-Ksenofobija je obilježje, ne samo malih, nerazvijenih nacija, nego i većih društava. Društvo se plaši novog i nepoznatog. Taj problem je dosta slojevit i ne bih ga jednoznačno posmatrao - tim riječima univerzitetski profesor, dr Dražen Cerović, u izjavi za TV E, komentariše lažne objave na društvenim mrežama da je državljanin Turske pokušao da otme dijete u Podgorici, što je demantovala Uprava policije.
&nbsp;-Mi smo, ne samo Crna Gora, nego čitav region nekadašnje Jugoslavije, zapljusnuti talasom migracija posljednjih nekoliko godina; ne samo iz Turske, nego i sa Bliskog istoka, generalno. Mnogi ljudi bježe od ratova, kriza i nalaze utočište. Među njima ima, najveći broj, običnih, normalnih, poštenih ljudi koji nijesu skloni konfliktu. Ali, sigurno da među njima ima ljudi, kao što ima među našom nacijom, ljudi sklonih kriminalu i vršenju raznih krivičnih djela i tako dalje. E, sad, kad se tu previše pojednostavljeno pogledaju stvarii, onda možemo govoriti o negativnom narativu prema jednoj naciji -ističe Cerović.
DVA PRAVCA
-Kada pogledamo jednu vrstu stanja kriminaliteta u društvu, u državi – evo, ja slučajno imam informaciju iz bezbjednosnog sektora i kazneno-popravnih institucija da ima puno ljudi, migranata, koji su počinioci raznih krivičnih djela – otimanja, za sada samo svojih sunarodnika, zbog novca, mučenja, držanja zbog otkupa i razne druge stvari… Tako da, što bi se narodski kazalo - gdje ima dima, ima i vatre. Ali. stvari ne smijemo posmatrati jednoznačno. Dakle, narativ koji je negativan o bilo kojoj naciji ili konfesiji vjerskoj, religioznoj, građanskoj grupi širi, naravno da je negativan. Ali. moramo biti svjesni da je jedna vrsta, pa makar i takvog građanskog aktivizma na društvenim mrežama, koji je vrlo upitan, vrlo su upitne, često, njegove namjere, može da bude često i znak, signal određenih negativnih impulsa na koji država i društvo moraju i trebaju da obrate pažnju”, kazao je profesor Cerović.
Društvenim mrežama proširila se vijest o navodnom pokušaju otmice djeteta u jednom šoping molu u Podgorica, a Uprava policije saopštila je da im taj ili sličan događaj nije prijavljen. Iz policije su apelovali na građane da ne plasiraju neprovjerene informacije i da ne šire paniku dijeljenjem lažne objave.&nbsp;
Cerović je, u izjavi za TV E, kazao da je stvar vrlo slojevita, te se može posmatrati i sa bezbjednosnog aspekta.
-Mnoge države Zapadnog Balkana, mnogo odgovornije od nas, kao što je Hrvatska, u velikom su strahu od migracija i određenih bezbjednosnih rizika koje donose sa sobom. Tako da nije u pitanju samo negativan narativ. Taj negativan narativ, kad se izdvojeno gleda, može se označiti kao takav, ali je, istovremeno, impuls da se građanstvo iz određenih zemalja iz našeg okruženja, uključujući i Crnu Goru, osjeća možda nesigurno, zato što često čuje o krivičnim djelima koja se vrše od strane ljudi koji su migracijama došli na naša područja i tako dalje. Zato ne bih mogao jednoznačno da odgovorim jer je, kažem, problem vrlo slojevit u tom smislu i u svakom slučaju iz dva pravca bi službe i država trebali da djeluju- ističe Cerović.&nbsp;
&nbsp;Smatra da, ako se radi o nekom negativnom narativu koji neko namjerno produkuje da bi povrijedio i ugrozio određenu grupu - da je to jedna vrsta državne reakcije. Sasvim druga je vrsta državne reakcije, ako određeni senzibilitet građanstva na neke negativne pojave koje imaju veze sa migracijama i migrantima, u Crnu Goru eksponiraju - pa makar i kroz društvene mreže, to može da bude jedan ozbiljan signal da treba u tom pvcu razmisliti oko nadzora nad određenim licima.&nbsp;
-Pitanje je veliko ko ulazi u Crnu Goru, sa kojim namjerama i tako dalje. Ja sam ubijeđen da ogroman dio tih ljudi sasvim nedužan i dolazi bježeći od velikog zla koje doživljava u svojim zemljama, ali sa druge strane, normalno da među njima može biti, da mora biti statistički gledano učinilaca krivičnim djela. Možda i specifičnih, za koje državne službe treba jako, jako da obrate pažnju - jasan je Cerović.
&nbsp;“SOCIJALNE MREŽE – ĐAVOLOVO DVORIŠTE”
Na pitanje da prokomentariše koliko je opasno što se ovakav narativ širi mrežama, te da li on može eskalirati, Cerović kaže da društvene mreže mogu biti jedan kanal subverzije, te da mogu – malo po malo – potkopavati temelje države.
-Prije desetak godina, jedan uticajni tviteraš, što bi se reklo u narodskom govoru, rekao je i nije mnogo pogriješio da su socijalne mreže đavolovo dvorište. Vidite, socijalne mreže, budući da na njima ne postoji nikakva cenzura, predstavljaju stjecište različitih vrsta sociopata, psihopata, političkih pokreta, subverzivnih organizacija, svega mogućeg negativnog. Naravno, i određenih pozitivnih stvari, o kojima sada ne govorimo jer su u fokusu neke druge. Tako da - socijalne mreže su svakako jedno ozbiljno oruđe hibridnog, taj se pojam hibridnog djelovanja često, puno odomaćio u našem govoru i jako puno ljudi ga pominje, a ne umije da objasni šta je tačno u pitanju. Dakle, socijalne mreže su jedna vrsta kanala preko kojih se mogu plasirati narativi. I oni se ozbiljno plasiraju. Zamislite, kad su pretprošli američki predsjednički izbori bili ozbiljno obilježeni aferom sa ,,Kembridž analitikom” i djelovanjem na neku tako krupnu stvar, kao što su predsjednički izbori. Dakle, najkrupnija politička stvar na svijetu, pa je uticaj socijalnih mreža i njegovog hibridnog djelovanja uticalo ozbiljno na prvu pobjedu, odnosno rezultat izbora u kojima je pobijedio Donald Tramp. Što kažu stari latini – ko može više, može i manje - objašnjava Cerović.
&nbsp;Ako je, kako dodaje, kroz njih moguće uticati na tako krupne tokove, dovoljno je zamisliti kako je moguće uticati na male zemlje, na njihove sisteme, događaje unutar tih zemalja, politički sistem, bezbjednost i mnoge druge stvari.
&nbsp;-Onda je jasno koliko socijalne mreže mogu biti, i često jesu, jedan kanal subverzije koju stvaraju, malo po malo potkopavaju temelje države, čine je nesigurnom. Uvijek, na svakoj vrsti stihije – nama se čini da je stihija, surfuju određene strukture vrlo precizno, koje imaju svoje jasno postavljene ciljeve, ali ih na jedan vrlo skriveni uticaj realizuju. Sasvim sigurno da nije otporna Crna Gora. Ne da nije otporna, nego je možda i prva na meti takvog uticaja, kao jedna jako slaba karika u sistemu NATO zemalja, do mjere da vrlo često sam skeptičan oko mnogih stvari - zaključuje Cerović.

Marija Mitrović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

CEROVIĆ: Država bi trebalo da reaguje u dva pravca slučaju hajke prema državljaniam Turske koji žive u Crnoj Gori

Redovni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore Dražen Cerović reagovao je povodom njegove navodne izjave na temu takozvanih "crnih trojki" na portalu Javnog servisa u tekstu <a href="https://rtcg.me/vijesti/drustvo/721403/kad-ima-volje-ima-i-nacina-crne-trojke-ipak-mogu-kod-tuzioca.html">"Kad ima volje ima i načina: 'Crne trojke' ipak mogu kod tužioca?"</a>, ističući da nikakvu izjavu o ovoj temi ni jednom mediju nikada nije dao. Iz Portala RTCG su, u međuvremenu, uputili izvinjenje Ceroviću, navodeći da im je izjavu dao advokat Dražen Ćorović, kome su se takođe izvinili, kao i čitaocima. U tekstu sa Portala RTCG, koji je objavljen jutros oko 7 sati, pored ostalih kao sagovornik je naveden i Cerović i to o "crnim trojkama", temi koja je aktuelna na skupštinskom Anketnom odboru. U ovom tekstu se, pored ostalog, navodi stav Cerovića da mučenje "crnih trojki" ne može da zastari. Podsjećamo, portparol i tužilac u Specijalnom državnom tužilaštvu Vukas Radonjić saopštio je nedavno da je u slučaju "crnih trojki" nastupila zastara. Tekst sa portala Javnog servisa prenio je, pored ostalih, i Portal Borba - uz fotografiju profesora Cerovića i naslov <a href="https://borba.me/advokat-drazen-cerovic-mucenje-koje-su-pocinile-crne-trojke-ne-moze-da-zastara/">"Advokat Dražen Cerović: Mučenje koje su počinile 'crne trojke' ne može da zastara!"</a>. Nakon što se oglasio profesor Cerović reagovanjem, kao i iz Digitalnog forenzičkog centra, Portal Borba promijenio je fotografiju i prezime u tekstu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025062114060_c9dcc2d9d7e75996def73ba36394e28ca7b17d951942410c3700c7e2ec44c857.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025062114060_c9dcc2d9d7e75996def73ba36394e28ca7b17d951942410c3700c7e2ec44c857" data-rendition-name="original" width="1082" height="866" loading="lazy" alt="Portal Borba promijenio fotografiju"> <figcaption>Portal Borba promijenio fotografiju</figcaption> </figure>  Cerović je, u reagovanju, naveo da je u više medija danas objavljena njegova navodna izjava na temu takozvanih "crnih trojki". - Uz lažnu, odnosno izmišljenu izjavu objavljena je moja fotografija i potpis da sam po zanimanju advokat. Nikakvu izjavu nikada nijesam dao na pomenutu temu ni jednom mediju niti sam ikad bilo gdje u javnosti davao izjave na tu temu - naveo je Cerović. Javne izjave, kako dodaje, daje rijetko, a kad to čini tiču se oblasti prava koja je njegova uža struka. - Po zanimanju nijesam advokat nego redovni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, na kojem radim već dvadeset i pet godina - istakao je Cerović. Iz Digitalnog forenzičkog centra su, na mreži Iks (X), kazali da u registru Advokatske komore Crne Gore ne postoji advokat pod imenom Dražen Cerović, što dodatno dovodi u pitanje identitet sagovornika iz originalne objave. &nbsp; - Portal Borba je prenio tu informaciju, ali je uz tekst objavio fotografiju prof. dr Dražena Cerovića, redovnog profesora Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, dovodeći čitaoce u zabludu da je on autor izjave. Digitalni forenzički centar (DFC) ovim putem jasno ističe: Prof. dr Dražen Cerović nije dao izjavu objavljenu na RTCG portalu, niti bilo kojem drugom mediju, a koja se odnosi na tzv. “crne trojke” - ističu iz DFC-a.&nbsp; Ocjenjuju da ovaj slučaj predstavlja ozbiljan primjer medijske nepažnje i manipulacije identitetom. - Pozivamo medije da provjeravaju informacije koje plasiraju u javnost - poručili su iz DFC-a. <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fdfcmedotme%2Fstatus%2F1936374819458572493&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Iz Portala RTCG su kazali da je u tekstu o "crnim trojkama", koji su jutros objavili, tipografskom greškom napisano da je izjavu na ovu temu dao Dražen Cerović. - Izjava je zapravo uzeta od advokata Dražena Ćorovića, međutim, prilikom unosa teksta došlo je do permutacije. Cerović je redovni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore. Portal RTCG izvinjava se zbog nenamjerne greške gospodinu Ceroviću, Ćoroviću i čitaocima - <a href="https://rtcg.me/hronika/721521/advokat-drazen-corovic-komentarisao-crne-trojke.html">poručili su iz portala Javnog servisa.</a>

Portal ETV

Cerović: Nikakvu izjavu nikada nijesam dao na temu "crnih trojki"; DFC: Ozbiljan primjer medijske nepažnje i manipulacije identitetom

Cetinjanka Ivana Šoć preminula je u februaru 2011. godine od ugušenja – otkazivanja pluća izazvanog komplikovanom infekcijom virusa svinjskog gripa H1N1 usljed propusta ljekara koji nijesu na vrijeme prepoznali ozbiljnost stanja u kojem se pacijentkinja Šoć nalazila, piše Pobjeda.
Ovo su danas u podgoričkom Višem sudu saopštili vještaci sa Medicinskog fakulteta u Ljubljani detaljno obrazlažući svoj nalaz i mišljenje iz februara 2022. godine, kao i njegovu dopunu od 8. februara ove godine.
Zbog optužbi za nesavjesno liječenje pokojne Ivane Šoć sudi se ljekarima Draganu Obradoviću, Brankici Dupanović i Bogdanki Andrić.
- Crnogorski ljekari pogriješili su u procjeni stanja pacijentkinje i nijesu prepoznali smrtonosne komplikacije virusa H1N1 - kazali su vještaci.
Oni su istakli da ostaju pri zaključcima u nalazu za koji tvrde da je urađen precizno i u skladu sa medicinskim standardima, uprkos pokušajima odbrane da iz formalnih razloga ospori validnost njihovog rada.
Prema nalazu, uzrok smrti pacijentkinje Šoć, koja je preminula dan nakon otpusta iz bolnice, bio je direktno povezan sa infekcijom virusom H1N1.
Advokat Zdravko Begović, branilac okrivljenog Dragana Obradovića, oštro je kritikovao izvođenje ovog dokaza, ocjenjujući saslušanje vještaka iz Slovenije kao “apsurdno” zbog, kako je naveo, loše korespodencije i neadekvatnog prevoda tokom postupka.
Ipak, slovenački vještaci ostali su pri stavu da je osnovna greška bila to što ljekari nijesu slušali pacijentkinju, nijesu obavili ključne dijagnostičke pretrage i nijesu prepoznali da je problem u plućima.
A stanje je, kako su kazali, u startu bilo alarmantno.
Podsjetili su da je pacijentkinja došla u bolnicu u jeku epidemije gripa, sa temperaturom od 40°C, otežanim disanjem i izraženim kašljem.
- Pacijente treba gledati i slušati, to je osnova medicinske prakse - kazali su vještaci.
Dodali su i da u svojoj dugoj karijeri nijesu imali sličan primjer, ali da je, kada se sagledaju svi nalazi, slučaj jasan.
Iako se teška klinička slika obično javlja kod starijih pacijenata, ocijenili su da je ova 30-godišnja pacijentkinja vjerovatno imala određene imunološke smetnje.
Prema njihovom mišljenju, osim davanja tamiflua, ljekari su morali da sprovedu detaljnu dijagnostiku pluća i da pacijentkinju zadrže u bolnici.
Umjesto toga, tretman je vođen u smjeru neuropsihijatrije, što je, kako su kazali, bilo pogrešno.
<h2>Sukob u sudnici</h2>
Atmosfera u sudnici se zaoštrila nakon što je advokat Begović više puta reagovao zbog ograničavanja pitanja upućenih vještacima.
On je kazao da bi mu za preostala pitanja bila potrebna još dva dana, ali da mu sud to ne dozvoljava.
- Sudbina ljudi je ovdje u pitanju, a vi ste vezani rokovima - rekao je Begović sudskom vijeću.
Ocijenio je da je postupanje suda neprimjereno i da mu je onemogućeno da svom branjeniku pruži adekvatnu odbranu.
Kada je sud zabranio da vještak odgovori na pitanje o tome da li je njegovo izlaganje “suvislo ili mlaćenje prazne slame”, Begović je odbio da postavlja dalja pitanja, dodajući da mu je žao što u sudnici ,nema kolege koji su spremni da se odupru ovakvom ponašanju suda.
<h2>Propuštena šansa</h2>
Viši sud je u decembru 2022. naložio dopunu supervještačenja u slučaju smrti Ivane Šoć sa konkretnim zadatkom da se Komisija u Ljubljani izjasni o nalazu beogradskih vještaka, koji je bio suprotan i njihovom supervještačenju i prvom nalazu hrvatskih stručnjaka.
Profesori Mitja Košnik, Janez Tomažić, Fajko Bajrović, Peter Pregelj, Marjeta Kladnik i Katarina Šurlan Popović u osnovnom nalazu supervještačenja izveli zaključak da je ,,neposredni uzrok smrti Ivane Šoć kardiorespiratorno otkazivanje kod infekcije virusom influence A (H1N1)“.
Istakli su da je kliničko odvijanje bolesti bilo djelimično nekarakteristično obzirom na normalan nalaz CRP-a, leukocita i uredne rendgenske slika pluća na prijemu i nekoliko dana prije otpuštanja.
Međutim, postojali su simptomi kao što su visoka temperatura, respiratorni problemi, nalazi koji su ukazivali na zahvaćenost pluća i zatajenje disanja.
Ljekari su se, naveli su vještaci, fokusirali na nekontrolisane pokrete i eventualni neurološki ili psihološki uzrok, dok respiratorni distres nijesu prepoznali.
Posebno su naglasili da ljekari nijesu kontrolisali analizu arterijskih krvnih gasova, nijesu radili nalaz plućne funkcije, nijesu mjerili frekvenciju disanja, niti su kontrolisali osnovna laboratorijska ispitivanja.
- Pokazalo se da se kod bolesnice razvio Akutni Respiratorni Distresni Sindrom (ARDS), koji zahtijeva hospitalizaciju na intenzivnom odjeljenju, intubaciju i mehaničku ventilaciju. Smrtnost kod ARDS iznosi 35 do 50 odsto - navodi se u osnovnom nalazu supervještačenja.
Supervještačenje iz Ljubljane time je potvrdilo stav zagrebačkih ljekara i opovrglo mišljenje beogradskih vještaka, koji su tvrdili da je smrt nastupila prirodnim putem usljed pogoršanja funkcije pluća.
<h2>Sudski proces</h2>
Podsjetimo, zbog optužbi za nesavjesno liječenje pred Višim sudom u Podgorici se vodi ponovni postupak protiv ljekara Dragana Obradovića, Brankice Dupanović i Bogdanke Andrić.
Apelacioni sud je u julu 2019. ukinuo presudu iz 2018. godine, kojom je Obradović bio osuđen na godinu zatvora, dok su njegove koleginice bile oslobođene.
Predmet je vraćen na ponovno suđenje uz nalog za nova vještačenja.
Ivana Šoć liječena je na Infektivnoj klinici od 12. do 18. februara 2011. godine. Otpuštena je u veoma teškom stanju, a manje od 24 sata kasnije preminula je u Cetinju.

Ivana Šoć preminula zbog propusta ljekara

Mještani Botuna postavili su još dva šatora na lokaciji predviđenoj za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnx8pJMLjGHs%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Na teren su doveli i mehanizaciju, odlučni da zaustave početak radova.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FbiVni6id5Jk%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Mještanima Botuna juče je uručeno novo rješenje Komunalne inspekcije kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište.&nbsp;
Prvi šator su uklonili po prethodnom nalogu, ali su zbog lošeg vremena odmah podigli novi. Navode da će i šator obuhvaćen posljednjim rješenjem premjestiti pored dva nova koja su danas postavljena.
Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti.
Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta.
– Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on.
Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost.
Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić.
– Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić.
Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.
T.K.

(VIDEO) Botunjani postavili još šatora, izveli i mehanizaciju

-Danas sa najvećim osjećajem ponosa, i neka bude da je moj doprinos nulti u svemu tome, ističem da današnji sektor bezbjednosti uživa nikada veći stepen povjerenja u međunarodnoj zajednici-tako je, uz neskriveni ponos, ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović ocijenio kako Ministarstvo unutrašnjih poslova i Upravu policije vide crnogorski zapadni partneri. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204191240_296d5a45134e40c45a594b70dd375ac47e9e4c64996a7c51e6bd313a3c9f4657.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204191240_296d5a45134e40c45a594b70dd375ac47e9e4c64996a7c51e6bd313a3c9f4657" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="POLITIKA ISPRED PROFESIJE: Šaranović i Šćepanović"> <figcaption>POLITIKA ISPRED PROFESIJE: Šaranović i Šćepanović(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  EVROPSKE PACKE... No, hvalisava priča ministra nema mnogo veze sa realnošću. Niti sa ocjenama iz Brisela. Moguće da je funkcioner Demokrata Alekse Bečića svjesno, iz političkih razloga podizanja rejtinga stranke, ignorisao ocjene &nbsp;evropskih partnera, ili mu je, možda, neko pogrešno preveo Izvještaj o napretku, vezan za Crnu Goru. &nbsp; U dokumentu koji je prezentovala Evropska komisija, napredak u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala ocijenjen je kao – djelimičan. Kao što ne iskazuju zadovoljstvo političkim imenovanjima i čistkom politički nepodobnih u policiji. Zato se traži ,,reorganizacija Ministarstva unutrašnjih poslova i policije, i da se imenovanja u bezbjednosnom sektoru obavljaju po principu stručnosti”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204191240_16973227a024d0a711a1b617ca30f81c508b1f9ef203be986ede47dc3a22624a.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251204191240_16973227a024d0a711a1b617ca30f81c508b1f9ef203be986ede47dc3a22624a" data-rendition-name="original" width="766" height="584" loading="lazy" alt="POLICIJA JE POD PARTIJSKOM KONTROLOM: Nikola Zirojević, poslanik SD-a"> <figcaption>POLICIJA JE POD PARTIJSKOM KONTROLOM: Nikola Zirojević, poslanik SD-a(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević u izjavi za Televiziju E naglašava da ocjena &nbsp;ministra Šaranovića nema dodirnih tačaka sa Izvještajem Evropske komisije. &nbsp; -Djeluje mi očigedno da smo ministar i ja čitali različite izvještaje. Iz onoga što sam ja poročitao, dva su resora posebno problematična, to jest dva resora u kojima je potrebno sprovesti potpune reforme i u kojima bilježimo nazadovanje. Jedan su unutrašnji poslovi sa akcentom na stopiranje političkih imenovanja u resoru bezbjednosti i resoru policije, a drugi resor su mediji koji u ovim trenutku nijesu predmet razgovora – kaže Zirojević. &nbsp;&nbsp; ...I DOMAĆI ,,NEVJERNICI” U POLICIJI Nijesu samo Evropljani sumnjičavi prema rezultatima rada policije i uopšte bezbjednosnog sektora koji kontrolišu Demokrate. Crnogorski građani su bili mnogo rigorozniji: prema istraživanju Centra za demokratiju i ljudska prava povjerenje u policiju palo je sa 53,5 odsto u prošloj, na 44,1 odsto u ovoj godini. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204191240_cebf054ae3fd4b0998dbf1fe0e0e8db80e147269c9af71b9702c08f731c4350d.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251204191240_cebf054ae3fd4b0998dbf1fe0e0e8db80e147269c9af71b9702c08f731c4350d" data-rendition-name="original" width="672" height="505" loading="lazy" alt="NAJVEĆI PAD POVJERENJA U POLICIJU ZA POSLJEDNJIH DESET GODINA: Dina Bajramspahić"> <figcaption>NAJVEĆI PAD POVJERENJA U POLICIJU ZA POSLJEDNJIH DESET GODINA: Dina Bajramspahić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić kazala je da je najveći pad povjerenja između dva uzastopna mjerenja u posljednjih deset godina. - U proteklih deset godina povjerenje u policiju bilo je niže nego danas jedino 2021. godine, kada je iznosilo 34,9 odsto, dok je povjerenje u periodu od 2016. do 2020. godine uglavnom bilo više nego sada, krećući se u rasponu od 40,9 odsto do 53,6 odsto, koliko je izmjereno 2016. godine – ističe Bajramspahić. &nbsp; Iako je ministar unutrašnjih poslova Šaranović pokušao da posredno ospori istraživanje CEDEM-a, izvori Televizije E iz MUP-a govore da je interno istraživanje koje je naručio početkom septembra vrh policije pokazalo takođe dramatičan pad povjerenja u rad policije. Čak i veći nego što ga registruje istraživanje CEDEM-a. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204191244_c982ae42982f3c7a7f6b4ddfd49fcb12a21213490b326279a68e7531ed9fa587.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251204191244_c982ae42982f3c7a7f6b4ddfd49fcb12a21213490b326279a68e7531ed9fa587" data-rendition-name="original" width="1024" height="1139" loading="lazy" alt="PAD POVJERENJA OD DESET ODSTO: Detalj sa istraživanja CEDEM-a"> <figcaption>PAD POVJERENJA OD DESET ODSTO: Detalj sa istraživanja CEDEM-a(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  POLICIJA POD PARTIJSKIM PLAŠTOM Poslanik Zirojević ističe da je od dolaska kadrova Demokratske Crne Gore na čelo bezbjednosnog sektora – taj resor u potpunosti pretvoren u jednu partijsku mašineriju, u batinu za obračun sa političkim oponentima. &nbsp;-Vi imate činjenicu da šef kluba poslanika Demokrata, kako ja volim da kažem - stvarni šef bezbjednosnog sektora - sa skupštinske govornice najavljuje hapšenja i buduće akcije bezbjednosnog sektora. I sve ovo što sam naveo, kao i još mnogo toga o čemu bih mogao govoriti a tiče se otprilike istog načina ponašanja ove strukture Demokratske Crne Gore, potpuno prirodno dovodi do pada povjerenja u Upravu policije. Na žalost, borbu protiv organizovanog kriminala sveli smo na nešto što se umače u med i krem i jede za doručak – zaključuje Zirojević. &nbsp;&nbsp; Uprkos javnim kritikama, nasuprot stavovima građanki i građana, izvjesno je da se vrh Demokrata koje predvode Bečić i Bogdanović i koji apsolutno &nbsp;kontrolišu bezbjednosni sektor - ne žele pogledati u ogledalu. Kao što nemaju namjeru, čak i po cijenu daljeg gubljenja povjerenja, da zaustave takozvani veting u policiji, koji se – osim u rijetkim slučajevima – odavno pretvorio u progon politički nepodbnih. &nbsp; To će svakako doprinijeti daljem slabljenju bezbjednosnog sektora koji se, osim u dvije velike tragedije na Cetinju, ne umije nositi sa izazovom borbe protiv organizovanog kriminala. Osim što se, nakon ubistava, oglase sa podacima višpe svojestvenim mrtvozornicima. &nbsp; Ipak, ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović može da ima neko opravdanje. Jer, kako sam priznaje, njegov doprinos stanju bezbjednosti je – nulti. &nbsp;Ako ništa, zvuči kao dobar način da se Šaranović distancira od loše prakse u Ministarstvu unutrašnjih poslova i policiji. &nbsp; &nbsp;&nbsp; &nbsp; &nbsp;

Pad povjerenja i put u raspad bezbjednosnog sektora

Rukometašice Crne Gore doživjele su drugi poraz na Svjetskom prvenstvu. U duelu drugog kola glavne runde, od naše reprezentacije bolja je bila Njemačka, rezultatom 36:18 (16:6).
Rezultat govori sve – pratili smo dominaciju domaće selekcije, kojoj 'lavice' nijesu mogle parirati.
U pitanju je, pritom, najteži poraz naše reprezentacije u istoriji. Do sada je neslavan rekord datirao sa EHF Eura 2022, sa utakmice protiv Holandije (25:42).
Današnja utakmica u Dortmundu zapravo je riješena u uvodnih 15 minuta. Za sve to vrijeme, Crna Gora nije postigla niti jedan gol, a na semaforu je bilo 9:0. I to najbolje govori o tome kako je moćna bila suparnička selekcija u odbrani.
No, što se eventualnog plasmana u nokaut fazu tiče, ništa nije izgubljeno. Sve će biti odlučivano u subotu.
Sa druge strane, Njemačka je osigurala prvo mjesto u grupi.
Meč je počeo sjajnim izdanjem golmanki – Katarina Filter skinula je tri zicera, a Armel Atingre dva, odbranivši uz to i sedmerac. Međutim, nakon 10 minuta Njemačka je vodila 6:0.
Njemice su bile toliko moćne i agresivne u odbrani da 'lavice' tokom više uzastopnih napada nijesu mogle ni do prilike za šut. A i kada bi konačno uspjele u tome – Filter bi branila, da bi Berend u 11. minutu povećala na 7:0.&nbsp;
Suzana Lazović do tada je već iskoristila dva tajm-auta, pokušala je na sve načine da motiviše igračice, ali nije uspijevala u tome. I sljedeći je napad prokockan, i to jeftino – izgubljenom loptom. Na drugoj strani je pogodila Lojter i rezultat je djelovao nadrealno – 8:0. Uskoro je četvrti put pogodila Berend i u 15. minut su domaće ušle uz vođstvo 9:0.
I najzad, nakon punih 15 minuta - Crna Gora se pomjerila sa nule. Trivić je probila suparničku odbranu (9:1).
Jako teško išlo je i u ostatku prvog dijela. Do 22. minuta, Jelena Vukčević dala je dva gola, od čega jedan iz sedmerca, no Njemice su već bile u dvocifrenom plusu (13:3).
Uslijedili su golovi Jauković, Bulatović i Trivić, te je Crna Gora u završna tri minuta ušla uz osam golova minusa (14:6). No, pri odlasku na odmor bilo je 16:6.
U istom ritmu nastavljeno je drugo poluvrijeme, a Njemačka je nakon 38 minuta igre bila na dotad maksimalnih 13 golova razlike (22:9).
U 43. minutu, Filter je upisala 11. odbranu, a potom postigla i - treći večerašnji pogodak.&nbsp;
Ako je za utjehu - Crna Gora je u uvodnih petnaestak minuta drugog poluvremena postigla više pogodaka nego u čitavom prvom.
Meč se polako bližio kraju, a nikakvih većih promjena nije bilo.
Za Crnu Goru subota će biti "dan D". Računica je jasna - protiv Srbije moramo trijumfovati, a onda ćemo najvjerovatnije čekati i ishod utakmice Njemačka - Španija.
Drugo kolo: Srbija - Farska Ostrva 31:31, Njemačka - CRNA GORA 36:18, Španija - Island (20:30).
Tabela: Njemačka 8, Srbija 5, CRNA GORA 4, Farska Ostrva 3, Španija 2, Island 0.

"Lavice" nemoćne protiv Njemica, subota "dan D"

Grupa građana Cetinja danas će blokirati saobraćaj na magistralnom putu Cetinje-Podgorica, u mjestu Kruševo Ždrijelo, od 15 sati i 20 minuta, kazala je za Portal ETV Vesna Pejović, majka i baba ubijenih u masakru na Medovini.
Građani Cetinja mirne blokade organizuju mjesecima iskazujući protest i tražeći odgovornost čelnika bezbjedonosnog sektora za dvije tragedije u kojima je na Cetinju, u dvije i po godine, ubijeno dvadeset i troje njihovih sugrađana.
Do sada su simbolično blokade počinjale u 17.26 sati, vrijeme kada je Aco Martinović započeo krvavi pir u kojem je ubijeno 13 osoba.&nbsp;
Pejović je kazala i da se ubuduće neće znati vrijeme blokada.
- Nijesu uspjeli da me slome, neću odustati sve dok zahtjevi ne budu ispunjeni - kazala je Pejović.&nbsp;
O blokadama će, kako je poručila, odlučivati građani koji su svakoga dana na Kruševom ždrijelu.&nbsp;
- Oni su konstantno na blokadama, po lijepom i ružnom vremenu. Istrajali smo i istrajaćemo sigurni budite, neka narod Crne Gore bude svjestan da stojimo zbog ovakvog sistema, društva i života. Moje ne mogu vratiti ali želim osmijeh ovoj đeci - zaključila je Pejović u izjavi za Portal ETV.&nbsp;

Od danas će varirati satnica blokada na Kruševom ždrijelu: Nema odustajanja dok zahtjevi ne budu ispunjeni

Novoimenovana vršiteljka dužnosti direktorice Javne ustanove Muzeji i galerije Budve Ivana Ćupić onemogućena je jutros da uđe u kancelariju, jer je bivša direktorka ove institucije Lucija Đurašković zaključala vrata i odbila da preda ključ. - Jutros sam se pojavila na poslu i kancelarija je bila zaključlana. Ona traži da joj uručim rješenje o razrješenju i odlku Savjeta ustanove o njenom razrješenju da bi se obavila primopredaja. Ja, naravno, nemam ta dokumenta. Sjedim u hodniku i čekam razrješenje situacije. Pozvali smo policiju, ali oni su tražili da dođemo kod njih da podnesemo prijavu – kazala je Portalu ETV Ćupić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_cc70532819af1fe361d3815aa5288e7b1f589d5ca8f1668bf7c0fdf78d161625.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_cc70532819af1fe361d3815aa5288e7b1f589d5ca8f1668bf7c0fdf78d161625" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Ivana Ćupić (Foto Đ.Cmiljanić)"> <figcaption>Ivana Ćupić(Photo: Đ.Cmiljanić)</figcaption> </figure>  Ona očekuje da će situacija biti riješena i da će već sjutra početi da obavlja dužnost. Objavili smo jutros da je Ćupić imenovana za novu direktoricu Muzeja i galerija Budve umjesto Lucije Đurašković kojoj je mandat istekao još 2021. godine, ali je ona, bez obzira na tu činjenicu sve to vrijeme rukovodila institucijom. - Sa radošću vas obavještavam da danas preuzimam dužnost direktorke JU Muzeji i galerije Budve. Velika mi je jednako i čast i odgovornost voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju, te iskreno zahvaljujem na ukazanom povjerenju. Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve – kazala je Ćupić za Portal ETV.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Ističe da će se posebno posvetiti modernizaciji sadržaja i prostora institucije, većoj otvorenosti i snažnijem povezivanju sa zajednicom, značajnom povećanju broja posjetilaca, te digitalizaciji fonda i primjeni savremenih pristupa u svim segmentima rada. - Želim da zajedno izgradimo snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji. I te kako vjerujem u potencijal ove ustanove i pozivam mlade ljude, kao i sve građane, da se aktivno uključe u inicijative, programe i aktivnosti koje pripremamo. Cijeneći stručnost i predanost zaposlenih, kao i temelje koje su postavili svi moji prethodnici, odlučno vjerujem da s današnjim danom započinje nova faza dinamičnog razvoja Muzeja i galerija Budve – poručila je ona. Najavili smo da primopredaja dužnosti između bivše i nove direktorice neće proteći „u miru“, ukazujući da se Đurašković nije „pomirila“ sa tim da se mora povući i da je početkom novembra najavila da će podnijeti krivičnu prijavu zbog „falsifikovanja pečata“ te javne ustanove, odbijajući da prihvati da bude razriješena. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko ona dugo želi. Imenovana je u avgustu 2017. na period od četiri godine, ali nakon što joj je istekao mandat u avgustu 2021. nije pokrenut postupak izbora novog direktora?! Podršku Luciji Đurašković u novembru je dao budvanski odbor Nove srpske demokratije, partije na čijem je čelu predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić. Iz Opštine Budva u avgustu je saopšteno da Đurašković i njeni bliski saradnici zloupotrebom i mahinacijama koriste sindikat u privatne svrhe i onemogućavaju kompletiranje Savjeta ustanove, jer odbijaju da predlože člana iz reda zapošljenih. - ...Lucija Đurašković nije preuzela nijednu radnju kako bi se iz reda zaposlenih imenovao član Savjeta, nakon čega bi osnivač predložio i ostale članove. Svjesna činjenice da bi je novoimenovani Savjet mogao zbog brojnih propusta u radu razriješiti, nastavlja sa opstrukcijama, posebno koristeći političku krizu i činjenicu da lokalni parlament nije funkcionisao – saopštili su u avgustu iz Opštine Budva.

Lucija Đurašković zaključala kancelariju, Ćupić u hodniku čeka policiju

Mladi pljevaljski ljekar Kerim Halilović, zapošljen u Opštoj bolnici u Pljevljima, sudeći prema onome što je juče na skupštinskom odboru za zdravstvo, rad i socijalno staranje saopštio ministar zdravlja Vojislav Šimun, ipak će otputovati u Davos na edukaciju koju je sam sebi platio, bez obzira na činjenicu da mu direktor dr Saša Grbović, bez obzira na nalog ministra, još nije dao saglasnost. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje člana Odbora dr Nermina Abdića <h2>ČEKAJUĆI ODLUKU</h2> Dnevnik Vijesti juče je objavio priču o slučaju ortopeda Halilovića koji je direktora pljevaljske bolnice Grbovića optužio za mobing. - Ja još nijesam dobio saglasnost za edukaciju iako treba da putujem u subotu. Vidjećemo kako će se danas odvijati situacija. Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović za Portal ETV. Dr Abdić juče je na Odboru za zdravstvo upozorio ministra Šimuna da se u slučaju dr Halilovića radi o mobingu. - Ja Vas molim da ovo ispitate. Budite sigurni da ću se kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore potruditi da ovo dobije epilog, jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun je bio jasan da mladi ljekar iz Pljevalja treba da pohađa obuku i saopštio dr Abdiću da je lično zvao direktora Opšte bolnice Bijelo Polje i da su našli način da se „pokrije“ Halilovićevo odsustvo. Objasnio je da je o tome informisan i direktor pljevaljske biolnice. - Ne vidim prepreku da se to obavi. Zabrana edukacije zapošlenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Stav Ministarstva zdravlja je jasan i i očekujem da će to biti regulisano – istakao je Šimun.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203061232_902641c0f31e3e338210e8b104ca15e0aa863783ebc4ad2b8a7a0dae62ed3090.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203061232_902641c0f31e3e338210e8b104ca15e0aa863783ebc4ad2b8a7a0dae62ed3090" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Vojislav Šimun "><figcaption>NAŠAO RJEŠENJE, ALI NE SA DIREKTOROM PLJEVALJSKE BOLNICE: Ministar zdravlja Vojislav Šimun (Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption></figure>  Abdić ga je, međutim, upozorio da Grbović, bez obzira na sve to, istrajava u svojoj odluci, citirajući dopis koji je dobio od njega u kojem, pored ostalog piše, da su svjesni „da je svaka edukacija od značaja, ne samo ova, ali zbog potreba procesa rada nijesmo u mogućnosti da istu odobrimo“. - Ako se ova situacija ne riješi nećemo dozvoliti da iko bude iznad Vas. Vi ste na vrhu priramide zdravlja i mora da se zna - ko kosi, ko vodu nosi – poručio je Abdić. <h2>POLEMIKA</h2> A Grbović se juče oglasio na Pljevaljskom portalu, pored ostalog, ističući da „obaveza i potreba kontinuirane edukacije mora biti usaglašena sa procesom rada, potrebama ustanove, godišnjim odmorima, kao i brojem obavljenih edukacija u prethodnom periodu“. - ... navedenu edukaciju dr Kerim Halilović nije predvidio, niti planirao, niti u krajnjem uvrstio u plan edukacija. Što znači da ne postoji zakonska niti normativna obaveza odobravanja ove edukacije – kategoričan je Grbović. Pravdao se i da zdravstvena ustanova na čijem je čelu ima zakonsku obavezu da pruži zdravstvenu zaštitu svakoj osobi koja je u stanju potrebe, uz konstataciju da „pacijent mora biti na prvom mjestu“. - Zamislite situaciju u kojoj imate traumu, prelom, povredu, a mi kao bolnica nijesmo u stanju da mu ukažemo pomoć, jer se ljekar koji ima važeću licencu za rad, koji je edukovan i ima sposobnosti da pomogne, nalazi na edukaciji. Ovdje je prioritet pravo pacijenta na zdravstvenu zaštitu – napisao je on, između ostalog. Kategoričan je i da dr Halilović nije izložen bilo kakvoj diskriminaciji u pljevaljskoj bolnici i optužio ga da preko političkih struktura pokušava da se oslobodi obaveze, definisane ugovorom o specijalizaciji u pljevaljskoj bolnici, po kojem je obavezan da u ustanovi ostane „na radu najmanje dvostruko vrijeme u odnosu na vrijeme trajanja specijalističkog staža“. - ...što je vjerovatno i pozadina cijele ove situacije – napisao je Grbović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203061236_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251203061236_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Kerim Halilović"><figcaption>TVRDI DA JE ŽRTVA DISKRIMINACIJE: Dr Kerim Halilović (Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Decidiran je i da „iz pravila profesije, etike, zakletve ljekara, razuma i logike proizilazi da je nepojmljivo dati prioritet kongresu od 5 dana u odnosu na zdravlje građana Pljevalja i Žabljaka“. Na njegove tvrdnje sinoć je reagovao dr Halilović ponavljajući da je u bolnici izložen kontinuiranim pritiscima, selektivnim postupanjima, a na njegovu profesionalnu štetu. - ...što više nije samo lični problem, već pitanje kvaliteta zdravstvene zaštite stanovnika Pljevalja. Ukoliko se ovakvo mobirajuće postupanje menadžmenta nastavi, biću prinuđen da, iz profesionalnih i ličnih razloga, ozbiljno razmotrim napuštanje Opšte bolnice Pljevlja – poručio je dr Halilović. Dr Grbović je uzvratio novim reagovanjem ističući da je spreman da odgovara pred svim državnim instancama Crne Gore – Osnovnim sudom, Osnovnim državnim tužilaštvom u Pljevljima, kao i pred Specijalnim državnim tužilaštvom, pozivajući ih da reaguju. <h2>IZUZETNA EDUKACIJA</h2> Da se edukacija u Davosu zaista kotira visoko na ljestvici medicinskih obuka potvrdilo je i Ministarstvo zdravlja u odgovoru na pritužbu dr Halilovića u kojem, pored ostalog, piše da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. - U odluci direktora nijesu detaljno obrazloženi razlozi koji bi dokazali da se organizacija rada za period od nekoliko dana nije mogla adekvatno prilagoditi, niti je obrazloženo zašto Vaš zahtjev nije razmatran u razumnom roku – piše, pored ostalog, u dopisu Ministarstva zdravlja koji nam je dr Halilović dostavio. Naglašava se i da će se od pljevaljske bolnice zahtijevati da organizuje proces rada na način koji će omogućiti da Halilović ide na edukaciju „ukoliko to objektivno nije protivno medicinskim potrebama pacijenata“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203061236_d0a34ad08bbe23bb151a51ebcfd7984e588c3d91a16d06bc85ee64abfb04f75f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251203061236_d0a34ad08bbe23bb151a51ebcfd7984e588c3d91a16d06bc85ee64abfb04f75f" data-rendition-name="original" width="687" height="587" loading="lazy" alt="Saša Grbović"><figcaption>TVRDI DA NEMA DISKRIMINACIJE: Dr Saša Grbović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Zaključuju da će „u slučaju nepridržavanja zakonskih obaveza“ biti „pokrenute daljnje mjere u skladu sa nadležnostima, uključujući sprovođenje inspekcijskog nadzora“. Dr Halilović je specijalista ortopedske hirurgije i traumatologije. AO kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Abdić ministru Šimunu: Vi ste na vrhu priramide zdravlja i mora da se zna - ko kosi, ko vodu nosi

Iako su se na posljednjoj sjednici skupštinskog Odbora za bezbjednost ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović hvalisali kako proces vetinga ide po planu, realnost ih žestoko demantuje. &nbsp; Slučaj bivšeg policijskog funkcionera Milovana Pavićevića pokazuje kakvim se sve drastičnim manipulacijama služe čelnici policije i njihovi poslušnici iz Disciplinske komisije. &nbsp; Disciplinski postupak protiv Pavićevića je, bez potrebnih dokaza, 13. februara 2025. godine pokrenula disciplinska tužiteljka Milena Pajović. Ali - bez mnogo uspjeha: od sredine febrauara do kraja septembra – kada je trebalo da se konačno vide dokazi protiv bivšeg policijskog funkcionera - čak četiri su ročišta otkazivana. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191232_19f3e8d8388a90e6bd04eaa74e38235c68120ad46a2bb1ace9b2411c4664d790.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203191232_19f3e8d8388a90e6bd04eaa74e38235c68120ad46a2bb1ace9b2411c4664d790" data-rendition-name="original" width="768" height="633" loading="lazy" alt="MUKE SA DOBIJENIM ZADATKOM: Milena Pajović, disciplinska tužiteljka"> <figcaption>MUKE SA DOBIJENIM ZADATKOM: Milena Pajović, disciplinska tužiteljka(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  MUKE DISCIPLINSKE KOMISIJE A onda je zakazano još jedno. Pavićevićev pravni zastupnik, advokat Mihailo Volkov, obaviješten je u poneđeljak mejlom od sekretarice Disciplinske komisije Marije Kilibarde da se odgađa ročište u disciplinskom postupku.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191232_7f8f33a414cee8c78faa99b22c629d17e3d76d39456e1b51ab1b5efe06d88b82.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251203191232_7f8f33a414cee8c78faa99b22c629d17e3d76d39456e1b51ab1b5efe06d88b82" data-rendition-name="original" width="1155" height="1035" loading="lazy" alt="ZVANIČNA OBAVIJEST: Mejl sekretarice Disciplinske komisije Marije Kilibarde "> <figcaption>ZVANIČNA OBAVIJEST: Mejl sekretarice Disciplinske komisije Marije Kilibarde(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Objašnjava to u izjavi za Televiziju E. -Disciplinska rasprava bila je zakazana za 2. decembar ove godine kada je bilo i planirano da se ista zaključi, imajući u vidu činjenicu da se mom branjeniku Mihailu Pavićeviću po drugom osnovu izrečena mjera zabrana napuštanja stana i prostorija u funkcionalnoj vezi sa stanom. Zato sam se obratio sudiji za istragu koji mi je po osnovu prisustva disciplinskoj raspravi za dan 2. decembar uredno dao dozvolu. Međutim, dana 1. decembra dobio sam mejl od disciplinske komisije gdje je ukazano da se ista odlaže jer je - &nbsp;predsjednica disciplinske komisije službeno odsutna, objašnjava Volkov. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191236_97c697a668f09ce9f7d62fce7a1fa1279ebc7a44f544d1c60513ea22f8733679.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251203191236_97c697a668f09ce9f7d62fce7a1fa1279ebc7a44f544d1c60513ea22f8733679" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="ZVANIČNO DRŽAVNO OBAVJEŠTENJE KOJE (NE) OBAVEZUJE DRŽAVU: Mihailo Volkov"> <figcaption>ZVANIČNO DRŽAVNO OBAVJEŠTENJE KOJE (NE) OBAVEZUJE DRŽAVU: Mihailo Volkov(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I navodi da mu je objašnjeno u mejlu kako će o terminu održavanja nove disciplinske rasprave biti naknadno obaviješten. &nbsp; IZNENAĐENJE U ZGRADI MUP-A Poučen raznim ranijim podmetanjima policijskog vrha, Pavićević se, uz dozvolu Suda, pojavio u zakazano vrijeme u ,,Limenci”, zgradi Uprave policije gdje se nalaze prostorije Disciplinske komisije. No, tamo nije zatekao ikoga?! &nbsp; Potom je otišao u zgradu MUP-a na Bulevaru Svetog Petra kako bi od sekretarke disciplinske komisije Marije Kilibarde preuzeo pismeno obavjestenje o odlaganju postupka. &nbsp; Tada je Pavićevića dočekalo iznenađenje: na svom radnom mjestu u svojoj kancelariji, oko 13 sati i 20 minuta, mirno je sjedjela predsjednica Disciplinske komisije - Ljubica Damjanović. Ista osoba za koju je dan ranije stiglo zvanično obavještenje da će tog dana biti službeno odsutna?! &nbsp; Ispostavilo se da je Damjanović bila službeno i stvarno prisutna na poslu. Još i gore: pokazalo se da je mejl policijske službenice Kilibarde, kao službeni dokument u elektronskoj formi, sadržao lažne informacije! &nbsp; -Očigledan razlog za odlaganje postupka, ali i za službeni mejl koji sadrži lažne informacije, jeste nedostatak dokaza protiv Pavićevića – ističe izvor Televizije E iz vrha Ministarstva unutrašnjih poslova. &nbsp; Ocjenjuje da disciplinska tužiteljka Pajović nije imala dokaze prije pokretanja disciplinskog postupka, a nije ih obezbjedila ni naknadno u periodu od kad je pokrenula postupak pa do ročišta u septembru kad su Volkov i Pavićević iznijeli odbranu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191244_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251203191244_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224" data-rendition-name="original" width="862" height="738" loading="lazy" alt="INSPIRISALI LAVINU DISCIPLINSKIH POSTUPAKA: Šćepanović, Šaranović i Jokić"> <figcaption>INSPIRISALI LAVINU DISCIPLINSKIH POSTUPAKA: Šćepanović, Šaranović i Jokić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  SUSPENZIJA PO KOMANDI POLICIJSKOG VRHA Milovan Pavićević je 11. jula ove godine suspendovan na osnovu predloga Gorana Jokića, mišljenja Lazara Šćepanovića i rješenja Danila Šaranovića. Ta trojica policijskih čelnika su potpisima i službenim pečatima ovjerili da je, citiramo, ,,Pavićević svojim dolaskom na posao u Odjeljenje bezbjednosti Podgorica zbog vođenja disciplinskog postupka narušava ugled i interese policije i ministarstva”. &nbsp; Međutim, ispostavilo se da je ocjena Jokića, Šćepanovića i Šaranovića zasnovana na neistinitim, lažnim informacijama: bivši policijski funkcioner Milovan Pavićević nije dolazio na posao još od 9. aprila 2021. i za to postoje materijalni dolazi. &nbsp; Već taj podatak govori o nečasnim namjerama čelnika policije i politički zasnovanom progonu Milovana Pavićevića. Ali, nije to jedina prilika kada su se mogle vidjeti zlokobne, podle namjere. &nbsp;&nbsp; OPASNE, PREŠUTANE, PORUKE ,,Treba dron brate onaj najbolji od 10 kg na kuću onome Pavićeviću, pa neka onda prave djela kako hoće. Preko ovoga neću proći, ubiću Pavićevića, vidjećeš.” &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191248_b145ae7f37d1891e309959b59b68aee42c7763343a142c02150ed83b0a133e22.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251203191248_b145ae7f37d1891e309959b59b68aee42c7763343a142c02150ed83b0a133e22" data-rendition-name="original" width="1637" height="945" loading="lazy" alt='SAKRIVENE PRIJETEĆE PORUKE: Screenshot teksta iz dnevnog lista ,,Vijesti"'> <figcaption>SAKRIVENE PRIJETEĆE PORUKE: Screenshot teksta iz dnevnog lista ,,Vijesti"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Ovom stravičnom Skaj porukom, poslatom 7. juna 2020. godine, Budvanin Vasilije Rafailović sugeriše šefu kavačkog klana Radoju Zviceru da bi trebalo likvidirati Milovana Pavićevića, tadašnjeg načelnika Centra bezbjednosti Podgorica. &nbsp; &nbsp;O toj opasnosti Pavićević dugo nije imao ni naznaka. Načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković, na čiju adresu isključivo dolaze Skaj prepiske koje Europol šalje, imao je dokumenta - među njima i poruku u kojoj se najavljuje likvidacija Pavićevića - Rafailovića, još krajem 2022. godine. I nije obavijestio svog kolegu Pavićevića. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, Milovan Pavićević je o opasnim namjerama kavčana iz 2020. godine &nbsp;saznao je tek pet godina kasnije! I to iz medija, iz jednog teksta iz dnevnog lista ,,Vijesti”. &nbsp; &nbsp;-Podatak da se od Pavićevića krila informacija o namjeri da se ubije i on i njegova porodica pokazuje da je bivši policijski funkcioner već bio na listi za politički progon – ocjenjuje izvor Televizije E iz vrha MUP-a. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191248_0ead87f6a8cfab875e72af0dd2f3528276cc1f0b90a6d53bd6b0cd5963c40fef.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251203191248_0ead87f6a8cfab875e72af0dd2f3528276cc1f0b90a6d53bd6b0cd5963c40fef" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="STALNA META POLITIČKOG PROGONA: Milovan Pavićević"> <figcaption>STALNA META POLITIČKOG PROGONA: Milovan Pavićević(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  DUGA POTRAGA – BEZ DOKAZA Zlokobna je istina da su od Pavićevića sakrivani podaci koji ukazuju na opasnosti po njega i njegovu porodicu. U međuvremenu, čelnici MUP-a i policije pokrenuli su akciju čišćenja nepodobnih među kojima je Pavićević očito vrlo visoko kotiran kao nepoželjno lice. &nbsp; Otvaranje postupka išlo je lako, ali sakupljanje dokaza – veoma teško. Zato se disciplinski postupak se od februara odađao čak četiri puta, a od dokaza postoje samo neistinite, frizirane ocjene iz Komisije MUP-a za bezbjednosne provjere, koje kontroliše direktno ministar Šaranović, funkcioner Demokrata Alekse Bečića. &nbsp;&nbsp; Nedostatak dokaza, međutim, ne znači da se disciplinski postupak protiv Milovana Pavićevića obustavlja. Iako dokaza nema, progon na ličnoj i političkoj osnovi se očito nastavlja. &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4v49w6egzEk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;