Pošto su Demokrate sa državnog nivoa očito neupućene, samo ćemo im kratko pojasniti da su upravo njihovi lokalni funkcioneri ti koji su uzrokovali čitavu situaciju u Kotoru - poručili su u Opštinskom odboru Demokratske partije socijalista (DPS) u tom gradu.
Oni su podvukli da nijesu uticali na to da OIK preinači sopstvenu odluku o ponavljanju izbora na biralištima Prčanj i Mirac, niti da ih podstiču da se uporno oglušuju o zaključak DIK-a.
- Naprotiv. DPS upravo od kraja septembra do danas insistira isključivo na poštovanju zakona i stoga se suprotstavljamo anarhiji onih koji su pretpjeli poraz na izborima. I na kraju - naravno da smo kao odgovoran politički subjekt spremni da odmah povučemo žalbu Ustavnom sudu. Da bi se to dogodilo, potrebno je jedino da OIK Kotor učini ono što je naloženo iz DIK-a i aktuelni politički zastoj u našem gradu biće razriješen za manje od 24 časa - istakli su u kotorskom DPS-u.
Njihov sugrađanin koji, kako su kazali, ovih dana istupa ispred lokalne sindikalne organizacije, upravo je član OIK.
- Tako da nema sumnje da je upravo on taj koji zna kako se na najbrži način može izaći iz date situacije - zaključili su u kotorskom DPS-u.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

DPS Kotor: Spremni smo da povučemo žalbu Ustavnom sudu ako OIK učini ono što je naloženo iz DIK-a

Nosilac liste koalicije Demokrata i Pokreta Evropa sad na lokalnim izborima u Kotoru Vladimir Jokić podnio je Državnoj izbornoj komisiji (DIK) prigovor zbog, kako je naveo, propusta Opštinske izborne komisije (OIK). 
 
On je u prigovoru podsjetio da je OIK 2. novembra održala sjednicu na kojoj je odlučivala o ponavljanju izbora po prigovorima Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista (DPS) u Kotoru, na biračkim mjestima Prčanj i Mirac. 
 
OIK je, kako je naveo, većinom glasova članova, u skladu sa odredbama člana 21 Zakona o izbora odbornika i poslanika, najprije na dnevni red sjednice uvrstila predloge rješenja o poništenju izbora na biračkim mjestima, nakon čega je odbila predložena rješenja i na istoj sjednici, većinom glasova odbila i predlog odluke o ponavljanju glasanja na tim mjestima. 
 
Jokić je podsjetio i da je na odluke OIK Kotor, Opštinski odbor DPS-a u Kotoru 5. novembra podnio prigovor DIK-u koji ga je odbio kao neosnovan. 
 
- U bitnom DIK navodi da s obzirom da u pravnom prometu ne postoje ranije odluke o poništenju izbora na biračkim mjestima 17 i 28 u Kotoru, te kako je OIK Kotor odbio rješenje o poništenju izbora, samim tim nijesu ispunjeni zakonski preduslovi za ponavljanje izbora na ovim biračkim mjestima - ističe se u prigovoru. 
 
Dodaje se da je DPS na rješenje DIK-a podnio žalbu Ustavnom sudu, koji nije donio odluku. 
 
Jokić je ukazao da je, kako nije bilo većine kojom bi Ustavni sud ožalbeno rješenje DIK-a izmjenio ili ukinuo, ono po sili zakona postalo konačno i izvršno. 
 
On je podsjetio da je članom 98 Zakona o izbora odbornika i poslanika propisano da OIK utvrđuje konačne rezultate izbora za odbornike, u roku od 12 sati od isteka roka za podnošenje prigovora, odnosno žalbi, odnosno od konačnosti ili izvršnosti odluka donešenih po prigovoru ili žalbi. 
 
- Kako su istekli svi rokovi za podnošenje prigovora ili žalbi, kao i kod činjenice da su istekli svi rokovi za donošenje odluka po istim, tako su se stekli uslovi da OIK Kotor utvrdi konačne rezultate izbora za odbornike u SO Kotor - istakao je Jokić. 
 
Jokić je naveo da je DIK postupala po prigovoru DPS-a Kotor od 28.oktobra i donijela rješenje kojim usvaja podneseni prigovor, u trenutku kada je bila obavještena aktom Ustavnog suda od da po njegovoj žalbi Ustavnom sudu po istom pitanju nije donijeta odluka u zakonskom roku. 
 
Zakonska obaveza DIK-a, kako je naglasio, da u istim situacijama jednako postupa, da se stara o jedinstvenoj primjeni odredaba zakona, te da i u ovom slučaju postupa jednako kao i u slučaju po prigovoru DPS-a. 
 
- S obzirom na to da je u oba slučaja DIK obaviješten od Ustavnog suda da odluka po žalbi nije donijeta u zakonom propisanom roku, kao i da u slučaju prigovora kotorskog DPS to nije predstavljalo smetnju za meritorno odlučivanje po prigovoru, niti bilo koju vrstu prethodnog pitanja, tako očekujem da DIK postupi i po ovom prigovoru - dodao je Jokić. 
 
On je rekao da su članovi OIK Kotor zahtijevali od predsjednice OIK-a najmanje dva puta da zakaže sjednicu na kojoj bi se raspravljalo o trenutnom statusu izbornog procesa u Kotoru, što ona nije uradila. 
 
Jokić je ukazao da je nakon pristiglog obavještenja od Ustavnog suda, kotorski odbor DPS-a, ispred kojeg je i delegirana predsjednica OIK Kotor, više puta medijski obavještavao javnost o nespremnosti da se sazove sjednica OIK ili da se proglase konačni rezultati izbora za odbornike, bez obzira što su ispunjeni zakonski uslovi za takvo postupanje. 
 
- Nesporna je namjera da se učini sve da se ovaj izborni proces ne okonča u skladu sa zakonom, već da se ovakvim odlaganjem stvori novi pravno-politički problem - naveo je Jokić. 
 
On je podsjetio da sve do sjednice održane 2. novembra OIK nije uspijevala da većinom glasova donese bilo koju odluku vezanu za prigovore, već su se učesnici procesa koristili isključivo pravno-procesnim mogućnostima. 
 
Prema riječima Jokića, nakon sjednice OIK 2. novembra prvi put je Komisija odlučila u meritumu, a odluku je nakon toga potvrdio i DIK donošenjem Rješenja o odbijanju prigovora DPS-a. 
 
- Na svim ranijim sjednicama OIK Kotor za podnesene prigovore je glasalo 8 od 16 članova OIK, što je predsjednica OIK nepravilno tumačila kao da se o istim nije odlučivalo, iako je morala u skladu sa zakonom i praksom Ustavnog suda da konstatuje da su prigovori odbijeni - rekao je Jokić. 
 
Jokić je predložio da DIK usvoji prigovor i da, u skladu sa odredbama Zakona o izboru odbornika i poslanika, zakaže sjednicu OIK-a. 
 
On je predložio da DIK naloži OIK Kotor da utvrdi konačne rezultate izbora za odbornike u Skupštini opštine Kotor i da nakon utvrđivanja konačnih rezultata izbora javno objavi podatke.

Jokić podnio prigovor DIK-u, traži da OIK proglasi konačne rezultate

Trenutni model Državne izborne komisije (DIK) je dominantno politički a lokalne prilike poput onih u Šavniku mogu se preliti na državni nivo ukoliko neki politički subjekti odluče da blokiraju DIK - kazao je predsjednik te komisije Nikola Mugoša na CDT-ovoj konferenciji „Izborna reforma kao ključ demokratizacije: Postoji li politička podrška za promjene?“.
Mugoša je, kako se navodi u saopštenju CDT-a, podsjetio da je glasanje u Šavniku pokušano devet puta, da svake nedelje DIK stigne prigovor da se ponovi glasanje, da se već diskutovalo na sjednicama sve što je moglo, da onda Opštinska izborna komisija (OIK) u Šavniku ne održi sjednicu i tako sve u krug.
-„Naravno da se lokalne prilike mogu preliti na centralni nivo, samo ako neki politički subjekti budu zainteresovani da blokiraju DIK, mi kao društvo i institucije nismo pokazali dovoljan nivo agilnosti kada je u pitanju rješavanje problema, poruka je prenijeta i na druge opštine, odnosno OIK-e - rekao je Mugoša.
Kazao je da je u posljednih par godina uočen zabrinjavajući trend tokom svakog izbornog procesa, da partije prebroje koliko imaju članova u OIK i onda kalkulišu. 
- Došli smo u fazu kada politički subjekti smatraju da se izbori dobijaju u komisijama, a ne na glasanju, potrebna nam je drugačija politička kultura, ako je cilj prebrojati koliko ruku ima u OIK – onda smo u velikom problemu - kazao je Mugoša.
Problem u Šavniku, istakao je, nije više samo pravni problem. 
- Treba ga rješavati u okviru Odbora za izbornu reformu - istakao je Mugoša.
Dodao je da je Šavnik simbol koji treba sve da nas zabrine i da trenutno ne postoji održivi model koji bi spriječio da se ovo dešava.
Govoreći o depolitizaciji DIK, Mugoša je kazao da imamo izražen konsenzus po pitanju profesionalizacije izborne administracije.
- Ukoliko u tome ostanemo dosljedni, 2025. možemo doći do novog rješenja kada je u pitanju DIK - naveo je Mugoša.
Istakao je da je trenutni model DIK u kojoj sjedi devet predstavnika partija i dvoje koje nisu iz političkih subjekata dominantno politički.
- Možete pretspostaviti koliki je uticaj dvoje u odnosu na devet - dodao je Mugoša. 
Ohrabrujuće je, prema njegovim riječima, to što NVO, za koje navodi da raspolažu najvećim resursima i znanjem u oblasti izbora, imaju konsenzus da treba depolitizovati izbornu administraciju.
Govoreći o izbornom sistemu u Crnoj Gori, on je kazao da je izborni sistem odgovarajući kao i izborni model, te Dontova formula koja favorizuje veće subjekte, naročito kada se uzme u obzir rascjepkanost na političkoj sceni.
- Najveće pitanje će biti otvorene liste, da li će biti potpuno otvorene, da li ćemo zadržati zatvorene ili će biti poluotvorene, to je stvar diskusije - rekao je Mugoša.
Osvrnuo se na prijedlog Ženskog kluba da na izbornim listama bude 40 odsto žena. 
- Ta opšta norma povećanja je dobra, ali ću vas podsjetiti da smo do 20 odsto žena u parlamentu stigli tek 2014. kada smo integrisali normu da je svaka četvrta na listi žena, i o tome treba voditi računa više nego o ovome da bude 40 odsto žena, jer se dešavalo da ima visok procenat žena na listama ali da su na pozicijama koje ne garantuju ulazak u Skupštinu - rekao je Mugoša.
Posebnu pažnju, naveo je, treba posvetiti manjinskim narodima. 
- Jedno od pitanja je predstavljenost romske manjine koja broji 0,9 odsto, to će biti tema Odbora, vidjeli smo kretanja kada je u pitanju ruska i ukrajinska manjina - naglasio je Mugoša.
Podsjetio je na pokušaje zloupotrebe afirmativne akcije na prethodnim izborima kada se jedna lista pokušala predstaviti kao italijanska i hrvatska a 2020. se jedna pokušala predstaviti kao lista Jugoslovena.
Odbor za sveobuhvatnu reformu je, naveo je Mugoša, imao početni elan, koji je, kako kaže, vremenom splasnuo.
- Izborna reforma ne može riješiti sve devijacije i anomalije našeg izbornog sistema, potrebna je šira društvena emancipacija, a politički akteri treba da preuzmu primat. Potreba za izbornom reformom po izvještajima svih relevantnih organizacija je potrebna zbog nas samih i da je to suština, usklađivanje i harmonizacija sa EU - rekao je Mugoša.
On je zaključio i da uskoro treba da razmišljamo kako će biti uređen izborni sistem i u odnosu na izbore za Evropski parlament.

Mugoša: Šavnik simbol koji treba sve da nas zabrine, može se preliti na Crnu Goru

Pune dvije godine izbori Šavniku ne mogu da se privedu kraju, a Državna izborna komisija je, kako kažu u DIK-u, iscrpila sve pravne injekcije.
U biračkom spisku ima 400 glasača više nego stanovnika. Svaki dosadašnji pokušaj da se izbori održe pao je u vodu. Državnoj izbornoj komisji ruke vezane, jer je politika preuzela primat nad pravom.
- DIK je iscrpio sve nadležnosti, tako da smatram da je ovo sada već definitivno teren Odbora za izbornu reformu - kazao je Nikola Mugoša iz Državne izborna komisija za TVCG.
Izborna reforma nije prioritet tog Odbora, jer se poslanici bave izborima. Samo ove godine imali smo nadmetanje u Andrijevici, Podgorici, Kotoru, Gusinju, Budvi već drugi krug, i predstojeće u Beranama. Zato bi prema riječima Mugoše, preporuka EK i izbori u jednom danu mogli biti veliko rasterećenje.
- Ne treba gajiti iluziju da bi to rješilo sve probleme. Međutim, smatram da bi u velikoj mjeri zaokružilo ono što jesu aktuelni problemi, ali sve ono čemu mi svjedočajemo unazad nekoliko posljednjih izbornih procesa, a i u dugogodišnjem periodu, jeste to da imamo politizaciju izborne administracije, što smatram jednim od ključnih problema u našem izbornom sistemu - kaže Mugoša.
Mugoša smatra da bi reforma trebalo da se bavi i time što u opštinskim izbornim komisijama sjede partijski ljudi koji drže konce u svojim rukama.
- Dok god su izborne komisije instrumentalizovane i pod političkim uticajem političkih partija, u tom smislu smatram da su i kompromitovani izborni procesi - kazao je Mugoša.

Mugoša: Dok su komisije pod političkim uticajem izborni procesi su kompromitovani

Državna izborna komisija (DIK) na današnjoj sjednici raspravlja o dva prigovora predsjednika OO DPS Kotor Neđeljka Moškova vezano za radnje i, kako navodi, propuste OIK Kotor. DIK je većinom glasova donijela mišljenje po zahtjevu zamjenice predsjednice OIK Kotor Jovanke Laličić i sekretara Dušana Vukasovića. Glasanje će biti ponovljeno na dva biračka mjestu u Kotoru.
Član DIK-a Milisav Ćorić kazao je da situacija u Kotoru podsjeća na situaciju u Šavniku.
- U prvom odlučivanju kotorski OIK nije ustanovio da ima elemenata za poništavanje rezultata i ponavljanje izbora. Da bi se desilo da se sada poništavaju rezultati i ponavlja glasanje. Ono što posebno postaje opasno za izborne procese u Crnoj Gori je da se više ne odlučuje o rješenjima nego o radnjama, izborni organi neće da donesu rješenje pa se onda stiču uslovi da izborna radnja bude uslov za pokretanje postupaka - kaže Ćorić.
Na taj način se, kako kaže DIK dovodi pred svršen čin.
- Doći ćemo u situaciju da konstatujemo: nije rješenje doneseno, prema tome prigovor je osnovan. Da li je imalo elemenata da se dođe do ove situacije, to će ostati po strani - kaže Ćorić. 
Kaže da se do ove situacije došlo zbog političkih kalkulacija.

Ponavlja se glasanje na dva izborna mjesta u Kotoru

Državna izborna komisija (DIK) na današnjoj sjednici usvojila je dva prigovora predsjednika Opštinskog odbora DPS Kotor Neđeljka Moškova na radnju i propust OIK Kotor, prenosi portal RTCG.
Raspravlja se i i o zahtjevu za mišljenje/tumačenje zamjenice predsjednice OIK Kotor Jovanke Laličić i sekretara Dušana Vukasovića. &nbsp;

DIK usvojila prigovore OO DPS Kotor

Iskoristićemo sve pravne mehanizme da spriječimo zloupotrebu procedure putem koje Demokratska partija socijalista (DPS) hoće da ponovi izbore - poručile su kotorske Demokrate nakon što je Državna izborna komisija (DIK) sinoć prihvatila prigovore DPS-a i naložila da se glasanje ponovi na biračkim mjestima u Mircu i Prčanju.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fdik-odlucila-izbori-se-ponavljaju-na-dva-mjesta-u-kotoru-odbijeni-svi-prigovori-vuka-kadica-u-podgorici&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Demokrate su kazale da DPS "nakon održanih izbora ne prestaje da zasipa grad bukom u nadi da će time promijeniti ono što su im građani poručili".
- Kako bi građani Kotora znali o čemu se radi, iznijećemo na najprostiji način metod DPS-a. Kada u Opštinskoj izbornoj komisiji nema većine za usvajanje njihovog prigovora, sačekaju 24 časa i onda se žale Državnoj izbornoj komisiji, kako bi se po sili zakona taj prigovor usvojio. Na taj način bi mogli da iznesu prigovor na izbore iz razloga što je nebo plavo, a livada zelena i da sačekaju 24 časa, pa da se nakon toga taj prigovor usvoji - navode kotorske Demokrate.
Zbog toga ć se, saopštavju, obratiti Ustavnom sudu da on razriješi ovu situaciju.
- Nije nam namjera da sa onima koji predstavljaju političku prošlost Kotora ulazimo u polemiku, zato i ne odgovaramo na njihova saopštenja. Ipak, javnosti radi, moramo ukazati na nekoliko činjenica, kako bi odagnali sumnje koje pokušavaju da posiju i da stvore smutna vremena - dodali su u saopštenju. 
 
Stav Ustavnog suda, ma kakav on bio, će za njih, kažu, biti obavezujući.
- I mi nećemo dozvoliti ono što DPS radi u Šavniku. Izbori u Kotoru će biti okončani, rezultati će biti proglašeni i formiraćemo vlast. Sve i da dobijete taj jedan mandat, a nećete ga dobiti, vi većinu za formiranje vlasti naprosto nemate niti je možete imati - kazale su Demokrate iz Kotora. 
 
Priča o Kotoru je, poručuju, ista kao i ona o spiskovima.
- Gdje ste najavili prvo 3.300 lica, pa 2300, pa na istim nije bilo više od 1910, od čega ste 1905 vi upisali i pokušali podmetnuti novoj vlasti i to bez jednog jedinog dokaza da su lica koja ste vi upisali upisana u bilo koji birački spisak van naše zemlje. Vaša politika je politika manipulacija, lažnih vijesti i nesitina. O stepenu pogubljenosti lokalnog DPS najbolje govori činjenica da su čak i nama, o kojima govore da smo najgora uprava u istoriji Grada, neformalno nudili koaliciju i prije i poslije izbora. Dakle, principi ne postoje, samo njihova pusta želja da se domognu vlasti - navele su kotorske Demokrate.
Svim ostalim parlamentarnim subjektima takođe su, kažu, nudili sve.
- I od svih dobili isti odgovor, da neće sa vama praviti koaliciju. Zbog toga ste sada prešli na pojedince i na pritiske prema pojedincima i opet dobijate isti odgovor, da sa vama neće niko. Vrhunac svega je ipak bio vaš pritisak na neparlamentarne subjekte i suptilne prijetnje članovima opštinske izborne komisije. Zaboravili ste se, nije ovo vrijeme kada vas se neko bojao, kada ste držali sve zvanične i nezvanične mehanizme moći. To vrijeme je davno prošlo i nikada se više neće vratiti. Kao što je prošlo vrijeme u kojem ste bili vlast. Bilo, ne ponovilo se - zaključili su u saopštenju.

Demokrate nakon odluke DIK-a da se ponovi glasanje na dva biračka mjesta u Kotoru: Obratićemo se Ustavnom sudu

Državna izborna komisija (DIK) na večerašnjoj sjednici je usvojila prigovore Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista (DPS) i naložila Opštinskoj izbornoj komisiji u Kotoru da donese odluku o ponavljanju izbora na biračkim u Mircu i Prčanju.&nbsp;
DIK je, sa druge strane, odbacila dva prigovora kandidata za tamošnjeg odbornika Vladimira Jokića - uz obrazloženje da je o situaciji na koju referiše već donijeta odluka.
Na večerašnjoj sjednici DIK je odbila svih 15 prigovora koje je podnio Nebojša Vuksanović, punomoćnik Vuka Kadića, nosioca izborne liste „Dr Vuk Kadić - Pokret Naprijed – Za Podgoricu i porodicu“ na rješenja Izborne komisije u Podgorici.
Na višesatnoj sjednici DIK je izvršila uvid u izborni materijal sa određenih biračkih mjesta i utvrdila da su prigovori neosnovani.
Jedan od prigovora odnosio se na biračko mjesto broj 27 u Osnovnoj školi "Dragiša Ivanović" u Doljanima, gdje nedostaje izvod iz biračkog spiska, a predsjednik DIK-a Nikola Mugoša rekao je da su prilikom razmatranja ovog pitanja postojala različita mišljenja među članovima Komisije, te nije bilo potpune saglasnosti o tome da li ovaj nedostatak predstavlja dovoljan osnov za usvajanje prigovora.
Tako je DIK sa osam glasova protiv odbila ovaj prigovor.&nbsp;
Za usvajanje su glasali predsjednik Mugoša i član Komisije Milisav Ćorić.
Sjednica DIK-a trajala je nekoliko sati.

Anja Ivanović

DIK odlučila: Izbori se ponavljaju na dva mjesta u Kotoru, odbijeni svi prigovori Vuka Kadića u Podgorici

Predstavnici liste "Dr Vuk Kadić - Pokret Naprijed - Za Podgoricu i porodicu" predali su danas Državnoj izbornoj komisiji 15 prigovora koji se tiču uočenih nepravilnosti na više biračkih mjesta u Glavnom gradu. 
- Nakon što je Izborna komisija Glavnog grada neosnovano odbacila sve naše prigovore, obratili smo se višoj instanci sa ciljem da dođemo do prava koja su nam u ovom procesu uskraćena. Ponovo ističemo da nismo i nikada nećemo biti dio bilo kakvog izbornog inženjeringa, za koji su nas pojedinci optuživali, a koji su isti primjenjivali decenijama - navodi se u saopštenju.
Očekujuju, kažu, da će se članovi Državne izborne komisije prema njihovim zahtjevima odnijeti odgovorno i profesionalno, "te da partijske interese neće staviti ispred istine i prava svih da učestvuju u fer i poštenom izbornom procesu".

Kadić dostavio 15 prigovora DIK-u: Želimo da dođemo do prava koja su nam u izbornom procesu uskraćena

Poznati crnogorski fotograf Dejan Kalezić biće gost posljednjeg ovogodišnjeg izdanja tribine „Podgoričke priče“, saopšteno je iz ove ustanove.
- O svom stvaralačkom putu, međunarodnim iskustvima, značaju fotografije u savremenom društvu i inspiracijama koje određuju njegov autorski rad, razgovaraće sa moderatorom Vanjom Kovačevićem srijedu, 10. decembra, u Multimedijalnoj sali KIC-a „Budo Tomović” &nbsp;od 20 sati- navode organizatori.
&nbsp;Kao edukator, organizator manifestacija i inicijator brojnih kulturnih projekata, Kalezić je ostavio snažan trag u formiranju fotografske zajednice u Podgorici i Crnoj Gori. Zahvaljujući raznovrsnom angažmanu od autorskog stvaralaštva do dugogodišnjeg rada sa mladim fotografima, danas zauzima važno mjesto u oblikovanju savremene vizuelne umjetnosti u Crnoj Gori.
Dejan Kalezić (1970, Nikšić) se bavi fotografijom dugi niz godina. Imao je više samostalnih izložbi u Sloveniji, Belgiji, Srbiji, Francuskoj, Poljskoj i Crnoj Gori, a učestvovao je i na brojnim grupnim izložbama u zemlji i inostranstvu. Osnivač je jedine fotografske galerije u Crnoj Gori, „F 64“ u Podgorici. Pokrenuo je Školu fotografije 2005. godine koju je završio veliki broj polaznika koji čine većinu članova Foto kluba PhotoCG iz Podgorice, čiji je jedan od osnivača. Klub se bavi promocijom fotografije, kao i podizanjem njenog značaja u svim sferama društva. Organizator je mnogih manifestacija koje promovišu i popularizuju fotografiju, a najznačajnija među njima je manifestacija „Dani fotografije” koja se održavala dvanaest godina. Učestvovao je u velikom broju komercijalnih projekata, a bio je angažovan i od strane eminentnih organizacija i kompanija koje posluju u Crnoj Gori i inostranstvu. Pet godina je radio kao fotograf Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori. Njegove fotografije su objavljivane u monografijama, časopisima, brošurama, na web stranicama, a neke od njih krase zidove institucija i pojedinaca u zemlji i inostranstvu. Živi i radi u Podgorici.

Tribina ''Podgoričke priče'': Gost fotograf Dejan Kalezić

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sastaće se danas s ključnim evropskim saveznicima u Londonu, pošto ga je američki predsjednik Donald Tramp optužio da nije pročitao najnoviji mirovni predlog.
- Upravo sada počinjemo novu diplomatsku nedjelju – biće konsultacija s evropskim liderima. Prije svega, bezbjednosna pitanja, podrška našoj otpornosti i paketi podrške za našu odbranu- naveo je Zelenski u svom večernjem obraćanju, snimljenom u vozu u nedjelju.
Predsjednik Ukrajine u Londonu bi trebalo da se sastane s britanskim premijerom Kirom Starmerom, francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom i njemačkim kancelarom Fridrihom Mercom, koji najviše podržavaju Kijev u Evropi.
Američki predsjednik kritikovao je svog ukrajinskog kolegu, navodeći da je "malo razočaran".
- Razgovarali smo s (ruskim) predsjednikom (Vladimirom) Putinom i razgovarali smo sa ukrajinskim liderima, uključujući Zelenskog, predsjednika Zelenskog, i moram reći da sam pomalo razočaran što predsjednik Zelenski još nije pročitao predlog, to je bilo prije nekoliko sati- rekao je Tramp novinarima u nedjelju.
Londonski razgovori uslijediće poslije trodnevnih pregovora ukrajinskih i američkih zvaničnika u blizini Majamija. Ti razgovori su završeni pozitivnim tonom, ali nisu doveli do jasnog napretka.
Trampova administracija vrši pritisak na Kijev da prihvati mirovni predlog za koji su mnogi kritičari rekli da je u velikoj mjeri naklonjen Rusiji.
Poslije pregovora u Majamiju, Zelenski je rekao da je razgovarao s američkim pregovaračima Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom.
- Američki izaslanici su svjesni ključnih stavova Ukrajine i razgovor je bio konstruktivan, mada ne lak- rekao je Zelenski.
On je naveo da od ukrajinskih pregovarača u Majamiju Rustema Umerova i Andrija Hnatova očekuje detaljne informacije o svemu što je rečeno američkim izaslanicima u Moskvi i "o nijansama koje su Amerikanci spremni da modifikuju u pregovorima s nama i s Rusima".
Rusija je dotle nastavila vazdušne napade na ključnu ukrajinsku infrastrukturu dok temperature nastavljaju da padaju.
Ruske snage su napale Ohtirku u Sumskoj oblasti tokom noći između nedjelje i ponedjeljka, saopštile su regionalne vlasti.
Guverner Oleg Grigorov rekao je da je sedam ljudi povrijeđeno u napadu na devetospratnu stambenu zgradu i da su svi prevezeni u bolnicu.
Prema saopštenju ukrajinske službe za vanredne situacije, vatrogasci su ugasili požar na drugom do petom spratu i evakuisali 35 stanovnika, spasavajući sedam ljudi, uključujući jedno dijete, iz oštećenih stanova.
U Černihivu je stambena zgrada oštećena kao rezultat pada ruskog drona. Tri osobe su povrijeđene, od kojih je jedna hospitalizovana, napisala je Služba za hitne slučajeve na Telegramu.
Uoči planiranih posjeta Zelenskog Londonu, Briselu i Rimu radi razgovora o mirovnom procesu, italijanska premijerka Đorđa Meloni &nbsp;razgovarala je s njim telefonom.
Ona je ponovo potvrdila solidarnost Rima s Kijevom i obećala da će pružiti hitnu pomoć za podršku energetskoj infrastrukturi Ukrajine i njenom stanovništvu, navodi se u saopštenju njenog kabineta.
U saopštenju se dodaje da će Italija poslati dodatne isporuke, uključujući generatore, za podršku energetskoj infrastrukturi i ukrajinskom stanovništvu, i da cilj ostaje trajan i pravedan mir.

Zelenski razgovara u Londonu s evropskim saveznicima pošto ga je Trump kritikovao

Mađarska i Slovačka podnijeće zahtjev Sudu pravde Evropske unije za poništenje propisa RePowerEU kojim se zabranjuje uvoz ruskih energenata.
Mađarski ministar spoljnih poslova i trgovine Peter Sijarto kazao je da će Mađarska i Slovačka tražiti obustavu njegove primjene tokom trajanja postupka, prenosi B92.
Sijarto je naveo da Brisel želi da stavi na glasanje uredbu koja bi zabranila uvoz ruske nafte i gasa u EU, što bi, kako je ocijenio, onemogućilo stabilno snabdijevanje Mađarske i Slovačke energentima i dovelo do naglog skoka cijena.
&nbsp;- Ovaj propis predstavlja ozbiljnu pravnu prevaru, jer je očigledno u pitanju mjera sankcija, koja bi morala da bude jednoglasno usvojena. Suprotan je i samim ugovorima EU, koji jasno propisuju da je energetska politika u nadležnosti država članica, kao i ranijim ocjenama Evropske komisije.- rekao je Sijarto.
&nbsp;Sijarto je takođe saopštio da je u nuklearnu elektranu Pakš stigla poslejdnja ovogodišnja isporuka nuklearnih gorivnih šipki, čime je obezbijeđeno dovoljno zaliha za rad elektrane do novembra 2028. godine.
On je naveo da je, kao i ranije, transport bio otežan geopolitičkim okolnostima i "negativnim stavom" pojedinih evropskih zemalja, zbog čega je trasa isporuke više puta morala da bude mijenjana, uz kombinovanje avionskog i željezničkog transporta.

Mađarska i Slovačka tražiće od Suda pravde EU poništenje odluke o zabrani uvoza ruskih energenata

Upravni sud usvojio je tužbu NVO MANS i ponovo poništio odluku Agencije za sprečavanje korupcije kojom je utvrđeno da nekadašnji premijer Milo Đukanović nije prekršio propise putovanjem u Dubai u martu 2010. godine, saopšteno iz ove nevladine organizacije.
Kako navode iz MANS-a, troškove puta tadašnjeg premijera Mila Đukanovića u Dubai, platio je biznismen Duško Knežević preko kompanija iz Atlas grupe, čime je Đukanović prekršio odredbe zakona koje regulišu primanje poklona.
- Đukanović je prihvatio plaćene povratne avionske karte za sebe i suprugu i tadašnjeg ministra Branimira Gvozdenovića, u iznosu od oko 6.500 eura, kao i višednevni boravak u hotelu „One&amp;Only Royal Mirage“ u Dubaiju, koji je koštao više od 20.000 eura- dodaju iz MANS-a.
Ukupno, kako navode, riječ je o poklonjenom putovanju vrijednom blizu 30.000 eura, obezbijeđenom za premijera, njegovu suprugu i ministra od strane biznismena čije su kompanije u isto vrijeme imale značajne interese pred Vladom Crne Gore.
- I pored takvih činjenica, ranije rukovodstvo ASK-a godinama je insistiralo na stavu da Đukanović nije prekršio zakon. To je pravdano tvrdnjom da plaćeno putovanje i hotelski smještaj nijesu „poklon“ u smislu tada važećih propisa, kao i pozivanjem na to da se sporni događaj odigrao prije formalnog osnivanja Agencije. Umjesto da provjeri ko je i iz kog razloga finansirao luksuzni aranžman za najviše državne funkcionere, Agencija se zadovoljila dopisima državnih organa i izjašnjenjem samog funkcionera, čime je praktično preuzela ulogu zaštitnika, a ne kontrolora njegovih interesa- navodi se u saopštenju.
Kako iz MANS-a podsjećaju, Upravni sud je u više navrata, odlučujući po tužbama MANS-a, ovakav pristup ocijenio kao nezakonit i nelogičan.&nbsp;
&nbsp;- Sud je jasno ukazao da se poklonom ne mogu smatrati samo novac i dragocjenosti, već i usluge, uključujući plaćene troškove putovanja i hotelskog smještaja, kao i svaka druga korist iznad zakonskog limita. Takođe je naglašeno da se odgovornost javnog funkcionera cijeni prema propisima koji su važili u trenutku kada je poklon primljen, bez obzira na to što je kasnije formirana nova institucija, poput ASK-a. Posebno je važno što je sud konstatovao da Agencija nije pravilno ni potpuno utvrdila činjenično stanje, jer se oslonila na formalne dopise i izjave, umjesto da do kraja istraži ko je, kada, kako i s kojim motivom platio put i boravak u Dubaiju- kažu u MANS-u.
Ova presuda, kako ocjenjuju, "potvrđuje kako se u slučaju puta u Dubai ne radi o tehničkoj grešci, već o svjesnoj odluci ranijeg menadžmenta ASK-a da slučaj poklonjenog luksuznog putovanja praktično skloni sa dnevnog reda. Riječ je o klasičnom primjeru poklona ogromne vrijednosti, plaćenog od strane čovjeka koji je godinama bio u bliskim poslovnim i političkim vezama sa vrhom vlasti, i koji je istovremeno imao konkretne poslove sa državom. Uprkos tome, odluke Agencije išle su isključivo u pravcu relativizacije i zatvaranja ovog predmeta."
Od postojeće uprave ASK-a očekuju da bez odlaganja sprovede sve ono na šta je Upravni sud ukazao, da do kraja utvrdi ko je finansirao putovanje i sa kojim motivom, i da na osnovu toga donese odluku koja će pokazati da je Agencija u stanju da radi u interesu javnosti, a ne u korist onih čije bi interese trebalo da kontroliše.

MANS: Upravni sud poništio odluku ASK-a o Đukanovićevom putu u Dubai

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. tadašnji uposlenik Službe hitne pomoći u Pljevljima, ljekar Dario Vraneš automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, snimali su ga mobilnim telefonom, a uzrujani glas na snimku vikao: „Dolaze Turci“.
- Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlL6VqAoFPd8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Čuje se i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“...
Vraneš nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa.
Već skoro tri godine Dario Vraneš je predsjednik pljevaljske opštine. Predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.
Dario Vraneš je opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...
Predsjednik Opštine Pljevlja od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića.
Na društvenoj mreži Instagram imao je i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“...
U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...
Na poziv predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovao je tradicionalnoj manifestaciji Veče Pljevljaka u Sarajevu. Javnost je o tome, direktno sa večere, 6. decembra, objavom na mreži Instagram, izvijestio Vraneš.
Turke, u objavi, nije pominjao.
Na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Od domaćina skupa Alena Sulejmanovića pokušali smo da saznamo koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu da bude gost na večeri Pljevljaka koji žive u Sarajevu, ali smo ostali bez odgovora.
Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“.

VIDEO: „Dario u Sarajevu“

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Tag: drzavna-izborna-komisija