje

Predsjednik Stranke evropskog progresa (SEP) Duško Marković saopštio je da u skladu s Odlukom Ustavnog suda treba otkloniti normativnu neusaglašenost u vezi s radom nedjeljom, ali da nedjelja treba da ostane dan za porodicu.
- Presudu Ustavnog suda treba poštovati i otkloniti normativnu neusaglašenost. Ali odluka o očuvanju nedjelje kao dana za porodicu, kao dio društvene brige o čovjeku i zaposlenom treba da ostane na snazi - napisao je Marković na mreži X.
Marković je podsjetio na odluku Vlade iz marta 2019. godine, navodeći da i danas misli da u fokusu treba da bude čovjek, a ne profit.

Marković: Otkloniti normativnu neusaglašenost, ali sačuvati neradnu nedjelju

Ukidanjem člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojim je bila propisana neradna nedjelja, zaposleni u trgovini nijesu izgubili nijedno pravo, poručila je šefica Sektora za pravna pitanja i socijalni dijalog u Uniji poslodavaca Crne Gore, Rumica Kostić.
Gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E, Kostić je podsjetila da zaposleni i dalje imaju pravo na slobodan dan, definisan broj radnih sati i uvećanje zarade, što je regulisano Opštim kolektivnim ugovorom iz 2023. godine.
- Ukidanjem člana 35 a Zakona o unutrašnjoj trgovini kojim je ukinuta neradna nedjelja zaposleni nije izgubio nijedno pravo, jer i dalje ima pravo na slobodan dan, broj radnih sati i uvećanje zarade koje su regulasane Opštim kolektivnim ugovorom iz 2023.godine koji garantuje uvećanje dnevnice za rad nedjeljom od 80 odsto - rekla je Kostić.
Govoreći o odluci Ustavnog suda da poništi član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, Kostić je kazala da je riječ o potvrdi stava koji Unija poslodavaca zagovara godinama.
Ustavni sud je poništio član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, ukidanje neradne nedjelje, što je, kaže Kostić, potvrda onoga što je Unija poslodavaca zagovara sve vrijeme, da se &nbsp;ekonomske i socijalne politike ne mogu voditi mimo Ustava i osnovnih tržišnih pravila.
Kostić je pojasnila da objavljivanje odluke u Službenom listu ne znači obavezu rada nedjeljom za sve trgovce.
- U onom trenutku kada se objavi u Službenom listu ne znači da je trgovac obavezan da radi nedjeljom, već zapravo ostavlja slobodu i pravo trgovcu da odluči saglasno svojim kapacitetima, mogućnostima i u dogovoru sa zaposlenima da li će raditi ili ne - rekla je Kostić.
Podsjetila je da je Unija poslodavaca još 2019. godine podnijela inicijativu za ocjenu ustavnosti odluke o neradnoj nedjelji, smatrajući da se takvim rješenjem narušavaju sloboda preduzetništva i jednakost pred zakonom.
- Ono što se u međuvremenu dešavalo je to da su socijalni partneri razgovarali o ovoj temi i došli do nekog kompromisnog rješenja, jer se upravo ovakva odluka očekivala, da li je ona mogla biti ranije - svakako je mogla, ali je bila za pretpostaviti - zaključila je Kostić.

Kostić: Ekonomske i socijalne politike ne mogu se voditi mimo Ustava i osnovnih tržišnih pravila

Ministarstvo pomorstva i Udruženje pomorskih kapetana Crne Gore potpisali su Memorandum o saradnji. Taj dokument predstavlja most između dvije institucije kako bi se obezbijedili što efikasniji uslovi rada pomoraca.
- Nastojimo da obezbijedimo što bolje uslove rada za sve pomorce. Potpisivanje Memoranduma je nastavak naše saradnje kako bismo doprinijeli razvoju pomorske privrede, a na taj način se jača sektor pomorstva - kazao je ministar pomorstva Filip &nbsp;Radulović. &nbsp;&nbsp;
Udruženje pomorskih kapetana smatra da je potpisivanje Memoranduma ključno za dalji tok saradnje.
- Cijenimo saradnju sa Ministarstvom i želimo da radimo u korist pomorskog sektora da bismo našim pomorcima uveli bolje i sigurnije uslove za rad - rekao je predsjednik Udruženja pomorskih kapetana Ivica Fažo.&nbsp;
Obje strane su se usaglasile da je neophodno nastaviti saradnju kroz redovnu komunikaciju i zajedničke inicijative u narednom periodu i da je Memorandum o saradnji od strateškog doprinosa za ukupni pomorski sektor.

Radulović-Fažo: Obezbijediti što bolje uslove rada za sve pomorce

Predsjednik Skupštine opštine Budva Petar Odžić sazvao je za danas u 11 sati hitnu sjednicu loklanog parlamenta, a odbornici će razmatrati građansku inicijativu za stavljanje van snage detaljnih urbanističkih planova „Budva centar“ i „Budva centar – izmjene i dopune“.
Inače, 11. sjednica SO Budva, po hitnom postupku, prvobitno je bila sazvana za 17. januara 2026. godine, ali je odložena iz razloga što se nisu stekli poslovnikom propisani uslovi za održavanje iste, zbog nedostatka kvoruma na sjednicama nadležnih stalnih radnih tijela.
Predstavnik „Građanske akcije“ Božidar Vujičić predao je 23.decembra 2025. godine predsjedniku Skupštine opštine Budva inicijativu potpisanu od strane 474 građana, kojom se traži hitno stavljanje van snage detaljnih urbanističkih planova „Budva Centar“ i „Budva Centar izmjene i dopune“. Cilj inicijative je zaustavljanje gradnje na preostalim zelenim površinama, prije svega u zoni Slovenske plaže. Vujičića tvrdi da je DUP „Budva centar“ nezakonit i nevažeći više od decenije
Iz Skupštine opštine Budva je saopšteno da će na sjednici odbornici razmatrati pitanja vezana za plansku dokumentaciju u užem gradskom jezgru.
Za ovu sjednicu predložen je sljedeći dnevni red:Predlog odluke o stavljanju van snage Odluke o donošenju DUP-a „Budva – centar“ i Predlog odluke o stavljanju van snage Odluke o donošenju izmjena i dopuna DUP-a „Budva – centar“.
Vujičić je u decembru naglasio da se radi o planovima koji su ne samo štetni, već i pravno nevalidni. Prema njegovim riječima, gradnja se trenutno odvija na osnovu isteklih i nezakonitih planova koji su usvojeni suprotno planovima višeg reda.
- Moramo onemogućiti dalju realizaciju planova koji su već stigli do same Slovenske plaže, a planiraju se i na prostoru sadašnjeg fudbalskog terena. Ove višespratnice će stvoriti životni problem mještanima koji žive od izdavanja smještaja, jer im se nameće nelojalna konkurencija kojoj neće moći da pariraju - upozorio je Vujičić.
<h2>Za održavanje sjednice neophodno je prisustvo 17 odbornika</h2>
On je napomenuo da je ranije postojao sličan pokušaj, ali da je tada skupštinska većina povukla samo plan za Petrovac, dok su Budva i Bečići ostali nezaštićeni.
Ukoliko Skupština opštine ne pokaže volju da izađe u susret građanima ili se ne obezbijedi kvorum, Vujičić najavljuje radikalizaciju građanske borbe kroz referendum.
- Ako Skupština ne postupi po našoj inicijativi, nastavićemo sa prikupljanjem potpisa za raspisivanje referenduma na nivou opštine. Građani treba neposredno da se izjasne jesu li za to da se na osnovu nelegalnih planova i dalje uništava budućnost ovog grada - zaključio je Vujičić na današnjem presu. 
Uvid u materijal za sjednicu moguć je na zvaničnom sajtu Opštine Budva, u dijelu koji se odnosi na rad Skupštine.

Tag: drzavna-zemlja

„Sveti zidovi“ mimo zakona: SPC u Tivtu podigla konak na državnoj zemlji, bez građevinske dozvole i legalizacije

Mandić: Nemam imovinu izuzev one koju sam naslijedio od predaka, Jovanović će pred pravosudnim organima morati da dokaže tvrdnje

Marković: Otkloniti normativnu neusaglašenost, ali sačuvati neradnu nedjelju

Kostić: Ekonomske i socijalne politike ne mogu se voditi mimo Ustava i osnovnih tržišnih pravila

Radulović-Fažo: Obezbijediti što bolje uslove rada za sve pomorce

Danas hitna sjednica SO: Odbornici o stavljanju van snage „Budva centar“ i „Budva centar-izmjene i dopune“

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO