Njemačka je prošle godine dodijelila državljanstvo rekordnom broju od 291.955 osoba, što predstavlja povećanje od 46 odsto u odnosu na 2023. godinu, pri čemu su Sirijci činili najveću grupu, pokazuju podaci koje je objavio Savezni zavod za statistiku.
Kako je saopšteno iz Zavoda, reforme zakona o državljanstvu doprinijele su ovom naglom porastu.
U junu prošle godine Njemačka je smanjila uslov boravka za naturalizaciju s osam na pet godina, a u posebnim slučajevima čak i na tri godine.
Mnogi Sirijci koji su stigli kao izbjeglice 2015. i 2016. godine, kada je tadašnja kancelarka Angela Merkel otvorila granice Njemačke za stotine hiljada ljudi koji su bježali od rata i progona na Bliskom istoku, stekli su pravo na državljanstvo tokom 2024. godine.
Kao rezultat toga, Sirijci su činili najveću grupu novih državljana, s ukupno 83.150 osoba, što je 10,1 odsto povećanje, odnosno 28 odsto svih naturalizacija.
Slijede ih Turci, Iračani, Rusi i Avganistanci, koji su činili osam odsto, pet odsto, četiri odsto i tri odsto od ukupnog broja.
Rusi su zabilježili najveći procentualni porast u broju naturalizacija, s 12.980 osoba u 2024. u poređenju s 1.995 godinu ranije.
Broj Turaka koji su dobili njemačko državljanstvo više nego se udvostručio, dosegnuvši 22.525.
Novi zakon o državljanstvu takođe omogućava zadržavanje prethodnog državljanstva pri sticanju njemačkog, što je omogućilo desetinama hiljada turskih državljana – od kojih su mnogi, ili njihovi preci, došli u Njemačku kao gastarbajteri u 1960-im i 1970-im.
Međutim, nova vlada koju čine konzervativci i socijaldemokrate planira ukidanje dijela ovih mjera i vraćanje minimalnog roka čekanja od pet godina za sticanje državljanstva.
Konzervativci tvrde da državljanstvo treba da predstavlja krunu procesa integracije, a ne njegov početak, te izražavaju zabrinutost da bi kraći rokovi mogli da povećaju migraciju i izazovu javno nezadovoljstvo.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Njemačka u 2024. dodijelila državljanstvo rekordnom broju ljudi, prednjače Sirijci

Fond za borbu protiv korupcije (FBK), koju je osnovao preminuli ruski opozicionar Aleksej Navaljni, zatražio je od crnogorskih vlasti da oduzimu počasno državljanstvo ruskoj novinarki Prvog kanala Ekaterini Andrejevoj.
Oni su Ministarstvu unutrašnjih poslova podnijeli zahtjev navodeći da je Andrejeva jedna od ključnih figura ruske ratne propagande.
Andrejeva je dobila crnogorsko državljanstvo 2011. godine prema privilegovanoj proceduri u vrijeme vlasti Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića.
Prema navodima FBK, njen suprug je dugogodišnji šef predstavništva bh. entiteta Republika Srpska u Moskvi Duško Perović, koji se nalazi pod američki sankcijama od novembra 2023.
<h2>Ćutanje zvaničnika o državljanstvu Andrejevoj</h2>
Iako je za počasna državljanstva potrebna posebna državna procjena, u slučaju Andrejeve nije naveden konkretan državni interes.
Radio Slobodna Evropa je uputio pitanja Ministarsrtvu unutrašnjih poslova (MUP) da li su razmatrali zahtjev FBK ali odgovor nije stigao.
Na pitanja koji razlozi za dodjelu državljanstva Andrejevoj i da li je tadašnja Vlada dostavila procjenu državnog interesa prilikom predlaganja odgovor nije stigao ni od Ivana Brajovića, koji je u tom momentu bio ministar unutrašnjih poslova.
Ni novinarka Andrejeva nije odgovorila na pitanja za komentar navoda FBK-a niti na pitanje koji su razlozi za dobijanje pasoša.
Ranije je predsjednica borda FBK Marija Pevčih naglasila da počasno državljanstvo može biti ukinuto ako ponašanje tog državljanina nanosi ozbiljnu štetu vitalnim interesima države.
- Zar mir u Evropi nije vitalni interes za članicu NATO-a i Savjeta Evrope? Vjerujem da jeste - poručila je Pevčih na mreži X.
Crna Gora se pridružila sankcijama Evropske unije protiv Rusije zbog vojne agresije na Ukrajinu, februara 2022.
<h2>Uz Putina</h2>
FBK je objavio detaljnu analizu karijere Andrejeve, koja je počela 1995. na Prvom ruskom kanalu i postala jedna od najistaknutijih televizijskih ličnosti.
Tvrde da isključivo širi narativ koji opravdava vlast ruskog predsjednika Vladimira Putina, predstavljajući ga kao demokratski izabranog i 'voljenog lidera', ratove i agresiju Rusije predstavlja kao oslobodilačke misije, a ekonomsku situaciju u zemlji kao stabilnu i naprednu.
- Nikada nijesam bila primorana da kažem bilo šta što protivrječi mojim uvjerenjima. Radim na državnoj televiziji i podržavamo državnu politiku - &nbsp;citirano je u analizi.
Izvještavala je Putinovih inauguracija 2004, 2012. i 2018. godine.
Svjetskoj javnosti postala je poznata nakon što je marta 2022. tokom vođenja emisije "Vremja" iza nje uživo u programu stala novinarka Marina Ovsjanikova sa transparentom protiv rata u Ukrajini.
Ovsjanikova je godinu i po kasnije u odsustvu osuđena na osam i po godina zatvora.
Kako navode, uprkos tome što podržava vlast u Moskvi a kritikuje Zapad i Evropu za koju navodi da je "rusofobna", Andrejeva često boravi u inostranstvu, dok su članovi njene porodice u državama NATO-a.
Putovanja izvan Rusije omogućava joj i crnogorski pasoš.
Posjeduje i državljanstvo Hondurasa.
U analizi FKB-a se navodi da emisije vodi najčešće svake druge sedmice a slobodno vrijeme koristi za putovanja van Rusije.
U analizi se komentariše i njen životni stil, skupocjena gardaroba, nakit i visoka primanja...
<h2>Suprug - šef predstavništva RS u Moskvi</h2>
FBK navodi da je Ekaterina Andrejeva u prvoj polovini 2023. godine više puta boravila u Crnoj Gori, gdje njen suprug Duško Perović, kako tvrde, posjeduje luksuznu vilu procijenjenu na oko 10 miliona eura.
Perović je od otvaranja 2010. šef Predstavništva Republike Srpske u Moskvi.
Označen je kao osoba bliska ruskom predsjedniku Putinu.
Sjedinjene Američke Države su mu novembra 2023. uvele sankcije zbog djelovanja u ime Milorada Dodika, predsjednika RS, kojem je redovno organizovao sastanke sa ruskim zvaničnicima.
- Perović je ključna figura za dogovaranje saradnje između predsjednika RS Milorada Dodika i njegove stranke sa ruskim zvaničnicima. Konkretno, redovno je lobirao za sastanke između Dodika i Putina - navodi se u obrazloženju Ministarstva finansija SAD.
Dodik se od početka ruske invazije na Ukrajinu šest puta susreo sa Putinom.
Navode da je Perović bio posrednik između Vlade RS i neimenovanog ruskog milijardera.
- Iako je zaposlen u Vladi RS, Perović je radio za dvije firme tog milijardera tokom vremena dok je on sklapao profitabilan ugovor sa Vladom - navode oni.
Perović je, dodatno, navodi FBK, vlasnik dionica u bar jednoj od off-shore kompanija tog milijardera.
Perović je sankcionisan prema američkoj Izvršnoj uredbi koja se odnosi na osobe uključene u destabilizaciju Zapadnog Balkana.
Sjedinjene Države su Dodika stavile pod sankcije januara 2022. zbog njegove odgovornosti ili saučesništva u kršenju ili opstrukciji sprovođenja Dejtonskog mirovnog sporazuma i zbog umešanosti u korupciju povezanu sa Zapadnim Balkanom.
SAD su takođe prethodno uvele sankcije Dodiku 17. jula 2017. godine zbog opstrukcije Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Navaljnijev FBK od Crne Gore traži oduzimanje državljanstva ruskoj novinarki Ekaterini Andrejevoj

Više od 236.000 Kanađana potpisalo je peticiju tražeći od premijera Džastina Trudoa da oduzme državljanstvo milijarderu Ilonu Masku, javlja Anadolija.
U peticiji, koju je pokrenula Kvalia Rid iz Britanske Kolumbije, a sponzorisao poslanik Nove demokratske partije (NDP) Čarli Angus, tvrdi se da se Mask „uključio u aktivnosti koje su protiv nacionalnog interesa Kanade“.
Napominjući da je Mask, ključni saveznik američkog predsjednika Donalda Trampa, „koristio svoje bogatstvo i moć da utiče na naše izbore“, u peticiji se tvrdi da je Mask „član strane vlade koja pokušava da izbriše kanadski suverenitet“.
- Mi, dolje potpisani, građani Kanade, pozivamo premijera da ukine status dvojnog državljanstva Ilonu Masku i odmah povuče njegov kanadski pasoš - navodi se.
- Kanada nije prava zemlja - rekao je Mask kasno u ponedjeljak reagujući na peticiju.
Mask, rođen u Južnoafričkoj Republici, postao je državljanin Kanade preko svoje majke, koja je rođena u Saskatčevanu.
Do sada je 236.123 Kanađana potpisalo onlajn peticiju koja će biti predstavljena u Donjem domu 20. juna.
Tramp je u više navrata ponavljao svoju želju da Kanadu apsorbuje u SAD kao njenu 51. državu i prijetio je uvođenjem carina na kanadske proizvode.

Više od 236.000 Kanađana potpisalo peticiju za oduzimanje državljanstva Ilonu Masku

Američki predsjednik Donald Tramp najavio je sinoć da će SAD uskoro početi da prodaju dokumente o stalnom boravku u vrijednosti "oko pet miliona dolara", nazvane "Zlatne Trampove karte", po uzoru na zelene karte.
- Imućni ljudi će doći u ovu zemlju kupovinom ove kartice - rekao je Tramp novinarima u Bijeloj kući.
Dodaje da će biti "bogati, biće uspešni".
- Trošiće mnogo novca, plaćaće mnogo poreza i zapošljavati mnogo ljudi - naveo je Tramp.

Tramp najavio prodaju dokumenata o stalnom boravku za pet miliona dolara

Federalni sudija u četvrtak je privremeno blokirao izvršnu naredbu predsjednika SAD Donalda Trampa kojom se ograničava pravo na automatsko državljanstvo po rođenju u SAD, nazvavši je "očigledno neustavnom".
Tramp je u Bijeloj kući, na pitanje novinara, rekao da će njegova administracija uložiti žalbu na odluku sudije koja privremeno blokira njegov pokušaj da ograniči državljanstvo po rođenju.
Okružni sudija Džon Kofnor je u više navrata prekidao advokata Ministarstva pravde tokom iznošenja argumenta da bi ga pitao kako može da ukaz smatra ustavnim. Kada je advokat Bret Šumejt rekao da bi želio priliku da to objasni na kompletnom brifingu, Kofnor je rekao da je saslušanje njegova šansa.
Privremena zabrana je uslijedila pošto su žalbu uložile savezne države koje vode demokrate – Vašington, Arizona, Ilinoj i Oregon – sprečavajući Trampovu administraciju da sprovede ukaz koji je predsjednik potpisao u ponedjeljak, prvog dana povratka na funkciju.
Sudija, kojeg je imenovao bivši republikanski predsjednik Ronald Regan, nanio je prvi pravni zastoj u tvrdoj politici o imigraciji koja je središnji dio Trampovog drugog predsjedničkog mandata.
Trampova izvršna naredba naložila je američkim agencijama da odbiju da priznaju državljanstvo djece rođene u SAD ako ni njihova majka ni otac nisu državljani SAD ili ako nemaju zakoniti stalni boravak.
Države su u žalbi tvrdile da je Trampov nalog prekršio pravo sadržano u klauzuli o državljanstvu u 14. amandmanu američkog Ustava koji predviđa da je svako rođen u SAD državljanin te zemlje.
Kofnorova naredba, objavljena poslije kratkog saslušanja u prepunoj sudnici s drugim sudijama, sprečava da se Trampova mjera sprovodi širom zemlje 14 dana, dok sudija razmatra da li da izda dugotrajnu preliminarnu zabranu.
Prema Trampovom naređenju, sva djeca rođena u SAD poslije 19. februara čija majka i otac nisu američki državljani ili nemaju stalni boravak stanovnici bila bi predmet deportacije i ne bi mogla da dobiju brojeve socijalnog osiguranja, beneficije države i mogućnost da rade zakonito kada odrastu.
Džaješ Ratod, profesor prava i direktor Klinike za imigrantsku pravdu na Pravnom fakultetu američkog univerziteta u Vašingtonu, rekao je za RSE da bi slučaj na kraju mogao završiti na Vrhovnom sudu, koji je skrenuo udesno nakon što je Tramp u svom prvom mandatu imenovao troje sudija u instituciju koju čini devet sudija.
Trenutna interpretacija 14. amandmana, koja dodjeljuje državljanstvo svima rođenima u SAD, osim djeci diplomata, proizlazi iz tužbe koju je 1898. podnio Vong Kima Ark, rođen u San Francisku, a čiji su roditelji zakoniti kineski imigranti.
Poslije putovanja u Kinu, Arku je uskraćen ponovni ulazak u SAD uz obrazloženje da nije državljanin. On je podnio tužbu, tvrdeći da je državljanin prema 14. amandmanu, a Vrhovni sud je presudio u njegovu korist, stvarajući presedan.
Zakon je kasnije bio zloupotrebljavan. To su naročito radili bogati građani nestabilnih ili represivnih stranih zemalja koji su slali supruge ili ljubavnice u SAD s turističkim vizama kako bi se tamo porodile sa ciljem dobijanja američkog državljanstva za svoje dijete. Ta taktika je postala toliko rasprostranjena da je nazvana "porođajni turizam".
Trampova administracija se fokusira na šest riječi u 14. amandmanu za koje tvrdi da isključuju državljanstvo po rođenju djece roditelja koji nisu niti stalni legalni stanovnici niti državljani.
- Četrnaesti amandman nikada nije tumačen kao proširenje državljanstva na sve rođene u SAD. Četrnaesti amandman uvijek je isključivao državljanstva po rođenju osobe koje su rođene u SAD, ali nisu bile "pod jurisdikcijom" SAD - saopštila je administracija 20. januara.
Trampova izvršna naredba izričito uskraćuje državljanstvo bebama koje su rodile majke koje su nezakonito boravile u SAD i čiji otac nije ni američki državljanin ni zakoniti stalni stanovnik.
Takođe se uskraćuje državljanstvo bebama koje su rodile majke koje su zakonito u SAD na privremenoj osnovi – na turističkoj, radnoj ili studijskoj vizi – a čiji otac nije ni državljanin SAD ni zakoniti stalni stanovnik.
Američko državljanstvo je veoma cijenjeno zbog mogućnosti koje zemlja nudi, kao i zbog vladavine prava. Dodatno, vlasnici američkog pasoša mogu dobiti podršku lokalne američke ambasade u slučaju hapšenja ili krize u domovini, uključujući evakuaciju. Roditelji bi potencijalno mogli dobiti američko državljanstvo kada njihova djeca postanu punoljetna.
Centar za studije imigracije, istraživačka organizacija koja se zalaže za ograničavanje imigracije, procijenio je da je 33.000 djece rođeno u SAD, pošto su njihove majke došle s turističkim vizama tokom 12-mjesečnog perioda od sredine 2016. do sredine 2107.

Sudija privremeno blokirao uredbu o ograničenju državljanstva po rođenju, Tramp najavio žalbu

Predsjednik SAD preduzeo je potez da okonča decenijama staru imigracionu politiku poznatu kao pravo na državljanstvo po rođenju nalažući poništenje ustavne garancije da djeca rođena u SAD imaju prava na državljanstvo bez obzira na imigracioni status roditelja.
Izvršna naredba od oko 700 riječi, izdata kasno sinoć, predstavlja ispunjenje nečeg o čemu je Tramp govorio tokom predsjedničke kampanje, ali nije izvjesno da li će to uspjeti pošto su imigracioni aktivisti već uložili tužbe da blokiraju predsjednika, piše agencija AP.
Glavni tužioci iz 22 američke savezne države danas su uložili tužbe da blokiraju Trampov potez namijenjen da okonča višedecenijsku imigracionu praksu poznatu kao državljanstvo po rođenju kojom se garantuje da djeca rođena u SAD postaju državljani bez obzira na status roditelja.
Demokratski tužioci i aktivisti za prava imigranata kažu da je pitanje prava na državljanstvo po rođenju „ustanovljen zakon i da iako predsjednici imaju široka ovlašćenja oni nisu kraljevi“.
- Predsjednici ne mogu jednim potezom pera ispisati 14. amandman iz postojanja i tačka - rekao je državni tužilac države Nju Džersi Met Platkin.
Bijela kuća je saopštila da je spremna da se suoči sa saveznim državama na sudu i rekla da su tužbe ništa drugo nego „produženje otpora ljevice“.
- Radikalni ljevičari mogu ili da izaberu da plivaju uzvodno i odbace ubedljivu volju naroda ili mogu da se uključe i rade sa predsjednikom Trampom - rekao je zamjenik predstavnika za štampu Bijele kuće Harison Filds.
Državni tužilac države Konetikat Vilijam Tong, američki državljanin koji je državljanstvo stekao rođenjem i prvi Amerikanac kineskog porijekla izabran za državnog tužioca, rekao je da je tužba za njega lična.
- Četrnaesti amandman kaže šta misli i misli šta kaže – ako si rođen na američkom tlu ti si Amerikanac, i tačka. Ne postoji legitimna pravna rasprava po ovom pitanju. Ali činjenica da Tramp nije u pravu neće ga spriječiti da nanese ozbiljnu štetu odmah sada američkim porodicama kao što je moja - rekao je on.
Državljanstvo po rođenju znači da svako ko je rođen u SAD može da postane američki državljanin, bez obzira na imigracioni status roditelja. Na primjer, ljudi koji su u SAD na turističkoj ili drugoj vizi ili su ilegalno u zemlji mogu da postanu roditelji državljanina SAD ako se njihovo dijete rodi u SAD.
To pravilo je na snazi decenijama i upisano je u 14. amandman američkog Ustava, kažu pristalice tog propisa. Ali Tramp i njegovi saveznici osporavaju tumačenje amandmana i kažu da je potrebno da postoje stroži standardi za dobijanje državljanstva.
U Trampovoj naredbi se dovodi u pitanje to što 14. amandman pruža državljanstvo automatski bilo kome rođenom na teritoriji SAD.
Amandman je nastao poslije građanskog rata i ratifikovan 1868. godine. On glasi: Sve osobe rođene ili naturalizovane u SAD i podložne jurisdikciji zemlje su građani SAD i države u kojoj žive.
U Trampovoj naredbi isključuju se sljedeće osobe od dobijanja automatskog državljanstva – one čije majke nisu legalno u SAD i čiji očevi nisu američki državljani ili legalni stalni rezidenti, osobe čije majke su legalno u zemlji, ali na privremenoj osnovi i čiji očevi nisu državljani SAD ili legalni stalni rezidenti.
Dalje se zabranjuje američkim saveznim agencijama da priznaju državljanstvo pojedincima iz tih kategorija. Uredba stupa na snagu 30 dana od utorka, 19. februara.
Četrnaesti amandman nije uvijek garantovao državljanstvo po rođenju svim osobama rođenim u SAD. Kongres je odobrio državljanstvo svim domorodačkim Amerikancima rođenim u SAD na primjer tek 1924. godine, piše agencija AP.
Ubrzo pošto je Tramp potpisao ukaz, grupe za prava imigranta podnijele su tužbu da ga zaustave.
Odjeljenja Unije za američke građanske slobode u Nju Hempširu, Mejnu i Masačusetsu zajedno sa drugim aktivistima za prava imigranata podnijeli su tužbu u saveznom sudu u Nju Hempširu.
U tužbi se traži od suda da proglasi naređenje neustavnim.
Pored tih saveznih država tužbe protiv ove naredbe su uložile grupe za prava imigranata u Distriktu Kolumbija gdje je glavni grad Vašington i u San Francisku.
Tužbe su pored Nju Džersija i dva grada podnijete u saveznim državama Kalifornija, Kolorado, Konektikat, Delaver, Havaji, Mejn, Merilend, Mičigen, Minesota, Nevada, Nju Meksiko, Njujork, Sjeverna Karolina, Roud Ajlend, Vermont i Viskonsin.
Države Arizona, Ilinoj, Oregon i Vašington su takođe uložile odvojene tužbe u saveznom sudu osporavajući Trampovu naredbu.

Tramp potpisao naredbu kojom se okončava pravo na državljanstvo SAD po rođenju

Među strancima koji žive u Crnoj Gori koji nemaju crnogorsko državljanstvo je 2.202 onih koji se izjašnjavaju kao Crnogorci, pokazuju podaci sa Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova 2023. koje je Monstat dostavio Anteni M.
Riječ je o građanima koji, iako se ižjašnjavaju kao Crnogorci i žive u Crnoj Gori, iz nekog razloga nijesu formalno stekli državljanstvo, odnosno nijesu regulisali pravni status, zbog čega su im i neka od prava koja uživaju državljani Crne Gore u pojedinim oblastima ograničena, kao na primjer kada je riječ o zdravstvenoj zaštiti, obrazovanju ili socijelnim pravima, ili onemogućena, kao što je slučaj sa biračkim pravom.
Kada je riječ o stranim državljanima, u Crnoj Gori ih prema podacima sa popisa stanuje 46.878. Najbrojniji među njima su oni koji se izjašnjavaju kao Srbi – 14.220 ili 30,33 odsto, slijede oni koji se izjašnjavaju kao Rusi, kojih je prema podacima sa popisa 12.572 ili 26,82 odsto, a zatim oni koji se izjašnjavaju kao Ukrajinci, kojih je 3.036 ili 6.48 odsto.
Kada je riječ o jeziku, crnogorski jezik je maternji za 2.006 stanovnika Crne Gore koji nemaju crnogorsko državljanstvo, odnosno njih 4,28 odsto, ruski je maternji za 14.473 stranaca, odnosno njih 30,87 odsto, a srpski za 15,348 ili 32,74 odsto.
Broj stranaca koji su se izjasnili da se u svakodnevnoj komunikaciji koriste crnogorskim jezikom je 4.811 ili 10,26 odsto, što je više nego dvopstruko veći broj u odnosu na broj etničkih Crnogoraca koji nemaju crnogorsko državljanstvo.

Crnogorsko državljanstvo nema 2.202 etničkih Crnogoraca koji žive u Crnoj Gori

U Kotoru su danas tri broda i katamaran Antonija.
Kako je saopšteno iz Luke Kotor, na vezu je brod Wind Spirit sa 143 putnika. Isplovljava u 17 sati za luku Piran.
Na poziciji sidra 1 je kruzer Aidably sa 2,41 hiljadom putnika, koji će isploviti u 20 sati za Dubrovnik.
Brod La belle de l'adriatique sa 143 putnika je na poziciji sidra 2. Za Dubrovnik isplovljava u 20 sati.
Katamaran Antonija boraviće u luci Kotor do 17 sati i 30 minuta, kada isplovljava za Dubrovnik.

U Kotoru tri broda i katamaran

Nikoli Petroviću (25), koji je juče uhapšen zbog sumnje da je ubio Ivana Milačića, određeno je zadržavenje do 72 sata nakon saslušanja kod tužiteljke Višeg državnog tužilaštva u Podgorici Irene Burić.
On se tereti za teško ubistvo i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
Petrović se branio ćutanjem.
- Mom branjeniku je na teret stavljeno krivično djelo teško ubistvo i krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Saslušan je pred tužiocem i iskoristio je svoje zakonsko pravo i branio se ćutanjem. S obzirom na fazu postupka ne mogu vam dati više informacija - rekla je za Portal ETV njegova advokatica Aleksandra Rogušić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DXWiWGm05qas&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Podsjećamo, Petrović je uhapšen juče u Sutomoru zbog sumnje da je on maskirani ubica koji je u subotu veče, 19. jula, na terasi ugostiteljskog objekta u kvartu Preko Morače, u Ulici Svetozara Markovića, ubio Podgoričanina Milačića.
Kako sumnjaju istražitelji, Petrović je u subotu veče, desetak minuta prije ponoći, ušao u baštu kafića i zaputio se ka stolu za kojim je sjedio Milačić sa prijateljima, ispalio više hitaca i pobjegao.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fuhapsen-ubica-ivana-milacica-podgoricanin-nikola-petrovic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Prema informacijama Portala ETV, Petrović je identifikovan u neđelju i ubrzo je i lociran, a uhapšen je danas, nakon što su obezbijeđini validni dokazi koji ga povezuju sa zločinom. On se dovodi u vezu sa takozvanim „zagoričkim“ kriminalnim klanom, koji je, prema operativnim podacima, „naklonjen kavačkom klanu“.
Uprava policije potvrdila je hapšenje Petrovića, ističući u saopštenju da su „preduzimajući izviđajne mjere i radnje uz intenzivnu saradnju i koordinaciju sa Višim državnim tužilaštvom u Podgorici, obezbijeđeni materijalni dokazi koji nedvosmisleno i osnovano upućuju na sumnju da je N. P. izvršio krivično djelo teško ubistvo i krivično djelo nedozvoljeno nošenje i držanje oružja i eksplozivnih materija“.
Milačić je u operativnim evidencijama slovio za člana škaljarskog klana, ali inspektori još nijesu sigurni da je on bio meta napada, već postoji mogućnost da je to bio V. J. koji je sjedio za stolom sa Milačićem.
U pucnjavi je ranjen Strahinja Raonić, koji je bio u društvu Milačića i još nekoliko osoba, ali, srećom, nije u smrtnoj opasnosti. Povrijeđena je i jedna žena koja je šetala ulicom sa suprugom, a nju je okrznuo rikošet.
Iz Uprave policije te večeri, iako su se oglašavali čak dva puta, pokušali su da sakriju informaciju da je povrijeđena i slučajna prolaznica, vjerovatno u namjeri da umanje ozbiljnost situacije, odnosno činjenicu da su u mafijaškom obračunu mogli stradati i nevini ljudi.
Kako smo pisali, Milačić je bio osumnjičen da je član kriminalne grupe koja je ubila Sašu Klikovca u julu 2020. godine. Za taj zločin, u februaru ove godine, prvostepeno su osuđeni Miloš Marković i Marko Šuković na 19 godina i 10 mjeseci, odnosno 12 godina zatvora.
U tom postupku Milačić je osuđen na tri godine zatvora zbog produženog krivičnog djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, dok je, kao i Predrag Vukadinović, oslobođen optužbi za ubistvo.

Petroviću zadržavanje do 72 sata, tereti se za teško ubistvo i nedozvoljeno držanje oružja

Udruženje pravnika Crne Gore, nakon javnog upozorenja koje je stiglo na adresu Skupštine Crne Gore od &nbsp;rezidentnog kordinatora Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori u kojem izražava zabrinutost povodoom namjere usvajanja izmjena i dopuna Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama, poziva predstavnike zakonodavne vlasti da odgode postupak izjašnjavanja i uvaže prijedlog Upravnog odbora Udruženja pravnika Crne Gore da se obezbjedi održavanje javne rasprave i mišljenje Evropske komisije na predložene izmjene.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fun-pisale-mandicu-zabrinuti-da-amandmani-na-zakon-o-javnom-okupljanju-nijesu-u-skladu-sa-medunarodnim-aktima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Upravni odbor Udruženja pravnika je već izrazio ozbiljnu zabrinutost povodom odluke da se bez javne rasprave i bez mišljenja Evropske Komisije pristupi izmjenama Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama i o tome između opstalog upoznao i šefa Delegacije EU u Crnoj Gori Johana Satlera na nedavno održanom sastanku.
- S obzirom na činjenicu da je sa više relevantnih adresa upozoreno na ograničenja ljudskih prava u dijelu ostvarenja slobode okupljanja, koja se uvode predloženim izmjenama Zakona, cijenimo da u ovom slučaju, treba zaustaviti ovaj ishitreni postupak usvajanja zakona i organizovati javnu raspravu na kojoj bi svi zaniteresovani subjekti iznijeli svoje stručno mišljenje i razloge „pro et contra“, što je preduslov jačanja međusobnog povjerenja, razvoja demokratskog društva i poštovanja temeljnih ustavnih sloboda - navodi se u saopštenju Udruženja pravnika.
Posebno ističu da je pravo na slobodu okupljanja zagarantovano članom 52 Ustava Crne Gore i članom 11 Evropske konvencije o ljudskim pravima. Stoga, ukoliko se zaista težilo „evropskoj praksi“ bilo je neophodno pribaviti mišljenje Evropske komisije.
- Istovremeno, ukazujemo da bi predložene izmjene, mogle biti predmet postupanja Ustavnog suda, sa stanovišta njihove (ne)usaglašenosti sa Ustavom, a svaka „ishitrena akcija - narušavanja ustavnih sloboda vrlo negativno utiče na centralni cilj Crne Gore da pristupi Evropskoj uniji.
Iz navedenih razloga, Udruženje pravnika Crne Gore još jednom upozorava na opasnost „ishitrenih intervencija“ na zakonskim tekstivma koji razrađuju osnovne ustavne principe i štite ljudska prava, te očekuje da predstavnici zakonodavne vlasti uvaže apel stručne javnosti, nevladinih organizacija i relevantih medjunarodnih adresa", zaključuje se u saopštenju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fzivkovic-nakon-danasnjeg-upozorenja-un-poruka-vlastima-jasna-ne-usvajati-ovakav-zakon&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Udruženje pravnika: Poslanici da odgode izjašnjavanje o izmjenama Zakona o javnim okupljanjima

Košarkaška reprezentacija Crne Gore na predstojećem Evropskom prvenstvu ima ozbiljne rivale u grupi, a imajući u vidu brojna odsustva i sam plasman u drugu fazu predstavljao bi jedan od najvećih uspjeh ove generacije, rekao je selektor Boško Radović.
Radović je, uoči početka priprema, kazao da ostaje žal što neki igrači, koji su posljednjih godina dali veliki doprinos svim uspjesima, nijesu u mogućnosti da se odazovu i što novim nastupom na EP neće zaokružiti svoju reprezentativnu karijeru.
- Okrecemo se igračima koji su tu i koji će se boriti za mjesto u timu na EP. Moralo se i to desiti, nemimnovna je bila smjena generacija. Problem će biti odlkazak tri momka u Sjedinjene Američke Države i što narednih godinu nećemo moći da računamo na njih. Navikli smo, nije prvi put da imamo kadrovskih problema - rekao je Radović.
On je kazao da će zbog brojnih otkaza iskusniji igrači morati više da preuzmu odgovornost, kako bi na EP predstavili kako je to bilo posljednjih godina.
Radović je, komentarišući rivale u grupi, kazao da su Njemačka i Litvanija favoriti, kao i da će Crna Gora u duelu sa ostalima tražiti svoje šanse.
- Plasman u drgu fazu bio bi, ne mogu reći senzacija, ali bi svakako jedan od najvećih uspjeha ove generacije. Navikli smo javnost da smo stalni učesnici velikih takmičenja, da se podrazumijeva da se prođe grupa, a sada svi moramo imati strpljenja i razumijevanja za sve što nas čeka - rekao je Radović.
On je naglasio da će na pripremama biti 15 najboljih momaka koje Crna Gora trenutno ima.
- Ne treba nikoga potcijeniti, treba imati poštovanje za sve momke koji su svih ovih godina igrali kvalifikacije. Imaće svi priliku da se dokažu, a 12 ide na EP - rekao je Radović.
One je istakao i da će problem biti dolazak novog naturalizovanog igrača.
Radović je ranije skratio spisak igrača uoči početka priprema za Evropsko prvenstvo.
Na spisku je 15 igrača.
Pozvani su Kyle Allman Jr (Bešiktaš), Igor Drobnjak (Spartak Subotica), Ognjen Čarapić (PECS), Vladimir Mihailović (Zadar), Balša Živanović (Podgorica Bemax), Zoran Vučeljić (SC Derbi), Jovan Kljajić (Gran Kanarija), Đorđije Jovanović (Budućnost Voli), Andrija Slavković (Budućnost Voli), Emir Hadžibegović (SC Derbi), Bojan Tomašević (FMP), Filip Andušić (SC Derbi), Marko Simonović, Zoran Nikolić (SC Derbi) i Nikola Vučević (Čikago).
Crna Gora ima pet zakazanih prijateljskih mečeva - 4. avgusta gostovaće Francuskoj u La Roš sir Jonu, 10. avgusta u Sarajevu igraće protiv Bosne i Hercegovine, a četiri dana kasnije u Solunu protiv Grčke.
U Baru će ugostiti Izrael 17. avgusta, a posljednji test biće u Istanbulu protiv Turske 22. avgusta, nakon čega slijedi put za Tampere.
Crna Gora igraće grupnu fazu Eurobasketa u Tampereu sa jednim od domaćina šampionata, selekcijom Finske, a grupu B čine još Njemačka, Litvanija, Velika Britanija i Švedska.
Prema rasporedu prvo kolo na programu je 27. avgusta, kada će se Crna Gora sastati sa Njemačkom, dva dana kasnije slijedi meč sa Litvanijom, dok će 30. avgusta igrati sa Finskom.
Prvi dan septembra rezervisan je za duel sa Šveđanima, dok će 3. igrati protiv Velike Britanije.
U grupi A, koja će se igrati u Rigi, nalaze se Portugal, Estonija, Letonija, Turska, Srbija i Češka. Limasol će biti domaćin grupe C, gdje su pored domaćina Kipra još Italija, Španija, Gruzija, Grčka i Bosna i Hercegovina, dok su u grupi D, koja se igra u Katovicama, Poljska, Francuska, Slovenija, Belgija i Izrael.
Eurobasket je na programu od 27. avgusta do 14. septembra u organizaciji Finske, Letonije, Poljske i Kipra.
Prva četiri mjesta u grupi vode u osminu finala. Crna Gora će peti put u istoriji, a treći zaredom igrati na Eurobasketu.
Na prethodnom šampionatu, prije tri godine, naša selekcija je u Berlinu, u osmini finala, zaustavljena od Njemačke.

Radović: Plasman u drugu fazu EP bio jedan od najvećih uspjeha

Policija je danas u Sutomoru uhapsila Podgoričanina Nikolu Petrovića (25) zbog sumnje da je on maskirani ubica koji je u subotu veče, 19. jula, na terasi ugostiteljskog objekta u kvartu Preko Morače, u Ulici Svetozara Markovića, ubio Podgoričanina Ivana Milačića (32). Kako sumnjaju istražitelji, Petrović je u subotu veče, desetak minuta prije ponoći, ušao u baštu kafića i zaputio se ka stolu za kojim je sjedio Milačić sa prijateljima, ispalio više hitaca i pobjegao. Prema informacijama Portala ETV, Petrović je identifikovan u neđelju i ubrzo je i lociran, a uhapšen je danas, nakon što su obezbijeđini validni dokazi koji ga povezuju sa zločinom. On se dovodi u vezu sa takozvanim „zagoričkim“ kriminalnim klanom, koji je, prema operativnim podacima, „naklonjen kavačkom klanu“. Uprava policije potvrdila je hapšenje Petrovića, ističući u saopštenju da su „preduzimajući izviđajne mjere i radnje uz intenzivnu saradnju i koordinaciju sa Višim državnim tužilaštvom u Podgorici, obezbijeđeni materijalni dokazi koji nedvosmisleno i osnovano upućuju na sumnju da je N. P. izvršio krivično djelo teško ubistvo i krivično djelo nedozvoljeno nošenje i držanje oružja i eksplozivnih materija“. Milačić je u operativnim evidencijama slovio za člana škaljarskog klana, ali inspektori još nijesu sigurni da je on bio meta napada, već postoji mogućnost da je to bio V. J. koji je sjedio za stolom sa Milačićem. U pucnjavi je ranjen Strahinja Raonić, koji je bio u društvu Milačića i još nekoliko osoba, ali, srećom, nije u smrtnoj opasnosti. Povrijeđena je i jedna žena koja je šetala ulicom sa suprugom, a nju je okrznuo rikošet. Iz Uprave policije te večeri, iako su se oglašavali čak dva puta, pokušali su da sakriju informaciju da je povrijeđena i slučajna prolaznica, vjerovatno u namjeri da umanje ozbiljnost situacije, odnosno činjenicu da su u mafijaškom obračunu mogli stradati i nevini ljudi. Kako smo pisali, Milačić je bio osumnjičen da je član kriminalne grupe koja je ubila Sašu Klikovca u julu 2020. godine. Za taj zločin, u februaru ove godine, prvostepeno su osuđeni Miloš Marković i Marko Šuković na 19 godina i 10 mjeseci, odnosno 12 godina zatvora. U tom postupku Milačić je osuđen na tri godine zatvora zbog produženog krivičnog djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, dok je, kao i Predrag Vukadinović, oslobođen optužbi za ubistvo. Na vanrednoj konferenciji za novinare koja je organizovana sjutradan po ubsitvu Milačića, u neđelju. 20. jula, v. d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović, obrušio se na sud zbog haotične bezbjednosne situacije u zemlji. Bio je decidiran da policija ne može preuzeti odgovornost za narušenu bezbjednosnu situaciju, prije svega zbog, kako je kazao, loše kaznene politike. Smeta mu što je Milačić oslobođen optužbe da je bio član kriminalne organizacije koja je organizovala ubistvo Klikovca, već je samo osuđen za nedozvoljeno držanje oružja, a nezadovoljan je i visinom izrečene kazne?! - Mi smo prvi na braniku pravde i žao mi je što druge institucije nijesu efikasne kao Uprava policije – saopštio je u neđelju Šćepanović. Kazao je i da je sreća što nije bilo slučajnih žrtava, te saopštio da je naredio pojačano angažovanje policijskih jedinica. Obavijestio je crnogorsku javnost i da su svi članovi organizovanih kriminalnih grupa upozoreni da smanje obim kretanja jer su potencijalna meta. - Jedan od osnovnih načela policije je da ukažu da povedu računa o svojoj bezbjednosti, jer ne možemo čuvati 3.000 ljudi - rekao je on, što znači da je to broj članova kriminalnih grupa koji se nalazi u operativnim bazama policije. Ubistvu Milačića prethodio je još jedan brutalan zločin u Podgorici – 16. jula ispred svoje kuće u Staroj Varoši ubijen je Igor Nedović, koji je dva mjeseca ranije preživio oružani napad u Siti Kvartu. Na Nedovića je u Siti Kvartu, kako je policija utvrdila, pucao Arjan Rečković i za njim su uzalud tragali dva mjeseca. A dok je policija tragala za njim, on je tragao za Nedovićem i uspio da ga ubije na kućnom pragu i opet pobjegne. I on se povezuje sa kavačkim mafijaškim klanom, a navodno je prebjegao iz škaljarskog. - Ulažemo ogromne napore na lociranju ovog lica. Preko 15 objekata je pregledano - kazao je u neđelju Šćepanović, ističući da su raspisane potjernice i za njim i za saizvršiocem. Šćepanović se pravdao i da Rečković ima jaku logistiku, zbog čega uspješno izmiče policiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250722170732_541cf330d140d808a8e6727e5edd15bef1d26321d0e379f4f4588e3498f12654.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250722170732_541cf330d140d808a8e6727e5edd15bef1d26321d0e379f4f4588e3498f12654" data-rendition-name="original" width="1148" height="1600" loading="lazy" alt="nikola petrović"> <figcaption>Nikola Petrović</figcaption> </figure>

Uhapšen ubica Ivana Milačića – Podgoričanin Nikola Petrović

Predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković, komentarišući pismo Ujedinjenih nacija upućeno predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću, u izjavi za Portal ETV ocijenio je da se radi o „upozorenju koje je bilo i očekivano“, te da vlast pokušava da uvede restrikcije koje su već jednom proglašene neustavnim.
– Dakle, stiglo je upozorenje koje je bilo i očekivano, da način na koji vlast želi promijeniti Zakon o javnim okupljanjima i uvesti određene zabrane nije u skladu sa onim što su međunarodne organizacije propisale – međunarodni pakti i, s druge strane, Evropska konvencija – kazao je Živković.
On ističe da se predloženim izmjenama uvode restriktivne zabrane na kolovozima, magistralnim i regionalnim putevima, te podsjeća da je slično zakonsko rješenje već proglašeno neustavnim.
– Kome je palo na pamet da stavlja u pravni promet rješenje koje je već bilo neustavno, možemo pretpostaviti da se radi o onim dijelovima parlamentarne većine koja želi prvo da zabrani javno okupljanje, a nakon toga da zabrani izgovorenu javnu riječ – poručio je lider DPS-a.
Podsjetio je da je riječ o rješenju koje je bilo na snazi od 2005. godine, a koje je Ustavni sud 2017. proglasio neustavnim.
–Ovo je &nbsp;rješenje koje je bilo na snazi, ako se ne varamo, 2005. godine, ono je proglašeno 2017. godine neustavnim, na prijedlog jedne od tadašnjih poslaničkih grupa, na osnovu čega je Ustavni sud donio odluku da je kompletan, ako se ne varam, član – čini mi se 9 – proglašen neustavnim. I između ostalog, ovo što je sada propisano kao restriktivna mjera je definitivno već proglašeno neustavnim, tako da se ovo mora uzeti u obzir. Neko ko je radio na izmjenama i dopunama zakonskog rješenja o tome je morao voditi računa – istakao je Živković.
Rekao je i da je, nakon današnjeg upozorenja Ujedinjenih nacija, poruka vlastima jasna – ne usvajati ovakav zakon.
– Naše današnje prisustvo na ovom mjestu nije nikako pokušaj da politizujemo bilo koji skup, već je poruka vlastima da se represivnim putem i represivnim metodama ne može obračunavati sa svojim građanima. Ni na koji način. Imali smo prilike da vidimo da oni koji su upravo na talasu različitih protesta došli na pozicije vlasti, danas žele da ih uguše u Crnoj Gori. I znamo što je sljedeće: zabrana javno izgovorene riječi – upozorio je Živković.
On je dodao da su predstavnici DPS-a više puta u parlamentu trpjeli osporavanja prava da komentarišu, ali da ih to neće spriječiti da budu uz građane.
– Vi ste imali prilike da više puta u parlamentu slušate kako mi, upravo iz Demokratske partije socijalista, nemamo pravo ni moralno, ni bilo kako drugačije, da bilo šta komentarišemo. Komentarisaćemo i bićemo svaki put sa građanima, ne da na bilo koji način politički profitiramo od toga, već da pošaljemo poruku vlastima koja je bahata, koja je osiona i koja želi na ovaj način, represivnim metodama, da kažnjava vas, svoje građane – poručio je Živković.
Podsjetimo, predloženim izmjenama &nbsp;Zakona o javnim okupljanjima uvode se noviteti koji mogu imati ozbiljne posljedice za slobodu govora i javnog okupljanja., osnosno, predviđaju se kazne za ljude koji pozivaju na protest, skoro bilo gdje. Kad bi preslikali – svako ko na nekoj društvenoj mreži objavi, čak i mediji, pošto se pominju i pravna lica, bi se mogli naći pod udarom ovog zakona kad objave informaciju o nekom okupljanju.&nbsp;
– I ne samo to, nego i dodatno – da oni određuju lokaciju održavanja skupova ukoliko su određeni objekti 'ugroženi', jer oni smatraju da su ugroženi prisustvom onih koji budu protestovali – naveo je &nbsp;Živković.
Istakao je da su sve predložene mjere ne samo protivustavne, već i suprotne ključnim međunarodnim dokumentima.
– Restrikcije koje se na ovaj način uvode su prvo protivustavne, suprotstavljene onome što je Evropska konvencija, Međunarodni pakt... I stvari koje se na ovaj način žele uvesti u pravni promet – nijesu ništa drugo nego poruka da se želi uspostaviti autokratija, a nakon toga ide diktatura – kazao je Živković.
Na pitanje ima li nade da će obraćanje Ujedinjenih nacija uticati na vlast, Živković je kazao da takvu poruku šalju i &nbsp;danas sa Kruševog ždrijela.
– Imali smo prilike da vidimo da se mnoga obraćanja sa međunarodnih adresa nijesu primila kod parlamentarne većine. Ali danas, u prisustvu ovdje građana, šaljemo poruku vlastima da odustanu od takvog zakona – zaključio je predsjednik DPS-a.

Živković: Nakon današnjeg upozorenja UN poruka vlastima jasna – ne usvajati ovakav zakon

Vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović, odgovarajući na pitanja, &nbsp;kazao je pred skupštinskim Odborom za bezbjednost i odbranu da je policija u potpunosti postupala u skladu sa zakonom u slučaju Danila Mandića, bratanića predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, koji je prvobitno bio osumnjičen za pokušaj teškog ubistva u pucnjavi koja se dogodila 19. aprila u Podgorici, a koje je djelo kasnije prekvalifikovano u izazivanje opšte opasnosti, nanošenje teških tjelesnih povreda i nedozvoljeno držanje i nošenje oružja. <h2>"Gluva" soba</h2> Šćepanović je odbio da ogovori na pitanja da li su pronađeni Mandićevi DNK tragovi i barutne čestice u vozilu, da ne bi, kako je kazao, kompromitovao dokazni postupak, čak iako bi bili saopšteni u tzv. "gluvoj sobi" jer ni ona, kako je kazao direktor UP, "nije više gluva". Saslušanju prisustvuje i advokat osumnjičenog Danila Mandića, Miroje Jovanović.kao navodni predstavnik zainteresovane nevladine organizacije "Društvo za ravnopravnost i toleranciju - AI" koja je osnivač Srpskog radija i Srpske televizije sa sjedištem u Srpskoj kući u Podgorici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250721120712_705e697490d0eb11a165cf7e8f561a2c44c9a32a9659cc35b8256cef82732bb1.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250721120712_705e697490d0eb11a165cf7e8f561a2c44c9a32a9659cc35b8256cef82732bb1" data-rendition-name="original" width="1445" height="892" loading="lazy" alt="Miroje jovanović"> <figcaption>Miroje Jovanović</figcaption> </figure>  Poslanik SD-a Nikola Zirojević kazao je da mu je čudno što se govori da "gluva soba" nije gluva. - Čudno mi je da slušamo da gluva soba više nije gluva. Tačno je da postoje curenja iz te sobe, pa se naslovi jednog medija pune iz te sobe. Pojedini mediji imaju više informacija nego &nbsp;tužilaštva. Ne možemo pod izgovorom da soba nije gluva ostati bez odgovora na pitanja - rekao je Zirojević. Šćepanović je odgovorio da je policija uzorkovala tragove i vozila i lica i pribavila naredbe za vještačenje.&nbsp; - To je princip koji vi treba da znate kao članovi odbora. Ali, mišljenje i zaključak te analize vama ne treba. To treba da znaju tužilac, sud i odbrana. Ako bih vam ja dao te podatke, omogućili bi prostor odbrani, jer bi oni izašli neovlašćeno. Povrijedili bismo ZKP. Ne vidim razlog zašto bi vama trebala informacija o barutnim česticama - da li da vi mašete tim danas ispred Skupštine? Ako hoćete da iznesem podatke, možemo prvo da potpišemo izjavu za poligraf, pa onda fino da ne odbijete i da vidimo ko je iznio neovlašćeno podatke - kazao je Šćepanović. <h2>Vozilo Skupštine bilo na mjestu izvršenja kivičnog djela</h2> Kako je istakao Šćepanović, policija je identifikovala vozilo koje je učestvovalo u događaju, a svi prikupljeni dokazi — uključujući snimke video-nadzora, mapiranje kretanja i telekomunikacione podatke — jasno ukazuju na njegovo prisustvo na mjestu izvršenja krivičnog djela, kao i na činjenicu da je u pitanju vozilo Skupštine Crne Gore. On je kazao da je obavljena komparativna analiza kretanja vozila uoči, tokom i nakon krivičnog djela. Sve informacije su uvrštene u spise predmeta, a identifikovano je pet lica koja su te večeri zajedno boravila u ugostiteljskim objektima u Podgorici, kazao je Šćepanović. Prema njegovim riječima, jedno od oštećenih lica, koje isprva nije bilo dostupno policiji, locirano je u mjestu stanovanja i odbijalo je saradnju. Međutim, nakon ljekarskog pregleda utvrđeno je da je zadobilo tešku tjelesnu povredu u predjelu butine, nanesenu dejstvom vatrenog oružja, dok je drugo lice zadobilo lakšu povredu nastalu usljed rikošeta. Šćepanović je kazao da je to bio jasan signal da se stiču uslovi za postupanje Višeg državnog tužilaštva On je kategorički odbacio tvrdnje o političkim uticajima, poručivši da Uprava policije djeluje isključivo na osnovu zakona, bez obzira na identitet osumnjičenih. <h2>Sud spriječio pretres u noćnim satima</h2> Jedan od najproblematičnijih trenutaka u postupku, prema riječima Šćepanovića, bio je pokušaj da se sprovede pretres objekta Danila Mandića u večernjim satima, što je ograničeno članom 83 Zakona o krivičnom postupku. Taj član predviđa da se pretres može vršiti između 6 i 21 sat, osim ako sud ne odredi drugačije zbog opasnosti od odlaganja. Policija je, kako navodi, već u 18.55 časova uputila zahtjev tužilaštvu za hitnu mjeru, koje je „veoma brzo reagovalo“ i dostavilo prijedlog sudu. Međutim, kada je naredba izdata u 20.54 časova, u njoj nije bilo navedeno da se pretres može obaviti i nakon 21.00, što je onemogućilo pravovremeno djelovanje policije. - Policijski službenici su čekali ispred suda. Tražili smo da se u naredbi eksplicitno navede da se pretres može vršiti i nakon 21 čas, ali sud to nije omogućio. Poštovali smo zakon i pretres obavili narednog jutra - rekao je Šćepanović. <h2>Osumnjičeni se predao uz prisustvo advokata</h2> Kako je dalje naveo, Danilo Mandić se policiji predao u prisustvu branioca, nakon čega je lišen slobode zbog sumnje da je izvršio krivična djela pokušaja teškog ubistva i nedozvoljenog držanja oružja. Nakon sprovedenog medicinskog i balističkog vještačenja, tužilaštvo je izvršilo prekvalifikaciju krivičnog djela u skladu sa načelom mutabiliteta: jedno lice zadobilo je laku tjelesnu povredu iz nehata, a drugo težu povredu izazvanu direktnim pogotkom. Prema Šćepanovićevim riječima, projektil koji je pogodio prvog oštećenog ispaljen je iz vatrenog oružja, dok je drugo lice pogođeno fragmentima izazvanim rikošetom. <h2>Podignuta dva optužna predloga protiv Mandića</h2> V.d. direktora Uprave policije kazao je i da su do sada podignuta dva optužna predloga protiv Danila Mandića: jedan za navedena krivična djela, a drugi u vezi sa oduzimanjem vozila. - Mi nismo stranka u postupku, ali želim da javnost zna da je Uprava policije preduzela sve što je bilo u njenoj nadležnosti: obezbijedila je materijalne, personalne i posredne dokaze, sve u skladu sa zakonom i kriminalističkom strukom - naglasio je on. Šćepanović je odbacio kritike da policija nije bila dovoljno stručna ili ažurna, uz opasku da „neki koji pišu knjige i poeziju nemaju ni dio znanja i iskustva koje imaju službenici Uprave policije“. <h2>Pižurica: Čudno mi je što je Mandićev advokat ovdje; Jovanović: Ovo je napad na mene</h2> Poslanik Pokreta Evropa sad Miloš Pižurica &nbsp;kazao je da pruža podršku policiji i da svako pred zakonom mora biti jednak, ali je izrazio i čuđenje zbog toga što je advokat Jovanović, koji je pravobranilac Danila Mandića, na sjednici Odbora. Jovanović je na to kazao kako je u pitanju napad na njega. - Mislim da ovo nije u redu, ovo je napad na moj integritet - kazao je on. Pižuirica je istakao kako Jovanovićevo ponašanje nije u redu, te da je on samo rekao da mu je neobično što je Mandićev advokat tu. - Ovo je potpuno neadekvatno - upadanje u riječ, da neko ne može da završi rečenicu, molim vas da reagujete na ovo - poručio je on predsjedavajućem odbora. Miodrag Laković pojasnio je kako je Jovanović na sjednici kao predstavnik nevladine organizacije. <h2>Zirojević: Skandalozan pristup VDT Markovića, u Parlamentu se pojavljuje samo kada se radi o njegovim varijabilama</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250721100736_55747fffdbe904558cb71fdfeeda4fee9fb8efd9671d0821f48ad17e4c4e9150.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250721100736_55747fffdbe904558cb71fdfeeda4fee9fb8efd9671d0821f48ad17e4c4e9150" data-rendition-name="original" width="1919" height="1077" loading="lazy" alt="Nikola Zirojević"> </figure>  Pristup Vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića prema Parlamentu i Odboru za bezbjednost i odbranu u potpunosti neprimjeren i skandalozan, ocijenio je poslanik SD-a Nikola Zirojević na početku sjednice posvećene kontrolnom saslušanju VDT-a i direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića, a povodom slučaja bratanića Andrije Mandića, Danila Mandića&nbsp; Povodom najavljenog saslušanja Marković je obavijestio Odbor da neće učestvovati na kontrolnom saslušanju jer, kako tvrdi, VDT nije subjekt nadzora tog Odbora. - U dopisu upućenom Odboru, jasno je ukazano da Vrhovno državno tužilaštvo, u skladu sa Zakonom o parlamentarnom nadzoru u oblasti bezbjednosti i odbrane, nije subjekt nadzora Odbora za bezbjednost i odbranu. Ovaj zakon predviđa nadzor nad radom organa izvršne vlasti i državne uprave u oblasti bezbjednosti i odbrane – što ne uključuje Državno tužilaštvo, koje je Ustavom Crne Gore definisano kao jedinstven i samostalan organ- navodi se u saopštenju Markovića. - Parlament je mjesto, između ostalog, gdje je VDT izabran i gdje treba da odgovara na pitanja poslanica i poslanika i, na kraju krajeva, da polaže račune za svoj rad. Ja ću vas ovim putem zamoliti da idući put kada budete pozivali Vrhovnog državnog tužilaca, kažete da su na dnevnom redu neke varijabile za njega, pošto se izgleda on pojavljuje u parlamentu samo kada se glasa o njegovim trostrukim varijabilama – kazao je Zirojević u proceduralnom reagovanju na početku sjednice. Predsjednik Odbora, PES-ov Miodrag Laković, kazao je da ne bi rekao da je skandalozan bilo koji pristup koji se naslanja na zakonske norme.&nbsp; - Ja sam i u proceduri rekao da su ovdje zakonske norme prilično jasne. Mi kao odbor ne nadziremo i ne kontrolišemo rad državnog tužilaštva – kazao je Laković.

Šćepanović: Policija djelovala zakonito u slučaju Danila Mandića, ključni dokazi potvrđuju upotrebu vatrenog oružja i vozila Skupštine

Jedna stara kletva kaže: dabogda živjeli zanimljiva vremena. E, ovđe se – makar minule sedmice - niko ne može požaliti da nije bilo baš uzbudljivo. &nbsp; Ali, zastrašujuće uzbudljivo! &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250721190748_debb07f9fc55a04e9894faa86bdf2f19be950ca5dc00abfd26dccae09ea3ac91.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250721190748_debb07f9fc55a04e9894faa86bdf2f19be950ca5dc00abfd26dccae09ea3ac91" data-rendition-name="original" width="1222" height="715" loading="lazy" alt="NAJAVLJENA LIKVIDACIJA BEZ REAKCIEJ POLICIJE: Uviđaj nakon ubistva Nedovića u Staroj varoši"> <figcaption>NAJAVLJENA LIKVIDACIJA BEZ REAKCIEJ POLICIJE: Uviđaj nakon ubistva Nedovića u Staroj varoši(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Prvo je u srijedu 16. jula ubijen, u po bijela dana, u podgoričkoj Staroj Varoši Igor Nedović. Njega, koji je upisan u policijski dosje kao član organizovane kriminalne grupe, ubio je Arjan Rečković, takođe mladić sa podebljim dosjeom, isti momak koji je u Nedovića ispalio nepuna dva mjeseca ranije tri metka i kojeg policija nije mogla da locira punih 60 dana iako nije mrdao iz Podgorice. &nbsp; Nekoliko sati nakon ubistva, Uprava policije je saopštila da, citiram, ,,ulažu maksimalne napore na lokaciji počinioca krivičnog djela”. U prevodu: policija je rekla ono što smo znali - pojma nemaju đe se krio ubica proteklih neđelja, a ne znaju ni đe je sada. &nbsp; Zanimljivo, niko iz vrha agilnih Demokrata, partije koja kontroliše bezbjednosni sektor, nije čitavog dana tvitnuo, nije fejsbučio, makar kao ono kad nekog policajca suspenduju. Ćutali su i ministar Šaranović i čelnik Uprave policije Šćepanović i potpredsjednik Bečić i partijski mali Berija Bogdanović. &nbsp;&nbsp; Biće da niko nije smislio plan kako da vlastito neznanje i nesposobnost sakrije iza neke patriotske objave na društvenim mrežama. &nbsp;&nbsp; Ćutali su kad je trebalo da se jave, ali dva dana kasnije oglasili se kada je bolje bilo da ni glasa pustili nijesu. &nbsp;&nbsp;&nbsp; ,,SLUČAJ JOVANOVIĆ” I to na dešavanja u Budvi, 18. jula, kada je - takođe u po bijela dana, dok je sjedio u jednom lokalu na Slovenskoj plaživ - brutalno napadnut i pretučen Nikola Jovanović, predsjednik opštine Budva. &nbsp; Ispostavilo se da su ga napala tri brata Mitrović, svi članovi Nove srpske demokratije Andrije Mandića. Istovremeno i članovi kriminalne grupe ,,Budvanska“. &nbsp;A jedan od trojice Mitrovića - Vidak - zahvaljujući članstvu u Mandićevoj partiji, postao je član i treće organizovane grupe – Upravnog odbora Javnog preduzeća ,,Morsko dobro“. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250721190752_c4fe501c0334fe079039914b3e1bd97ce194c675c8099f4621669044818ae972.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250721190752_c4fe501c0334fe079039914b3e1bd97ce194c675c8099f4621669044818ae972" data-rendition-name="original" width="893" height="588" loading="lazy" alt="PO ŽELJI PARTIJSKOG VOĐE: Vidak Mitrović i Andrja Mandić"> <figcaption>PO ŽELJI PARTIJSKOG VOĐE: Vidak Mitrović i Andrja Mandić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Nijesu Mitrovići bili maskirani, nijesu se krili: partijska legitimacija bila je izgleda licenca za prebijanje. Pesnicama su Jovanoviću, čelniku Budve, poslali poruku - ko nije sa nama, ko ne sluša partiju i partijskog vođu, zažaliće što je digao glavu. &nbsp; A može ostati i bez glave. &nbsp;&nbsp; MOTIVI NAPADA Zašto Jovanović? &nbsp; Odgovor je jednostavan: na meti Mandićeve partije koja kontroliše parlamentarnu većinu su ljudi koji su smogli snage da okrenu leđa nacionalističkoj ideologiji krvi i tla; koji su odlučili da naprave savez sa dojučerašnjim političkim oponentima iz građanskih partija, da razlike ostave po strani radi budućnosti grada kojim vladaju. &nbsp; Zato je napad na Jovanovića društveno opasna stvar: podsjeća na ona teška vremena rađanja fašizma, kada su pripadnici Hitlerove Nacionalsocijalističke njemačke radničke partije javno kažnjavali sve one koji se ogriješe o partijski kodeks. &nbsp;&nbsp; I zato su zlokobna ona partijska saopštenja – poput Mandićeve NSD ili Bečićevih Demokrata – kojima se suštinski opravdava sila nad neistomišljenicima. &nbsp; Kada to dolazi od partija vlasti onda to ubjedljivo govori o beskrupuloznom, autoritarnom karakteru vlasti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250721190752_021a5f0ed50da6ca99486cb1afc83ffad8641aa3f101490e888d209ad2c24f51.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250721190752_021a5f0ed50da6ca99486cb1afc83ffad8641aa3f101490e888d209ad2c24f51" data-rendition-name="original" width="2450" height="1221" loading="lazy" alt=',,SREĆOM NIJE BILO SLUČAJNIH ŽRTAVA": Uviđaj nakon ubistva Ivana Milačića'> <figcaption>,,SREĆOM NIJE BILO SLUČAJNIH ŽRTAVA": Uviđaj nakon ubistva Ivana Milačića(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  SREĆA U NESREĆI &nbsp; A o karakteru i sposobnosti vlasti - onoj policijskoj – svjedočili smo na kraju dana u subotu. &nbsp;&nbsp; Nakon prebijanja Jovanovića u Budvi, šezdesetak kilometara dalje, u centru Podgorice – nova pucnjava i nova likvidacija. Žrtva je bio Ivan Milačić, takođe bezbjednosno interesantno lice, a povrijeđen je njegov prijatelj koji takođe iam dosje. Dok su sjedjeli u lokalu, napadač je bez skrivanja ispalio gomilu metaka. Potom se brzo udaljio ostavivši u lokvi krvi ubijenog i ranjenog. &nbsp; U policijskom saopštenju, kada su javili da ,,ulažu sve napore na hvatanju izvršioca krivičnog djela”, prećutano je da je povrijeđena još jedna osoba – žena koja je sa suprugom mirno šetala centrom grada. Ne sluteći da je danas u Crnoj Gori opasno kretati se, čak i centrom grada. &nbsp; Srećom – nije bilo slučajnih žrtava, slavodobitno reče Lazar Šćepanović. &nbsp; I to na vanrednoj konferenciji za medije koju nije namjeravao da organizuje, sve dok Portal ETV nije otkrio otkrio da je policija pokušala da sakrije podatak da je jednu ženu okrznuo metak, iako je bila udaljena dvadesetak metara od mjesta zločina. &nbsp; SUMORNA SJUTRAŠNJICA ,,Svi članovi kriminalnih grupa, kroz komunikaciju sa službenicima Uprave policije, informisani su da smanje nivo kretanja, jer su potencijalne mete suprotstavljenih krimininalnih grupa”. &nbsp; Ne, nije šala, baš tako je rekao Lazar Šćepanović tokom vanrednog presa juče. Dakle: umjesto da hapsi sve one za koje imaju dokaze da su članovi kriminalnih grupa, policajci su imali naređenje da idu od kriminalca do kriminalca – da ih mole da se mnogo ne šetaju ovih dana?! &nbsp; Istovremeno, običnim građanima su pričane bajke da su bezbjedni, da mogu da uživaju u ljepotama oslobođene Crne Gore. A onda, usred slikanja te poželjne realnosti, policijski čelnik je bio prinuđen da se pravda kako, eto, srećom nije bilo slučajnih žrtava. &nbsp; Stvarno, to je strategija gradnje bezbjedne Crne Gore? &nbsp; Mi stariji se dobro sjećamo one čuvene parole druga Josipa Broza Tita: ,,Narod koji ima ovakvu omladinu ne mora da brine za budućnost”. Znamo kako je uništena jedna velika zemlja kad su omladinci porasli. &nbsp;&nbsp; E, ako ćemo da pravimo analogiju, onda se može slobodno reći: Narod koji ima ovakvu narodnu policiju ne mora da brine za bezbjednost u Crnoj Gori. &nbsp; Jer, bezbjednosti - nema. &nbsp;

Tag: drzavljanstvo