<p>I Više državno tužilaštvo, osim Ministarstva zdravlja i Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), istražuje okolnosti smrti porodilje <b>Drite Tafa</b> iz Ulcinja, koje se desilo u barskoj Opštoj bolnici.</p>
<p>To je Portalu ETV potvrdila rukovoditeljka VDT-a <b>Lepa Medenica</b>.</p>
<p>Ona nam je kazala i da su predmet formirali po službenoj dužnosti, a nakon saznanja o događaju iz medija.</p>
<p>- Tokom izviđaja, prikupljena su obavještenja od građana i podnijet predlog sudiji za istragu Višeg suda u Podgorici za određivanje ekshumacije, nakon čega će se donijeti naredba o obdukciji tijela - kazali su u VDT-u.</p>
<p>U daljem toku postupka VDT će, poručuju, nastaviti da preduzima sve neophodne mjere i radnje u cilju rasvjetljavanja konkretnog događaja, nakon čega će donijeti odluku u predmetu.</p>
<p>Ministar zdravlja <b>Vojislav Šimun</b> juče je na vanrednoj pres konferenciji saopštio da su preduzeli sve mjere kako bi se razotkrio čitav proces liječenja Drite Tafa - tj. odgovornost svih u lancu. Tada je rekao i da već očekuju nalaz sanitarne inspekcije, kao i da se nadzor vrši i u Kliničkom centru Crne Gore - gdje je pacijentkinja takođe imala dio liječenja.</p>
<p>- Pored toga, Ministarstvo zdravlja će sprovesti nezavisnu istragu kako bi se utvrdile sve okolnosti liječenja pacijentkinje - istakao je Šimun na jučerašnjoj konferenciji.</p>
<p>On je pomenuo i da će nakon nalaza razmotriti smjenu direktora barske bolnice <b>Igora Karišika</b> koji, inače, juče nije odgovarao na pozive medija.</p>
<h2>Hronologija komplikacije</h2>
<p>Direktor Kliničkog centra <b>Aleksandar Radović</b> pojasnio je da je kod porodilje došlo do podvezivanja mokraćovoda, a onda do otkazivanja bubrega.</p>
<p>Bubreg se bio, kako je dodao Radović, nakon procedura stabilizovao i ona je bila nakon devet dana puštena kući.</p>
<p>- Ona je primljena ponovo u Klinički centar radi snimanja kako bi se pristupilo proceduri postavljanja sonde. Procedura je izvršena u petak i prva snimanja su pokazivala da je sve u redu - rekao je Radović dodajući da je ipak u popodnevnim satima došlo do nelagode i do pada svih krvnih elemenata.</p>
<p>Tada je, kako je saopštio direktor KCCG, urađen skener koji je pokazao da sonda funkcioniše, ali je i pored toga došlo do pada svih krvnih elemenata.&nbsp;</p>
<p>- Pored svega došlo je do smrti - rekao je direktor Kliničkog centra Crne Gore.</p>
<p>On je saopštio i da su pokrenuli komisiju kako bi se ustanovilo zbog čega je u tako kratkom periodu došlo do smrti.</p>

Anja Ivanović

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

I Više državno tužilaštvo istražuje okolnosti smrti porodilje u barskoj bolnici

<p>Povodom smrti porodilje iz Ulcinja u tom gradu u četvrtak u podne biće organizovan protest pod nazivom “Hoćemo istinu za Dritu”.</p>
<p>Okupljanje organizuju ulcinjske ženske nevladine organizacije, a koordinira NVO SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja Ulcinj.</p>
<p>Kako su saopštili organizatori, sa skupa povodom nesrećnog događaja – smrti majke<b> Drite Zati Tafa </b>i teškog zdravstvenog stanja majke <b>A. A - </b>zatražiće da javnost sazna istinu o ovim slučajevima.</p>
<p>Traže i uključivanje svih relevantnih državnih organa kako bi se utvrdio uzrok smrti porodilje Drite Tafe, a cilj protesta je i da se uputi apel da ovakvi tragični slučajevi budu posljednji i da žene Ulcinja dobiju istinsku i odgovornu zdravstvenu zaštitu i medicinsku pomoć.</p>
<p>Protest će se održati 7. novembra na Platou Majke Tereze, u blizini Doma zdravlja u Ulcinju, sa početkom u 12 sati. Kako je planirano, protestna šetnja biće organizovana od Doma zdravlja do kružnog toka – Trg Maslina.</p>
<p>- Pozivamo sve građanke i građane Ulcinja, predstavnike i predstavnice NVO sektora iz Ulcinja, Bara, Podgorice i drugih gradova, kao i aktivistkinje i aktiviste, da nam se pridruže u ovim teškim trenucima. Vaša podrška nam je sada više nego ikad potrebna! Dođite da zajedno tražimo pravdu i bolje sjutra za sve žene - navode organizatori skupa.</p>

Portal ETV

500x500

Ulcinj: U četvrtak protest "Hoćemo istinu za Dritu"

<p>U Opštoj bolnici u Baru sinoć je preminula porodilja iz Ulcinja<b> Drita Tafa</b>. Predsjednik Opštine Ulcinj <b>Genci Nimanbegu</b> na Fejsbuku je napisao da su građani šokirani i da traže odgovor zbog čega se desila tragedija.&nbsp;</p>
<p>Poziva nadležne u zdravstvu da daju odgovor. Direktor bolnice <b>Igor Karišik </b>za Portal RTCG je kazao da će odgovoriti na optužbe upućene na račun bolnice sjutra nakon uvida u medicinsku dokumentaciju i razgovora sa nadležnim ginekologom i načelnikom ginekologije.</p>
<p>Kako saznaje Portal RTCG nezvanično, 35-godišnja Ulcinjanka je preminula od sepse nakon rođenja četvrtog djeteta.</p>
<p>- Cijeli Ulcinj danas je šokiran Dritinim gubitkom života. Majka troje djece i uzorna supruga. Građani Ulcinja, a posebno članovi njene porodice, trebaju odgovore zašto se dogodila ova tragedija - napisao je Nimanbegu.</p>
<p>Istakao je da nema mjesta politici i populizmu.</p>
<p>- Jednostavno zdravstvene institucije treba da nam daju odgovore, u ovom slučaju - ljekari, bolnica Bar i Ministarstvo zdravlja moraju hitno i institucionalno da reaguju - kazao je Nimanbegu.</p>
<p>Opština Ulcinj će se, prema njegovim riječima, obratiti svim potrebnim institucijama.</p>
<p>- Već godinama tražimo podizanje nivoa zdravstva u našoj Opstini. Vlada sada ima obavezu da reaguje - zaključio je Nimanbegu.</p>
<div class="embed-block"><iframe src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fgenci.nimanbegu%2Fposts%2Fpfbid0ZdxQGGaE9sdsU2hchrDg2NwYcjJHDU3oxkLhYP39MziYMsrEyPj7kZxhTFk1FhsGl&show_text=true&width=500" width="500" height="250" style="border:none;overflow:hidden" scrolling="no" frameborder="0" allowfullscreen="true" allow="autoplay; clipboard-write; encrypted-media; picture-in-picture; web-share"></iframe></div>

Nimanbegu: U barskoj bolnici preminula porodilja iz Ulcinja, tražimo odgovore nadležnih

<p>Inicijativa od strane Vijeća za regionalnu saradnju na Zapadnom Balkanu za uvođenje Paypal sistema &nbsp;je dobra, i veće su šanse da se &nbsp;izlobira &nbsp;kada se inicira za više zemalja, u ovom slučaju za Crnu Goru i &nbsp;Sjevernu Makedoniju, jer &nbsp;smo već propustili da to uradimo kad su zemlje regiona, dobile ovu mogućnost - kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, &nbsp;finansijska analitičarka <b>Ana Nives Radović</b>.</p>
<p>Iz Crne Gore je moguće poslati novac putem Paypala, kaže Radović, ali nije moguće primiti novac putem tog servisa,iako je u svim ostalim zemljama regiona, osim Makedonije, ta dvostrana akcija omogućena.</p>
<p>- &nbsp;U ovom konkretnom slučaju znači da je iz Crne Gore moguće poslati novac, zato što ta transakcija, povezivanje računa korisnika, odnosno njegove kartice sa Paypal sistemom je vrlo jednostavan proces i nije nešto na šta crnogorski regulatorni okvir utiče. Međutim, da biste primili sredstva je prilično komplikovano, &nbsp;&nbsp;ukoliko u potpunosti vaši regulatorni standardi nijesu usklađeni sa regulativom koja je potrebna da bi se omogućio dvosmjerni saobraćaj. U ovom konkretnom kontekstu vidimo da se dosta toga radi, vidimo da odnedavno banke mnogo rigoroznije, da kažem, pristupaju ovoj oblasti, čitav finansijski sektor , upravo to možemo smatrati početnim koracima da se ide dalje ka ovoj oblasti, da se ide dalje ka unapređenju i krajnjem cilju dobijanja mogućnosti naplate putem Paypala u Crnoj Gori - rekla je Radović.</p>
<p>Inicijativa od strane Vijeća za regionalnu saradnju na Zapadnom Balkanu za uvođenje Paypal sistema &nbsp;je dobra, objašnjava Radović, i veće su šanse da se, kako kaže, izlobira, kada se inicira za više zemalja, u ovom slučaju za Crnu Goru i &nbsp;Sjevernu Makedoniju, kad smo već propustili da to uradimo kad su zemlje regiona, podsjeća ona, dobile ovu mogućnost.</p>
<p>Paypal je sistem koji se odnosi na pojedince, objašnjava Radović, ne utiče na poslovanje kompanija i neku širu ekonomsku sliku, ali pojedinci, dodaje ona, koji na ovaj način biraju kao opciju za mnogo jednostavnije i brže primanje novca,&nbsp;</p>
<p>- Nedavno su objavljeni podaci koje su količine, i koliko iznose međunarodni transferi ka Crnoj Gori, od srodnika građana koji žive u inostranstvu. I svi oni koji danas u digitalnom vremenu pronalaze poslovne aktivnosti, danas zaista imate veliki broj ljudi iz Crne Gore koji pokušava da se naplati na taj način, odnosno, koji svoje usluge putem interneta može da proda bilo kome u svijetu. Takvi ljudi su oni koji su ograničeni u tom smislu, i da se mnogo više isplati živjeti u nekoj drugoj zemlji i završiti kompletnu dokumentaciju na tom planu, nego iz Crne Gore naplaćivati određene usluge, što nekada bude veoma komplikovano, što vi i dalje imate problem kako to kroz vašu poresku prijavu verifikujete, odnosno kako da potpuno legalno radite to &nbsp;- zaključila je Radović.</p>

Radović: Ubrzavanje procesa za dobijanje dvosmjernih transakcija putem Paypala u Crnoj Gori

<p>Predsjednik Srbije <b>Aleksandar Vučić</b> u emisiji „Ćirilica“ režimskog propagandiste autora <b>Milomira Marića,</b> na opskurnoj televiziji „Happy“, sinoć je u pripremljenom intervjuu u kojem je trebao da govori o odgovornosti za smrt 14 ljudi u tragičnom rušenju nadstrešnice na novosadskoj Željezničkoj stanici, iznio tvrdnje da je osumnjičeni za dvostruko ubistvo u zaseoku Sokolac u Bijelom Polju, <b>Alija Balijagić,</b> vjerski ekstrem, te da je to postao tokom dugogodišnje robije.</p>
<p>Vučić je osim ove tvrdnje, koju su danas demantovali crnogorske Uprava policije i Agencija za nacionalnu bezbjednost, iznio i lažnu informaciju kako su Balijagića 2003. godine „oni lišili slobode nedaleko od Priboja“.</p>
<p>Nabacivanje propagandne loptice započeo je Marić, u svom stilu, kako je „čuo stravičnu priču“ da je Balijagić,vidjevši ikone kod žrtava zločina, „kao muslimanski fanatik njih ubio“.&nbsp;</p>
<p>Vučić, pozivajući se na navodne obavještajne podatke, imao je spreman odgovor.</p>
<p>- Imamo naravno obavještajne podatke sve. Ne mogu ja sa sigurnošću da tvrdim da je to bio razlog... Dve su opcije, jedna je ta da su ga prepoznali i da se uplašio da će ga prijaviti. A druga je to da je bio iznerviran što je vidio kandilo i ikone, ili ne znam šta već... Šta je stvarno, ne možemo znati dok ga ne uhvatimo – kazao je Vučić.</p>
<p>Ipak, siguran je da je Balijagić u zatvoru postao vjerski fanatik</p>
<p>- On je u zatvoru postao pravi fanatik, ekstremni radikalni islamista i to imamo podatke. On naših veza iz Crne Gore &nbsp;- dakle obavještajno – saopštio je Vučić.</p>
<p>To su danas demantovali Uprava policije Crne Gore i Agencija za nacionalnu bezbjednost. U saopštenju za medije navode da ne postoje operativni podaci koji upućuju na to da je osumnjičeni za dvostruko ubistvo u selu Sokolac Alija Balijagić sklon radikalnom vjerskom ekstremizmu.</p>
<p>- Podaci kojima razpolažemo ne upućuju na to da su motivi za izvršenje zločina za koji se sumnjiči da je 25. oktobra u selu Sokolac izvršio A.B., bili vjerske ili nacionalne prirode. Ovo lice je sklono izvršenju teških krivičnih djela protiv lica i imovine, zbog čega je duži niz godina proveo u zatvoru, ali nije registrovano njegovo djelovanje koje se može dovesti u vezu sa radikalnim djelovanjem iz oblasti vjerskog ekstremizma – navodi se u saopštenju.</p>
<p>Da su ovakve ocjene predsjednika Srbije opasne upozorava i nekadašnji direktor Uprave policije Crne Gore <b>Nikola Janjušević</b>.</p>
<p>- Tu treba biti jako oprezan. Sjever Crne Gore, i uopšte Crna Gora, je jedna višenacionalna zajednica. Koliko se sjećam, on je u toj emisiji „Ćirilica“ rekao da je moguće da je zločinac Balijagić ubio dvoje nevinih ljudi Madžgalja iz Sokolca jer je vidio ikone u njihovoj kući. To, dok se ne završi istraga, su sve neki operativni podaci koji mogu dodatno da uzmemire i javnost i građane u jednoj višenacionalnoj sredini, kao što je Crna Gora – kazao je Janjušević Televiziji E.</p>
<p>No, Vučić se nije zaustavio samo na teorijama o radikalzovanju Balijagića u crnogorskim zatvorima, već je teško ubistvo zbog kojeg već jedanaesti dan stanovnici Bijelog Polja i okoline ne spavaju, a djeca ne idu u školu, doveo u vezu sa stogodišnjim sukobima muslimanskog i pravoslavnog stanovništva u tom kraju. A onda se pohvalio kako je Balijagića hapsio 2003. godine.</p>
<p>- Mi smo ga lišili slobode 2003. Nedaleko od Priboja. Znamo mu mi put kojim je tada išao, kroz koja sela. Nije mu ovo prvi put. Tada smo ga mi uhvatili 2003. Ja mislim – kazao je Vučić.</p>
<p>Međutim, poput navodih operativnih podataka o ikonama i ekstremnom islamizmu, ni ovaj o hapšenju nije tačan.</p>
<p>Prema tvrdnjama bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije Aliju Balijagića je 2003. godine uhapsila crnogorska policija, po zahtjevu srpske policije, jer je on upravo u tom periodu izvršio niz krivičnih djela u okolini Priejpolja, Brodareva i Priboja.</p>
<p>- Njega je 2003. godine samostalno uhapsila crnogorska policija. Znači, Specijalna antiteroristička jedinica kojoj je u to vrijeme komandant bio <b>Veselin Veljović, </b>a akcijom je rukovodio tadašnji pomoćnik načelnika Centra bezbjednosti Bijelo Polje kolega <b>Darko Ćorac</b>. I tada je, osim specijalne antiterorističke jedinice, bila uključena interventna jedinica iz Bijelog Polja – kazao je Janjušević Televiziji E.</p>
<p>Prema njegovi riječima, Balijagić je hapšen i 2006, kao i 2016. godine, kada je pružao aktivan otpor.</p>
<p>- &nbsp;Pružao je aktivan otpor i 2016. godine, kada je hapšen zbog niza teških krivičnih djela - razbojništvo, teške krađe i silovanje. Tada je silovao i staricu od 76 godina. I tada ga je crnogorska policija uhapsila i tom akcijom je rukovodio tadašnji načelnik Centra bezbjednosti pokojni kolega <b>Mića Bulatović</b>, a akcijoom je isto tako rukovodio tadašnji komandir stanice policije <b>Slaviša Grebović</b>. I tada je to lice pružalo aktivan otpor i tada je pucalo, isto tako otuđenom puškom, i tada je crnogorska policija pokazala jedan visok stepen profesionalizma i u rekordnom roku je Alija Balijagić priveden organima pravde – kazao je Janjušević.</p>
<p>Iz crnogorske Uprave policije i ANB-a apeloavli su ranije danas na sve društvene činioce da odgovorno i tačno izvještavaju u vezi sa ovim i svim drugim slučajevima, a naročito u kontekstu saopštavanja netačnih ili neprovjerenih informacija koje mogu izazvati vjersku ili nacionalnu netrpeljivost.&nbsp;</p>
<p>Odgovornost i tačnost tražili smo i od predsjednia države i vlade, ali i od ministra vanjskih i unutrašnnjih poslova, <b>Jakova Milatovića</b>, <b>Milojka Sapjića</b>, <b>Ervina Ibrahimovića</b> i <b>Danila Šaranovića</b>.&nbsp;</p>
<p>Reakcije na potpirivanje nacionalne mržnje u Crnoj Gori iz susjedne Srbije od njenog predsjednika nije bilo. Ako je šutnja odobravanje, Aleksandar Vučić ovako može koliko god mu bude potrebno - da bi se sakrio ispod nadstrešnice.&nbsp;</p>

Spin, manipulacije i neistine – „Ćirilica“, Marić i Vučić

<p>Vladavina prava je faktor koji opredjeljuje da li će se države regiona kretati u pravcu ekonomskog i društvenog razvoja, ili će stagnirati i tonuti u probleme, poručeno je sa regionalne konferencije o vladavini prava na Zapadnom Balkanu, koju su organizovali Centar za građansko obrazovanje i njemačka fondacija Fridrih Ebert.</p>
<p>&nbsp;Na panelu „Ka pravednoj budućnosti kroz jačanje vladavine prava na Zapadnom Balkanu”, predsjednik Upravnog odbora Transparency International u Bosni i Hercegovini <b>Srđan Blagovčanin</b> je istakao da je za uspješno uspostavljanje i jačanje vladavine prava presudno osiguravanje političke volje, ali i da to ostaje pitanje svih pitanja za region.</p>
<p>&nbsp;- Vladavina prava je faktor koji opredjeljuje put zemalja Zapadnog Balkana - da li ćemo se kretati u pravcu ekonomskog, društvenog i svakog drugog razvoja, ili ćemo stagnirati i tonuti u probleme koji su i dalje jako prisutni - rekao je Blagovčanin.</p>
<p>&nbsp;On je naveo da ne postoji država u kojoj je korupcija iskorijenjena, dodajući da države Zapadnog Balkana dijele slične probleme uslovljene dubljim strukturalnim problemima. Pojasnio je da tu, prije svega, misli na fenomen zarobljene države u kojem je sadržan najkompleksniji oblik korupcije, gdje političke elite ili vladajuća politička stuktura zarobi i zemlju, procese i institucije i podredi njihov rad i funkcionisanje partikularnim interesima uske grupe ljudi na vrhu piramide vlasti.</p>
<p>&nbsp;- Procesuiranje političke korupcije je indikator u kojoj mjeri je pravosuđe nezavisno. Ako se politička korupcija ne procesuira, to je pouzdan znak da je pravosuđe u toj zemlji pod političkim uticajima - kazao je Blagovčanin i ocijenio da u svim zemljama regiona politička korupcija, u najvećoj mjeri, ostaje nekažnjiva što vodi zaključku da postoje nedozvoljeni politički uticaji na rad pravosuđa, ali i naglasio da to ne znači da se cjelokupno pravosuđe nalazi pod političkim uticajem.</p>
<p>&nbsp;Drugi dio problema kada je u pitanju vladavina prava u regionu se, kako je rekao, odnosi na činjenicu da su sve zemlje Zapadnog Balkana prepoznate kao hibridni režimi.</p>
<p>- Na papiru smo svi demokratski uređene zemlje. No, u praksi, u značajnoj mjeri naginjemo ka autokratskim praksama. Ovdje se primarno radi o o odsustvu temeljne podjele vlasti. Dominacija izvršne vlasti je karakteristička za sve zemlje regiona, a zakonodavna, i posebno, sudska vlast su u podređenom položaju i zavisne od izvršne vlasti - rekao je Blagovčanin.</p>
<p>&nbsp;Prema njegovim riječima, u procesu oslobađanja država polazište je prepoznavanje da reforme nijesu samo tehnički procesi - nije dovoljno samo napisati dobar zakon, uspostaviti novu instituciju i kadrovski i materijalno ojačati kapacitete, jer su to i politički procesi za koje je potrebna politička volja.</p>
<p>&nbsp;Profesor Univerziteta Mediteran i advokat <b>Miloš Vukčević</b> rekao da Crna Gora jeste lider u procesu evropskih integracija, ali i da najduže pregovara i da se već osjeća zamor u pravosuđu i institucijama, kojima sve više nedostaje potrebni kadrovski i administrativno-tehnički kapacitet.</p>
<p>&nbsp;- Kako ostvariti vladavinu prava ako nemate sudije i tužioce? I, šta je uzrok tome? Bojim se da će se Crna Gora i region suočiti sa problemom nedostatka kadra kadra, a sudijska funkcija bi trebalo da bude privilegija - naveo je Vukčević.</p>
<p>&nbsp;On je kazao da je problem dublji i složeniji, ilustrujući to i činjenicom da godinama unazad broj studenata na Pravnom fakultetu opada.</p>
<p>&nbsp;- Uzrok treba tražiti u stanju u kojem se sudstvo i tužilaštvo trenutno nalaze. Sudijski posao je težak, odgovoran, a zarade u sudstvu su male i nijesu se mijenjale unazad desetak godina - rekao je Vukčević.</p>
<p>&nbsp;Crna Gora i sve države u regionu, kako smatra, treba da i te kako porade na tome. &nbsp;</p>
<p>- Kod nas se dugo priča se o tzv. Palati pravde, kao da je to projekat od 300 ili 400 miliona eura, a nikako da vidimo ni javni poziv za idejno rješenje. To je, između ostalog, tako jer političkoj eliti, prethodnoj i sadašnjoj, ne odgovara da ima jako i nezavisno sudstvo - rekao je Vukčević.</p>
<p>&nbsp;On je ocijenio da je nedavna izjava premijera Spajića o „sramnim presudama“ neprimjerena i da obeshrabrije sve one koji imaju pomisao da budu sudije i tužioci i poručio da se mora povratiti povjerenje građana u sudstvo, koje je sada veoma poljuljano.</p>
<p>&nbsp;Govoreći o SKY šifrovanoj komunikaciji, Vukčević je kazao da crnogorski sudovi moraju dati odgovor da li je SKY aplikacija dokaz ili nije.&nbsp;</p>
<p>- Dobro bi bilo da taj odgovor dobijemo što prije - podvukao je on.</p>
<p>&nbsp;Vukčević smatra da je Crna Gora, u pogledu transparentnosti, nazadovala. „Imali smo pregršt zakona koji su usvajani bez javnih rasprava, na to je ukazala i EK u svom izvještaju“, podsjetio je on.</p>
<p>&nbsp;Profesorica Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu<b> Vanja Bajović</b> ocijenila je da su, kada je riječ o vladavini prava, ključni izazovi korupcija, partitokratija i zavisnost pravosuđa.</p>
<p>- Stičem utisak, kao građanka Srbije, da su demokratija i vladavina prava politička floskula na koju se svaka vlast poziva do onog trenutka kada dođe na vlast. Onog trenutka kada pribavi vlast, to se izvitoperi - kazala je Bajović. &nbsp;</p>
<p>&nbsp;Ona je rekla da u nijednom slučaju u Srbiji uzbunjivači nijesu zaštićeni, već da oni “budu kažnjeni za svoj doprinos i skrajnuti”.</p>
<p>&nbsp;- Kada se kaže korupcija, to djeluje, na prvu loptu, kao apstraktan pojam. Korupcija je tiha i neprimjetna do onog trenutka dok ne krene da odnosi ljudske žrtve, čega smo, nažalost, svjedoci i u BiH i Srbiji - ukazala je Bajović.</p>
<p>&nbsp;Sistem partitokratije, prema njenim riječima, znači dolazak podobnih, a ne sposobnih, a tome je u velikoj mjeri doprinijelo i urušavanje sistema obrazovanja. &nbsp;</p>
<p>- Imamo situaciju da su privatni fakulteti postali fakulteti za obrazovanje političkih kadrova. Imamo konstantno kupovinu diploma i niz nesposobnih kadrova koji su zaposjeli institucije, i samim tim nesposobnost dolazi na naplatu. Poenta je da imamo i niz afera koje ne dobijaju sudski epilog, recept je oproban – afera smjenjuje aferu, ona pređašnja se zaboravi i tako idemo u krug &nbsp;- dodala je Bajović.</p>
<p>&nbsp;Prema njenim riječima, zavisnost pravosuđa ogleda se i u nejednakosti pred zakonom, a građani ne vide izlaz iz začaranog kruga.</p>
<p>&nbsp;- Sada građani očekuju odgovornost za Ribnikar, za tragediju u Novom Sadu. Niko ne preuzima odgovornost, jer su navikli da funkcionišu po principu političke i sudske zaštićenosti. Što se tiče međunarodnih aktera, tu postoji ogorčenje javnosti koje je vidljivo, prije svega, na aferi krađe izbora i Rio Tinta - navela je Bajović, dodajući da je pritisak javnosti jedino što je do sada davalo rezultate.</p>
<p><b>&nbsp;Besa Arifi </b>sa Pravnog fakulteta Univerziteta Jugoistočna Evropa u Sjevernoj Makedoniji ukazala je da je ta zemlja imala zanimljivu istoriju razvijanja koncepta vladavine prava, podsjećajući da neuspjeh uspostavljanja vladavine prava vodi pesimizmu progresivnih građana i rastu drugih ideologija.</p>
<p>&nbsp;- Da bi se u Sjevernoj Makedoniji i ostalim zemljama na Zapadnom Balkanu ukorijenila vladavina prava, bitno je da podržimo pojedince koji imaju integritet - istakla je Arifi.</p>
<p>&nbsp;Ona je, odgovarajući na pitanje da li je rješavanje spora sa Grčkom bilo dovoljno za napredak na evropskom putu, podsjetila da je Sjeverna Makedonija prva potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, dobila status kandidata 2005. godine, i da je onda napredak stao.&nbsp;</p>
<p>- Činjenica je da su nakon toga građani očekivali da možemo dobiti zeleno svijetlo za otvaranje pregovara, što je, opet, daleko od toga da je očekivanje bilo da postanemo članica EU. Veto na odluku o otvaranju pregovora bio je veliki udarac i vjetar u leđa nacionalistima koji su rekli - evo mi smo uradili sve što je bilo do nas, a nijesmo ništa dobili - navela je Arifi.</p>
<p>&nbsp;Direktor Kosovskog instituta za pravo<b> Ehat Miftaraj</b> kazao je da Vlada Kosova ne uspijeva da finalizuje strategiju za borbu protiv korupcije, dodajući da bi taj važan dokument pokazao opredijeljenost i posvećenost izvršne vlasti rješavanju tog problema. On je naveo i da su dosadašnji nacrti tog dokumenta bili u koliziji sa različitim zakonskim rješenjima.</p>
<p>&nbsp;Miftaraj je kazao i da Ministarstvo pravde Kosova nije donijelo akcioni plan za strategiju o vladavini prava.</p>
<p>&nbsp;On je podsjetio da je na Kosovu usvojen i Zakon o sprječavanju sukoba interesa, dodajući da je bilo slučaj da su određeni visoki funkcioneri obnašali dvije, tri, pa i sedam funkcija. „Taj zakon je usvojen 2019. godine i tome se stalo na put“, naveo je Miftaraj.</p>
<p>&nbsp;Izvršni direktor Centra za proučavanje demokratije i upravljanja <b>Arijan Dirmiši</b> kazao je da je Albanija napravila značajan iskorak u pogledu jačanja vladavine prava, zahvaljujući pravosudnoj reformi koja je počela 2015. godine.</p>
<p>Kako je rekao, iako bi optužnice u slučajevima korupcije trebalo da obeshrabre one koji se odlučuju za takvo djelovanje, ostaje prisustvo korupcije, što ne znači da reforma nije dala rezultate ali su oni i dalje ograničeni. On je dodao da se mora sačekati za procjenu da li će ta reforma povećati povjerenje javnosti u sistem.</p>
<p>Ambasador Njemačke u Crnoj Gori, <b>Peter Felten</b>, kazao je da u procesu pridruživanja Evropskoj uniji (EU) pitanje vladavine prava s pravom igra centralnu ulogu, pojašnjavajući da mnoge reforme ne mogu imati efekta ako u ovoj oblasti sve ne funkcioniše kako treba.</p>
<p>&nbsp;- <i>Ekonomski prosperitet Crne Gore i država Zapadnog Balkana može se ostvariti samo na osnovama funkcionalne vladavine prava. Prema mom mišljenju, u cilju pobošljanja stanja vladavine prava u svim ovim državama mora se staviti fokus na to da su pravda i jednakost stubovi demokratije. Zato Njemačka, kao i ostale članice EU, kao i institucije Unije, daju veliki značaj ovoj temi. U državi bez vladavine prava nema socijalne pravde, nema korišćenja javnih sredstava u interesu cijelog društva.</i><i><b> </b></i><i>Niko ne želi dugoročno</i> <i>da investira novac ako nije apsoutono siguran da su okviri koje daje država stabilni</i> - kazao je Felten, naglašavajući da je vladavina prava pretpostavka za pravedan razvoj svakog društva i države.</p>
<p>Felten je ocijenio i da u toj oblasti postoje mnogi izazovi zbog čega Njemačka podržava države Zapadnog Balkana u inicijativama koje imaju za cilj snaženje pravosuđa i vladavine prava, kao i civilnog društava.</p>
<p>- <i>Investicije u vladavinu prava su investicije u evropsku budućnost Zapadnog Balkana, koja treba da bude obilježena slobodnim, prosperitetom i kvalitetnim životom. Vladavina prava je osnova i za primjenu evropskih vrijednosti u praksi</i> &nbsp;- poručio je Felten.</p>
<p>U osvrtu na najnoviji izvještaj Evropske komisije (EK) o Crnoj Gori ukazao je da su u oblasti pravosuđa i osnovnih prava u prošloj godini napravljeni dobri iskoraci, ali i da je u određenim dijelovima potrebno uložiti dodatni napor, za što je EK dala i konkretne preporuke.</p>
<p>Felten je naglasio i da sve dok presuda nije pravosnažna, važi pretpostavka nevinosti. &nbsp;</p>
<p>- <i>To načelo je izuzetno bitno i političari mediji moraju toga da se pridržavaju</i> - kazao je on.</p>
<p>Direktorica Regionalne kancelarija FES-a za Srbiju i Crnu Goru, <b>Kirsten Šonefeld</b>, istakla je da je vladavina prava tema demokratije i da se tiče svih građane i građanki.</p>
<p>&nbsp;- <i>Riječ je o osnovnom pravu na dobar i kvalitetan život i na socijalnu pravdu koja treba da bude zadovoljena. To je i garancija mira, koji se postiže bez nasilja i tim je važnije jačanje vladavine prava u svim zemljama regiona</i> - dodala je Šonefeld.</p>
<p>Govoreći o godišnjima izvještajima EK o državama regiona, Šonefeld je kazala da su neke zemlje Zapadnog Balkana napravile određene korake, a određene države ne. &nbsp;“<i>Uprkos napretku, ima dosta toga da se završi</i>”, poručila je on.</p>
<p>Izvršna direktorica CGO-a, <b>Daliborka Uljarević</b>, ocijenila je da svjedočimo svojevrsnom paradoksu. &nbsp;„<i>Iz EU stižu poruke o napretku svih država regiona na putu ka EU, a Crna Gora se čak pozicionira kao predvodnica, posebno nakon dobijanja pozitivnog IBAR-a. Međutim, sliku tog evropskog progresa kvari neporeciva demokratska regresija kojoj svi mi, koji živimo u regionu, svakodnevno svjedočimo</i> - navela je Uljarević.</p>
<p>Ona je kazala da je obaveza civilnog društva da utiče, iako to nije ni lako ni popularno, u dekonstruisanju preovlađujućih narativa koji ne pokreću naprijed.</p>
<p>Uljarević je istakla da pravi cilj nije tehničko članstvo u EU, već transformisano društvo koje će živjeti demokratske principe, građanske vrijednosti i obezbjeđivati funkcionalnu vladavinu prava a što će biti, na neki način, zaokruženo članstvom u Uniji.</p>
<p>Ona je ukazala da se u Crnoj Gori loše prakse vide i u načinu kako se vlastodršci odnose prema pravnom i institucionalnom poretku, pokazujući i, na žalost, još uvijek dokazujući da za njih ne važe ista pravila kao za ostale.&nbsp;</p>
<p>- <i>A kad su uhvaćeni u nedjelu, najčešća linija odbrane, ako isključimo onu kada pokušavaju nevješto izbjeći činjenice, jeste – oni drugi prije nas su radili i gore stvari. Ta „obrana“ je na nivou onog kada optuženi tvrdi da je neko drugi počinio više krivičnih djela </i>&nbsp;- zaključila je Uljarević.</p>

Za uspostavljanje i jačanje vladavine prava važno osigurati političku volju

<p>Upravljanje informacijama u ovom trenutku je osnova za neku pravnu akciju, &nbsp;ako građaninu neki servis nije izašao u susret i to je &nbsp;dovelo do posljedica. Dobili smo lekciju iz komunikacije od srbijanskih &nbsp;policijskih snaga - kazao je u emisiji E uživo, na Televiziji E, &nbsp;psiholog i komunikolog <b>Radoje Cerović</b>.</p>
<p>Deset dan potrage za bjeguncem Alijom Balijagićem, koji ubio dvije osobe u selu Sokolac, građani žive u strahu i panici, a za svo to vrijeme u medijima se pojavljuju razne informacije i dezinformacije.&nbsp;</p>
<p>Niko ne smije da dovede u pitanje kompetentnost ljudi koji rade na terenu, smatra Cerović, same ekipe i tehnika koju koriste, kako kaže, izuzetno su kompetentne.</p>
<p>- Ali ono što je suština upravljanja jednom kriznom situacijom, kakva god da je, uključujući ovu, u današnje vrijeme, ali i uvijek, podrazumijeva upravljanje komunikacijskim procesom. Ako vi ne upravljate tom komunikacijom, ako pustite da se komunikacija sama od sebe razvija, da ljudi zaključuju, da donose neke svoje sudove, da provlače informacije, da kreiraju te informacije, jer svako od nas je neki način medij, jer ako ja imam dovoljno pratilaca mogu bukvalno da oblikujem javno mnjenje na jedan kritičan način - rekao je Cerović.</p>
<p>Negativni reputacioni udarac je na ljude, koji možda odlično rade svoj posao, cijeni Cerović, jer se stekao utisak da niko ništa ne radi, a o nepristupačnosti terena, podsjeća on, saznalo se od policajca iz Srbije koji rukovodi istragom.</p>
<p>- U važnim emocionalno nabijenim situacijama morate da te pokažete ne samo prisustvo na terenu, nego prisustvo u medijima, u sredstvima informacije i da pokažete, takođe, da ste proaktivni u tome, a ne da čekate da vas neko kontaktira, pita, što je moguće više, jer je to apsolutno u interesu institucije koja time upravlja - istakao je Cerović.</p>
<p>Potrebno je napraviti cijeli jedan mehanizam, poručuje Cerović, ali je ključno da taj mehanizam bude pripremljen i uvježban prije nego što se nešto dogodi, kako kaže, jer je poslije kasno.</p>
<p>U situacijama kakva je ova &nbsp;call centar za vanredne situacije i call centar policije, ističe Čerović, trebalo bi da imaju mogućnost da se svaki poziv snimi, i onda bi znali da li je tačno, kako kaže, da su građani prijavljivali Balijagića prije zločina.</p>
<p>- Trebalo bi da možemo da vratimo film i da vidimo da li je to tačno ili nije, da li je neko javljao. Kome je javljao? I kako je taj neko kome je javljeno, ako to nije call centar, ako to nije broj policije, šta je taj neko uradio sa tom informacijom, na koji način se prema njoj odnio, da li postoje elementi za odgovornost. Upravljanje informacijama u ovom trenutku je osnova za neku pravnu akciju, kao što imate recimo da li je hitna pomoć reagovala na vrijeme, ja sam zvao hitnu pomoć, hitna pomoć nije reagovala na vrijeme i mora da postoji trag kada sam ja zvao hitnu pomoć, kako je odgovorio operater hitne pomoći, posle koliko vremena je došla hitna pomoć, ako je uopšte došla i vi na bazi toga imate elemente da pokrenete pravnu akciju. Građaninu taj servis nije izašao u susret i to je dovelo do posljedica. Na potpuno identičan način imate i ovu situaciju - rekao je Cerović.</p>
<p>Dobili smo lekciju iz komunikacije, poručuje Cerović, od srpske policije, jer su &nbsp;oni imali pripremljen plan komunikacije u vanrednim situacijama, i to su, naglašava on, dosta redovne i predvidive situacije za Ministarstvo unutrašnjih poslova za teritorijalne zaštite.</p>
<p>- Postoji jedna, već ustaljena praksa, šta su glavni elementi koje morate da pripremite i da su nam na dohvat ruke kada stvari krenu. Mi smo u Crnoj Gori imali jedan tako pozitivan primjer, gdje sam i ja bio, zajedno sa kolegama Miškom Strugarom, Ninom Redžepagić i Nemanjom Boljevićem, uključeni, mi smo bili jedna neformalna grupa, koja je u vrijeme corone odmah uskočila da pomogne Institutu za javno zdravlje. I šta se dogodilo?! Dogodilo se da u tom trenutku smo uspostavili više kanala komunikacije, pa smo uspostavili konferencije za štampu koje su bile svakodnevne, pa je za 24 sata uspostavljena sala u koju novinari nijesu morali da ulaze, jer je postojala opasnost od infekcije, nijesu morali da ulaze a konferencije su svakodnevno odvijale, pripreme za konferencije su trajale minimum dva sata prije svake konferencije, da smo sigurni da su informacije tačne, da smo sigurni da se nekom informacijom ne unese pretjerana briga, a da pritom da je tačna i da ne bude previše optimistična, te stoga lažna itd - naglasio je Cerović.</p>

Cerović: Loše upravljanje kriznim situacijama je zbog ne upravljanja komunikacijom

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

U Štitaricama opet vijori crnogorska zastava

<p>Jarbol sa crnogorskom zastavom postavljen je danas ispred mjesne crkve u selu Štitarice kod Mojkovca.</p> <p>Dio mještana organizovao se prethodnih dana, skupili su novac za jarbol i danas ga podigli ispred crkve, a na njemu vijori zastava Države Crne Gore.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FBxvf-obNa84&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo pisali, podjele u selu izazvala je Crkva Srbije kada su nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtYM3j3p2A3M&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu. Očigledno informisani o ovoj namjeri putem društvenih mreža, veliki broj policijskih službenika iz Bijelog Polja, Mojkovca, Herceg Novog i Berana okupili su se kod groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102151116_5dcd4f621463bfc162b21157fbe9d8678f4e7788c07a925f5898320663116ed4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241102151116_5dcd4f621463bfc162b21157fbe9d8678f4e7788c07a925f5898320663116ed4" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="podizanje zastave"> </figure>  <p>Međutim, nije bilo prostora za bilo kakvu intervenciju jer su mještani civilizovano ostvarili zacrtan cilj.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102151116_cf92eefba94471789714a92e87e5e29140c3f9eeb3295adc4718da724425807f.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241102151116_cf92eefba94471789714a92e87e5e29140c3f9eeb3295adc4718da724425807f" data-rendition-name="original" width="666" height="707" loading="lazy" alt="podizanje zastave"> </figure>  <p><b>Svetozar Baković</b>, porijeklom iz mojkovačkog sela Štitarice, poručio je nakon podizanja crnogorske zastave ispred crkve da mještani neće dozvoliti nikom da Crnogorce svede na statističku grešku.&nbsp;</p> <p>- Došao sam da iskažem revolt i nezadovoljstvo postavljanjem zastava tuđe države i tuđe crkve na štitaričko groblje. Ovo je groblje Mjesne zajednice Štitarica, Opštine Mojkovac i groblje crnogorsko. Nikakve Srbije, nikakvih srpskih zemalja, nikakvog <b>Dritana Abazovića</b> i ostalih veleizdajnika - istakao je on nakon što su postavili zastavu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102161120_292a45af162759b6dd3a7199211190904a690b6c5089f2309995a3a408f91777.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241102161120_292a45af162759b6dd3a7199211190904a690b6c5089f2309995a3a408f91777" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dio mještana mještana skupili novac za jarbol i podigli zastavu ispred crkve"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Baković, inače član SUBNOR-a i antifašista Crne Gore, i Crkvenog odbora Mojkovac, rekao je da su na tom grobolju, koje je napravljeno prije 128 godina, sahranjeni njihovi preci.</p> <p>- Na natpisu gore piše: "Ovaj sveti hram napravi Opština štitarička pod vladom knjaza Nikole Petrovića Prvog Njegoša, 8. jula 1896. godine". Od tada 128 godina do dana današnjeg niko nije zabo nikakvu zastavu. Prođoše Turci, četnici, Italijani, Njemci - niko nikakvu zastavu ne zabode. Zbode je ova sad grupacija koja već četiri godine zavađa, muti i spaljuje Crnu Goru. U ovom selu nikad nikakvih problema nije bilo, do ovih sad momenata - šta je i kakva im je namjera? Što im gazda kaže, otrpilike, iz Beograda i Podgorice - oni to rade, slijepo slušaju i mislim da to ne vodi dobru - naglasio je Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102151116_7388d2f344f9d0e1b29ec50765d2b7f9eb1a1bd5b78c6175c4a00f9684cfb06f.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20241102151116_7388d2f344f9d0e1b29ec50765d2b7f9eb1a1bd5b78c6175c4a00f9684cfb06f" data-rendition-name="original" width="720" height="1600" loading="lazy" alt="podizanje zastave"> </figure>  <p>U Štitaricama je, kako je rekao, između 50 i 60 kuća koje se ne slažu sa postavljanjem bilo kakvih zastava. Revolt su izrazili postavljanjem crnogorskih zastava na ogradi ispred groblja i na brijestu.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Postavili smo ih namjerno da bi SPC uz svoj nacionalizam pokazala i šovinizam, da ne kažem fašizam. Ako su sjutradan pocijepali crnogorsku zastavu, a ostavili svoju to je odraz šovinizma. Borimo se i izborićemo se protiv toga. Ovo je je trenutno stanje u koje su se mnogi zanijeli i koje žele da iskoriste da plove u mutnom. Vremena prolaze, vjere ostaju.&nbsp;</p> <p>On je iznio podatak da je po popisu iz 1971. godine u ovom selu živjelo 444 stanovnika - 442 su se izjasnili kao Crnogorci, jedan kao Hrvat i jedan je bio neizjašnjenje vjeroispovijesti.</p> <p>- Na popisu 1981. godine 355 je bilo mještana. Od tog broja 350 je bilo Crnogoraca, a pet se nije izjasnilo. Kad sve sagledate, sve što se dešava je od 90-ih godina naovamo. Svakome je jasno da neko želi da nam baci trn u oko, da nas zgazi i svede na statističku grešku. Sa ovog najsvetijeg mjesta im poručujem da u tome neće uspjeti - poručio je Baković.</p>

VIDEO: Ispred crkve u Štitaricama zavijorila i crnogorska zastava

<p>Još jedan jarbol je pao. Noćas. Podmuklo, u mraku, skriveni u tišini, opet su došli i posjekli naš simbol, pokušali da rane naš ponos. Ali ne razumiju oni! Mogu srušiti hiljadu jarbola, ali ne mogu srušiti Crnu Goru! Ovo nije prvi put da su pokušali, niti će biti poslednji, ali neka znaju – svaki oboreni jarbol samo je još jedan razlog da ustanemo jači, još ponosniji!</p>
<p>Da li misle da će nas zaplašiti? Da će nas natjerati da se odreknemo onoga što nam znači sloboda, ljubav, život? Da se odreknemo onoga što smo krvlju branili i gradili? Ne razumiju oni šta znači biti Crnogorac! Mi ne odustajemo. Kad posijeku jedan jarbol, mi podižemo dva nova! Kad udare na našu zemlju, mi još jače grlimo naše planine, rijeke, svaki kamen ovog tla koje nam je sveto.</p>
<p>Pokušavaju da izbrišu naš ponos, ali ga samo umnožavaju. Pokušavaju da nas ućutkaju, ali mi postajemo glasniji! Ovo je više od borbe za zastavu. Ovo je borba za dostojanstvo, za naše pravo da hodamo svojom zemljom, uspravni, slobodni, ponosni.</p>
<p>Svakim činom mržnje, oni misle da nas dijele. Ali istina je suprotna: mi smo sve složniji, sve jači! Svaki posječeni jarbol, svaka oborena zastava, samo nas podsjeća ko smo. Zastava koju dižemo nije samo komad tkanine – ona je naš identitet, naš prkos, naša ljubav. Ona je Crna Gora, živa, nepokoriva, uspravna!</p>
<p>I gdje su sada ti "pomiritelji" koji govore o jedinstvu, a ćute kad nam skrnave simbole? Gdje su oni da jasno i glasno kažu: Crna Gora je dom svakome ko je voli, ko je poštuje. Ovo nije teritorija za podjele! Ovdje smo svi ravnopravni, svi jednaki. Oni nas dijele, ali mi, mi podižemo! Oni ruše, a mi gradimo!</p>
<p>Možda misle da je lako slomiti nas, ali mi smo narod koji ne kleči. Mi smo narod koji gleda pravo u oči onima koji prijete, koji poručuje: nećete nas zaustaviti! Možete srušiti svaki jarbol, ali naše srce je neosvojivo. Naša ljubav prema Crnoj Gori je nepokolebljiva!</p>
<p>Vrijeme je da Crna Gora bude mjesto mira, poštovanja i ljubavi – baš onako kako su naši preci sanjali, kako smo svi mi zaslužili. I nema te sile koja će nas spriječiti da se borimo za to, za nas, za našu djecu, za sve generacije koje dolaze.</p>
<p>Nikada nećemo prestati da dižemo zastave, jer one nijesu samo mi – one su Crna Gora. Neka nas pamte po hrabrosti, neka nas pamte po ljubavi i borbi! Svaki put kad nas napadnu, mi ćemo uzvratiti prkosom. Svaki put kad sruše jedan jarbol, podići ćemo stotinu novih. Crna Gora je vječna, i nikad, nikad neće pasti!</p>

Tag: drita-tafa