Društvo crnogorskih novinara nagradilo je novinara Televizije E Žarka Krivokapića plaketom za istaknutog TV voditelja.
Povodom 23. januara, Dana crnogorskog novinarstva, istu plaketu dobila je i novinarka Televizije Crne Gore Irena Rašović.
Žiri u sastavu Čedo Vukotić, Radojica Bulatović i Brano Kadić, na osnovu prispjelih prijedloga, dodjelio je nagrade novinarima iz više medija. Nagrada za životno djelo "Crnogorac" dodjeljena je Slobodanu Vukoviću, istaknutom novinaru i publicisti, saopštio je Dragan Mitov Đurović iz Društva Crnogorskih novinara.
Specijalne plakete za izuzetan doprinos razvoju crnogorskog novinarstva dobili su Rosanda Mučalica ( Portal analitika), Nada Kovačević (Pobjeda),&nbsp;
Nikola Vujanović (Radio Crne Gore) Dragica Šaković (Pobjeda), &nbsp;Branki Čvorović (Radio Budva), Vukoman Kaljević (Radio Bijelo Polje) i Đoka Dukaj (Radio Crne Gore).
Nagradu za reportažu "Radovan Jablan" dobila je Marina Vuković (TV Crne Gore).
Specijalna plaketa za putopisnu reportažu, dodjeljuje se Božidaru Proročiću, novinaru i publicisti, a nagrada za seriju komentara Aleku Baroviću / Portal analitika/.
Godišnja nagrada dodijeljena je Bojanu Đinoviću / Radio Crne Gore &nbsp;/i Igoru Mitroviću &nbsp;/Pobjeda/.
Istaknuti mladi novinari su: Neđeljko Kostić / Pobjeda/ i novinari Antene M Anđela Milović i Pavle Otašević.
Diplomu za doprinos razvoju crnogorskog novinarstva dobijaju: Gina Mandić /Radio Danilovgrad/ i Ana Joksimović /RTV Gradska – Podgorica/.
Plaketa za unapređenje profesionalnog novinarskog pristupa u zabavnom programu pripada Vladani Vučinić (RTV Crne Gore).
Plaketa za profesionalnu novinarsku posvećenost pripada M-portalu iz Podgorice, a specijalna diploma TV Nikšić uz 30 godina postojanja.
Nagrade povodom 155 godina crnogorskog novinarstva biće uručene 23. januara u 11 sati u Sali nacionalne biblioteke ,,Đurđe Crnojević" na Cetinju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Društvo crnogorskih novinara nagradilo novinara TV E: Žarko Krivokapić istaknuti voditelj

Povodom regionalne nagrade Dialogos koja se dodjeljuje za najbolju knjigu iz oblasti teorije i kulture medija, juče su u Bijelom Polju, Dragan Mitov Đurović u ime Društva crnogorskih novinara, ovogodišnjeg institucionalnog organizatora nagrade, i Kemal Musić direktor JU "Ratkovićeve večeri poezije" potpisali Memorandum o saradnji u čijem partnerstvu će se organizovati i u Bijelom Polju uručiti ovogodišnja nagrada.
Nagrada Dialogos čiji je idejni utemeljitelj i inicijator njenog obnavljanja, publicista Željko Rutović prvi put je dodijeljena 2013. godine, a u periodu do 2020. kada je i prestalo njeno uručivanje, njeni laureati izmedju ostalih su bili: prof. dr Ratko Božović, prof. dr Sandra Bašić - Hrvatin, prof. dr Sead Alić, prof.dr Gordana Vilović, prof. dr Stjepan Malović, prof. dr Vedada Baraković.
Programski odbor nagrade na čijem je čelu Edin Smailović, izabrao je selektore zemalja regiona koji ce kandidovati knjige za nagradu.
O ovogodišnjem osmom laureatu odlučivaće žiri u sastavu: predsjednik, dr Zulfo Ahmetović (BIH), prof. dr Tatjana Vulić (.Srbija) i prof. dr Draško Došljak (Crna Gora).
Shodno potpisanom Memorandumu nagrada će se tokom prve polovine godine uručiti u Bijelom Polju u okviru JU "Ratkovićeve večeri poezije".
Ovogodišnji Dialogos posvećen je sjenima prof. dr Ratka Božovića laureata 2015. godine za knjigu "Paradoksi medijske slobode" i sjenima Janka Nikolovskog, Programskog direktora Dialogosa.
Pored plakete, Društvo crnogoskih novinara shodno sedmogodišnjoj praksi predvidio je i novčani iznos koji će se uručiti ovogodišnjem lauretu.
Medijski pokrovitelj nagrade je Portal Analitika.

Društvo crnogorskih novinara i JU "Ratkovićeve večeri poezije" potpisali Memorandum o saradnji

Poruka crnogorskih studenata mora se shvatiti ozbiljno. Onaj ko ne podrži studente je protiv sebe, svoje djece i budućnosti i napokon protiv Crne Gore, ocijenio je predsjednik Društva crnogorskih novinara Dragan Mitov Đurović.
- Ono što sam čitao i što smo čitali podsjeća nas da su studenti na Beogradskom univerzitetu 1936. godine najavili nešto što se završilo mrakom. Pamtim i 1968. kao srednjoškolac. I to je bila poruka, nakon čega su uslijedile promjene. Sadašnja poruka crnogorskih studenata mora se shvatiti ozbiljno. Zato lično, kao građanin, novinar, društveni radnik smatram da svako ko ne podrži studente je osudio sebe, protiv sebe je, svoje djece i budućnosti i napokon protiv Crne Gore - rekao je Đurović u emisiji "24 Sata" na Televiziji E.
On je podsjetio da je 1941. godine porodica Branka Pavićevića krenula u partizane, a sa njima i njihov otac Đoko Šajov, a tada je imao 71 godinu.
- Znači, moramo, trebamo, obavezni smo podržati mlade, našu djecu jer oni znaju naš put. Oni ne čuvaju fotelje, već Crnu Goru. Oni ne žele da idu iz Crne Gore, ali istovremeno ne žele da Crna Gora bude neka druga gora. Crna Gora je gora kamena, a ne bi željela i ne bi smjela i neće biti ona druga što se zove gora sa više ravnina - naglasio je Đurović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDFKXkSDoKUY%2F%3Figsh%3DZHRpeDNzdzJ6Z241&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<h2>Novinarstvo treba da bude direktan prenos iz života</h2>
Društvo crnogorskih novinara juče je, povodom 23. januara Dana crnogorskog novinarstva dodijelila je priznanja medijskim stvaraocima u različitim kategorijama, a među nagrađenima su novinarke TV E Amra Tahirović i Arnela Hajdarpašić.
Dragan Mitov Đurović je kazao da to nije priznanje samo novinarkama, već i Televiziji E.
- Napunio sam 53 godine rada u novinarstvu, a prije 35 godina sam dobio prvu nagradu "Boško Pušonjić" za reportažu. Znam koliko mi je značila. To vam potvrđuje talenat, posvećenost, otvara vam nove puteve, ali i daje veliku obavezu. Novinari, bar oni koji se bave reportažom, trebalo bi da idu tamo đe nema puta. Jer putem se lako korača, treba da idu taqmo đe nema puta i ostavljaju trag - poručio je Đurović.
Smatra da novinarstvo treba da bude direktan prenos iz života, a ne ono što je u ovom trenutku.
- A to je da bude direktan prenos prljavog političkog, crnogorskog pozorišta. Nekada su naša Skupština, političke partije i institucije bile primjer za naše prostore, Evropu. Naša Skupština je bila akademija, a sada vidimo što se dešava - kazao je Đurović.
Nasilje nad novinarima, smatra Đurović, moramo gledati u svijetlu nasilja nad građanima.
- To što se desilo na Cetinju, što se dešava u školama, na sportskim terenima i među mladima to je sve slika društva. Novinari su ugroženi jer nemali broj njih, kojima je istina jedina svetinja, bore se i tragaju. To je naše istraživačko novinarstvo, ali oni koji drže vlast, koji su na svjetlosti, a posebno oni koji su u mraku i zajedno sa onima koji "nose crne kape", koji žele da budu po strani, ali ipak da vladaju Crnom Gorom, oni čuvaju svoje tajne i do njih se teško dostiže - istakao je Đurović.
<h2>Korijen Crne Gore je atifašizam</h2>
Crna Gora je, navodi on, odavno podijeljena i novinarstvo, akademije i crkve.
- Novinarstvo se nalazi u nečemu što zovemo kružni tok - stalno vrstimo iste priče i programe - od političkih partija i sastanaka do rijaliti šoua koje gledamo jedan za drugim. Društvene mreže, ako ih neko analizira, vidi koliko smo društvo koje je kulturu odavno napustilo, kojem prijeti opasnost - ocijenio je Đurović.
Đurović je rekao i da su Crnoj Gori u posljednje vrijeme puna usta antifašizma i evropskog puta, ali je toga mnogo manje u praksi.
- Jer zemlja bezakonja, u kojoj ništa nije sveto, u kojoj ni Ustav više ne važi nego ga prekraja kako ko hoće i kada ko hoće - to je velika opomena i opasnost. Korijen Crne Gore je atifašizam - pokazao je to 13. jul 1941, pobjeda nad fašizmom, ali i ova godina kada obilježavamo 80 godina oslobođenja Crne Gore i jugoslvoenskih i evropskih prostora od fašizma - zaključio je Đurović.

Đurović: Poruka studenata mora se shvatiti ozbiljno, ko ih ne podrži protiv sebe je, svoje djece i Crne Gore

Jedan od najstarijih crnogorskih novinara, istaknuti književni stvaralac, akademik Sreten Perović dobitnik je nagrade za životno djelo “Crnogorac” koju, povodom 23. januara, Dana crnogorskog novinarstva, dodjeljuje Društvo crnogorskih novinara.
Među nagrađenim mladim novinarima je novinarka Televizije E Amra Tahirović, dok je nagrada za reportažu “Radovan Jablan” pripala je Arneli Hajdarpašić, reporterki naše televizije.
U žiriju Društva crnogorskih novinara su Radmila Uskoković, predsjednica i članovi Novica Vujović i Čedo Vukotić.
Nagrade za doprinos razvoju crnogorskog novinarstva pripadaju Miloradu – Mrdi Boškoviću, novinarskom veteranu, Draganu Popadiću, bivšem direktoru Radio Tivta, Mileni Bubanji-Obradović, novinarki Radio Berana i Slobodanu- Bobu Dobriloviću iz Radio Televizije Nikšić”.
Godišnju nagradu dobijaju Vanja Kovačević, istaknuti novinar Televizije Crne Gore, zatim Bojana Robović, novinarka lista Pobjeda i Jelena Kontić, novinarka Vijesti.
Za istaknute mlade novinare proglašeni su i Iva Perović, novinarka Radija Crne Gore i Andrija Radović, novinar dnevnog lista Pobjeda.
Žiri je, dodaju u saopštenju, za poseban doprinos brzom, objektivnom i istraživačkom informisanju specijalnom diplomom nagradio portale Pobjede, Glas Mrkojevića i Crnogorski portal.
- Iz poštovanja prema žrtvama zločina na Cetinju priznanja će biti uručena na prigodnoj svečanosti polovinom narednog mjeseca - zaključuju u saopštenju.

Novinarkama TV E Amri Tahirović i Arneli Hajdarpašić nagrade Društva crnogorskih novinara

Vlast Aleksandra Vučića nastavlja progon onih koji otvoreno podržavaju studente, što pokazuje i smjena mitropolita žičkog Justina. Posljednjom odlukom Sinoda SPC, na teritoriji Srbije više nema episkopa koji otvoreno podržavaju građanske proteste, imajući u vidu da se oni koji su ranije digli glas već nalaze u inostranstvu. Teolog Vukašin Milićević za Novu ocjenjuje da je riječ o nastavku progona onih koji se protive bliskoj povezanosti državnog i crkvenog vrha, ali i o znaku njihove slabosti. On tvrdi da SPC u novijoj istoriji nije povlačila tako drastične poteze i upozorava da bi na udaru sada mogli biti sveštenici koji su podržavali studente, ističući da borba vjernika za pravdu i istinu neće prestati.
<h3>Smjena mitropolita Justina</h3>
Sveti arhijerejski sinod Srpske pravoslavne crkve razriješio je dužnosti upravljanja Eparhijom žičkom arhiepiskopa i mitropolita žičkog Justina i pokrenuo postupak za utvrđivanje njegove kanonske odgovornosti, saopštila je Srpska pravoslavna crkva.
<h3>Teške optužbe i podrška vjernika</h3>
Na račun episkopa Justina iznijete su teške optužbe. U saopštenju SPC navodi se da su tokom redovne kontrole materijalno-finansijskog poslovanja eparhije, sprovedene na osnovu odluke Patrijaršijskog upravnog odbora iz oktobra 2023. godine, dvije komisije – Patrijaršijskog upravnog odbora i Sinoda – prikupile dokaze koji, kako tvrde, potvrđuju ozbiljne nepravilnosti u radu mitropolita Justina.
Prema navodima Sinoda, mitropolit Justin je navodno bez odobrenja osnovao tri privredna društva – „Trifora doo“, „JEŽ doo“ i „Vinarija manastira Studenice doo“, prikrivao njihovo poslovanje i upisao se kao njihov stvarni vlasnik. Takođe se tereti da je neovlašćeno prodao 34 crkvene nepokretnosti u Kraljevu i Čačku, uključujući stanove i poslovne prostore.
Sinod navodi i da je zaključivao štetne ugovore višemilionske vrijednosti sa pravnim i fizičkim licima, neovlašćeno davao pozajmice u milionskim iznosima različitim privrednim društvima u Srbiji, te da su utvrđene finansijske zloupotrebe koje mogu povući i krivičnu odgovornost pred državnim organima.
Premda crkva odbacuje optužbe o političkom progonu, ovaj potez se u javnosti tumači upravo tako, imajući u vidu da je episkop Justin otvoreno podržao studentske proteste, otvarajući vrata hramova i parohijskih domova studentima.
U danu kada je objavljena vijest o suspenziji vladike Justina, u Kraljevu se okupio veći broj vjernika iz eparhije kojom vladika Justin rukovodi.
Odluka SPC o razrješenju episkopa Justina dolazi svega nekoliko dana pošto su iz Srpske pravoslavne crkve isključeni teolozi koji su kritikovali crkvenu vlast.
Blagoje Pantelić više nije član crkvene zajednice odlukom suda kojim predsjedava patrijarh Porfirije, dok je Vukašin Milićević lišen i svešteničkog čina. To u praksi znači da neće moći da se pričešćuju, a po njihovoj smrti neće moći ni da im se služi opijelo.
<h3>Zatvaranje kruga i otvaranje novog</h3>
Smjenom episkopa Justina faktički je zatvoren krug progona onih episkopa koji podržavaju studente, a koji se nalaze u Srbiji.
Naime, ostali episkopi SPC koji su javno podržali studente nalaze se van granica Srbije. To su mitropolit njemački Grigorije, mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije, mitropolit zahumsko-hercegovački i primorski Dimitrije, arhiepiskop zapadnoamerički Maksim i episkop istočnoamerički Irinej.
Oni su početkom prošle godine uputili javno pismo u kojem su istakli da su studenti budućnost.
Komentarišući smjene u Srpskoj pravoslavnoj crkvi, teolog Vukašin Milićević kaže za Novu da se radi o nastavku politike progona svih onih koji se protive „simfoniji“ koja vlada između državnog i crkvenog režima.
- Još jednu stvar treba imati u vidu. Ma koliko ovo sve bilo bahato i agresivno, to je istovremeno pokazatelj slabosti, kako crkvenog, tako i državnog režima. Ne vidim, čak ni iz perspektive njihovog interesa, šta oni ovim dobijaju. Jasno je da građani i vjernici SPC neće odustati od borbe za pravdu i istinu - navodi Milićević.
Na pitanje da li je crkva povlačila ovako drastične poteze u novijoj istoriji, Milićević odgovara:
„Teško je naći neku paralelu, tako da je kratak odgovor – ne. Ovo je sada kampanja. Pada mi na pamet smjena čitave jerarhije u vrijeme kralja Milana. To je tada država uradila u kojoj je postojala državna crkva, pa i nije neka analogija za poređenje.“
Sagovornik Nove navodi da se boji kako će se crkva u narednom periodu odnositi prema sveštenstvu.
- Bojim se za sveštenstvo žičke Eparhije, pogotovo onih koji su se istakli u podršci studentima. Najpoznatiji je otac Milić, koji je čak govorio na protestu u Užicu. Ima ih još, i to malo. Uzdam se u to da je Eparhija žička to područje centralne Srbije, koje je ustaničko područje… Uzdam se u njihov ustanički mentalitet - navodi Milićević, dodajući da ovo pitanje nije samo crkveno.
<h3>Gorko sjećanje na obojenu revoluciju</h3>
Od početka studentskih i građanskih protesta, oči javnosti uprte su u Srpsku pravoslavnu crkvu u iščekivanju otvorene podrške njenog poglavara, patrijarha Porfirija. Umjesto toga, dobili smo jadikovanje ruskom predsjedniku da je u Srbiji u toku „obojena revolucija“.
U aprilu prošle godine, patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije sastao se u Moskvi sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom. Tokom sastanka, kome su uz patrijarha Porfirija i Putina prisustvovali i ruski patrijarh Kiril i mitropolit bački Irinej, razgovarano je o bliskim odnosima Srpske i Ruske pravoslavne crkve, odnosima dvije države, Kosovu i Metohiji, dolasku predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u Moskvu, ali i o „obojenoj revoluciji“ u Srbiji.
Patrijarh Porfirije tada je otvoreno rekao Putinu da je u Srbiji u toku „obojena revolucija“. Izrazio je nadu da će „zemlja prevazići to iskušenje“:
„Obojena revolucija, vi to znate. Nadam se da ćemo to iskušenje pobijediti, kao što bi rekli. Jer znamo i osjećamo da centri moći sa Zapada žele da razvijaju identitet srpskog naroda i kulturu. Hvala vam, što bi rekli, i neka vam Bog da snage i mudrosti. Naše molitve su uvijek sa vama, i nadam se da Gospod pomaže“, naveo je tada Porfirije.

U Srbiji više nema episkopa koji nijesu po volji SNS: Da li sad na red dolaze i sveštenici koji su podržali studente?

U krugu Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Podgorici u nedjelju, 22. februara, biće održana pokazna vježba pripadnika Uprave policije Crne Gore – Specijalne jedinice policije, Posebne jedinice policije i Grupe za protivdiverzionu zaštitu, u saradnji i koordinaciji sa Ambasadom SAD.
Iz Uprave policije najavljeno je da će tokom izvođenja vježbe biti upotrijebljena manevarska municija i vježbovne šok bombe.
Zbog realizacije aktivnosti, u nedjelju će za saobraćaj biti zatvoren dio Bulevara Revolucije od raskrsnice sa Ulicom Ivana Vujoševića do raskrsnice sa Ulicom Džona Džeksona, most Union Bridge, Ulica Džona Džeksona, kao i Ulica Ivana Milutinovića od raskrsnice sa Bulevarom Revolucije do raskrsnice sa Bulevarom Svetog Petra Cetinjskog.
Obustava saobraćaja važiće u periodu od 9.30 do 11 časova.
Dio vježbe biće realizovan i u parku Petrovića, takođe u istom vremenskom intervalu.

U nedjelju pokazna vježba Specijalne i Posebne jedinice policije kod Ambasade SAD

Reforma javne uprave ostaje ključni test institucionalne zrelosti i evropske spremnosti Crne Gore – poručeno je sa Sedme sjednice Savjeta za reformu javne uprave, kojom je predsjedavao ministar javne uprave Marash Dukaj. Naglašeno je da bez konkretnih i mjerljivih rezultata u ovoj oblasti proces evropskih integracija ne može biti uspješno okončan.
– Reforma javne uprave dio je klastera temeljnih prava u pregovorima sa Evropskom unijom. Bez konkretnih, mjerljivih i održivih rezultata u ovoj oblasti, proces evropskih integracija ne može biti uspješno zaključen. Evropske integracije se ne mjere brojem strategija, već njihovom realizacijom. Ne mjere se planovima, već rezultatima – istakao je Dukaj.
On je naglasio da članstvo u Evropskoj uniji nije kraj procesa, već početak zahtjevnije faze pune odgovornosti, zbog čega je, kako je naveo, neophodno dodatno jačanje administrativnih kapaciteta i koordinacije na svim nivoima.
Savjet je razmotrio stepen realizacije Operativnih zaključaka sa XIII sastanka Posebne grupe za reformu javne uprave, održanog 19. novembra u Podgorici, čiji su zaključci 27. novembra dostavljeni Vladi. Istaknuto je da ovogodišnji Operativni zaključci predstavljaju ključne kriterijume za ocjenu spremnosti u oblasti reforme javne uprave, posebno u kontekstu planiranog zatvaranja Poglavlja 23 do kraja godine.
Ministar Dukaj je naglasio obavezu Savjeta da dosljedno i bez odlaganja prati realizaciju tih zaključaka.
– Ispunjavanje preuzetih obaveza mora biti vidljivo kroz jasne pomake u praksi i mjerljive efekte koji potvrđuju stvarni napredak – poručio je.
Na sjednici su razmotreni i preliminarni rezultati implementacije Akcionog plana 2025–2026 Strategije reforme javne uprave za 2025. godinu. Istaknuto je da je proces reforme usmjeren na modernizaciju rada državnih i lokalnih organa, uz primjenu principa efikasnosti, transparentnosti, odgovornosti i profesionalizma.
Posebna pažnja posvećena je Predlogu zakona o lokalnim službenicima i namještenicima. Ocijenjeno je da je uspostavljanje jasnog i cjelovitog pravnog okvira na lokalnom nivou ključno za jačanje pravne sigurnosti i profesionalizaciju administracije, uz uvažavanje specifičnosti lokalne samouprave i poštovanje evropskih standarda.
– Nema prostora za institucionalnu pasivnost, prebacivanje odgovornosti ili formalno ispunjavanje obaveza. Evropske integracije su zajednički državni projekat, ali i test zrelosti naših institucija. Svaki resor, svaka institucija i svaki rukovodilac mora preuzeti puni dio odgovornosti za realizaciju reformi – naglasio je Dukaj.
Sa sjednice je poručeno da će Vlada Crne Gore, kroz redovno praćenje realizacije obaveza i pojačanu koordinaciju, nastaviti odlučno sprovođenje reforme javne uprave kao jednog od ključnih uslova za zatvaranje pregovaračkih poglavlja i uspješan završetak procesa pristupanja Evropskoj uniji.

Dukaj: Bez stvarnih rezultata nema zatvaranja poglavlja 23

Apelacioni sud Crne Gore odbio je žalbu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) i potvrdio presudu Višeg suda u Podgorici kojom su oslobođeni optužbe svi okrivljeni u predmetu poznatom kao "državni udar". U obrazloženju ove odluke se navodi da tokom postupka nije dokazano da su optuženi izvršili krivična djela im se stavljaju na teret.
Apelacioni sud je presudu donio 30. decembra 2025. godine, nakon održane sjednice vijeća i tajnog vijećanja i glasanja.
Presudom Višeg suda u Podgorici oslobođeni su krivice optuženi Eduard Šišmakov Vadimovič, Vladimir &nbsp;Popov Nikolajevič, Bratislav Dikić, Predrag Bogićević, Nemanja Ristić, Srboljub Đorđević, Kristina Hristić, Branka Milić, Milan Dušić, Dragan Maksić, Mihailo Čađenović, Andrija Mandić i Milan Knežević.
Šišmakov Vadimovič i Vladimir Popov Nikolajevič oslobođeni su optužbe da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i krivično djelo terorizam u pokušaju, a optuženi Bratislav Dikić, Predrag Bogićević, Nemanja Ristić, Srboljub Đorđević, Kristina Hristić, Branka Milić, Milan Dušić, Dragan Maksić, Mihailo Čađenović, Andrija Mandić i Milan Knežević da su izvršili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije,.
Optuženi Bratislav Dikić, Predrag Bogićević i Nemanja Ristić oslobođeni su optužbe da su izvršili i krivično djelo terorizam u pokušaju putem pomaganja.&nbsp;
- Optuženi su oslobođeni optužbe jer tokom postupka nije dokazano da su izvršili krivična djela za koja su optuženi - podsjećaju u Apelacionom sudu.
Specijalno tužilaštvo na čelu sa Glavnim specijalnim tužiocem Vladimirom Novovićem, u cjelosti je ostalo pri ranijoj optužnici, koju su zastupali sada uhapšeni bivši GST Milivoje Katnić i bivši specijalni tužilac Saša Čađenović.
Stoga je SDT predložio sudu da se organizatori kriminalne grupe, ruski državljani Eduard Šišmakov osudi na 15, a Vladimir Popov na 12 godina.
Zatražili su i da se bivši komandant srpske Žandarmerije Bratislav Dikić osudi na jedinstvenu kaznu od osam godina zatvora. Za Predraga Bogićevića i Nemanju Ristića u završnoj riječi predložena je zatvorska kazna od po sedam godina.
Za Branku Milić SDT je predložio kaznu od tri godine zatvora, dok je za Milana Dušića i Srboljuba Đorđevića zatraženo po godinu i šest mjeseci, a za Dragana Maksića godina i devet mjeseci zatvora.
Za Mihaila Čađenovića zatraženo je godinu i šest mjeseci zatvora. Za Kristinu Hristić je predloženo izricanje uslovne kazne.
U optužnici se navodi da je kriminalna organizacija da se na dan parlamentarnih izbora 16. oktobra 2016. godine, pomoću Demokratskog fronta, sukobi sa crnogorskom policijom i nasilno zauzme Skupštinu Crne Gore, kao i da otme i ubije tadašnjeg premijera Crne Gore Mila Đukanovića.
Po ocjeni Apelacionog suda, u postupku i samoj presudi nisu počinjene bitne povrede odredaba krivičnog postupka na koje se ukazuje žalbom SDT-a, niti druge povrede na koje ovaj sud, kao drugostepeni, pazi po službenoj dužnosti.
- Apelacioni sud je, a nasuprot navodima žalbe SDT-a, utvrdio da je prvostepeni sud u zakonito sprovedenom postupku izveo sve dokaze koji su od uticaja na razjašnjenje predmetne krivično pravne stvari, pa je na osnovu ocjene svakog dokaza pojedinačno, dovodeći ih u međusobnu vezu i u vezi sa navodima odbrana optuženih, na osnovu pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja, izveo pravilan zaključak da u postupku nije dokazano da su optuženi izvršili krivična djela stavljena im na teret - ističe se u saopštenju Apelacionog suda.
Apelacioni sud je prije pet godine ukinuo presudu Višeg suda u ovom predmetu kojom su osumnjičeni bili osuđeni na 70 godina zatvora i naložio ponovljeno suđenje.

Apelacioni sud odbio žalbu SDT-a: Mandić, Knežević i ostali optuženi u predmetu "državni udar" oslobođeni krivice

Hronika

KNEŽEVIĆ: Šuković posjećivao Delića kući, Budvanin mu bio logistika za postavljanje prisluškivača za Kana

Društvo

Milioni uloženi u fabriku koja nije ispalila nijednu raketu

Politika

Rakočević: Predviđa se formiranje fantomskog tijela sa većim nadležnostima od Vlade; Janović: Ugovor podstiče političku nezavisnost i nacionalnu bezbjednost

Tag: drustvo-crnogorskih-novinara