Ministarka javnih radova Majda Adžović kazala je da se potpisivanje ugovora o izgradnji druge dionice auto-puta očekuje do kraja ove godine, a početak radova u narednoj.
- Kao što je poznato tenderski postupak vodi Monteput u saradni sa Evropskom &nbsp;bankom za obnovu i razvoj. Ministarstvo je kroz intenzivnu komunikaciju sa ovom kompanijom informisano o dinamici sprovođenja tenderskog postupka. Prvobitni rok je prolongiran, uzimajući u obzir složenost tenderske dokumentacije koja se odnosi složenost tenderske dokumentacije koja se odnosi na pripremu ponuda za projektovanje i izvođenje radova na drugoj dionici auto-puta, kao i brojna pitanja i zahtjeve koja su potencijalni ponuđači dostavili tokom trajanja postupka. Dodatno produženje roka za podnošenje ponuda imalo je za cilj da se osigura puna transparentnost postupka i ravnopravan pristup svim zainteresovnim učesnicima, imajući u vidu činjenicu da se tender sprovodi po pravilima IBRD-a - kazala je Adžović u parlamentu odgovarajući na pitanja poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Nikole Rakočevića.
Podsjetila da su pristigle ponude četiri kvalifikovana učesnika tendera, te da se u narednom periodu očekuje postupak vrednovanja u skladu sa važećim procedurama i standarda.
- Otvaranjem finansijskog dijela ponuda biće stvoreni uslovi za izbor najpovoljnijeg ponuđača. Dakle, potpisivanje ugovora o izgradnji druge dionice auto-puta očekuje se do kraja ove godine, a početak radova u narednoj - kazala je Adžović.
<h2>Projekti na sjeveru</h2>
Rakočević je, pored ovog, imao još set pitanja vezanih za projekte na sjeveru države.
- Kad očekujete početak radova na putu prema skijalištu u Kolašinu, kroz Smajlagića polje? Kada će javna garaža na skijalištu u Kolašinu biti staviljena u funkciju? Kada očekujete završetak radova na ski-centrima Cmiljača i Žarski? Kada očekujete završetak radova na realizaciji projekta Đalovića pećina? Kada očekujete početak radova na dionici Berane - Rožaje? Kada očekujete nastavak realizacije važnog resursa opštine Rožaje na skijalištu Štedim - Hajla - pitao je Rakočević.
Imajući u vidu potrebu dinamičnog razvoja sjevera Crne Gore u sustizanju ekonomske i privredne zaostalosti za južnim dijelom i značajnim dijelom središnjeg regiona drave, od ključne važnosti je, istakao je on, razvoj putne infrastrukture koji bi trebalo da predstavlja pretpostavku investicione atraktivnosti i biznis konkurentnosti gradova na sjeveru.&nbsp;
- Najznačajnije, bez razvoja infrastukture, a zatim i poslovnih i životnih sadržaja, nastaviće se trend iseljavanja građana sjevera, a popis stanovništva iz 2023. godine je pokazao da je ta kategorija najdramatičniji aspekt crnogorske demografije. S tim u vezi, aktivnosti od politikih promjena 2020. godine su planski imale za cilj zanemarivanje sjevera i usporavanje i zaustavljanje krupnih projekata koje je bivša vlast realizovala odnosno zapocčla od 2006. do 2020. godine. Osnivanjem Vašeg ministarstva, najavljene su promjene, ipak još uvijek se čekaju konkretni rezultati. Zbog svega pomenutog važno je da saopštite javnosti konkretne vremenske okvire otpočinjanja, odnosno završetka nekih od najznačajnijih projekata za razvoj sjevera - poručio je Rakočević.
Adžović je rekla da je MJU svakodnevno u komunikaciji sa Opštinom Kolašin od koje su dobili informaciju da se radi na izradi projektne dokumentacije za realizaciju radova na putu prema skijalištu u Kolašinu, kroz Smajlagića polje, a koji je u završnoj fazi revizije projekta.
- U pitanju je projekat vrijedan 16 miliona eura i MJU je u komunikaciji sa Ministarstvo finansija kako bi se u budžetu za narednu godinu planiralo uvećanje ukupne vrijednosti opredijeljenje za ovaj projekat, kako bi se stvorili uslovi za realizaciju projekta - kazala je ministarka.
Ona je rekla da će MJU sprovesti postupak javne nabavke za izvođenje radova tokom 2026. godine kada se može očekivati izvođenje radova na ovom putnom pravcu.
Odgovarajući na ostala pitanja, Adžović je rekla da su to sve projekti započeti 2014. godine.
- Mi smo danas u 2025. godini, a i dalje pričamo o realizaciji ovih projekata. Zabrinjavajuće je i za vas i za nas. Moramo da budemo fer - istakla je ona.
<h2>"Nastavak projekta Đalovića pećina, Štedim - Hajla najviše odmakao"</h2>
Kako je rekla, prva faza garaže na skijalištu u Kolašinu biće gotova do sredine 2026. godine.
- A s obzirom da je gotov revidiran projekat za drugu i treću fazu i u njihovu realizaciju krenuće se tokom 2026. godine - kazala je Adžović.
Govoreći u projektu Đalovića pećina, ministarka je rekla da je postignut dogovor sa izvođačem radova, pa će, uvjerava Adžović, ovaj projekat biti nastavljen.
Ona je saopštila i da je u toku postupak evaluacije ponuda za rekonstrukciju puta Berane - Rožaje.
- Predviđeno je da taj postupak traje četiri mjeseca s obzirom na složenost procedura - kazala je Adžović.
Adžović je istakla da je projekat skijališta Štedim - Hajla najviše odmakao, navodeći da su u toku javna nadmetanja raspisana od formiranja Ministasrtva.
- Ovaj projekat je najdalje odmakao u realizaciji, i možemo očekivati najbrže stavljanje u funkciju - poručila je Adžović.
<h2>Investiciona konferencija na Luštici i naredne godine</h2>
Rakočević je odgovorio da je dinamika radova od političkih promjena, a prije osnivanja MJU, bila katastrofalna.
- Podstičem Vas da što prije riješimo infrastrukturne i razvojne objekte na sjeveru da bi ljudi dolazili, vraćali se i radili u svojim gradovima, a ne išli van Crne Gore - kazao je Rakočević.
Na dodatno pitanje o investicionoj konferenciji na Luštici, Adžović je odgovorila da će biti odrganizovana i naredne godine kada će biti obilježeno 20 godina od obnove nezavisnosti Crne Gore.

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Adžović: Do kraja godine potpisivanje ugovora o izgradnji druge dionice auto-puta, početak radova u 2026.

Na tender za projektovanje i gradnju druge dionice auto-puta od Mateševa do Andrijevice, dostavljene su četiri ponude, od kojih su tri dostavili konzorcijumi.
Iz Monteputa su kazali da su ponude dostavili China Communications Construction Company, te konzorcijumi Cengiz-Azvirt, Shandong Foreign Economic &amp; Technical Cooperation sa Shandong Luqiao Group, kao i Power Construction Corporation of China.
Iz kompanije su objasnili da sijedi postupak vrjednovanja tehničkih ponuda, koji će biti okončan u najskorijem roku. 
- Nakon odobrenja Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), pristupićemo otvaranju finansijskog dijela ponuda, te konačnom izboru projektanta i izvođača radova tog od velikog značaja instrastrukturnog projekta - navodi se u saopštenju Monteputa.

Portal ETV

Četiri ponude za drugu dionicu auto-puta

Portal ETV objavljuje detalje o uslovima pod kojima će se Vlada Crne Gore zadužiti 200 miliona eura kod Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) radi nastavka izgradnje auto-puta Bar–Boljare, dionice Mateševo–Andrijevica.
Zakonom o budžetu i Odlukom o zaduživanju Crne Gore za 2025. godinu planirano je zaduženje kod EBRD-a u iznosu do 200 miliona eura.
Kako se navodi u dokumentu u koji je Portal ETV imao uvid, sredstva biće obezbijeđena kroz dvije tranše – po 100 miliona eura. Prva tranša će biti dostupna odmah po potpisivanju Ugovora, dok će druga biti aktivirana tri godine kasnije.
Ključni uslovi kreditnog aranžmana:
• Iznos kredita: 200 miliona eura (dvije tranše po 100 miliona)
• Rok otplate: 18 godina (uključuje grejs period od 4 godine).
Kada su u pitanju troškovi finansiranja, u dokumentu se navodi ds će se primjenjivati opšti uslovi finansiranja EBRD-a, koji podrazumijevaju:
- godišnju varijabilnu kamatnu stopu Euribor +1%;
- naknadu za obradu kredita od 1%;
- naknadu na nepovučena sredstva koja će se obračunavati po stopi od
0,5% na nepovučeni dio kredita;
- naknadu za otkazivanje neiskorišćenog dijela kredita od 0,125% neiskorišćenog kredita;
- naknadu za prijevremenu otplatu kredita od 0,125% preostalog duga.
Pored ugovora o kreditu, biće potpisan i Ugovor o projektu koji definiše upravljanje i realizaciju radova.
Ko potpisuje Ugovor o projektu?
Ugovor o projektu zaključuju:
• Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD)
• Ministarstvo saobraćaja
• Uprava za saobraćaj
• Monteput
U skladu sa Zakonom o putevima, Monteput će imati ključnu ulogu kao Upravljačko tijelo projekta (Project Entity). Njegove obaveze uključuju:
• Pribavljanje potrebnih dozvola i licenci
• Održavanje izgrađenog auto-puta
• Upravljanje projektom u skladu sa međunarodnim standardima
U dokumentaciji se navodi da zaključenje ovih ugovora predstavlja važan korak ka daljoj izgradnji auto-puta Bar–Boljare, jačanju regionalne povezanosti i integraciji Crne Gore u evropske transportne tokove. Dionica Mateševo–Andrijevica nosi snažan razvojni potencijal za sjeveroistočni dio zemlje i predstavlja investiciju u budućnost Crne Gore.
Potpisivanju ugovora, koje će biti upriličeno danas, prisustvovaće i predsjednik Vlade Milojko Spajić.

Miraš Dušević

Portal ETV objavljuje uslove pod kojima se Vlada zadužuje 200 miliona za drugu dionicu auto-puta

Monteput i konzorcijum Safege zaključili su ugovor o pružanju konsultantskih usluga u okviru projektovanja i izgradnje druge dionice auto-puta Bar-Boljare, od Mateševa do Andrijevice.
U ovom konzorcijumu su, kako je precizirano beogradska firma Sage, SUEZ Consulting iz Francuske i SBCC sa Cetinja.
- Vrijednost zaključenog ugovora iznosi 2.400.000 eura, a konsultanti će pružiti podršku Poslovnoj jedinici Monteputa zaduženoj za implementaciju ovog strateški važnog infrastrukturnog projekta. Podrška se odnosi na pripremu i pregled tenderske dokumentacije, pomoć u procedurama javnih nabavki (pretkvalifikaciju i evaluaciju ponuda), savjetovanje u vezi sa praćenjem ugovora i rješavanje eventualnih sporova, te implementaciju najviših međunarodnih ekoloških i socijalnih standarda - precizirano je u saopštenju.
Ovaj konzorcijum izabran je na tenderu koji je raspisan 30. jula 2024, a čiji su uslovi usklađeni sa pravilima i politikama nabavke Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).&nbsp;
- Angažovanje stručnjaka omogućava primjenu međunarodnih standarda i najboljih praksi u upravljanju projektom, osiguravajući transparentnost, efikasnost i usklađenost sa zahtjevima EBRD-a - ističu iz Monteputa.
Bord direktora EBRD-a je 9. jula zvanično odobrio 200 miliona eura kredita po povoljnim uslovima za izgradnju druge dionice auto-puta od Mateševa do Andrijevice.&nbsp;
- Dobijanje ovog kredita rezultat je predanog i kordinisanog rada Monteputa i Vlade Crne Gore na ispunjavanju svih uslova EBRD - zaključuje se u saopštenju.

1250x600

1084x550

Monteput i konzorcijum Safege zaključili ugovor o konsultantskim uslugama za drugu dionicu auto-puta

Predstavnici Građanskog pokreta URA ponovo su danas u skupštinsku proceduru predali Prijedlog zakona o državnom fondu Stan za sve, navodeći da ovoga puta očekuju podršku poslanika.
Poslanik Građanskog pokreta URA u Skupštini, Zoran Mikić, podsjetio je da su ovu priču pokrenuli prije dvije i po godine.
- Suština jeste da se formira državni fond čiji bi početni kapital bio 20 miliona eura. Iz tog fonda bi država gradila stanove sa izvođačem radova po principu - projektuj i izgradi. Nakon izgradnje stanova, država bi izvođaču platila radove poslije tehničkog prijema, a građanima ih prodavala po cijeni izgradnje - objasnio je Mikić.
Prema njegovim riječima, suština zakona je da se stanovi građanima prodaju stanovi po cijeni izgradnje i da država nema nikakvu zaradu, a da građani, nakon što zgrada prođe tehnički prijem, te stanove mogu iskoristiti kao kolateral kod komercijalnih banaka.
Prioritet za kupovinu stanova imali bi podstanari i građani koji nemaju rješeno stambeno pitanje.
- Prioritetne grupe koje smo definisali ovim zakonom su mladi bračni parovi do 35 godina, bračni parovi sa djecom, samohrani roditelji, porodice sa djecom sa smetnjama u razvoju, žrtve nasilja u porodici, lica koja su ostvarila poseban naučni, umjetnički ili sportski doprinos i penzioneri - precizirao je Mikić.
Cilj je da se građanima omogući da ostvare kupovinu prve nekretnine po cijenama koje su duplo povoljnije od onih koje trenutno važe na tržištu nekratnina.
- Naša je procjena da kada se izuzmu troškovi za komunalno opremanje, troškovi zemljišta i naknada za gradnju, da bi cijena kvadrata iznosila između 900 i hiljadu eura po metru kvadratnom. To je više nego duplo jeftinije u odnosu na ono što trenutno imamo na tržištu nekratnina - naglasio je Mikić.
On je kazao da je u posljednjih pet godina 140 odsto porasla prosječna cijena metra kvadratnog stana u novogradnji.
URA očekuje da poslanici u Skupštini ovaj put podrže predloženi zakon.
- Očekujemo da pojedinačne partijske interese ostave po strani i da ovu temu, koja je jedna od najvažnijih za građane, stave visoko u svoj agendi prioriteta, da se zajedno okupimo oko ovog zakonskog rješenja i da probamo da riješimo inflaciju, makar u ovom dijelu koja se odnosi na cijene nekretnina u Crnoj Gori - rekao je Mikić.
Generalni sekretar URA, Mileta Radovanić, podsjetio je da su istu inicijativu predali još u maju prošle godine, ali da se do danas ništa nije desilo po tom pitanju, vjerovatno jer je parlamentarna većina odbila predlog zato što dolazi iz redova opozicije.
- Građani su izgubili vrijeme. Do sada je moglo da bude izgrađeno, po našoj procjeni, 500 stambenih jedinica, odnosno 500 porodica moglo je da riješi stambeno pitanje. Nasuprot tome, imali smo druge inicijative i priče koje nijesu baš realnost, to je priča oko Veljeg brda, gdje ništa konkretno nije učinjeno - rekao je Radovanić.
On je apelovao na sve u parlamentu da ovoga puta izglasaju predloženi zakon i dodao da će URA biti otvorena za amandmane.

GP URA ponovo predala u skupštinsku proceduru Prijedlog zakona o državnom fondu Stan za sve

Postoji značajan prostor za dodatno jačanje bilateralne saradnje u svim oblastima od obostranog interesa - ocijenjeno je na sastanku potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića sa turskim ambasadorom Barišom Kalkavanom.
Ibrahimović ga je, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, primio u oproštajnu posjetu i zahvalio na posvećenom radu i doprinosu razvoju odnosa između dvije države, te poželio uspjeh u daljem profesionalnom angažmanu.
- Obje strane naglasile su tradiciju prijateljskih odnosa i kontinuiranog dijaloga - dodali su u njegovom kabinetu.
Ibrahimović se danas u odvojenim susretima sastao i sa ambasadorima Švedske i Tunisa u Crnoj Gori.
- Sastanak sa nerezidentnom ambasadorkom Kraljevine Švedske Šarlot Samelin bio je prilika za razmjenu mišljenja o modalitetima intenziviranja političkih kontakata i bilateralnih odnosa između Crne Gore i Švedske, koje karakterišu dugogodišnje prijateljske i savezničke veze - naveli su u saopštenju.
Pored jačanja saradnje u ključnim oblastima kao što su ekonomija i turizam, bilo je riječi o procesu evropske integracije Crne Gore.
- U tom &nbsp;kontekstu, ambasadorka Samelin je istakla snažnu podršku cilju da Crna Gora postane prva sljedeća članica EU, dodavši da će Švedska nastaviti da pruža ekspertsku i političku pomoć na tom putu - naveli su u saopštenju.
U susretu sa nerezidentnom ambasadorkomTunisa Imen Lažili Amari, bilo je riječi o daljem jačanju saradnje na bilateralnom nivou, kao i u okviru multilateralnih foruma i incijativa.
- Poseban akcenat stavljen je na oblasti turizma, investicija i saobraćajne povezanosti, kao i na saradnju u oblastima kulture, obrazovanja i sporta - naveli su u saopštenju.
Naglasili su da su se sagovornici saglasili da će osnaživanje normativno-pravne osnove stvoriti dodatni prostor za intenziviranje saradnje i političkog dijaloga.
- Na sastancima su razmijenjena mišljenja o aktuelnim geopolitičkim izazovima, uz potvrdu spremnosti da se nastavi jačanje partnerskih odnosa i saradnje na bilateralnom i multilateralnom planu - zaključili su u saopštenju.

Ibrahimović sa Kalkavanom: Postoji značajan prostor za dodatno jačanje bilateralne saradnje

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o izmjenama Zakona o strancima, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Gost današnje Drugačije radio veze je Aleksandar Radoman.
Tema: Kakva država progoni antifašiste
Dekan FCJK i jedan od 35 procesuiranih zbog protesta protiv dodjele Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću govori o još jednom potezu vlasti koji otkriva njen anticrnogorski i antidemokratski karakter.
Početak DRV u 11,10h
Autor emisije: Darko Šuković

Radoman u DRV: Kakva država progoni antifašiste

Sud za prekršaje u Podgorici je odgovorio na pitanje M portala i Televizije E koga je sve Uprava policije procesuirala zbog protesta održanog pred vilom Gorica 8. jula ove godine. Evo njihovog odgovora:
Povodom mail -a upućenog ovom sudu dana 10.12.2025.godine, a nakon što smo izvršili provjeru kroz službenu evidenciju koja se vodi kod Suda za prekršaje u Podgorici, obavještavamo Vas da je Uprava policije, Odjeljenje bezbjednosti Podgorica, podnijela Sudu za prekršaje u Podgorici 35 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, a vezano za događaj koji se dogodio dana 08.07.2025.godine u Podgorici i to :
1.Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15311/25-19 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
2. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15312/25-42 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
3. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15314/25-36 protiv N. I. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
4. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15315/25-19 protiv J. F. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
5. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15316/25-48 protiv K. V. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
6. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15317/25-2 protiv D. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
7. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15318/25-44 protiv P. A. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
8. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15319/25-36 protiv P. M. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
9. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15320/25-19 protiv LJ. A. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
10. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15321/25-45 protiv R. D. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
11. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM, br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15323/25-2 protiv Đ. M. zbog prekršaja iz čl. 11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
12. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15324/25-48 protiv T. R. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
13. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15325/25-44 protiv M. B. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
14. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15326/25-42 protiv M. D. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
15. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15327/25-50 protiv R. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
16. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15328/25-49 protiv L. V. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
17. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15329/25-19 protiv G. M. zbog prekršaja iz čl. 11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
18. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15330/25-47 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
19. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15331/25-42 protiv V. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
20. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15332/25-45 protiv N. P. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
21. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15333/25-43 protiv V. LJ. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
22. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15334/25-43 protiv Š. B. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
23. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15335/25-36 protiv D. L. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
24. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15336/25-36 protiv S. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
25. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15337/25-4 protiv K. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore. 

26. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15338/25-50 protiv M. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
27. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15339/25-49 protiv H. H. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
28. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15340/25-4 protiv S. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
29. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15341/25-4 protiv K. I. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
30. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15342/25-19 protiv R. A. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
31. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15343/25-47 protiv L. S. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
32. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15344/25-50 protiv Š. M. zbog prekršaja iz čl.12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
33. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15345/25-42 protiv Š. E. zbog prekršaja iz čl. 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
34. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15346/25-44 protiv I. D. zbog prekršaja iz čl.11 i 12 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
35. Po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka Uprave policije, OB Podgorica, Stanica policije za JRM br.17244/2025 formirani su spisi predmeta poslovne oznake PP.br.15347/25-2 protiv H. O. zbog prekršaja iz čl.11 Zakona o javnom redu i miru Crne Gore,
Ukazujemo da Sud u javnim saopštenjima i medijskim obraćanjima koristi samo inicijale kada su u pitanju imena i prezimena okrivljenih, jer je takav način saopštavanja u skladu sa važećim zakonskim propisima i standardima izvještavanja, a kako bi se izbjeglo prejudiciranje krivice i osigurala objektivnost u informisanju javnosti.

Evo spiska osoba koje je Uprava policije procesuirala zbog protesta

Čast mi je bila što sam bio kod Vile Gorica sa hiljadama onih koji brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji, a oni koji procesuiraju ljude koji mirnim protestom iskazuju svoj stav su baš mnogo glupi - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, komunikolog Miodrag Strugar.
On je među 35 lica koja će biti procesuirana zbog protesta uoči dodjele Trinaeatojulske nagrade, a taj poziv od policije je, kako kaže, za njega velika čast. 
Podsjeća i da niko nije procesuiran zbog izlivanja spomenika četničkom komandantu, zbog pisanja i uzvikivanja parola ,,Ubij Turčina”, zbog prekida projekcije filma na albanskom jeziku i još mnogo primjera kojima crnogorska javnost svakodnevno svjedoči. 
- Čast mi je bilo biti na tom mjestu i biti sa tim ljudima, kao što mi je čast što sam među više hiljada ljudi koji žele da brane prave vrijednosti na kojima treba da se temelji Crna Gora, zbog kojih i jedino vrijedi da postoji. Moja osjećanja su bila pomiješana, bio sam srećan, radostan zbog toga što mi je potvrdila i moja majka sa kojom sam bio u tom trenutku koja mi je rekla ,,bravo sine, srećna sam što si na pravoj strani”, a ona ima 83 godine i to je sa jedne strane - ponos. Sa druge strane nijesam se mogao oteti čuđenju, znao sam da su bahati, znao sam da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi, a ovim pokazaju da su baš mnogo glupi kad procesuiraju ljude koji iskazuju svoj stav prema nečemu, pa i prema bilo čemu. Da ne pričamo o tome ko je i na koji način dobio nagradu. Oni procesuiraju nas koji ne pristajemo da nam četnička ideologija bude vladajuća ideologija i da se i ova generacija i buduće generacije u Crnoj Gori obrazuju ili da su dio četničke ideologije koju oni očigledno žele da uspostave - rekao je Strugar. 
Podsjeća da je analizirao rad Demokrata koji drže bezbjednosni sektor, te ukazivao da koriste Gebelsove principe propagande, pokušavajući da ih primijene, ali nije bio, kako dodaje, u pravu da su to samo Demokrate, nego svi oni koji čine trenutnu crnogorsku vlast.
-Da nijesu svi onda bi im neko rekao nešto, ili ima šefa i nad šefom, ili bi se neko ogradio i rekao da to nije u redu. Vlast očigledno želi da uguši prvo kritičku misao, kritičku riječ, svaku vrstu pobune i misle da će nekoga da prepadnu. Oni znaju da nas neće prepasti, znaju da nas neće umiriti, da će uvijek naići na otpor, ali ono što oni pokušavaju je da pokažu svima u Crnoj Gori, svakome da pokažu da ako dignu glas protiv njih iz vlasti, ili protiv toga što ta vlast čini ili ne čini, a trebalo bi da čini, da će proći kao ovog puta nas 35, juče Boban Batrićević zbog nekog teksta, prekjuče neko drugi zbog neke misli ili teksta, u svakom slučaju vidimo da su spremni na sve i naravno da će im se ta spremnost obiti o glavu - poručio je Strugar.
Ukazuje da je prije tri dana izdato saopštenje u kome se pominju samo troje od 35 koji će biti procesuirani, poslanik DPS-a Oskar Huter, građanska aktivistkinja i članica Savjeta za građansku kontrolu policije i jedna mlađa žena, što je, kako kaže, prava slika Demokrata.
- Demokrate su počele tako što su imale tizer kampanju, a to je kampanja kad nešto malo otkrijete ali ne kažete sve i oni to nastavljaju i sad dok su na vlasti. Vjerovatno to na Megatrendu uče, ja ne znam gdje 15 godina neko studira pa misli da to tako treba, oni umjesto informišu građane, da informišu javnost, da su procesuirali nekih 35 ljudi zbog čega su ih procesuirali, da navedu osnov za to procesuiranje i da daju saopštenje u kome će dati sve te podatke, pa makar i sa inicijalima, kao što su to danas iz Suda za prekršaj uradili, oni idu sa tizer kampanjom. Zašto Aida Petrović, zato što je u Savjetu za građansku kontrolu policije, njima smeta kontrola policije, zato Aida Petrović. Zašto Oskar Huter, zato što je poslanik jedne opozicione partije, vrlo aktivan poslanik i vrlo dobar opozicioni poslanik, nijesu svi takvi, pa žele da naprave da je to bio partijski skup, a ne građanski skup i vrlo oni ciljano idu, komunikaciono. Naravno da griješe, ali to samo pokazuje ko su i kakvi su i na šta su sve spremni, jer da nije to tako oni bi odmah izašli sa cijelim saopštenjem sa svim podacima, sa inicijalima, informisali javnost da nešto rade, a ovaj način, hiljade ljudi je razmišljalo je li među tih 35 - naglasio je Strugar.
Smatra da su ciljano izabrali 35 osoba, jer se radi o osobama koje javno nastupaju, koje su prepoznatljive u javnosti, koje mogu da imaju uticaja, ali da u djelovanju tih osoba nije bilo elemenata kažnjivosti. 
- Bio sam na mnogo protesta, još kao mlad devedesetih godina, sami početak devedesetih i kasnije na protestima gdje su možda mogli naći elemente nekog kažnjivog djela, ovdje zaista nije bilo nego smo protestovali protiv toga da se najveća crnogorska nagrada dodijeli nekome ko to prvo ne zaslužuje zbog toga što je nepostojeće djelo za koje je dobio književnu nagradu i drugo zato što su to napravili da bi promovisali četničku ideologiju i negaciju Crne Gore. Njihov cilj je da obesmisle ne samo kulturu crnogorsku, ne samo sve one vrijednosti crnogorske, nego i postojanje Crne Gore same - rekao je Strugar. 
Prisjeća se da je tog dana i sam isprskan biber sprejem, kao i mnogi drugi učesnici protesta, od kojih su neki morali potražiti ljekarsku pomoć, a kao svijetli primjer navodi policajca koji mu je rekao da bi volio da je na suprotnoj strani. 
- Policajac mi je dao savjet da ne diram rukama oči, da će mi biti gore, pa sam mu rekao da imam iskustva i sa suzavcem, da znam to, malo smo se šalili i taj policajac mi je rekao ,,meni je posao da budem ovdje, a volio bih da sam sa druge strane”, to je moje iskustvo. Bilo je jako brutalnih, bez ikakvog razloga su počeli da nas prskaju i da pokušavaju da izazovu incident, to su oni radili - zaključio je Strugar.

Strugar: Znao sam da su bahati i da su spremni na sve, ali nijesam znao da su glupi

Moj suprug Duško Roganović ni jedan euro nije dao mojoj porodici, niti bi moj otac penzionisani policijski funkcioner Duško Koprivica koji je živio časno i pošteno prihvatio da prenosi novac i zakopva ga u dvorištu porodične kuće - kazala je Bojana Roganović u Višem sudu u postupku koje SDT pokrenulo protiv četiri člana njene porodice tereteći ih za pranje novca.
Na optužnici je njen otac Duško, majka Radosava, brat Strahinja i suprug Duško Roganović koji je nedostupan crnogorskim vlasnika a, prema evidenciji policije, slovi sa visokorangiranog člana kavačke kriminalne grupe i potražuje se za učešće u ubistvu.
Koprivice i Roganović se, prema navodima optužnice, terete da su oprali 964.850 eura.
Bojana Roganović je pred sudskim vijećem kojim predsjedava sudija Nikola Boričić kazala da neće iskoristiti zakonsko pravo da ne svjedoči, jer su optuženi njeni najbliži srodnici.
- Spremna sam danas da dam iskaz. Sa mojim suprugom Duškom Roganovićem upoznala sam se 2016. godine. Moj otac je tražio da ga upozna i on je bio protiv te veze &nbsp;- ispričala je Bojana Roganovića.
Objasnila je da je njen suprug bio osuđen zbog ubistva, ali da je to bio "splet nesrećnih okolnosti" i željela je da ga porodica gleda njenim očima.&nbsp;
Ona je dodala da je nakon dva mjeseca veze odlučila da se preseli u Herceg Novi i dva mjeseca su živjeli u stanu, da bi nakon toga Duškov otac Niko Roganović poklonio im kuću na Savini i dao im novac da je renoviraju.
- Niko Roganović nam je dao finansijsku potporu i samo je tražio od nas da se fokusiramo na miran život, osnujemo porodicu i da nam ništa neće faliti - ispričala je Roganović.
U aprilu 2017. godine ispod auta Duška Roganovića je postavljena eksplozivna naprava i on je tada teško povrijeđen, amputurane su mu obje noge.
- Nakon toga njegov otac Niko podredio je svoj život oporavku svog sina i rekao da će dati sav novac za liječenje. Dva mjeseca u Beogradu je trajala borba za Duškov život - kazala je Bojana Roganović.
Nakon dva mjeseca od kada je Duško stigao u Herceg Novi sa liječenja, kako je navela, ubijen mu je otac.
Njenom tadašnjem &nbsp;momku, sada suprugu, nije padalo na pamet da se bavi kriminalom, bio je u bolovima od povreda sa druge strene otac mu je ubijen i to je teško podni.
Njenom suprugu osim oca, ubijen je rođeni brat Šćepan i brat od strica Valdimir Roganović.
- Tri godine policija je često dolazila kod njenog supruga da bi vidjeli da li ima neka saznanja o ubistvima njegovih najbližih - ispričala je Bojana Roganović.
U detaljnom iskazu navela je i da su dobili dijete u februaru 2021. i da je sredinom te godine njen suprug Duško Roganović otišao na liječenje u Austriju sa svojim dokumentima i to preko podgoričkog aerodrom.
- Da se krio ne bi išao na Aerodrom. Moj suprug nije imao kriminalni novac, jer je on jedini nasljednik. Moj svekar nam je ostavio dosta novca - kazala je Roganović.
Ona je na pitanje tužiteljke Tanje Čolan Deretić odgovorila da je liječenje njenog supruga plaćeno preko računa jer je njegov brat Šćepan imao građevinsku firmu.
Roganović je bila kategorična da njen suprug nije koristio tzv. štek stanove, niti se krio i sve vrijeme je bio u kući na Savini. Ona je navela i da misli da njen suprug nije koristio skaj aplikaciju.
- Ja nikada mog oca nijesam pitala vezano za supruga da nešto interveniše u policiji ili bilo što da pita za njega. Na to nijesam smjela ni pomisliti - kazala je svjedokinja.
Na pitanje branioca porodice Koprivice, advokata Danila Mićovića kazala je da Niko Roganović i njena svekrva Branka su 30 - 40 godina svojim radom stekli piceriju, ribarnicu, hotel, brod, stanove...
-Živjeli su skromno, moj svekar nije bio rasipnik - istakala je Roganović.
Ona je navela da njen suprug Duško Roganović ništa nije radio - ni nezakonite, niti zakonite poslove jer je bio loše zbog gubitka oca i braće a i imao je velike bolove i njegov oporavak je bio težak.
Bojana Roganović je rekla da u Nikšiću njena porodica ima kuću u kojoj živi i dva objekta sa apartmanima.
- Sve je pokriveno kamerama i nemogućebje bilo kopati po dvorištu nešto jer kuće gledaju na dvorište. Sve je &nbsp;pokriveno kamerama &nbsp;- naglasila je Roganović.
U optužnici protiv Koprivica i Roganovića navodi se da su se u oktobru 2019. godine pa nadalje udružili radi pranja novca. Kako se osnovano sumnja, Roganović je znao da novac potiče od kriminala i on je dao instrukcije Koprivicama kako da ga „prenose“.

Bojana Roganović: Moj suprug Duško nije imao kriminalni novac, njegova porodica je imala hotel, ribarnicu, stanove, lokale, brod i to su stekli svojim radom

Andrija Marković i Mile Jovanović ranjeni su u pucnjavi koja se večeras dogodila u Nikšiću, potvrđeno je nezvanično Portalu ETV.
Oglasila se i policija saopštenjem u kome je navedeno da je večeras, oko 22:30 sati, za sada nepoznata osoba u jednom ugostiteljskom objektu u Nikšiću upotrijebila vatreno oružje, te da su projektili pogodili A.M. i M.J.
Povrijeđeni su prevezeni na ukazivanje ljekarske pomoći u Medicinski centar u Nikšiću, dok je sa događajem upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici.
- Policija je blokirala uže i šire lice mjesta i uspostavila blokadu grada, te policijski službenici preduzimaju intenzivne aktivnosti na identifikaciji počinioca ovoga djela i utvrđivanju svih okolnosti pod kojima je došlo do upotrebe vatrenog oružja - navedeno je u saopštenju policije.
Iz policije kažu da, iako su povrijeđeni pripadnici jedne organizovane kriminalne grupe, u ovom trenutku ne mogu potvrditi da je ovaj događaj povezan sa djelovanjem organizovanih kriminalnih grupa, dok ne bude prikupljeno više informacija i dok ne budu utvrđene sve činjenice i okolnosti pod kojima je djelo izvršeno. O ishodu istrage će, kako kažu, javnost blagovremeno obavijestiti.
Prema podacima bezbjednosnih službi, Jovanović i Marković su članovi škaljarskog klana.
Podsjećaju da je jedan od povrijeđenih tokom ove godine imao sukob sa navijačkim grupacijama u jednom ugostiteljskom objektu u Nikšiću, zbog čega se nalazio u pritvoru u UIKS-u.
- U toku je krivični postupak protiv istog - kazali su u policiji.

Tag: druga-dionica