Američki kongresmen Brajan Mast predstavio je zakon koji bi se potencijalno mogao koristiti za uskraćivanje prava putovanja američkim građanima isključivo na temelju njihovog govora, uključujući i kritiku Izraela, izvijestio je Intercept.
Zakon, koji je predstavio kongresmen iz Floride, predsjednik Odbora za vanjske poslove Zastupničkog doma, dao bi državnom sekretaru Marku Rubiju ovlašćenja da oduzme pasoše američkim građanima na isti način na koji je oduzeo zelene karte i vize stranim državljanima u SAD-u zbog kritikovanja Izraela.
U martu je državni sekretar Rubio oduzeo vizu turskoj doktorandici Rumejsi Ozturk nakon što je 2024. godine napisala članak s mišljenjem u kojem je kritikuje Izrael u studentskim novinama Univerziteta Tufts.
U članku se nije spominjao Hamas, ali se pozivalo na bojkot i povlačenje iz Izraela.
Jedan dio zakona daje državnom sekretaru mogućnost da odbije pasoše osobama za koje je utvrđeno da su "svjesno pomagale, podržavale, poticale ili na drugi način pružale materijalnu podršku organizaciji koju je ministar označio kao stranu terorističku organizaciju".
Spominjanje "materijalne podrške" uznemiruje zagovornike građanskih sloboda jer je nejasno i može se protumačiti kao da uključuje govor i antiratni aktivizam.
Liga protiv klevete (ADL) i Centar Louis D. Brandeis za ljudska prava pod zakonom su prošle godine u pismu sugerisali da Studenti za pravdu u Palestini (SJP) pružaju "materijalnu podršku“ Hamasu organizirajući prosvjede na kampusima protiv izraelskog genocida nad Palestincima u Gazi.
Odredba o materijalnoj podršci terorizmu predstavlja prijetnju posebno za novinare, primijetio je The Intercept.
Godine 2023., senator Tom Koton iz Arkansasa zatražio je "istragu nacionalne sigurnosti“ Ministarstva pravosuđa protiv AP-a, SiEnEn-a (CNN), Njujork tajmsa i Rojtersa nakon što su objavili fotografije koje su snimili slobodni fotografi tokom napada Hamasa na izraelska naselja i vojne baze 7. oktobra 2023.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Američki kongresmen predložio zakon kojim bi Amerikancima bili oduzimani pasoši na temelju kritike Izraela

Njemačka je prošle godine dodijelila državljanstvo rekordnom broju od 291.955 osoba, što predstavlja povećanje od 46 odsto u odnosu na 2023. godinu, pri čemu su Sirijci činili najveću grupu, pokazuju podaci koje je objavio Savezni zavod za statistiku.
Kako je saopšteno iz Zavoda, reforme zakona o državljanstvu doprinijele su ovom naglom porastu.
U junu prošle godine Njemačka je smanjila uslov boravka za naturalizaciju s osam na pet godina, a u posebnim slučajevima čak i na tri godine.
Mnogi Sirijci koji su stigli kao izbjeglice 2015. i 2016. godine, kada je tadašnja kancelarka Angela Merkel otvorila granice Njemačke za stotine hiljada ljudi koji su bježali od rata i progona na Bliskom istoku, stekli su pravo na državljanstvo tokom 2024. godine.
Kao rezultat toga, Sirijci su činili najveću grupu novih državljana, s ukupno 83.150 osoba, što je 10,1 odsto povećanje, odnosno 28 odsto svih naturalizacija.
Slijede ih Turci, Iračani, Rusi i Avganistanci, koji su činili osam odsto, pet odsto, četiri odsto i tri odsto od ukupnog broja.
Rusi su zabilježili najveći procentualni porast u broju naturalizacija, s 12.980 osoba u 2024. u poređenju s 1.995 godinu ranije.
Broj Turaka koji su dobili njemačko državljanstvo više nego se udvostručio, dosegnuvši 22.525.
Novi zakon o državljanstvu takođe omogućava zadržavanje prethodnog državljanstva pri sticanju njemačkog, što je omogućilo desetinama hiljada turskih državljana – od kojih su mnogi, ili njihovi preci, došli u Njemačku kao gastarbajteri u 1960-im i 1970-im.
Međutim, nova vlada koju čine konzervativci i socijaldemokrate planira ukidanje dijela ovih mjera i vraćanje minimalnog roka čekanja od pet godina za sticanje državljanstva.
Konzervativci tvrde da državljanstvo treba da predstavlja krunu procesa integracije, a ne njegov početak, te izražavaju zabrinutost da bi kraći rokovi mogli da povećaju migraciju i izazovu javno nezadovoljstvo.

1250x600

1084x550

Njemačka u 2024. dodijelila državljanstvo rekordnom broju ljudi, prednjače Sirijci

Fond za borbu protiv korupcije (FBK), koju je osnovao preminuli ruski opozicionar Aleksej Navaljni, zatražio je od crnogorskih vlasti da oduzimu počasno državljanstvo ruskoj novinarki Prvog kanala Ekaterini Andrejevoj.
Oni su Ministarstvu unutrašnjih poslova podnijeli zahtjev navodeći da je Andrejeva jedna od ključnih figura ruske ratne propagande.
Andrejeva je dobila crnogorsko državljanstvo 2011. godine prema privilegovanoj proceduri u vrijeme vlasti Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića.
Prema navodima FBK, njen suprug je dugogodišnji šef predstavništva bh. entiteta Republika Srpska u Moskvi Duško Perović, koji se nalazi pod američki sankcijama od novembra 2023.
<h2>Ćutanje zvaničnika o državljanstvu Andrejevoj</h2>
Iako je za počasna državljanstva potrebna posebna državna procjena, u slučaju Andrejeve nije naveden konkretan državni interes.
Radio Slobodna Evropa je uputio pitanja Ministarsrtvu unutrašnjih poslova (MUP) da li su razmatrali zahtjev FBK ali odgovor nije stigao.
Na pitanja koji razlozi za dodjelu državljanstva Andrejevoj i da li je tadašnja Vlada dostavila procjenu državnog interesa prilikom predlaganja odgovor nije stigao ni od Ivana Brajovića, koji je u tom momentu bio ministar unutrašnjih poslova.
Ni novinarka Andrejeva nije odgovorila na pitanja za komentar navoda FBK-a niti na pitanje koji su razlozi za dobijanje pasoša.
Ranije je predsjednica borda FBK Marija Pevčih naglasila da počasno državljanstvo može biti ukinuto ako ponašanje tog državljanina nanosi ozbiljnu štetu vitalnim interesima države.
- Zar mir u Evropi nije vitalni interes za članicu NATO-a i Savjeta Evrope? Vjerujem da jeste - poručila je Pevčih na mreži X.
Crna Gora se pridružila sankcijama Evropske unije protiv Rusije zbog vojne agresije na Ukrajinu, februara 2022.
<h2>Uz Putina</h2>
FBK je objavio detaljnu analizu karijere Andrejeve, koja je počela 1995. na Prvom ruskom kanalu i postala jedna od najistaknutijih televizijskih ličnosti.
Tvrde da isključivo širi narativ koji opravdava vlast ruskog predsjednika Vladimira Putina, predstavljajući ga kao demokratski izabranog i 'voljenog lidera', ratove i agresiju Rusije predstavlja kao oslobodilačke misije, a ekonomsku situaciju u zemlji kao stabilnu i naprednu.
- Nikada nijesam bila primorana da kažem bilo šta što protivrječi mojim uvjerenjima. Radim na državnoj televiziji i podržavamo državnu politiku - &nbsp;citirano je u analizi.
Izvještavala je Putinovih inauguracija 2004, 2012. i 2018. godine.
Svjetskoj javnosti postala je poznata nakon što je marta 2022. tokom vođenja emisije "Vremja" iza nje uživo u programu stala novinarka Marina Ovsjanikova sa transparentom protiv rata u Ukrajini.
Ovsjanikova je godinu i po kasnije u odsustvu osuđena na osam i po godina zatvora.
Kako navode, uprkos tome što podržava vlast u Moskvi a kritikuje Zapad i Evropu za koju navodi da je "rusofobna", Andrejeva često boravi u inostranstvu, dok su članovi njene porodice u državama NATO-a.
Putovanja izvan Rusije omogućava joj i crnogorski pasoš.
Posjeduje i državljanstvo Hondurasa.
U analizi FKB-a se navodi da emisije vodi najčešće svake druge sedmice a slobodno vrijeme koristi za putovanja van Rusije.
U analizi se komentariše i njen životni stil, skupocjena gardaroba, nakit i visoka primanja...
<h2>Suprug - šef predstavništva RS u Moskvi</h2>
FBK navodi da je Ekaterina Andrejeva u prvoj polovini 2023. godine više puta boravila u Crnoj Gori, gdje njen suprug Duško Perović, kako tvrde, posjeduje luksuznu vilu procijenjenu na oko 10 miliona eura.
Perović je od otvaranja 2010. šef Predstavništva Republike Srpske u Moskvi.
Označen je kao osoba bliska ruskom predsjedniku Putinu.
Sjedinjene Američke Države su mu novembra 2023. uvele sankcije zbog djelovanja u ime Milorada Dodika, predsjednika RS, kojem je redovno organizovao sastanke sa ruskim zvaničnicima.
- Perović je ključna figura za dogovaranje saradnje između predsjednika RS Milorada Dodika i njegove stranke sa ruskim zvaničnicima. Konkretno, redovno je lobirao za sastanke između Dodika i Putina - navodi se u obrazloženju Ministarstva finansija SAD.
Dodik se od početka ruske invazije na Ukrajinu šest puta susreo sa Putinom.
Navode da je Perović bio posrednik između Vlade RS i neimenovanog ruskog milijardera.
- Iako je zaposlen u Vladi RS, Perović je radio za dvije firme tog milijardera tokom vremena dok je on sklapao profitabilan ugovor sa Vladom - navode oni.
Perović je, dodatno, navodi FBK, vlasnik dionica u bar jednoj od off-shore kompanija tog milijardera.
Perović je sankcionisan prema američkoj Izvršnoj uredbi koja se odnosi na osobe uključene u destabilizaciju Zapadnog Balkana.
Sjedinjene Države su Dodika stavile pod sankcije januara 2022. zbog njegove odgovornosti ili saučesništva u kršenju ili opstrukciji sprovođenja Dejtonskog mirovnog sporazuma i zbog umešanosti u korupciju povezanu sa Zapadnim Balkanom.
SAD su takođe prethodno uvele sankcije Dodiku 17. jula 2017. godine zbog opstrukcije Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Navaljnijev FBK od Crne Gore traži oduzimanje državljanstva ruskoj novinarki Ekaterini Andrejevoj

Više od 236.000 Kanađana potpisalo je peticiju tražeći od premijera Džastina Trudoa da oduzme državljanstvo milijarderu Ilonu Masku, javlja Anadolija.
U peticiji, koju je pokrenula Kvalia Rid iz Britanske Kolumbije, a sponzorisao poslanik Nove demokratske partije (NDP) Čarli Angus, tvrdi se da se Mask „uključio u aktivnosti koje su protiv nacionalnog interesa Kanade“.
Napominjući da je Mask, ključni saveznik američkog predsjednika Donalda Trampa, „koristio svoje bogatstvo i moć da utiče na naše izbore“, u peticiji se tvrdi da je Mask „član strane vlade koja pokušava da izbriše kanadski suverenitet“.
- Mi, dolje potpisani, građani Kanade, pozivamo premijera da ukine status dvojnog državljanstva Ilonu Masku i odmah povuče njegov kanadski pasoš - navodi se.
- Kanada nije prava zemlja - rekao je Mask kasno u ponedjeljak reagujući na peticiju.
Mask, rođen u Južnoafričkoj Republici, postao je državljanin Kanade preko svoje majke, koja je rođena u Saskatčevanu.
Do sada je 236.123 Kanađana potpisalo onlajn peticiju koja će biti predstavljena u Donjem domu 20. juna.
Tramp je u više navrata ponavljao svoju želju da Kanadu apsorbuje u SAD kao njenu 51. državu i prijetio je uvođenjem carina na kanadske proizvode.

Više od 236.000 Kanađana potpisalo peticiju za oduzimanje državljanstva Ilonu Masku

Američki predsjednik Donald Tramp najavio je sinoć da će SAD uskoro početi da prodaju dokumente o stalnom boravku u vrijednosti "oko pet miliona dolara", nazvane "Zlatne Trampove karte", po uzoru na zelene karte.
- Imućni ljudi će doći u ovu zemlju kupovinom ove kartice - rekao je Tramp novinarima u Bijeloj kući.
Dodaje da će biti "bogati, biće uspešni".
- Trošiće mnogo novca, plaćaće mnogo poreza i zapošljavati mnogo ljudi - naveo je Tramp.

Tramp najavio prodaju dokumenata o stalnom boravku za pet miliona dolara

Federalni sudija u četvrtak je privremeno blokirao izvršnu naredbu predsjednika SAD Donalda Trampa kojom se ograničava pravo na automatsko državljanstvo po rođenju u SAD, nazvavši je "očigledno neustavnom".
Tramp je u Bijeloj kući, na pitanje novinara, rekao da će njegova administracija uložiti žalbu na odluku sudije koja privremeno blokira njegov pokušaj da ograniči državljanstvo po rođenju.
Okružni sudija Džon Kofnor je u više navrata prekidao advokata Ministarstva pravde tokom iznošenja argumenta da bi ga pitao kako može da ukaz smatra ustavnim. Kada je advokat Bret Šumejt rekao da bi želio priliku da to objasni na kompletnom brifingu, Kofnor je rekao da je saslušanje njegova šansa.
Privremena zabrana je uslijedila pošto su žalbu uložile savezne države koje vode demokrate – Vašington, Arizona, Ilinoj i Oregon – sprečavajući Trampovu administraciju da sprovede ukaz koji je predsjednik potpisao u ponedjeljak, prvog dana povratka na funkciju.
Sudija, kojeg je imenovao bivši republikanski predsjednik Ronald Regan, nanio je prvi pravni zastoj u tvrdoj politici o imigraciji koja je središnji dio Trampovog drugog predsjedničkog mandata.
Trampova izvršna naredba naložila je američkim agencijama da odbiju da priznaju državljanstvo djece rođene u SAD ako ni njihova majka ni otac nisu državljani SAD ili ako nemaju zakoniti stalni boravak.
Države su u žalbi tvrdile da je Trampov nalog prekršio pravo sadržano u klauzuli o državljanstvu u 14. amandmanu američkog Ustava koji predviđa da je svako rođen u SAD državljanin te zemlje.
Kofnorova naredba, objavljena poslije kratkog saslušanja u prepunoj sudnici s drugim sudijama, sprečava da se Trampova mjera sprovodi širom zemlje 14 dana, dok sudija razmatra da li da izda dugotrajnu preliminarnu zabranu.
Prema Trampovom naređenju, sva djeca rođena u SAD poslije 19. februara čija majka i otac nisu američki državljani ili nemaju stalni boravak stanovnici bila bi predmet deportacije i ne bi mogla da dobiju brojeve socijalnog osiguranja, beneficije države i mogućnost da rade zakonito kada odrastu.
Džaješ Ratod, profesor prava i direktor Klinike za imigrantsku pravdu na Pravnom fakultetu američkog univerziteta u Vašingtonu, rekao je za RSE da bi slučaj na kraju mogao završiti na Vrhovnom sudu, koji je skrenuo udesno nakon što je Tramp u svom prvom mandatu imenovao troje sudija u instituciju koju čini devet sudija.
Trenutna interpretacija 14. amandmana, koja dodjeljuje državljanstvo svima rođenima u SAD, osim djeci diplomata, proizlazi iz tužbe koju je 1898. podnio Vong Kima Ark, rođen u San Francisku, a čiji su roditelji zakoniti kineski imigranti.
Poslije putovanja u Kinu, Arku je uskraćen ponovni ulazak u SAD uz obrazloženje da nije državljanin. On je podnio tužbu, tvrdeći da je državljanin prema 14. amandmanu, a Vrhovni sud je presudio u njegovu korist, stvarajući presedan.
Zakon je kasnije bio zloupotrebljavan. To su naročito radili bogati građani nestabilnih ili represivnih stranih zemalja koji su slali supruge ili ljubavnice u SAD s turističkim vizama kako bi se tamo porodile sa ciljem dobijanja američkog državljanstva za svoje dijete. Ta taktika je postala toliko rasprostranjena da je nazvana "porođajni turizam".
Trampova administracija se fokusira na šest riječi u 14. amandmanu za koje tvrdi da isključuju državljanstvo po rođenju djece roditelja koji nisu niti stalni legalni stanovnici niti državljani.
- Četrnaesti amandman nikada nije tumačen kao proširenje državljanstva na sve rođene u SAD. Četrnaesti amandman uvijek je isključivao državljanstva po rođenju osobe koje su rođene u SAD, ali nisu bile "pod jurisdikcijom" SAD - saopštila je administracija 20. januara.
Trampova izvršna naredba izričito uskraćuje državljanstvo bebama koje su rodile majke koje su nezakonito boravile u SAD i čiji otac nije ni američki državljanin ni zakoniti stalni stanovnik.
Takođe se uskraćuje državljanstvo bebama koje su rodile majke koje su zakonito u SAD na privremenoj osnovi – na turističkoj, radnoj ili studijskoj vizi – a čiji otac nije ni državljanin SAD ni zakoniti stalni stanovnik.
Američko državljanstvo je veoma cijenjeno zbog mogućnosti koje zemlja nudi, kao i zbog vladavine prava. Dodatno, vlasnici američkog pasoša mogu dobiti podršku lokalne američke ambasade u slučaju hapšenja ili krize u domovini, uključujući evakuaciju. Roditelji bi potencijalno mogli dobiti američko državljanstvo kada njihova djeca postanu punoljetna.
Centar za studije imigracije, istraživačka organizacija koja se zalaže za ograničavanje imigracije, procijenio je da je 33.000 djece rođeno u SAD, pošto su njihove majke došle s turističkim vizama tokom 12-mjesečnog perioda od sredine 2016. do sredine 2107.

Sudija privremeno blokirao uredbu o ograničenju državljanstva po rođenju, Tramp najavio žalbu

Predsjednik SAD preduzeo je potez da okonča decenijama staru imigracionu politiku poznatu kao pravo na državljanstvo po rođenju nalažući poništenje ustavne garancije da djeca rođena u SAD imaju prava na državljanstvo bez obzira na imigracioni status roditelja.
Izvršna naredba od oko 700 riječi, izdata kasno sinoć, predstavlja ispunjenje nečeg o čemu je Tramp govorio tokom predsjedničke kampanje, ali nije izvjesno da li će to uspjeti pošto su imigracioni aktivisti već uložili tužbe da blokiraju predsjednika, piše agencija AP.
Glavni tužioci iz 22 američke savezne države danas su uložili tužbe da blokiraju Trampov potez namijenjen da okonča višedecenijsku imigracionu praksu poznatu kao državljanstvo po rođenju kojom se garantuje da djeca rođena u SAD postaju državljani bez obzira na status roditelja.
Demokratski tužioci i aktivisti za prava imigranata kažu da je pitanje prava na državljanstvo po rođenju „ustanovljen zakon i da iako predsjednici imaju široka ovlašćenja oni nisu kraljevi“.
- Predsjednici ne mogu jednim potezom pera ispisati 14. amandman iz postojanja i tačka - rekao je državni tužilac države Nju Džersi Met Platkin.
Bijela kuća je saopštila da je spremna da se suoči sa saveznim državama na sudu i rekla da su tužbe ništa drugo nego „produženje otpora ljevice“.
- Radikalni ljevičari mogu ili da izaberu da plivaju uzvodno i odbace ubedljivu volju naroda ili mogu da se uključe i rade sa predsjednikom Trampom - rekao je zamjenik predstavnika za štampu Bijele kuće Harison Filds.
Državni tužilac države Konetikat Vilijam Tong, američki državljanin koji je državljanstvo stekao rođenjem i prvi Amerikanac kineskog porijekla izabran za državnog tužioca, rekao je da je tužba za njega lična.
- Četrnaesti amandman kaže šta misli i misli šta kaže – ako si rođen na američkom tlu ti si Amerikanac, i tačka. Ne postoji legitimna pravna rasprava po ovom pitanju. Ali činjenica da Tramp nije u pravu neće ga spriječiti da nanese ozbiljnu štetu odmah sada američkim porodicama kao što je moja - rekao je on.
Državljanstvo po rođenju znači da svako ko je rođen u SAD može da postane američki državljanin, bez obzira na imigracioni status roditelja. Na primjer, ljudi koji su u SAD na turističkoj ili drugoj vizi ili su ilegalno u zemlji mogu da postanu roditelji državljanina SAD ako se njihovo dijete rodi u SAD.
To pravilo je na snazi decenijama i upisano je u 14. amandman američkog Ustava, kažu pristalice tog propisa. Ali Tramp i njegovi saveznici osporavaju tumačenje amandmana i kažu da je potrebno da postoje stroži standardi za dobijanje državljanstva.
U Trampovoj naredbi se dovodi u pitanje to što 14. amandman pruža državljanstvo automatski bilo kome rođenom na teritoriji SAD.
Amandman je nastao poslije građanskog rata i ratifikovan 1868. godine. On glasi: Sve osobe rođene ili naturalizovane u SAD i podložne jurisdikciji zemlje su građani SAD i države u kojoj žive.
U Trampovoj naredbi isključuju se sljedeće osobe od dobijanja automatskog državljanstva – one čije majke nisu legalno u SAD i čiji očevi nisu američki državljani ili legalni stalni rezidenti, osobe čije majke su legalno u zemlji, ali na privremenoj osnovi i čiji očevi nisu državljani SAD ili legalni stalni rezidenti.
Dalje se zabranjuje američkim saveznim agencijama da priznaju državljanstvo pojedincima iz tih kategorija. Uredba stupa na snagu 30 dana od utorka, 19. februara.
Četrnaesti amandman nije uvijek garantovao državljanstvo po rođenju svim osobama rođenim u SAD. Kongres je odobrio državljanstvo svim domorodačkim Amerikancima rođenim u SAD na primjer tek 1924. godine, piše agencija AP.
Ubrzo pošto je Tramp potpisao ukaz, grupe za prava imigranta podnijele su tužbu da ga zaustave.
Odjeljenja Unije za američke građanske slobode u Nju Hempširu, Mejnu i Masačusetsu zajedno sa drugim aktivistima za prava imigranata podnijeli su tužbu u saveznom sudu u Nju Hempširu.
U tužbi se traži od suda da proglasi naređenje neustavnim.
Pored tih saveznih država tužbe protiv ove naredbe su uložile grupe za prava imigranata u Distriktu Kolumbija gdje je glavni grad Vašington i u San Francisku.
Tužbe su pored Nju Džersija i dva grada podnijete u saveznim državama Kalifornija, Kolorado, Konektikat, Delaver, Havaji, Mejn, Merilend, Mičigen, Minesota, Nevada, Nju Meksiko, Njujork, Sjeverna Karolina, Roud Ajlend, Vermont i Viskonsin.
Države Arizona, Ilinoj, Oregon i Vašington su takođe uložile odvojene tužbe u saveznom sudu osporavajući Trampovu naredbu.

Tramp potpisao naredbu kojom se okončava pravo na državljanstvo SAD po rođenju

Među strancima koji žive u Crnoj Gori koji nemaju crnogorsko državljanstvo je 2.202 onih koji se izjašnjavaju kao Crnogorci, pokazuju podaci sa Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova 2023. koje je Monstat dostavio Anteni M.
Riječ je o građanima koji, iako se ižjašnjavaju kao Crnogorci i žive u Crnoj Gori, iz nekog razloga nijesu formalno stekli državljanstvo, odnosno nijesu regulisali pravni status, zbog čega su im i neka od prava koja uživaju državljani Crne Gore u pojedinim oblastima ograničena, kao na primjer kada je riječ o zdravstvenoj zaštiti, obrazovanju ili socijelnim pravima, ili onemogućena, kao što je slučaj sa biračkim pravom.
Kada je riječ o stranim državljanima, u Crnoj Gori ih prema podacima sa popisa stanuje 46.878. Najbrojniji među njima su oni koji se izjašnjavaju kao Srbi – 14.220 ili 30,33 odsto, slijede oni koji se izjašnjavaju kao Rusi, kojih je prema podacima sa popisa 12.572 ili 26,82 odsto, a zatim oni koji se izjašnjavaju kao Ukrajinci, kojih je 3.036 ili 6.48 odsto.
Kada je riječ o jeziku, crnogorski jezik je maternji za 2.006 stanovnika Crne Gore koji nemaju crnogorsko državljanstvo, odnosno njih 4,28 odsto, ruski je maternji za 14.473 stranaca, odnosno njih 30,87 odsto, a srpski za 15,348 ili 32,74 odsto.
Broj stranaca koji su se izjasnili da se u svakodnevnoj komunikaciji koriste crnogorskim jezikom je 4.811 ili 10,26 odsto, što je više nego dvopstruko veći broj u odnosu na broj etničkih Crnogoraca koji nemaju crnogorsko državljanstvo.

Crnogorsko državljanstvo nema 2.202 etničkih Crnogoraca koji žive u Crnoj Gori

Izraelska vojska saopštila je večeras da je ubila dva muškarca na okupiranoj Zapadnoj obali poslije pokušaja napada automobilom koji je ciljao vojnike stacionirane na kontrolnom punktu.
Jedan od dvojice ubijenih muškaraca nije bio umiješan u napad, saopštila je vojska bez navođenja dodatnih detalja, prenijeli su francuski mediji.
Palestinsko Ministarstvo zdravlja, sa sjedištem u Ramali, identifikovalo je dvojicu ubijenih Palestinaca kao Ahmada Halila Al-Radžabija (17) i Zijada Džabaru Abu Davuda (55).

Izraelska vojska ubila dva Palestinca, jedan od dvojice ubijenih nije bio umiješan u napad

Predsjednik Benina Patris Talon izjavio je da su vlada i oružane snage ove afričke države spriječile pokušaj državnog udara koji je izvela grupa vojnika, poručivši da će odgovorni biti kažnjeni.
Talon je rekao da je "brza mobilizacija lolajnih snaga omogućila da se avanturisti zaustave" i dodao da "izdaja neće ostati nekažnjena", prenio je Rojters.
Portparol vlade Vilfrid Leandre Ungbedži ranije je saopštio da je do sada uhapšeno 14 osoba u vezi sa pokušajem puča, bez navođenja detalja.
- Oružane snage Benina i njihovo rukovodstvo ostali su vjerni zakletvi i posvećeni republici - izjavio je ministar unutrašnjih poslova Alasan Seidu u obraćanju na državnoj televiziji, nekoliko sati nakon što je grupa vojnika objavila da je zbacila predsjednika te zemlje Patrisu Talona.
Savjetnik predsjednika potvrdio je za BiBiSi (BBC) da se Talon nalazi na bezbjednoj lokaciji. Ranije danas, grupa vojnika u zapadnoafričkoj državi Benin koja sebe naziva Vojni komitet za obnovu, pod komandom potpukovnika Paskala Tigrija, saopštila je da je preuzela nacionalnu televizijsku stanicu i da je predsjednik Patris Talon smijenjen sa funkcije, a sve državne institucije raspuštene.
Situacija u najvećem gradu Kotou još je nejasna, nakon što su se tokom popodneva čule snažne eksplozije, za koje se smatra da su posljedica vazdušnih udara.
Podaci o praćenju letova pokazuju da su tri aviona iz susjedne Nigerije ušla u beninski vazdušni prostor, a potom se dva vratila u Lagos.
U isto vrijeme, francuski vojni avion kružio je iznad Kotoua, a francuska je demantovala navode da je Talon potražio utočište u ambasadi te zemlje.
Talon, 67, saveznik Zapada, trebalo bi da se povuče sljedeće godine po isteku drugog mandata, a izbori su zakazani za april.
Poznat kao "kralj pamuka", na vlast je došao 2016. godine i obećao da neće tražiti treći mandat. Kao svog nasljednika podržao je ministra finansija Romualda Vadagnija.
Uprkos ekonomskom rastu, Talonova administracija kritikovana je zbog ograničavanja političke konkurencije. U oktobru, izborna komisija zabranila je kandidaturu glavnog opozicionog kandidata.
Ekonomska zajednica država zapadne Afrike (ECOWAS) i Afrička unija (AU) osudili su pokušaj udara, a predsjednik Komisije AU Mahmud Ali Jusuf ponovio je "nultu toleranciju prema neustavnom mijenjanju vlasti".
Benin se posljednjih godina suočava i sa porastom džihadističkih aktivnosti, pošto se grupe povezane sa Islamskom državom i Al kaidom šire ka jugu, navodi BiBiSi. Benin, bivša francuska kolonija, važila je za jednu od stabilnijih demokratija u Africi.
Zemlja je jedan od najvećih afričkih proizvođača pamuka, ali spada među najsiromašnije države svijeta.

Predsjednik Benina: Spriječen pokušaj državnog udara, svi učesnici biće kažnjeni

Švajcarski skijaš Mark Odermat pobjednik je veleslaloma koji je za Svjetski kup vožen večeras u američkom Biver Kriku.
On je bio vodeći i nakon prve vožnje, a do pobjede došao je u ukupnom vremenu dva minuta, 20 sekundi i 59 stotinki.
To je četvorostrukom osvajaču Velikog kristalnog globusa 49. pobjeda u Svjetskom kupu u karijeri, a 28. u veleslalomu.
Ove sezone ima veleslalomski trijumf u Zeldenu, na otvaranju sezone, a pobijedio je i u superveleslalomu u Koper Mauntinu i spustu u Biver Kriku.
Sa 23 stotinke zaostatka kao drugoplasirani završio je Italijan Aleks Vinacer, dok je treći bio Norvežanin Henrik Kristofersensa 34 stotinke slabijim vremenom od pobjednika.
Na četvrtom mjestu završio je Norvežanin Henrik Breinštajner, peti je bio Lukas Braten Pineiro, a šesti Amerikanac Rimer Radamuš.
Odermat i Breinštajner dijele čelnu poziciju u plasmanu vozača sa po 200 bodova.
Kristofersen je treći sa 176 bodova.
Odermat zauzima i čelnu poziciju u generalnom plasmanu Svjetskog kupa sa 445 bodova.
Austrijanac Vinsent Krihmajer je drugi sa 227, dok devet bodova manje ima trećeplasirani Kristofersen.

Odermat nastavio dominaciju u Biver Kriku

Porodica Zaima Azemovića će, povodom manifestacije "Dani Zaima Azemovića 2025" koja se održava od 12. do 16. decembra, predati inicijativu da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime ovog književnika, prosvjetitelja i hroničara duha Sandžaka (1935-2015).
Inicijativa će, kako navode u saopštenju, biti uručena predsjedniku Opštine Rožaje Rahmanu Husoviću i predsjedniku Skupštine Opštine Rožaje Almiru Avdiću.
&nbsp;- Ovaj prijedlog potpisalo je više od 100 istaknutih intelektualaca, pisaca, profesora, umjetnika i kulturnih stvaralaca iz Crne Gore i regiona, pripadnika bošnjačkog, crnogorskog, hrvatskog, albanskog i srpskog naroda, što pokazuje da je djelo Zaima Azemovića prepoznato kao zajedničko kulturno dobro koje nadilazi etničke i vjerske granice - ističu u saopštenju.
&nbsp;Za njihovu porodicu, ali i za cijelu zajednicu Rožaja, ova inicijativa, kako dodaju, ima duboko simboličko značenje.
- Zain Azemović je bio čovjek knjige, učitelj generacija, sakupljač narodnog govora i čuvar sjećanja jednog kraja. Svojim radom je svjedočio duhu multikulturalne Crne Gore, društva u kojem se različitosti ne doživljavaju kao prepreka, nego kao bogatstvo koje oblikuje zajednički identitet. Njegova riječ je spajala, ne dijelila. Njegova knjiga je bila snažno vezana za sve. Njegova misija bila je da čuva ono što nas zbližava &nbsp;jezik, pamćenje, priču, tradiciju i ljudsku mjeru - naglasili su u saopštenju.
Zato vjeruje da je Narodna biblioteka Rožaje, kao dom pisane riječi, najprirodnije mjesto da ponese ime čovjeka koji je cijelog života služio knjizi, znanju Rožajama i Crnoj Gori.&nbsp;
- Ovaj čin ne predstavlja odavanje poštovanja prema jednom stvaraocu predstavlja i poruku mladima da se vrijednosti koje su oblikovale Crnu Goru znanje, dijalog, multikulturalizam i poštovanje prema drugome moraju čuvati i njegovati - navodi se u saopštenju.
Porodica Azemović se, kako dodaju, iskreno zahvaljuje svim potpisnicima inicijative, kao i svima koji su doprinijeli da se lik i djelo Zaima Azemovića sačuvaju u kolektivnom pamćenju njihovog grada i našeg naroda.&nbsp;
- Njegove knjige ostaju naš zajednički stub identiteta i poštovanja a biblioteka koja bi nosila njegovo ime dobila bi na još većem značaju - zaključili su u saopštenju.&nbsp;

Predložiće da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime književnika Zaima Azemovića

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Mještani Botuna su sa današnjeg masovnom protesta pod sloganom “Protiv kolektora – da Zeta živi” poručili da neće odustati od borbe protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u njihovom naselju, ističući da brane svoje domove, zdravlje i životnu sredinu, ali naglašavajući da su i dalje spremni na dijalog ukoliko postoji prostor za kompromis. Poručili su i da će svi reći NE ovom projektu na referendumu zakazanom za 14. decembar. Okupljeni su protest počeli minutom ćutanja preminulom komšiji Zoranu Vukčeviću koji je bio uz njih, kako su poručili organizatori, do zadnjeg trena. Na skupu su bili istaknuti transparenti, poput "Budućnost u kopačkama, a ne sa maskama! FK Cijevna", "Nećemo kolektor"... Okupljenima se obratila mlada Botunjanka Milica Stojanović koja je kazala da Botun nije neuspjeli eksperiment i boli ih što ovo mjesto svi hoće da iskoriste. Kako je kazala, godinama žive sa strahom od bazena crvenog mulja, a izgleda da to nije bilo dovoljno, nego žele da im nametnu još jedan teret i brigu i izvor straha - kolektor, prenosi Portal RTCG. - Pitamo zašto baš ovdje i zašto opet Zeta. Jesu li naši životi manje važni. Danas moramo biti glasni, jer ako budemo ćutali, Botun više neće imati ko da brani - poručila je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Njena vršnjakinja Anja Kažić je takođe naglasila da su godinama patili zbog industrije u ovom selu koji mladima truje živote i budućnost i poručila da neće dozvoliti kolektor i spalionicu u Botunu. Duško Stijepović je pozdravio i stanovnike drugih djelova Podgorice koji su došli da im daju podršku. - Mi nemamo nazad kud, uložili smo napor i ulažemo naše živote da istrajemo u ovoj borbi protiv krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija. Ima prostora još da neko izađe i kaže da može da se nađe kompromis, a do tada se nećemo pomjeriti ni pedalj odavde i davaćemo pasivni otpor - kazao je Stijepović. Slavko Vukčević je pitao da li je postrojenje koje planiraju da grade u Botunu isto kao ono pored kojeg je živio premijer Milojko Spajić u Japanu, prenosi Dan. - Siguran sam da će Botunjani pobijediti i ostaviti mladima primjer kako se čuva životna sredina - kazao je Vukčević. Očekuje da uz pomoć poslanika DNP-a Milana Kneževića i SNP-a Slađane Kaluđerović zaustave ovaj projekat i ostave dobar primjer mlađim generacijama kako se čuva životna sredine. On je pozvao sve da izađu na referendum 14. decembra i glasaju protiv ovog postrojenja na ovoj lokaciji. Mihailo Ćetković je kazao da se oko pitanja kolektora ujedinila cijela Crna Gora i poručio gradonačelniku Saši Mujoviću da su mještani ovog kraja "tvrd orah". - Mi smo podnijeli veliku žrtvu, a vi gradite kolektor gdje nikoga ne ugrožava- kazao je Ćetković. Protestu, pored lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića, prisustvovali su predsjednici Opštine i Skupštine opštine Zeta, potpredsjednik Vlade Mihailo Asanović i Aleksandar Kojičić, bivši lider SNP-a i član DNP-a Predrag Bulatović... <h2>Asanović: Ovaj zagađivač gori od KAP-a</h2> Prvi čovjek Zete Mihailo Asanović poručio je da od borbe neće odustati. - Tvrdim da je ovaj zagađivač gori od KAP-a. Ako vide korist od spalionice, dozvoliće mulj i iz Evrope da se doprema ovdje - tvrdi Asanović, prenosi Dan. On je poručio gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću da mu ne šalje posrednike koji bi trebalo da ga ubijede da je projekat kolektora dobar. - Nude nam radna mjesta, ne želimo da zarađujemo na muci ovog naroda. Nudim Mujoviću da nam prevede zemlju, Ćemovsko polje, jer imamo firme koje bi tamo otvorile ne 50 radnih mjesta, nego mnogo više - kazao je Asanović i dodao da je 14. decembra ne glasaju za političke partije već za Zetu. - Zeta nam je jedina partija, pošaljimo poruku da se sa narodom ne mogu igrati - kazao je Asanović. Branko Novaković iz SNP-a Zeta pozvao je sve koji vjeruju u snagu zajedničke odluke da izađu na referendum. - Botun nije sredstvo za eksperiment, Botun je dom- kazao je on. Mještanin Jagoš Bećirović rekao je razočaran i da ga boli nebriga prema građanima. - Tužan sam što se iznad života stavlja novac.Ne ubijajte projektima, preko naših života se sticao novac, urazumite se. Pustite da liječimo ovu sredinu, država se brani brigom - poručio je Bećirović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: Srđa Boljević/Dan)</figcaption> </figure>  <h2>Krstović: Pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju</h2> Odbornik Demokrata Luka Krstović kazao je da pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju. - Napredovaćemo svakog dana sve više. Na referendum svi slobodno da izađemo, a nakon toga, ako treba i skupština ovdje da se održi - rekao je Krstović. Predsjednik SO Zeta Aleksandar Kojičić rekao je da su bili protiv izgradnje kolektora 40 godina i nada se da borbu oko postrojenja neće ostaviti mladim generacijama. - Hrabrosti i ljubavi imamo da se borimo za našu Zetu - poručio je on. Miroslav Brajović iz Nove srpske demokratije poručio je da današnji skup nije zbog ličnih ili partijskih interesa. - Tu smo samo da sačuvamo Botun. Spajiću je pružena šansa da učini nešto za Zetu - rekao je on i poručio premijeru da "prekine sa cirkusom i naredi da se postrojenje gradi u Podgorici". - Kakvu obavezu ima ja, sa mojom Zetom, prema svima vama, ako vi nemate obavezu prema referendumu?- pitao je. Svetozar Ulićević iz Prave Crne Gore pozvao je stanovnike Zete da izađu na referendum. - Izađimo na birališta, ne da biramo, jer nam ništa nije ponuđeno, nego da kažemo ne - rekao je Ulićević. <h2>"Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila"</h2> Kako su Botunjani naveli u pozivu za današnji skup, ovo je dan kada se pokazuje snaga naroda, jedinstvo komšija i ljubav prema mjestu u kojem žive. - Naš dom, naša voda, naša zemlja, naša budućnost. Niko je neće čuvati ako to ne učinimo mi - poručili su. Trenutak je, kako navode, kada stoje zajedno i kada se njihov glas čuje najjače. - Tada svako od nas znači. Zato pozivamo sve građane Botuna i cijele Zete da se okupe u što većem broju. Da zajedno i glasno poručimo: Ne damo rijeku, ne damo zemlju, ne damo život. Dođi ti. Dođi sa porodicom. Povedi komšije i prijatelje. Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila - naveli su u pozivu na protest. Mještani Botuna su 14. novembra podigli šator u ovom naselju u znak protesta protiv početka gradnje postrojenja dok se ne održi referendum u Zeti 14. decembra. Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište. Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja, a na teren su izveli i mehanizaciju. Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti. Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta. – Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on. Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost. Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić. – Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić. Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Botunjani poručuju da neće odstupiti: "Protiv smo krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija, još ima mjesta za kompromis"

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Tag: drzavljanstvo