Groblja su državna svojina i ne može se dozvoliti da postanu privatna, crkvena, svojina drugih vjerskih zajednica i zbog toga premijer Milojko Spajić iz dalje procedure treba da povuče izmjene Zakona o državnoj imovini.
To je poručeno sa konferencije „Promjena vlasničkog statusa grobalja” u organizaciji Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA), NVU Komunica NG i Udruženje pravnika Crne Gore.
Član ekonomske redakcije Stege Vladimir Nikaljević kazao je da su se 17. januara obratili premijeru otvorenim pismom Milojku Spajiću povodom predloga izmjena i dopuna Zakona o državnoj imovini, ali odgovora nije bilo.
- Zato STEGA upozorava crnogorsku javnost da je samo naizgled u pitanju mala izmjena Zakona, a zapravo je u pitanju suštinska promjena, koja donosi velike i nesagledive posljedice. Stoga smo svi dužni da ne dozvolimo da se preko ovog pitanja olako pređe i da ga ne prekriju drugi tekući događaji - jasan je Nikaljević.
<h2>Crnogorci se neće odreći i prepustiti svoju istoriju</h2>
Crnogorci se, kako je poručio, neće odreći i prepustiti nikome svoju istoriju, istorijske ličnosti, materijalne, nematerijalne, kulturne i civilizacijske vrijednosti, a „ponajmanje svoja groblja i grobove svojih najmilijih“.
- Ponovo upozoravamo premijera da Vlada ne bi smjela bez adekvatne i javno objavljene pravne analize ovom brzopoteznom izmjenom Zakona o državnoj imovini da stvori uslove za promjene dosadašnjeg režima vlasništva nad grobljima. Zato STEGA zahtjeva da se iz dalje procedure povuče izmjena Zakona i da se ovo pitanje na adekvatan način stručno razmotri sa svim implikacijama koje nosi - naglasio je Nikaljević.
Proturanjem, uz Zakon o budžetu koji je uzeo svu pažnju, kako je rekao, zakonskih izmjena u cilju promjene vlasništva nad grobljima, koja su po Ustavu i Zakonu državno vlasništvo, otvara se dodatno niz pitanja.
- Zašto se pokušava promijeniti vlasnički režim grobalja? Očigledno je da se ovim amandmanom otvara put za legalizaciju ranijih nezakonitih upisa. Kako je do sada nezakonito proknjiženo toliko grobalja na Srpsku pravoslavu crkvu, ako su ona u državnom vlasništvu? Ko je odgovoran za sve nezakonite upise - upitao je Nikaljević.
STEGA će na pitanja dati odgovore, ali prvi pozvani da na njih odgovori je, kako je poručio, predsjednik crnogorske Vlade.
<h2>Pravno nedopustivo</h2>
Advokat i član Stege Vlado Vuković, pojasnio je da se predlaganjem amandmana mijenja pravni status grobalja, tako da groblja, kao lokalna dobra u opštoj upotrebi, kojim raspolaže opština, postaju druga lokalna dobra od opšteg interesa kojim raspolaže opština.
- Pri tom predloženi termin „groblja u imovini opštine“ otvoreno poručuje da postoje i groblja koja nisu u imovini opštine. To je pravno nedopustivo i otkriva pravu namjeru predlagača Nove srpske demokratije. Predloženim rješenjem stvaraju se zakonske pretpostavke da groblja mogu biti u privatnoj svojini, što znači i u crkvenoj svojini, sa očitom namjerom da se ozakone upisi prava svojine grobalja na ime vjerskih organizacija i zajednica - ukazao je Vuković.
Objasnio je da dobra u opštoj upotrebi, a tu po važećem Zakonu o državnoj imovini spadaju i groblja mogu biti samo u državnoj svojini, dok dobra od opšteg interesa, a prema amandmanu taj status u Zakonu treba da dobiju i groblja, mogu da budu i u privatnoj svojini i u svojini vjerskih zajednica i organizacija.
- Ako se ima u vidu činjenica da je Upravi za nekretnine ili u katastru, većina grobalja i crkava u Crnoj Gori nezakonito upisana na Srpsku pravoslavnu crkvu, jasna je intencija predloženog amandmana da se osnaže, legalizuju već urađeni nezakoniti upisi i da ubuduće ista crkva može upisivati i ostala neuknjižena groblja na svoje ime - kazao je Vuković.
<h2>Spajić da razmisli o posljedicama</h2>
Postavio je pitanje da li je namjera premijera da mijenja državno-pravni status grobalja u Crnoj Gori i dozvoli preimenovanje grobalja i da li namjerava da dozvoli da groblja postanu isključivo jednonacionalna i jednovjerska, da budu u vlasništvu privatnih lica i vjerskih organizacija sa potpunom slobodom odlučivanja.
- STEGA ga i ovom prilikom poziva da razmisli o suštini amandmana i posljedicama izmjene Zakona o državnoj imovini, te djeluje u skladu sa ovlašćenjima predlagača, i povuče predmetnii amandman iz skupštinske procedure. Groblja i grobovi su neraskidiva veza živih sa precima, sa pamćenjem porijekla, sa istorijom, sa Crnom Gorom - naglasio je Vuković.
Pravnik i član nevladinog udruženja Komunica NG, Igor Gojnić, kazao je da je to udruženje definisalo dva talasa protivpravnih upisa srpske crkve gdje prvi talas seže u 1988. godinu kada je kroz popisni katastar upisana većina crkava i grobalja bez pravnog osnova i ijednog rješenja o upisu, kojega ni danas nema.
- Drugi talas masovnih upisa odnosi se na period od 2020. u kojem Uprava za nekretnine Crne Gore dozvoljava crkvi Srbije da, kroz promjenu načina korišćenja imovine, upiše imovinu kao svojinu, ili jednostavnije da postane vlasnik predmetne imovine. Samo u Opštini Bar je u 2022. godini upisano 18 crkava, manastira i grobalja na crkvu Srbije - istakao je Gojnić. Oba talasa su bila u vremenima kada su se ,,lomile države“ što jasno ukazuje na postojanje plana SPC od kojeg se ne odstupa.
Tim povodom je, kako je rekao, pokrenuta krivična prijava kod Osnovnog tužilaštva u Baru, a o nezakonitim upisima je obaviješten Zaštitnik imovinsko pravnih interesa Crne Gore, ali ništa nije preduzeto.
- Komunica NG je predala Ustavnu inicijativu za pokretanje postupka za ocjenu saglasnosti sa Ustavom i Zakonom u vezi Odluke o sahranjivanju, uređenju i održavanju groblja Opštine Zeta, kojom se uvodi kategorija vjerska groblja. Ustavni sud do danas nema odgovor na podnijetu inicijativu. Dakle svi organi koji treba da čuvaju državu Crnu Goru i rade u njenu korist, svojski se trude da ne rade posao zbog kojeg su formirani - stav je Gojnića.
<h2>Na premijeru najveća odgovornost</h2>
Član Udruženja pravnika Crne Gore dr Miloš Vukčević, objasnio je da se naizgled tehničkom, ali vrlo ozbiljnom promjenom mijenja režim svojine kada su u pitanju groblja i omogućava da groblja, koja su, po sadašnjem Zakonu, isključivo državna svojina mogu postati i privatna svojina.
- Termin dobro u opštoj upotrebi izgleda veoma slično terminu dobra od opšteg interesa. Ali, đavo je u detaljima. Ta jedna mala promjena je ključna. Ako groblja iz člana 16 iz dobara u opštoj upotrebi prelaze u druga lokalna dobra od opšteg interesa u članu 17, onda oni mogu iz režima državne svojine postati privatna svojina, crkvena svojina, svojina drugih vjerskih zajednica, a to je nešto što se ne može dozvoliti - jasan je Vukčević.
Prije svega se, kako je dodao, treba poći od člana 58 Ustava, koji kaže da su prirodna bogatstva i dobra u opštoj upotebi državna svojina.
- Pozivamo premijera Spajića da se ovakav predlog Zakona sa ovakvim amandmanom povuče iz skupštinske procedure i da se izjasni kakav je njegov stav povodom ovog pravnog pitanja. Dajte da se sa ovim ne igramo i neka premijer i Vlada povuku predlog Zakona, jer je ovaj amandman postao sastavni dio Zakona. Najveća odgovornost je na premijeru Spajiću - zaključio je Vukčević.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Groblja su državna svojina i ne može se dozvoliti da postanu privatna i crkvena

Odluka Višega suda povodom slučaja imovine bivšega GST, Milivoja Katnića, ovoga puta je i formalno razobličila zločinačke namjere vlasti koja posredstvom partijski i ideološki instrumentalizovanoga tužilaštva, a prije svega posredstvom tužioca Miloša Šoškića, već godinu i po u spuškome kazamatu drži kao sužnja Milivoja Katnića.
Najbitniji dio procesa dehumanizacije Milivoja Katnića, koji je prethodio njegovu utamničenju, bila je medijska i tužilačka propaganda o njegovoj nezakonito stečenoj imovini, o imovini koju je stekao kroz navodno učešće u kriminalnim radnjama. Tako je logikom tužilaštva Milivoje Katnić, kao navodni kriminalac od 2020. godine, uspio sebi kriminalnim aktivnostima pridobiti imovinsku korist 2010. godine, punih deset godina prije no što je po optužnici postao kriminalac. 
Odluka Višega suda skida koprenu s očiju i uma i onima koji su nasijedali na politički motivisanu optužnicu protiv Milivoja Katnića. Nakon te odluke svakom mora biti jasno da je gdin Katnić politički utamničenik vlasti Andrije Mandića, čovjeka koji je Katniću s pozicije neprikosnovene moći iz osvete za neuspjeli veleizdajnički čin odredio sudbinu političkoga zatočenika, osuđena na smrt u spuškoj tamnici.
Odluka Višega suda alarm je za sve javne djelatnike i organizacije u Crnoj Gori da izvrše pritisak na vlast kako bi Milivoje Katnić makar stekao pravo da se brani sa slobode.
U naglavačke izokrenutoj crnogorskoj stvarnosti Draža Mihailović i Pavle Đurišić heroji su Drugog svjetskog rata, a partizanski pokret koji je oslobodio zemlju u krvavoj borbi protiv fašista, nacista i njihovih saradnika zločinački je pokret; Andrija Mandić predśednik je Skupštine i suštinski vladar Crne Gore koji će je uvesti u EU, a tužilac Katnić koji je spriječio pokušaj državnoga udara zatvorenik je u Spužu; kriminalna družba Metodija Ostojića koji poziva da se ljudi u crkvama okupljaju u ime Pavla Đurišića (a ne u ime Božije) smjerni su hrišćani koji obnavljaju tradiciju, a građani koji se protive fašizaciji društva opasni kriminalci i ekstremisti kojima se na teret stavlja neoprostivi grijeh poštovanja Države i njezinih zakona. Pristajanje na takvu stvarnost pomirenje je s okupacijom koju živi Crna Gora. Oni koji prežive ovu okupaciju moraće budućim generacijama objasniti zašto su ćutali kad su sve to znali. Ili zbilja opet mislimo da Hrvati pale gume po Dubrovniku?

Politički progon Milivoja Katnića

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano, uz slab do umjeren razvoj oblačnosti u kontinentalnim predjelima, a najviša temperatura vazduha iznosiće 35 stepeni. 
 
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren, pretežno južni i jugozapadni. 
 
Jutarnja temperatura vazduha od osam do 24, a najviša dnevna od 24 do 35 stepeni.

Danas pretežno sunčano, do 35 stepeni

Osnovno državno tužilaštvo u Kolašinu u dva predmeta koja su formirana protiv nekadašnjeg načelnika Odjeljenja bezbjednosti Kolašin Zorana Braunovića a, po prijavama za zloupotrebu položaja, zatražilo je od Ministarstva unutrašnjih poslova „neophodnu dokumentaciju a u drugom slučaju u toku su vještačenja“.
Ovo je Portalu ETV saopšteno iz Osnovnog državnog tužilaštva u Kolašinu na upit da li su okončane istrage protiv Braunovića. Naveli su da su u toku izviđaji i da će Tužilaštvi nakon ocjene dokaza koje su zatražili od Ministarstva unutrašnjih poslova i vještačenja donijeti odluka.
Kako je Portal ETV nedavno pisao, protiv Braunovića je Osnovnom državnom tužilaštvu u Kolašinu bilo podnijeto pet krivičnih prijava - tri su odabačene dok su dvije u radu.
Tužilaštvo sada, kako je ranije saopštenom našem mediju, provjerava navode iz još dvije prijave koje su podnijete 2024. godine – jednu je podnio Dragomir Gaga Živković, a druga je anonimna prijava zbog krivičnih djela zloupotreba službenog položaja.
Protiv Braunovića podnijeta je krivična prijava zbog zbog toga što je, kako se osnovano sumnja, falsifikovao službeni dokument.Naime, nakon detaljnih bezbjednosnih provjera i uvida u prekršajnu, operativnu i kaznenu evidenciju, vođa bezbjednosnog sektora Dragomir Živković sačinio je negativnu provjeru za jednu osobu iz Kolašina koja je zatražila dozvolu za oružje, jer je više puta bila prekršajno i krivično procesuirana i čije je ime registrovano u policijskim evidencijama.
Živković je, prema našim informacijama, dostavio negativnu provjeru Braunoviću kako bi on potpisao propratni akt za dostavljanje provjere Upravnom odjeljenju, koje je zaduženo za izdavanje dozvola za oružje.
Međutim, tadašnji načelnik Odjeljenja bezbjednosti je, prema navodima iz prijave, uklonio prvu stranu izvještaja na kojoj su se nalazili ključni podaci iz policijskih evidencija za osobu koja je podnijela zahtjev i koji bi je eliminisali kao legalnog nosioca oružja.
Osim ove prijave Tužilaštvo se bavi i anonimnom prijavom koja je takođe protiv Braunovića podnijeta zbog zloupotrebe položaja – zbog toga što je, kako se sumnja, sebi i još jednoj osobi pisao veliki i neopravdani broj sati, noćnog, prekovremenog i rada.
Braunović se prije nego što je smijenjen 9. jula pismeno obratio Skupštini – Anketnom odboru i „ponudio“ da svoja saznanja o djelovanju „crnih trojki“ predoči pred tim tijelom.

Tužilaštvo se još bavi Braunovićem, traži dokumentaciju od MUP-a

Uprkos pritisku Donalda Trumpa, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski jasno poručuje da njegova zemlja neće pristati na mirovni sporazum sa Rusijom, osim ako ga ne budu pratile čelične sigurnosne garancije.
Trump je lično rekao Zelenskom i evropskim liderima tokom njihovog sastanka u ponedjeljak da Ukrajina može računati na „zaštitu sličnu Članu 5 NATO-a“, ali nije naveo nikakve konkretne detalje.
U utorak, „koalicija voljnih“ saveznika Kijeva je razmatrala ovo pitanje, dok američki državni sekretar Marko Rubio predvodi komisiju sa ukrajinskim i evropskim zvaničnicima kako bi se dogovorile sigurnosne garancije.
Planerski timovi će se sastajati „u narednim danima kako bi dodatno ojačali planove za pružanje čvrstih sigurnosnih garancija i pripremili raspoređivanje snaga za smirenje situacije ukoliko sukobi prestanu“, navodi se u saopštenju britanskog premijera Kira Starmera od utorka.
Ovo je ogroman problem koji su saveznici Kijeva pokušavali riješiti mnogo puta u posljednje tri godine, bez uspjeha.
Najočiglednije rješenje - i ono koje Kijev zaista želi - jeste da se Ukrajina pridruži NATO-u, gdje bi bila zaštićena kolektivnim odbranbenim Članom 5. Ali, Sjedinjene Države (uz tihu podršku nekih evropskih zemalja) su to isključile.
Mogućnost stvaranja posebne misije donosi velike komplikacije. Ko bi slao trupe? Pod kojim uslovima? Kako bi reagovale u slučaju napada? Ko bi platio?
U utorak je bilo jasno da Sjedinjene Države neće slati vojnike u Ukrajinu.
- Mogu vam reći da je on definitivno isključio trupe na terenu - rekla je portparolka Bijele kuće Karolin Levit novinarima.
Američki predsjednik je bio jasan oko toga ko treba da preuzme teret.&nbsp;
- Imamo evropske zemlje, i one će preuzeti inicijalno - rekao je Trump u emisiji na Fox News, dodajući: „Francuska i Njemačka, nekoliko njih, U.K. Oni žele, znate, trupe na terenu“.
Francuski predsjednik Emanuel Makron je to dodatno pojasnio, rekavši za francusku televiziju da je Evropa spremna da rasporedi „snage za smirenje“ - britanske, francuske, njemačke, turske i druge - za operacije „u vazduhu, na moru i na kopnu“.
<h2>Mnogo priče, malo akcije</h2>
Ipak, iza velikih riječi skriva se haotična stvarnost.
I pored priče o trupama na tlu, precizan oblik sigurnosnih garancija za Ukrajinu još uvijek nije definisan — a ta nejasnoća unosi zabunu među saveznike Kijeva.
Evropski zvaničnik za sigurnost upozorio je da bi svaka snaga imala minimalno „borbeni mandat“ da se odbrani u slučaju napada Rusije - ali je naglasio da takva misija ne bi bila odgovorna za održavanje mira.
To, prema riječima zvaničnika, ostaje zadatak ukrajinske vojske. Francuski zvaničnici takođe upozoravaju protiv „kupovine nečega teorijskog“.
Nepostojanje definicije takođe otkriva slabosti onih koji najviše žele da predvode. Makron i Starmer — obojica lideri nuklearnih sila sa sjedištima u Savjetu bezbjednosti UN-a — žele da pokažu da i dalje imaju važnu ulogu na globalnoj sceni. Ipak, obojica se suočavaju sa političkim i ekonomskim izazovima koji hrane skepticizam oko sposobnosti njihovih zemalja da pošalju snage u Ukrajinu.
- Ako se uzme u obzir koliko su politički slabi Makron i Starmer, nije lako vidjeti kako će ovaj plan uspjeti. &nbsp;Ekonomija nije na našoj strani - rekao je jedan diplomata EU, pod uslovom anonimnosti.
Njemačka ostaje na oprezu. Socijaldemokratski poslanik Andreas Švarc, odgovoran za parlamentarni nadzor budžeta odbrane, naglasio je granice.
- To je odluka koju parlament mora da donese - rekao je za Politiko, naglašavajući da vojno raspoređivanje nije izvršna odluka.
Osim toga, njemačka vojska je premala, a obnova finansiranja odbrane je nedavna da bi se omogućilo veliko raspoređivanje na istoku. Čak i slanje 5.000 vojnika na stalnu misiju u Litvaniju predstavlja izazov za Bundesver.
- Jednostavno nemamo dovoljno kadra za veliki kontingent. Čak i malo raspoređivanje bi bilo izazovno - rekao je Švarc.
Turska — sa velikom vojskom i iskustvom na Crnom moru — mogla bi odigrati ključnu ulogu. Ali politički je situacija komplikovana — Grčka i Kipar oprezno gledaju na mogućnost da Ankara koristi bilo kakva sredstva EU za svoju vojsku.
- Previše je rano razmatrati takav razvoj događaja - rekao je Selim Jenel, bivši turski ambasador pri EU, za Politiko.&nbsp;
I Ankara bi, upozorio je, tražila nešto zauzvrat.&nbsp;
- Što se tiče quid pro quo, EU bi i dalje imala prepreke u vezi sredstava za odbranu. Siguran sam da će EU pronaći način da Turska nema pristup – kazao je on.
Poljska, sada sa najvećom vojskom u EU, isključuje slanje trupa u Ukrajinu, ali bi pomogla u logistici svake misije na istok.
- Poljska ima svoj strateški problem jer se graniči sa Rusijom i Bjelorusijom, pa ne može oslabiti snage potrebne za sprječavanje napada - rekao je visoki poljski zvaničnik, pod uslovom anonimnosti.
Italijanska premijerka Đorđa Meloni takođe je oprezna oko slanja vojnika u Ukrajinu i argumentovala je sa Makronom, naglašavajući da je mudrije ponuditi Ukrajini odbrambeni pakt, nego vojnike koji bi mogli biti uvučeni u rat sa Rusijom.
- Ako bi neki od naših vojnika poginuo, da li bismo se pravili kao da se ništa nije desilo, ili bismo reagovali? Jer ako reagujemo, jasno je da NATO mora to učiniti. I onda bi mogli odmah aktivirati [Član 5] - prenijeli su mediji riječi Meloni.
<h2>Moskva kaže ne</h2>
Postoji razlog za oprez. Uprkos toplom tonu nakon prijateljskog samita Vladimira Putina i Trampa na Aljasci, Moskva je odlučno protiv bilo kakvih NATO trupa u Ukrajini.
- Ponovo ističemo našu dugogodišnju poziciju da nedvosmisleno odbacujemo bilo kakve scenarije koji uključuju raspoređivanje NATO vojnih kontingenata u Ukrajini, jer to nosi rizik nekontrolisane eskalacije sa nepredvidivim posljedicama - upozorila je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.
Ali Ukrajina je već ozbiljno pogođena deklaracijama koje nisu podržane vojnicima iz zemalja spremnih da rizikuju živote. Budimpeštanskim memorandumom iz 1994. SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo su pružale sigurnosne garancije u zamjenu za ukidanje ukrajinskog nuklearnog naoružanja, što je praćeno brojnim ugovorima sa Rusijom koji su svi prekršeni.
Za Kijev, debata o sigurnosnim garancijama je depresivno poznata. Već 2023, pred samit NATO-a u Vilnjusu, vođene su iste rasprave - a ista pitanja ostala bez odgovora.
- Ponekad je teško razumjeti o čemu pričamo - &nbsp;rekao je visoki diplomata iz Istočne Evrope, pod uslovom anonimnosti
Visoki poljski zvaničnik bio je još oštriji, tvrdeći da je cijela diskusija preuranjena.
- Ništa se neće desiti, jer sukobi ne prestaju. Amerikanci ne žele da previše popuste prema Rusiji, a Evropljani i dalje podržavaju Ukrajinu, pa imamo zastoj - rekao je za Politiko.

Kako zadržati Putina na odstojanju: Zastoj oko sigurnosnih garancija za Ukrajinu

Neaktivnost crnogorske policije i specijalna aktivnost Srpske pravoslavne crkve ali i srpske Bezbjednosno informativne agencije BIA - to su ključni razlozi zbog čega je postavljanje spomenika četničkom zlikovcu Pavlu Đurišiću uspješno i bez peripetija organizovano 7. avgusta u selu Gornje Zaostro. &nbsp; Raspoloživa saznanja više bezbjednosnih izvora ukazuju da su aktivnosti oko podizanja spomen obilježja Đurišiću realizovana pod direktim instrukcijama BIA, koja je sačinila sveobuhvatan plan aktivnosti radi subverzivnog djelovanja na teritoriji Crne Gore. &nbsp; POPOVSKA PODRŠKA &nbsp; Posebno važna bila je aktivnost sveštenika Crkve Srbije. Osim mitropolita Metodija Ostojića - koji je govorio ispred spomenika i osveštao kip ratnog zločinca odgovornog za smrt najmanje 10.000 miuslimanskih žena, staraca i đece – vrlo aktivna je uloga pripala i popu Mijajlu Backoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190832_23641ec349afe7e2eb8016cecc083cfcf65565fc7b07dbdf7eb479f21f768f1c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250818190832_23641ec349afe7e2eb8016cecc083cfcf65565fc7b07dbdf7eb479f21f768f1c" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="I CRVENA BERETKA I ODORA CRKVE SRBIJE: Mijajlo Backović u akciji"> <figcaption>I CRVENA BERETKA I ODORA CRKVE SRBIJE: Mijajlo Backović u akciji(Photo: Preuzeto: IN4S)</figcaption> </figure>  Prema informacijama Televizije E, nekolicina prisutnih u Gornjem Zaostru, koji su napadali na fotoreportere Pobjede i Vijesti bili su ljdi od povjerenja popa Backovića, nekadašnjeg srpskog padobranca i čovjeka kojem je Beograd znao da povjeri odgovorne poslove. &nbsp;&nbsp; Inače, nekadašnji pripadanik srpske 63. padobranske jedinice, Mijajlo Backović je glavni čovjek bratstva srpske pravoslavne omladine ,,Sveti Pantelejmon“, prvom osnovanom u Crnoj Gori, na Miholjskoj prevlaci. Poznata je Backovićeva uloga u političkom forsiranju svog prijatelja, advokata Dejana Vukšića, i njegovom postavljenju za predsjednika Skuopštine opštine Kotor na rpijedlog koalicije Andrije Mandića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190836_8fec9fb6e7f4e5ddd80eefb22ca7df65d34e57280e2181fdc2b9cd2b2601fa7b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250818190836_8fec9fb6e7f4e5ddd80eefb22ca7df65d34e57280e2181fdc2b9cd2b2601fa7b" data-rendition-name="original" width="481" height="360" loading="lazy" alt="DOBRE VEZE: Dejan Vukšić i Mijajlo Backović dok su bili advokat i anonimni pop"> <figcaption>DOBRE VEZE: Dejan Vukšić i Mijajlo Backović dok su bili advokat i anonimni pop(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Kasnije će Vukšić postati i prvičovjek ANB-a, a danas je savjetnik predsjednika Jakova Milatovića. &nbsp; Ipak, najširoj javnosti pop Backović je poznat po specifičnom prijateljstvu sa srpskom starletom Sorajom Vučetić. &nbsp; To je, međutim, samo dio njegove zanimljive vojno-svešteničke biografije. &nbsp;&nbsp; ,,Pop Backović se pojavljuje i kao organizator izvjesnih „omladinskih pravoslavnih bratstava“; njeguje stajling: pola vojna uniforma, pola sveštenička odora. Pretvorio je posljednjih godina Miholjsku prevlaku u „paramilitarni“ poligon „molepstvija“ za majku Rusiju i Srbiju. Tu se sabiraju srpski i ruski oficiri. Takođe, Backović je nosilac odlikovanja Vazdušno-desantne vojske Ruske Federacije...” Ovo je izvod iz teksta novinara istraživača Vladimira Jovanovića objavljenog još 2022. godine na Anteni M. &nbsp; I to je tek manji dio priče o pozadini akcije postavljanja spomenika četničkom koljaču u selu Gornje Zaostro. &nbsp; ,,MARKUS” VOLI DA BUDE OBAVIJEŠTEN Prema više izvora Televizije E iz bezbjednosnog sektora, akcijom postavljanja spomenika Pavlu Đurišiću – koju su izveli sveštenici Crkve Srbije - koordinirao je Marko Parezanović, šef BIA za Crnu Goru, preko svojih operativaca iz Berana, Šavnika Danilovgrada i Podgorice. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190836_177d70859fdf6d18f74a09e79e6eca98e745b8e4a0fa470ff3cb2b143997d4e9.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250818190836_177d70859fdf6d18f74a09e79e6eca98e745b8e4a0fa470ff3cb2b143997d4e9" data-rendition-name="original" width="600" height="339" loading="lazy" alt='ZADUŽEN ZA SPECIJALNE POSLOVE: Marko Parezanović alijas ,,Markus" u Skaj prepiskama '> <figcaption>ZADUŽEN ZA SPECIJALNE POSLOVE: Marko Parezanović alijas ,,Markus" u Skaj prepiskama(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Osim što rukovodi operacijama u Crnoj Gori, Parezanović je u bezbjednosnim krugovima poznat po vrlo bliskim vezama sa ruskom službom bezbjednosti, FSB-om, koji ima vrlo jaku mrežu uticaja u Srbiji i Crnoj Gori, kao interesnim zonama Kremlja. Parezanović omogućava, ističu izvori Televizije E, koneciju odnosno povezanost srpske i ruske službe u Crnohj Gori. &nbsp; Nedavno istraživanje srpskih istraživačkih medija ukazuje na veze Parezanovića sa organizovanim kriminalom. &nbsp; Istraživanje KRIK-a pokazalo je vezu bivšeg ministra unutrašnjih poslova Nebojše Stefanovića sa organizovanim kriminalom. Međutim, tu se pominje moćan čovek iz sprskih institucija, načelnik Bezbednosno informativne agencije, Marko Parezanović u „Skaj“ prepiskama poznat kao „Markus“. Kako se navodi u istraživanju,<a href="https://www.krik.rs/policijska-prijava-nebojsa-stefanovic-i-marko-parezanovic-pomagali-saricevom-klanu/" target="_blank"> </a>„Markus“, odnosno Parezanović, trebalo je da pomogne da se izvrši pritisak na sudiju Apelacionog suda Duška Milenkovića, ne bi li osuđeni „narko bos“ Darko Šarić dobio što manju zakonsku kaznu. KAKO JE PROPAO PLAN BIA Izvori Televizije E naglašavaju da je osnovna zamisao BIA plana bila podizanje tenzija između procrnogorskog i prosrpskog bloka u Crnoj Gori koje bi dovelo podizanje tenzija. &nbsp; Prije svega, očekivala se žestoka reakcija suverinstičkih partija DPS-a i Evropskog saveza, ali i pojedinih grupa koje srpski bezbjednjaci, ali i političari srpskih partija u Crnoj Gori, &nbsp;nazivaju ,,komitskim ekstremistima”. Jaasno je da bi bura u Crnoj Gori odgovarala Aleksandru Vučiću koji se bori sa studentskom i građanskom pobunom u Srbiji. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190840_ea65d94e2451671050c3a95c2ac41ffade01c0229fd356c0422fd21907a234bf.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250818190840_ea65d94e2451671050c3a95c2ac41ffade01c0229fd356c0422fd21907a234bf" data-rendition-name="original" width="1200" height="630" loading="lazy" alt='KOORDINIRANA AKCIJA: Navijači Crvene Zvezde ,,Delije" u akciji veličanja ratnog zločinca Đurišića'> <figcaption>KOORDINIRANA AKCIJA: Navijači Crvene Zvezde ,,Delije" u akciji veličanja ratnog zločinca Đurišića(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Burna politička situacija u Crnoj Gori donekle bi rasteratilo poziciju predsjednika Srbije jer bi se fokus međunarodne zajednice usmjerio, umjesto na pobunu građana u Srbiji, na dešavanja na crnogorskoj političkoj sceni. &nbsp; Plan se, međutim, nije realizovao kako je zamišljeno. &nbsp; -Crnogorski operatarivci su izvijestili vrh ANB-a da je reakcija dijela vlasti u Herceg Novom, tokom promocije podrške četničkog ratnog zločinca koju su priredili &nbsp;navijača ,,Crvene Zvezde” na Kanli kuli, razočarala organizatore postavljanja spomenika Pavlu Đurišiću. Pogotovu javno negodovanje pojedinih istaknutih pristalica Novske liste koaj je oslonac vlasti u tom gradu na Crnogorskom primorju – kaže sagovornik Portala ETV i Televizije E iz bezbjednosnog sektora. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190840_654d498a85b1161d878af56c7f299d8d41b5e5ecb4a01fd60fc9e3254b449ebf.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250818190840_654d498a85b1161d878af56c7f299d8d41b5e5ecb4a01fd60fc9e3254b449ebf" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="TAJNI DOGOVOR SA SPAJIĆEM: Mandić i Radunović"> <figcaption>TAJNI DOGOVOR SA SPAJIĆEM: Mandić i Radunović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Objašnjava i zašto nije bilo ni reakcije čelnika srpskih partija koje vladaju parlamentarnom većinom. Prema tom operativcu, izostanak oštre reakcije predsjendnika Skupštine Andrije Mandića i poslanika Milana Kneževića na naredbu uklanjanja spomenika Pavlu Đurišiću rezultat je prethodnog dogovora sa premijerom Milojkom Spajićem. &nbsp; -Dogovoreno je da čelnici parlamentarne većine djeluju sinhronizovano kako ne bi ugrozili evropski put Crne Gore. Takvo uzdržano ponašanje Mandića i Kneževića trebalo je da Evropljanima posluži kao dokaz da oni neće, zbog postamenta Pavlu Đurišiću, ugroziti opstanak Vlade u kojoj učestvuju – ističe izvor naše redakcije. &nbsp; KAD ,,SPAVA” CRNOGORSKI BEZBJEDNOSNI SEKTOR Deset dana od postavljanja spomenika Pavlu Đurišiću, nejasno je zašto je crnogorsku policiju i službu bezbjednosti iznenadila akcija u Gornjem Zaostru. &nbsp; Izvjesno je da je kip ratnog zločinca Đurišića unešen u Crnu Goru prevoznim sredstvom koje nije kontrolisala ili nije htjela da kontroliče ni granična policija ni Uprava carina. &nbsp; Nemoguće je, ipak, progutati zvaničnu verziju da o postavljenju spomenika u Gornjem Zaostru nijesu znali i niejsu informsali pretpostavljene ni komandir Odjeljenje bezbjednosti Željko Babović, ni načelnik regionalnog policijskog centra Haris Đurđević. Kao što je, u najmanju ruku čudno, da rukovodilac ANB-a za sjever nije imao čan ni posrednu informaciju da javi vrhu službe u Podgorici. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190844_6e91536b1905847ba94ebb937a717197d07519084ce0ab18e6df827524143d1c.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250818190844_6e91536b1905847ba94ebb937a717197d07519084ce0ab18e6df827524143d1c" data-rendition-name="original" width="747" height="498" loading="lazy" alt="DA LI JE OBAVIJEŠTEN ILI NE ŽELI DA BUDE OBAVIJEŠTEN: Ivica Janović, direktor ANB-a "> <figcaption>DA LI JE OBAVIJEŠTEN ILI NE ŽELI DA BUDE OBAVIJEŠTEN: Ivica Janović, direktor ANB-a(Photo: Vlada Crne Gore )</figcaption> </figure>  Da li je to bila osmišljena opstrukcija ili baš nesposbnost ljudi iz bezbjednosnog sektora? O tome bi valjalo da se izjasne minstar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović, ali i čelnik Agencije za nacionalnu bezbjednost Ivica Janović. &nbsp; Valjalo bi da se čuju neki smisleni odgovori, ali je već sada jasno da će se čelnici bezbjednosnog sektora radije odlućčiti za nastavak ćutanja. Kada se nema što smisleno reći, možda je i šutnja najbolji odgovor. &nbsp; &nbsp;

Kip četničkog koljača postavljen uz ,,pratnju” sveštenika SPC Metodija i Mijajla ali i koordinaciju Marka Parezanovića ,,Markusa”

-Ne postoji ni jedan dokaz, niti osnovana sumnja da je imovina bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića u Novom Selu stečena, a niti uvećana od kriminala &nbsp;- obrazloženje je tročlanog sudskog vijeća Višeg suda u Podgorici, kojim je predsjedavao sudija Nenad Vujanović, a u koje je Portal ETV imao uvid. Ovom odlukom jasno se pokazuje da je bio neutemeljen zahtjev specijalnog tužioca Miloša Šoškića za određivanje privremene mjere raspolaganja nepokretnostima u Novom Selu koja je upisana na Katnića i njegovu suprugu Natašu Katnić. Bivši glavni specijalni tužilac uhapšen je 14. aprila prošle godine zbog sumnje da je u martu 2020. postao član kriminalne grupe koju je navodno formirao bivši visoki policijski funkcioner policije Zoran Lazović. Uprkos iskazima svjedoka i brojnim Skaj komunikacijama koje ruše optužbe tužioca Šoškića da su Katnić i Lazović svoje službene položaje podredili kavačkoj krimialnoj grupi - oni su već godinu i četiri mjeseca u pritvoru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250819170856_9d1a4656695f7b63d480357479b3e042c9cf7f15462a54e1d54b40c0fc2d8018.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250819170856_9d1a4656695f7b63d480357479b3e042c9cf7f15462a54e1d54b40c0fc2d8018" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="NEMA ODGOVORNOSTI ZA NEUTEMELJENE OPTUŽBE: Miloš Šoškić, specijalni tužilac "> <figcaption>NEMA ODGOVORNOSTI ZA NEUTEMELJENE OPTUŽBE: Miloš Šoškić, specijalni tužilac(Photo: Ilustracija: Ivana ABRAMOVIĆ )</figcaption> </figure>  Uporedo sa istragom o navodnom učešću u organizovanom kriminalu, specijalni državni tužilac Miloš Šoškić pokrenuo je i finansijsku istragu i zatražio od Suda da Katnić ne raspolaže imovinom u Novom Selu i Barjamovici gdje su četiri objekta „blokirana“ zbog sumnje da je stečena iz kriminala. ORTOFOTO SNIMCI I NALAZ VJEŠTAKA No, krivično vijeće Višeg suda djelimično je usvojilo zahtjev odbrane Katnića i preinačilo odluku sudije za istrage za imovinu koju je bivši glavni specijalni tužilac stekao u Novom Selu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250819170856_8c5a3c31818f5bd9ef728ffd51e52a77d6b8c39629eba1382a2a8b656c8115f8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250819170856_8c5a3c31818f5bd9ef728ffd51e52a77d6b8c39629eba1382a2a8b656c8115f8" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="NA UDARU RAZNIH ISTRAŽITELJA: Imovina Katnića u Grbama "> <figcaption>NA UDARU RAZNIH ISTRAŽITELJA: Imovina Katnića u Grbama(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  U obrazloženju, u koji je Portal ETV imao uvid, jasno proizilazi da Specijalno državno tužilaštvo nijesu zanimale činjenice, niti se bavilo istragom kada je imovina stečena, jer u odluci Sud ukazuje na ključne propuste i nelogičnosti u zahtjevu. Tužilaštvo je u prijedlogu za donošenje privremene mjere obezbjeđenja navelo da je Katnić znatno povećao vrijednost imovine u Novom Selu, „ulažući u objekte novac stečen kriminalnom djelatošću sjedinjujući ga sa imovinom stečenom na zakonit način“. -U ovom dijelu nije navedena nijedna riječ o tome koliko iznosi imovina koja je stečena na zakonit način, kada je stečena, za koji dio imovine postoji osnovana sumnja da je stečena kriminalnom djelatnošču, odnosno da je u nesrazmjeri sa prihodima okrivljenog. Ni u rješenju sudije za istragu ne navodi se nijedna riječ o tome, a zanemaruje se se činjenica koja proizilazi iz nalaza i mišljenja geodetske struke koji se odnosi na Novo Selo, posebno se zanemaruje ortofoto snimci iz 2011. na kojima se vidi koliko su izgrađeni objekata – navodi se u obrazloženju sudskog vijeća.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250819180832_cdf6b7012ad4e2b252f9f241574b15ea31653e4b28696eb393b7abb25e61fc16.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250819180832_cdf6b7012ad4e2b252f9f241574b15ea31653e4b28696eb393b7abb25e61fc16" data-rendition-name="original" width="738" height="741" loading="lazy" alt="POBIJANJE TUŽILAČKIH TVRDNJI: Rješenje Višeg suda u Podgorici"> <figcaption>POBIJANJE TUŽILAČKIH TVRDNJI: Rješenje Višeg suda u Podgorici(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Ukazali su da iz spisa predmeta proizilazi da su u listu nepokretnosti 733 KO Grbe, opština Danilovgrad na Natašu Katnić kao svojina 1/1 upisane katarske pacele i porodična zgrada u osnovi 80 metara kvadratnih, dvije pomoćne zgrade, dvorište i &nbsp;parcele. U &nbsp;drugom listu, podaci se odnose na djelove objekata u zgradi broj 1 površine 80 metara kvadratnih u osnovi se nalaze dva stambena prostora – 62 i 64 metra kvadratna i upisana su na Milivoja Katnića, dok se preostale zgrade i posebni djelovi vode na Natašu Katnić. -Upravo iz ortofoto snimka iz 2011. godine, nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke proizilazi da se radi o porodičnoj kući izgrađenoj 2010. godine. Na ortofoto snimku iz 2011. godine zapažen je izgrađeni objekat sa ogradom &nbsp;i pomoćnim objektima. Nejasno je kako se izgradnja objekta vremenski može dovesti u vezu sa novcem koji je eventualno stečen kriminalnom djelatnošću, a posebno da postoji nesrazmjera između &nbsp;zakonitih prihoda Milivoja Katnića i njegove uže porodice koja je vlasnik tog imanja. Nasuprot tome, Tužilaštvo se bavilo samo prihodima okrivljenog od 2019. godine pa nadalje. Okrivljeni je sudu dostavio dokaze o prihodima od 2005. godine koje je ostvarivao u periodu kada je građen objekat u Novom Selu i jasno proizilazi da ne postoji vremenska povezanost između izvršenja krivičnog djela sa izgradnjom i opremanjem objekata na Novom Selu, pa samim tim ne postoji ni osnovana sumnja da je ova imovina stečena, niti uvećana usljed kriminalne djelatnosti okrivljenog &nbsp;- navodi se u obrazloženju Višeg suda.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081918084_bded8441a20798016752a2e647978d23d6e9c54192fe83cb8f2cfa73ec69869a.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025081918084_bded8441a20798016752a2e647978d23d6e9c54192fe83cb8f2cfa73ec69869a" data-rendition-name="original" width="738" height="664" loading="lazy" alt="NEMA REAKCIJE IZ SDT : Rješenje Višeg suda kojim se odbacuju nalazi specijalnog tužioca Šoškića"> <figcaption>NEMA REAKCIJE IZ SDT : Rješenje Višeg suda kojim se odbacuju nalazi specijalnog tužioca Šoškić(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  GRADNJA OBJEKTA Vijeće se u odluci poziva i na član 8, stav 1, Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, kojim je propisano da će imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću „oduzeti od učinioca kad sud utvrdi da postoji vremenska povezanost između vremena u kojem je stečena i drugih okolnosti konkretnog događaja koji opravdavaju oduzimanje imovinske koristi“. Sud, kako su istakli, nije utvrdio da postoji vremenska povezanost opisana u citiranom članu, kada je evidentno da je objekat zajedno sa pomoćnim sagrađen 2010. godine dakle 13 – 14 godina prije nego što je protiv okrivljenog pokrenut postupak, a 10 godina prije izvršenja krivičnog djela koje mu je stavljeno na teret. Tročlano vijeće ukazuju da se ni jednom riječju ne pominje vrijednost „imovinske koristi koja je pripojena zakonitoj imovini, pa nije bilo moguće na adekvatan način ispitati da li bi takav iznos bio u očiglednoj nesrazmjeri sa Katnićevim zakonitim prihodima“. Takođe, ne navodi se ni u čemu se sastoji znatno uvećane vrijednosti imovine u Novom Selu i koliko je to novca uloženo u objekte na tom lokalitetu. Sud je preinačio rješenje sudije za istragu i ukinuo privremenu mjeru raspolaganja na nepokretnostima koje su upisane na Milivoja Katnića u Novom Selu. Sudija za istrage nije bio odredio privremenu mjeru na dio koji se vodi na Natašu Katnić iako je i to Tužilaštvo tražilo. KAMPANJA Imovinom Milivoja Katnića, pa i šire porodice Katnić, detaljno se bavio Istraživački centar MANS-a. Objavljen je maja 2021. godine i video zapis, snimci iz drona imovine u Novom Selu i Bajramovici, kao uvod u kasniju akciju Specijalnog tužilaštva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081918084_0285536ffaf7670a074ba34f1164be754506451fcfb1e2516a98bdf7430cbd30.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025081918084_0285536ffaf7670a074ba34f1164be754506451fcfb1e2516a98bdf7430cbd30" data-rendition-name="original" width="3494" height="1583" loading="lazy" alt='UDAR SA VIŠE STRANA: Naslovnica ,,istraživačkog" priloga MANS-a'> <figcaption>UDAR SA VIŠE STRANA: Naslovnica ,,istraživačkog" priloga MANS-a(Photo: MANS)</figcaption> </figure>  Tadašnji glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić reagovao je na objavu MANS-a i najavio da će podnijeti krivičnu prijavu protiv MANS-a jer je dronom prije nekoliko dana snimano njegovo porodično imanje, a sve, kako je kazao, da bi se ,,omogućilo izvršiocima krivičnih djela da evenutalno realizuju njegovu likvidaciju“. Krivična prijava ipak nije uslijedila, a operacija difamacije i uklanjanja Milivoja Katnića je nastavljena. Pola godine kasnije, februara 2022. godine Tužilački savjet je smijenio Katnića sa mjesta glavnog specijalnog tužioca i to na osnovu dva rješenja – Fonda PIO i Ministartsva odbrane. Pozivajući se na akt Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja, dostavljen dan prije sjednice, ali i dodatno pojašnjenje Fonda PIO na dan sjednice, članovi Tužilačkog savjeta su konstatovali da je Katnić ,,navršio 64 godine i 8 mjeseci života i 41 godinu i 4 mjeseca staža osiguranja“ čime su se, kako je konstatovano, stekli uslovi da Tužilački savjet odluči o – prestanku funkcije glavnom specijalnom tužiocu. Kao dokaz za tu tvrdnju podastrijet je i dopis Ministarstva odbrane kojim je rukovodila ministarka Olivera Injac, a u kojem se navode godine kada je Katnić bio aktivno vojno lice. IMOVINA – ZAKONITO STEČENA! Ispostaviće se, međutim, da su oba dopisa, Fonda PIO i Ministarstva odbrane, na osnovu kojih je Tužilački savjet donio odluku, bila - pravno nevaljana. Nikoga iz vrha države to nije interesovalo. Pokazalo se i zašto: godinu nakon (ne)zakonitog penzionisanja, 14. aprila 2024. godine, po nalogu glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića uhapšen je bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić. Istog dana uhapšen je i nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081918088_16f3ddd04e2306d3665661c704637178102899d58d87f1cc6a4098f10c9208d1.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025081918088_16f3ddd04e2306d3665661c704637178102899d58d87f1cc6a4098f10c9208d1" data-rendition-name="original" width="1171" height="893" loading="lazy" alt="ZAJEDNIČKI NA LISTI ZA ODSTRIJEL SDT-A: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"> <figcaption>ZAJEDNIČKI NA LISTI ZA ODSTRIJEL SDT-A: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Obojica pod otužbom za učešće u kriminalnom klanu Radoja Zvicera, iako su Milivoje Katnić i specijalni tiužilac Saša Čađenović, uz logističku podršku sektora policije Zorana Lazovića, u prethodnih sedam godina uhapsili i tužilački procesuirali više od 100 pripadnika klana Radoja Zvicera?! Nakon hapšenja, Specijalno državno tužilaštvo odmah je objavilo snimak imovine Milivoja Katnića i Zorana Lazovića, sličan onome koji je dvije godine ranije objavio MANS. Sa istom optužbom - da je Milivoje Katnić, dok je obavljao funkciju glavnog specijlanog tužioca, zloupotrebio položaj i sebi pribavio pozamašnu imovinsku korist. Portparol SDT-a Vukas Radonjić je tada, odgovarajući na upite više medija, kazao da hapšenje Katnića i Lazovića nije osveta za njihovo učešće u procesu pokušaj terorizma 2016. godine, kada su optuženi, osim dvojice agenata ruskog GRU-a Vladimira Popova i Eduarda Šišmakova i desetak srpskih državljana te crnogorski političari, lideri tadašnjeg Demokrastkog fronta, Andrija Mandić i Milan Knežević. -Sve odluke koje je SDT donio u tom krivičnom predmetu na neki način potvrđene su od strane suda, jer je određen pritvor okrivljenima, što znači da postoji osnovana sumnja da su učinili krivična djela za koja se terete – kazao je 24. aprila Radonjić, ponavljajući da je problematična imovina i Milivoja Katnića i Zorana Lazovića. &nbsp;&nbsp; Punih četrnaest mjeseci kasnije, Vijeće Višeg suda je presudilo da je imovina Milivoja Katnića u Novom selu – zakonito stečena. Uz obrazloženje koje je ponižavajuće i govori o umišljaju specijalnog tužioca Miloša Šoškića.&nbsp; Naime, Šoškić je pokušao da stavi zabranu raspolaganja imovinom u Novom selu, jer je sumnjao da su objekti sagrađeni 2010. godine, finansirani novcem iz kriminala u koji je Milivoje Katnić stupio - sudeći po optužnici - 2020. godine!&nbsp; Kako je onda mogao novcem iz kriminalne organizacije bivši glavni tužilac finanirati gradnju imovine deset godina ranije? Iz Specijalnog državnog tužilaštva za sada nema reakcija, na odluku Višeg suda. Nije se oglašavao ni tužilac Šoškić, jer očito je ostao bez argumenata.&nbsp;

VIŠI SUD: Imovina Katnića u Novom Selu - zakonito stečena

Ombudsman: Nataši, Marku i Mašanu Martinoviću Uprava policije povrijedila pravo na nepovredivost fizičkog integireta i pravo na život

Akcija za ljudska prava i Centar za ženska prava ocijenili su poražavajućim što tek 2025. godine, zahvaljujući mišljenju Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, u javnost izlaze činjenice o propustima MUP-a i Uprave policije u vezi masovnog ubistva u Medovini na Cetinju 2022. godine.
Kako su naveli, da su ti propusti bili ranije utvrđeni i da se na njih adekvatno reagovalo, možda se novi masakr iz januara 2025. ne bi dogodio ili ne bi bilo toliko žrtava.
- Država je bila dužna da mnogo ozbiljnije štiti pravo na život adekvatnim i pravovremenim preventivnim mjerama i institucija Zaštitnika je na to odgovorno ukazala. Ispostavlja se da je tendencija nadležnih državnih organa - MUP-a, Uprave policije i Državnog tužilaštva - da tolerišu i zataškavaju propuste državnih službenika osvjedočeno opasna po živote građana, jer da se blagovremeno pogledalo istini u oči i bar povećao broj policijskih službenika, možda bi životi bili spašeni - poručile su organizacije.
Zaštitnik je u mišljenju naglasio da Uprava policije 2022. godine nije obezbijedila dovoljan broj policajaca niti ih adekvatno osposobila za reakciju u hitnim situacijama, čime je propustila da osigura pravo na život žrtava. HRA i CŽP podsjećaju da ni do januara 2025. godine broj policajaca nije povećan, iako je Zaštitnik još 2020. i 2023. upozoravao na taj problem.
Organizacije su ocijenile posebno problematičnim što je Osnovno državno tužilaštvo odbacilo krivičnu prijavu porodica žrtava protiv policije zbog nesavjesnog rada, i to bez saslušanja oštećenih, što je „suprotno međunarodnim standardima i pokazuje da se tužilaštvo stavilo u poziciju zaštitnika policije, a ne građana“. Ocjenjuju i da je veliko pitanje jesmo li i danas bezbjedni od istih propusta?
- Umjesto potpune i transparentne istrage, i tužilaštvo i unutrašnja kontrola policije zaključili su da nema osnova za postupke protiv odgovornih, čime je dodatno produbljeno nepovjerenje i porodica žrtava i javnosti - navodi se u saopštenju.
HRA i CŽP su podsjetile da su još 24. januara ove godine podnijele predstavku Savjetu za građansku kontrolu rada policije, ali da ni nakon sedam mjeseci Savjet nije objavio mišljenje.
- Cilj predstavke je upravo bio da se utvrde relevantne činjenice i ocijeni postupanje Uprave policije, da bi se unaprijedila zaštita prava na život i bezbjednost građana. Očekujemo od Savjeta za građansku kontrolu rada policije da u najkraćem roku objavi mišljenje o postupanju policije u kontekstu ubistava na Cetinju 1. januara ove godine – navode HRA i CŽP.
Ove organizacije ponovo su pozvale premijera Milojka Spajića da sasluša porodice koje su pretrpjele najteže moguće gubitke i da na njihove zahtjeve odgovori uvažavajući sva iskustva i saznanja o okolnostima oba događaja.
- Takođe tražimo i da obavijesti javnost o rezultatima mjera koje je najavio da će preduzeti na konferenciji za medije koju je organizovao 3. januara 2025, posebno u odnosu na suzbijanje nelegalnog posjedovanja oružja i izmjena i dopuna Zakona o oružju, što su bili naši raniji zahtjevi – navodi se u saopštenju.
Ove organizacije traže i da nadležni organi u potpunosti sprovedu preporuke Zaštitnika i obezbijede novu, nepristrasnu i djelotvornu istragu svih okolnosti i propusta zločina u Medovini i da se odgovornost utvrdi na svim nivoima – od onih koji su omogućili da počinilac zadrži oružje, do onih koji nisu pravovremeno reagovali 12. avgusta 2022, ali i 1. januara 2025. godine.
Zahtijevaju da se obezbijedi adekvatno uključivanje predstavnika oštećenih porodica u istrage, u skladu s međunarodnim standardima ljudskih prava; zataškavanje i formalističko zatvaranje predmeta bez obrazloženja predstavljalo bi nastavak nasilja nad porodicama žrtava i prijetnju društvenom povjerenju u institucije.
HRA i CŽP traže da se obezbijedi i hitno privremeno oduzimanje oružja svakoj osobi protiv koje bude pokrenut postupak zbog nekog krivičnog djela nasilja, kao i da se adekvatno osnaži zdravstveni sektor da pruža podršku u oblasti mentalnog zdravlja.
- Zločini na Cetinju moraju biti prekretnica u izgradnji odgovorne i efikasne države koja štiti živote svih građana. Dok se to ne desi, insistiramo na istini, odgovornosti i promjenama koje će spriječiti da se ovako nešto ikada ponovi – zaključuju u saopštenju.

Tag: drzavna-svojina

Groblja su državna svojina i ne može se dozvoliti da postanu privatna i crkvena

Politički progon Milivoja Katnića

Danas pretežno sunčano, do 35 stepeni

Tužilaštvo se još bavi Braunovićem, traži dokumentaciju od MUP-a

Kako zadržati Putina na odstojanju: Zastoj oko sigurnosnih garancija za Ukrajinu

PRATITE TVe UŽIVO