Protiv M.L. (19) iz Berana i N.D. (36) iz Podgorice podnijete su krivične prijave zbog sumnje na omogućavanje uživanja opojnih droga.
M.L. se sumnjiči da je marihuanu obezbijedio za tri osobe u Beranama, a N.D. u Bijelom Polju jednoj osobi iz Podgorice.
- Sprečavanje, otkrivanje i procesuiranje svih oblika zloupotrebe opojnih droga će i u narednom periodu biti jedan od prioriteta u radu službenika Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“ - naveli su u policiji.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Berancu i Podgoričaninu krivične prijave zbog sumnje da su drugima omogućili drogiranje

U Francuskoj je u toku istraga protiv visokog državnog službenika Kristijana Negra, kojeg više od 240 žena optužuje da ih je godinama drogirao tokom razgovora za posao u Ministarstvu kulture. Žene tvrde da im je u kafu ili čaj potajno dodavao snažan diuretik, a zatim ih vodio u duge šetnje daleko od toaleta, izazivajući nekontrolisanu potrebu za mokrenjem i dovodeći ih u stanje teškog poniženja, piše The Guardian.
Istražni sudija ispituje navode da je Negre tokom devetogodišnjeg perioda sistematski sprovodio ovaj neobični obrazac ponašanja. Nakon što bi žene popile napitak, predlagao bi da se razgovor nastavi u šetnji. Mnoge od njih prisjećaju se osjećaja velike neprijatnosti dok su se borile sa sve jačom potrebom da odu u toalet. Neke od njih nijesu uspjele da ga pronađu na vrijeme, što je na njih ostavilo trajne posljedice.
Slučaj je otkriven 2018. godine, kada ga je kolega prijavio zbog pokušaja fotografisanja nogu jedne službenice. Policija je tada pronašla tabelu u računaru nazvanu „Eksperimenti“, u kojoj je Negre navodno precizno bilježio vrijeme davanja supstance i reakcije žena.
Godinu kasnije bio je suspendovan i stavljen pod zvaničnu istragu zbog niza optužbi — od drogiranja do seksualnog napada. Njegova advokatica nije željela da komentariše slučaj dok je istraga u toku.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fnouvelleaubefr%2Fstatus%2F1987943340004807088%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1987943340004807088%7Ctwgr%5E4d77be67faf00576bc8839dbb3984550339dc337%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<h2>Iskustvo koje je ostavilo trajne emocionalne posljedice</h2>
Silvi Delezèn, 45-godišnja marketing stručnjakinja, jedna je od žena koje su ga prijavile. Kada ju je Negre 2015. kontaktirao preko LinkedIna i pozvao na razgovor u Pariz, bila je oduševljena.
- Sanjala sam da radim u Ministarstvu kulture - ispričala je.&nbsp;
Međutim, umjesto očekivanog posla, doživjela je iskustvo koje je ostavilo trajne emocionalne posljedice.&nbsp;
- Tada nijesam ni znala da ovakav vid napada postoji - rekla je ona.
Tokom razgovora, iz pristojnosti je prihvatila kafu. Negre joj je, tvrdi, predao šolju nakon što se nakratko okrenuo, a zatim predložio šetnju kroz Tilerije.
- Osjećala sam sve jaču potrebu da odem u toalet. Ruke su mi drhtale, srce mi je jako lupalo, znojila sam se i bilo mi je neprijatno. Rekla sam mu da mi je potrebna pauza, ali on je nastavio da hoda - ispričala je ona.
Na kraju je morala da se skloni pored jednog tunela.&nbsp;
- Prišao je, skinuo jaknu i rekao: "Zakloniću vas." Bilo mi je čudno - navela je.
Godinama je krivila sebe, izbjegavala Pariz i odustala od traženja posla.&nbsp;
- Imala sam košmare, izlive bijesa. Prestala sam da tražim posao jer sam mislila da nijesam dovoljno dobra - ispričala je.
Slično iskustvo imala je i Anais de Vos, koja je 2011. kao 28-godišnjakinja bila na razgovoru za posao. Nakon kafe koju joj je pripremio, Negre ju je poveo u šetnju. Kada je rekla da joj je potreban toalet, ignorisao je.&nbsp;
- Pogledao me i rekao: "Treba li ti toalet?" Bila sam zatečena - kazala je ona.
Uspjela je da uđe u jedan kafić, ali je već bilo kasno.
Emili, koja je koristila pseudonim, imala je 29 godina kada ju je 2017. pozvao na razgovor u Strazbur. Nakon što joj je ponudio čaj, odveo ju je u dugu šetnju.&nbsp;
- Rekla sam da moram u toalet, ali on je insistirao da nastavimo. Hodao je veoma sporo... osjećala sam vrtoglavicu - ispričala je ona.
<h2>Pravda koja kasni šest godina</h2>
Šest godina nakon početka istrage, suđenje Kristijanu Negreu još nije zakazano, što žrtvama produžava agoniju.
- Šest godina kasnije i dalje čekamo suđenje — to je zapanjujuće. Ovaj proces nam donosi više stresa nego olakšanja. Pravda ne bi smjela tako da izgleda
Sa tim se slaže i Anais de Vos: „Imamo osjećaj kao da smo drugi put viktimizovane.“
Advokatica nekoliko žena, Luiz Beriò, ističe da ovo nije samo stvar seksualne fantazije.&nbsp;
- Radi se o moći i kontroli nad ženama… kroz poniženje i dominaciju - rekla je, dodajući da dugotrajni postupak predstavlja „sekundarnu viktimizaciju“ od strane pravosuđa.
<h2>Odgovornost sistema</h2>
Dok čeka suđenje, Negreu je dozvoljeno da radi u privatnom sektoru. Iako su neke žene dobile odštetu u građanskoj parnici protiv države, samo Ministarstvo kulture nije proglašeno odgovornim. Sindikat kulture CGT smatra da je u pitanju sistemski propust.
- Želimo da ministarstvo prizna svoju odgovornost kao poslodavac — postojao je sistemski problem koji je omogućio visokom državnom službeniku da se ovako ponaša godinama - saopštili su iz sindikata, podsjećajući da su ranije postojale i druge pritužbe na njega.
Silvi Delezèn, koja danas radi u Lilu, zaključuje jasnom porukom: „Moj prioritet je da se ovo više nikada nikome ne dogodi.“

500x500

Službenik drogirao više od 240 žena tokom razgovora za posao: "Nijesam znala da takav napad postoji"

Tabloidizacija medija, uključujući i javne emitere, pojačano prisustvo emisija preko kojih se šire dezinformacije i govor mržnje, devalvacija novinarskih nagrada i loši uslovi rada samo su neki djelovi stvarnosti u kojima Crna Gora i medijski radnici dočekuju Dan novinara - ocijenila je&nbsp;
Crnu Goru, njene novinare/ke i institucije treba da zabrine izostanak truda da se kredibilni mediji očuvaju i dodatni prodor emisija, propagandista i političkih teoretičara zavjere koji pod izgovorom “drugog mišljenja” zapravo pokušavaju uništiti povjerenje u kredibilne medije i šire.
Nekontrolisani sadržaj televizija iz okruženja konstantno, i vjerovatno jače nego ikada, dopire do crnogorske publike, prenosi se na portalima, spuštajući dodatno ionako pogažene standarde kvalitetnog programa i novinarstva.
Novinari su u proteklih nekoliko mjeseci napadani i maltretirani na crkvenim skupovima, na protestima, stvorila se atmosfera u kojoj novinari moraju da traže „blagoslov“ jer će u protivnom biti napadnuti. Državne institucije nisu učinile skoro ništa da ih zaštite i time doprinijele atmosferi u kojoj su novinari legitimne mete. Sve to, uz hvalospjeve o brzom ulasku Crne Gore u EU, pa ćemo ovim putem predložiti nadležnima da uporede uslove rada i zaštitu novinara kod nas i Evropi.
Različito nacionalno-novinarsko organizovanje i hiperprodukcija nagrada po ovom osnovu dodatno ukazuju da se mediji umjesto na kredibilne i nekredibilne više dijele po nacionalnom predznaku, a njihove nagrade nerijetko završavaju u rukama onih čiji je cilj stvaranje nestabilnosti u društvu.
Iako se u javnosti stvara slika da su svi mediji isti, u Crnoj Gori postoje mediji koji odgovorno i kredibilno izvještavaju, a o čijem radu i više brinu i bolje ga čuvaju međunarodne nego domaće institucije i organizacije.
Značajan dio novinara i novinarki u Crnoj Gori i dalje nema adekvatne finansijske i druge uslove za rad, svoj posao obavljaju nezaštićeni, dok ih političari i institucije najčešće ignorišu i biraju kome će odgovoriti na pitanja i dati izjavu ili intervju, a standardi se urušavaju uvozom toksičnih sadržaja koji se prodaju u novinarskim formama.
Dodatno, svjedočimo inflaciji medija na malom tržištu, ne zna se ko ih i kako zaista finansira, što jasno govori da značajan dio njih nije održiv, već postoji kako bi se urušilo povjerenje u medije i zamaglila linija koja razdvaja kredibilne medije od propagandnih emitera.
U vremenu ugrožavanja demokratskih pravila funkcionisanja u svijetu i u Crnoj Gori kredibilno i profesionalno novinarstvo nikad nije bilo važnije - njegova funkcija čuvara
demokratije mora biti branjena i odbranjena – to je jedan od najvažnijih zadataka svih progresivnih djelova našeg društva.
Srećan nam Dan novinara!
Jelena Jovanović
 
 
Izvršna urednica portala Raskrinkavanje.me

Standardi padaju, novinare maltretiraju, a institucije su saučesnici

Vrhovno državno tužilaštvo jeste donijelo obavezujuće uputstvo u slučaju napada na novinare, ali se u praksi pokazuje da institucije ne postupaju uvijek efikasno - ocijenila je glavna i odgovorna urednica M portala Danica Nikolić u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E.
Kako je kazala, u njenom slučaju policija je brzo i profesionalno identifikovala i locirala osobu koja joj je prijetila smrću, dok je u daljem postupku naišla na tromost administracije, prije svega Osnovnog državnog tužilaštva.
- Vrhovno državno tužilaštvo jeste izdalo obavezuće uputstvo u slučaju napada na novinare, međutim u praksi se susrela da je policija brzo i profesionalno odradila posao u identifikovanju i lociranju osobe koja je njoj prijetila smrću, a da je u daljem postupku naišla na tromost administracije, prvenstveno Osnovnog državnog tužilaštva, zbog toga što je nekome iz vlasti odgovaralo da se te prijetnje nastave pune dvije godine - kazala je Nikolić.
U Crnoj Gori se danas obilježava Dan novinara, u znak sjećanja na 23. januar 1871. godine, kada je na Cetinju izašao prvi broj lista „Crnogorac“. Prema riječima Nikolić, ovaj praznik se i ove godine dočekuje u ambijentu koji se, u odnosu na prethodne godine, dodatno pogoršao.
Na jučerašnjoj konferenciji Instituta za medije i Sindikata za medije, podsjetila je ona, saopšten je podatak da su tokom prošle godine zabilježena 33 napada na novinare. Nikolić je ustvrdila da bilježimo nove napade, prijetnje, ali i pritisci institucija.
- Dočekujemo ovaj praznik u ambijentu u kome se bilježe prijetnje, naročito onlajn prijetnje, bilježe se novi napadi na novinare, bilježe se politički pritisci na novinare i na medije i bilježe se svojevrsni pritisci institucija, sa čim se nijesmo susretali često, u smislu neodgovaranja na upite novinara, takozvano ćutanje administracije i razne druge vrste disciplinovanja medija. Ono što vlast i institucije pokušavaju da postignu je tjeranje medija da se bave temama koje zapravo njima idu u prilog, a ne onim što je osnovna funkcija medija da budu promatrači i regulatori društva, posebno političara - rekla je Nikolić.
Ona je ukazala da svaka prijetnja upućena novinarima ide u prilog onima koji su na vlasti, jer se na taj način proizvodi strah i obeshrabruje dalji rad.
- Da li vlast u tom trenutku ima veze sa tim ili nema apsolutno nije važno, važno je da novinar ostane zastrašen. Da li je zastrašen nekim drugim povodom ili zaista te prijetnje podstiče vlast to je druga tema. Svaka vlast je spora kada su u pitanju prijetnje novinarima, ne samo naša nego praktično svuda na svijetu, rijetke su zemlje u kojima se ti slučajevi brzo rješavaju, čak i neka ubistva novinara dugo ostanu neriješena i rijetko se ko time ozbiljno bavi, uvijek u pozadini ima još nešto - istakla je Nikolić.
Govoreći o sopstvenom iskustvu, navela je da je policija u njenom slučaju brzo završila svoj dio posla, ali da je izostala reakcija tužilaštva.
- Vrhovno državno tužilaštvo jeste donijelo obavezujuće uputstvo u slučaju napada na novinare, ali problem je iz mog iskustva i iz onoga sa čim sam se ja susretala u radu institucije, je apsolutna tromost administracije, u mom slučaju policija je jako brzo završila svoj dio posla, pronašla osobu koja joj je slala prijetnje smrću, iskomunicirala sa kolegama na međunarodnom nivou, obavila sve, ali je Osnovno državno tužilaštvo bilo to koje nije u tom trenutku ništa preduzimalo i znate kad su stvari pokrenule - onog trenutka kad sam ja javno rekla da više neću ići ni u tužilaštvo, ni u policiju da dajem izjave, da rade šta god hoće - kazala je Nikolić.
Ona je dodala da napredak Crne Gore na listi Reportera bez granica zavisi i od objektivnosti izvještavanja, odnosno od toga ko su izvjestioci, imajući u vidu brojne izazove i opasnosti sa kojima se novinari suočavaju.
- Tu su i formalne obaveze koje država ispunjava u smislu donošenja novih zakona, novih regulativa koje se pobrinu za ono što je Evropskoj uniji i međunarodnim partnerima najvažnije u našem poslu - pluralizam medija koji mora biti garantovan. Dešava se da nama pluralizam medija ne garantuje ni bezbjednost, ne garantuje ni to da će institucije odgovarati na naša pitanja, ne garantuje nam ni to da nas političari neće targetirati kao što jesu i u protekloj i svih prethodnih godina. Pluralizam medija je nešto što se formalno i u praksi garantuje i kroz određene dotacije države ka medijima, dominantno ka javnim servisima, a ono sa čim se mi susrećemo na terenu je nešto sasvim drugo - zaključila je Nikolić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na YouTube kanalu TV E.

Nikolić: Prijetnje koje dobijaju novinari idu na ruku vlastima, njima odgovara da je novinar zastrašen a slučaj neriješen

V.O. (28) iz Podgorice uhapšena je zbog sumnje da je vanbračnog partnera ubola nožem u grudi nakon kraćeg verbalnog sukoba.
U Upravi policije su naglasili da je ovom događaju prethodilo nasilje u porodici.
- Juče je oko 14 sati dežurna služba Odjeljenja bezbjednosti Podgorica obaviještena od strane Hitne medicinske pomoći da im je prijavljeno da se u ulici Gavra Vukovića nalazi lice sa ubodnom ranom nanesenom oštrim predmetom. Na lice mjesta su upućeni policijski službenici gdje je po nalogu tužioca u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici izvršen uviđaj i izuzet veći broj predmeta i tragova, uključujući i nož za koji se sumnja da je sredstvo izvršenja krivičnog djela, koji će biti upućeni na odgovarajuća vještačenja u Forenzički centar - saopšteno je iz Uprave policije.
Njen partner je transportovan u Klinički centar Crne Gore na ukazivanje ljekarske pomoći, gdje je i zadržan radi daljeg liječenja.
- Policijski službenici su, preduzimajući intenzivne aktivnosti iz svoje nadležnosti na utvrđivanju svih činjenica i okolnosti i potpunog rasvjetljavanja ovoga događaja, u saradnji sa postupajućim višim državnim tužiocem, došli do sumnje da je juče oko 13.30 sati, u stanu koji je lociran u naselju Malo brdo, V.O. (28) iz Podgorice, nakon kraćeg verbalnog sukoba sa vanbračnim suprugom istom nanijela ubodnu ranu u predjelu grudi - naveli su u policiji.
V.O. je uhapšena zbog sumnje na ubistvo u pokušaju i u zakonskom roku će biti privedena postupajućem tužiocu na dalju nadležnost.

Podgoričanka uhapšena zbog sumnje da je nožem ubola vanbračnog partnera

Vlasti u Crnoj Gori prvenstveno proizvode ekonomsku nesigurnost, iz koje potom nastaju sve ostale vrste nesigurnosti, ocijenio je ekonomista Mirza Krnić u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E.
Kako je naveo, pored kriza izazvanih globalnim dešavanjima poput ekonomske krize iz 2008. godine, pandemije kovida i rata u Ukrajini, na enormnu inflaciju i ekonomsku nesigurnost u Crnoj Gori značajno su uticali i domaći ekonomski programi.
- Vlasti produkuju prvenstveno ekonomsku nesigurnost iz koje nastaju sve ostale nesigurnosti, pa pored kriza koje su izazvane globalnim dešavanjima poput krize iz 2008.gone, covid krize i rata u Ukrajini, na enormnu inflaciju i ekonomsku nesigurnost mahom su uticali programi Evropa sad 1 i Evropa sad 2 - rekao je Krnić.
Dok se evropske integracije u Crnoj Gori često predstavljaju kao sinonim za napredak, stabilnost i bolji životni standard, najnoviji podaci Eurostata, prema riječima Krnića, pokazuju drugačiju sliku svakodnevice velikog broja građana. Prema tim podacima, čak 47,9 odsto stanovnika Crne Gore ne može da priušti neočekivani finansijski trošak, po čemu se Crna Gora, iako nije članica Evropske unije, nalazi ispred svih država članica po ovom negativnom pokazatelju.
- Podaci Eurostata govore da polovina građana ne može da priušti iznenadni trošak, dok druga polovina koja to može priuštiti ne znači da živi lagodan život - objasnio je Krnić.
On je ukazao da većina građana živi „od prvog do prvog“, bez obzira na visinu primanja.
- Većina građana živi od prvog do prvog u mjesecu, čak i oni sa značajnim primanjima da bi riješili stambeno pitanje uzimali su skupe kredite, a vidite kako su eksplodirale cijene na tržištu nekretnina. Ono što je kontinuitet svim vlastima u posljednjih 30 plus 6 godina to je produkovanje nesigurnosti kod građana, prije svega ekonomske nesigurnosti, a iz te nastaje sva druga nesigurnost. Mi uopšte nijesmo pripremljeni za bilo koju krizu - rekao je Krnić.
Podsjetio je i na posljedice ekonomske krize iz 2008. godine, kada su u Crnoj Gori zabilježeni pad zaposlenosti, pad investicija i rast javnog duga, kao i na period nakon kovid krize 2020–2021. godine, koji je obilježila visoka inflacija.
- Na krizu su nesporno uticali programi Evropa sad 1 i Evropa sad 2, a nesporan je i globalan uticaj krize na Crnu Goru. Ono što je sporno kod naših vlasti je to što su neaktivne i ne razmišljaju o tome šta će se desiti i da li uopšte naša Vlada vidi kolika je politička nestabilnost u svijetu, šta ako se desi novi rat? Došlo bi do rasta nafte i to bi se sve odrazilo na nas, a taj reaktivni pristup je nekako znakovitost i ove vlasti i prethodnih vlasti, gdje uopšte ne anticipiraju, ne razmišljaju kako da se pripremimo za krize, kako da ostvarimo i opšti interes i dobrobit u vremenima krize ukoliko se kao mali sistem prilagodimo. Ne koristimo prednosti koje imamo - zaključio je Krnić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na YouTube kanalu Televizije E.

Tag: drogiranje

Berancu i Podgoričaninu krivične prijave zbog sumnje da su drugima omogućili drogiranje

Službenik drogirao više od 240 žena tokom razgovora za posao: "Nijesam znala da takav napad postoji"

Standardi padaju, novinare maltretiraju, a institucije su saučesnici

Nikolić: Prijetnje koje dobijaju novinari idu na ruku vlastima, njima odgovara da je novinar zastrašen a slučaj neriješen

Podgoričanka uhapšena zbog sumnje da je nožem ubola vanbračnog partnera

Krnić: Kontinuitet vlasti u Crnoj Gori je produkovanje nesigurnosti kod građana, građani nijesu spremni ni za jednu krizu

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO